Poslovni broj P-322/2024-20
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U PULI-POLA
Kranjčevićeva 8,52100 Pula-Pola
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Puli-Pola, po sutkinji Heleni Božović Sladaković, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja 1. JO iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i 2. PO iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćnici Biljani Grozdanić Pilat, odvjetnici iz Pule, protiv tuženika GRADA PULE-POLA, Forum 1, Pula, OIB 79517841355, radi ispravka pogrešnog upisa, nakon glavne rasprave zaključene dana 24. studenoga 2025. godine, održane u prisutnosti I tužitelja, punomoćnice tužitelja te punomoćnika tuženika, 19. prosinca 2025. objavio i
p r e s u d i o j e
I Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Pula-Pola da izvrši brisanje k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], po pravomoćnosti ove presude.
II Nalaže se tuženiku da tuženicima nadoknadi troškove ovog parničnog postupka u iznosu od 1.543,91 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 19. prosinca 2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.
III Odbija se zahtjev tuženika za naknadom troškova postupka.
Obrazloženje
1. Tužitelji u tužbi od dana 17. svibnja 2024. navode da je točkom I. izreke rješenja Općinskog suda u Puli-Pola, posl. br. Z-2050/2024 od 12. ožujka 2024. godine, obustavljen postupak za ispravak pogrešnog upisa pokrenut po službenoj dužnosti, točkom II. izreke upućeni su tužitelji da u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti tog rješenja podnesu tužbu za ispravak pogrešnog upisa, a točkom III. naloženo je zemljišnoknjižnom odjelu izvršiti upis zabilježbe pokrenutog postupka za ispravak pogrešnog upisa na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica] upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica] upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Točkom IV. izreke određeno je da će se zabilježba iz točke III. brisati ako u roku od 8 dana od dana proteka roka iz točke II. izreke tužitelji ne dostave zemljišnoknjižnom sudu dokaz da je podnesena tužba za ispravak. Nekretnina označena kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Puli- Pola dolazi upisana u dva zemljišnoknjižna uloška i to u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Iz zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], u zk. ul. [broj ZK uloška] proizlazi da je rješenjem, posl. br. Z-1620/70 određen otpis k. č. br. [katastarska čestica] te prijenos u novi zk. ul. [broj ZK uloška] i to sa imena FO na ime TO i ĐO, a da je pritom predmetna nekretnina i dalje ostala upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], iako je trebala biti podcrtana crvenom bojom, odnosno brisana. Tužitelji su potom predmetnu k. č. br. [katastarska čestica] upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kupili od TO i ĐO na temelju Kupoprodajnog ugovora od 31. svibnja 1972. te upisali svoje pravo vlasništva u predmetni zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to svatko u ½ suvlasnička dijela. Od dana kupnje, istu drže u samostalnom i nesmetanom pojedu te ista čini dio okućnice njihove obiteljske stambene zgrade izgrađene na nekretninama označenim kao k. č. br. [katastarska čestica]/ZGR i k. č. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina]. Rješenjem istog suda, posl. br. Z- 1942/1983, provedeno je rješenje o nasljeđivanju iza pokojnog ČO u korist ŽO, da bi potom pravo vlasništva na predmetnoj k. č. br. [katastarska čestica] upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] stekao tuženik na temelju Ugovora o kupoprodaji od dana 10. lipnja 2009. S obzirom da tuženikov pravni prednik nije bio vlasnik predmetne nekretnine, tuženik nije niti mogao steći pravo vlasništva na istoj. Predlaže da sud donese presudu kao u točki I izreke.
2. Tuženik se u odgovoru na tužbu u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu. Navodi da je tuženik stekao pravo vlasništva nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] temeljem Ugovora o kupoprodaji od 10. lipnja 2009. godine i Rješenja Centra za socijalnu skrb Pula, Klasa: UP-I-552-06/09-02/69, Ur.br:2168- 36-09-1 od 19. ožujka 2009. Prilikom stjecanja predmetne nekretnine tuženik je postupao s povjerenjem u zemljišne knjige. Naime, tuženik je kupio nekretninu od osobe koja je u tom trenutku bila upisana u zemljišnim knjigama kao vlasnik predmetne nekretnine. Naime, člankom 123. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014) propisano je da stjecatelj upisom stječe nekretninu kao od njezina vlasnika, ako je, postupajući s povjerenjem u zemljišnu knjigu, u dobroj vjeri stekne od osobe koja je bila upisana kao vlasnik te nekretnine premda to nije bila, i ako mu upis ne bude izbrisan zbog nevaljanosti. Nastavno, člankom 205. stavkom 3. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine br. 63/2019, 128/2022, 155/2023; dalje: Zakon o zemljišnim knjigama) propisano je da se na tužbu za ispravak na odgovarajući način primjenjuju pravila po kojima se u slučaju brisovne tužbe štite osobe koje su postupale s povjerenjem u potpunost i istinitost zemljišnih knjiga. U skladu s navedenim, člankom 150. stavkom 2. istog Zakona propisano je da se brisovnoj tužbi ne može udovoljiti protiv osobe koja je, postupajući s povjerenjem u istinitost zemljišnih knjiga, a u dobroj vjeri, uknjižila svoje pravo izvodeći ga iz uknjiženoga, ali neistinitoga (nevaljanoga) prava prednika, osim u slučaju ako je nositelj knjižnoga prava koje je povrijeđeno uknjižbom u korist neke osobe, a kojemu je bilo dostavljeno rješenje o uknjižbi u korist prednika te osobe u roku za žalbu na taj upis zatražio zabilježbu da je sporan te podnio brisovnu tužbu u roku od šezdeset dana od isteka roka za tu žalbu odnosno ako je nositelj knjižnoga prava koje je povrijeđeno uknjižbom u korist neke osobe kojemu nije bilo dostavljeno rješenje o uknjižbi u korist prednika te osobe podnio brisovnu tužbu u roku od tri godine otkad je ta uknjižba bila zatražena. Dakle, iz gore navedenog jasno proizlazi da je u konkretnom slučaju tuženik stekao pravo vlasništva nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] temeljem Ugovora o kupoprodaji od 10. lipnja 2009. godine i Rješenja Centra za socijalnu skrb Pula, Klasa: UP-I-552-06/09-02/69, Ur.br:
2168-36-09-1 od 19. ožujka 2009. od osobe koja je bila upisana u zemljišnu knjigu te da je prilikom stjecanja prava vlasništva predmetne nekretnine postupao s povjerenjem u zemljišne knjige kao i da u roku od tri godine od kada je uknjižba bila zatražena (2009. godine) nije podnesena brisovna tužba. Slijedom svega navedenog, razvidno je da je tuženik postupao s povjerenjem u zemljišnu knjigu, u dobroj vjeri valjano stekao nekretninu od osobe koja je bila upisana u zemljišnoj knjizi kao vlasnik pa tuženik predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva u cijelosti, uz nalog tužiteljima da tuženiku naknade prouzročeni parnični trošak.
3. U dokaznom postupku pročitan je nalaz i mišljenje vještaka mjernične struke Tina Verbanca iz VETING d.o.o., izvadak iz zemljišnih knjiga, kopija katastarskog plana, rješenje ovoga suda posl.br. Z-2050/24, Kupoprodajni ugovor od 13. siječnja 1972., Ugovor o kupoprodaji od 10. lipnja 2009., rješenje Centra za socijalnu skrb te je proveden dokaz saslušanjem svjedoka BO, ĆO i I tužitelja kao parnične stranke.
4. Tužbeni zahtjev I i II tužitelja je osnovan.
5. Predmet spora je zahtjev I i II tužitelja radi brisanja pogrešnog upisa u zemljišnoj knjizi i to k. č. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
6. Između parničnih stranaka je sporno da li je provedeni upis u zemljišnoj knjizi u odnosu na nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja je upisana kao vlasništvo tuženika, pogrešan.
7. Iz Rješenja Općinskog suda u Puli-Pola, Zemljišnoknjižni odjel Pula-Pola posl.br posl. br. Z-2050/2024 od 12. ožujka 2024. proizlazi da je obustavljen postupak za ispravak pogrešnog upisa pokrenut po službenoj dužnosti, tužitelji su upućeni da u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti tog rješenja podnesu tužbu za ispravak pogrešnog upisa, naložen je upis zabilježbe pokrenutog postupka za ispravak pogrešnog upisa na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica] upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica] upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
8. Na temelju provedenog dokaznog postupka, uviđaja na licu mjesta, isprava priloženih u spis i iskaza saslušanih svjedoka i I tužitelja, sud je utvrdio slijedeće činjenice:
- da su I i II tužitelji u zemljišnim knjigama upisani kao suvlasnici svaki u ½ dijela k. č. br. [katastarska čestica] dvorište, površine 38m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],
- da je tuženik u zemljišnim knjigama također upisan kao vlasnik čestice istog katastarskog broja k. č. br. [katastarska čestica] dvorište, površine 38m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],
- da je čestica istog katastarskog broja k. č. br. [katastarska čestica] dvorište, površine 38m2, k. o. [katastarska općina] upisana u dva različita zemljišnoknjižna uloška i to u zk. ul. br. [broj ZK uloška] u kojem su kao suvlasnici svaki u ½ dijela upisani tužitelji i zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u kojem je kao vlasnik upisan tuženik,
- da je zemljišnoknjižni odjel Pula-Pola po službenoj dužnosti pokrenuo postupak radi ispravka pogrešnog upisa obzirom je utvrđeno da ista katastraska čestica dolazi upisana u dva različita zemljišnoknjižna uloška i to zk. ul. [broj ZK uloška] i zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],
- da se tuženik u zemljišnoknjižnom postupku kao protustranka protivio ispravku pogrešnog upisa, nakon čega je zemljišnoknjižni sud rješenjem posl. broj Z- 2050/2024 od 12. ožujka 2024. tužitelje uputio na pokretanje parnice,
- da je vlasništvo I i II tužitelja na kč. br. [katastarska čestica] dvorište, površine 38m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisano temeljem Ugovora o kupoprodaji sklopljenog 13. siječnja 1972. između I i II tužitelja kao kupaca i TO i KO kao prodavatelja,
- da su TO i ĐO KO k. č. br. [katastarska čestica] dvorište, površine 38m2, stekli temeljem Kupoprodajnog ugovora sklopljenog sa AO **.**.1970. (list 35 spisa), te da je navedena nekretnina otpisana iz zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i upisana u novi zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na ime ĐO TO i KO svakoga u ½ dijela,
- da je k. č. br. [katastarska čestica] dvorište, površine 38m2, nakon otpisa u novi zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ostala i nadalje upisana i u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],
- da je vlasništvo tuženika na k. č. br. [katastarska čestica] dvorište, površine 38m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisano temeljem Ugovora o kupoprodaji sklopljenog između tuženika kao kupca i ŽO kao prodavatelja dana 10. lipnja 2009.
(list 29 i 61-77 spisa),
- da je ŽO upisan kao vlasnik 781/18 dvorište, površine 38m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] temeljem rješenja o nasljeđivanju iza pok. ŽO posl.br. O-7/83, od dana 11. prosinca 1983. (list 25 spisa),
- da je uviđajem na licu mjesta uz sudjelovanje mjerničnog vještaka Tina Verbanca iz Veting d.o.o., na koji nalaz stranke nisu imale primjedbi, utvrđeno da sporna k. č. br. [katastarska čestica] u naravi predstavlja dio okućnice uz stambenu zgradu na adresi [adresa] (kuća u kojoj stanuju tužitelji) i da ista zajedno sa nekretninama u vlasništvu I tužitelja i to k. č. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica]/zgr k. o. [katastarska općina] čini jedinstvenu cijelinu,
- da su od sklapanja Kupoprodajnog ugovora u siječnju 1972. tužitelji u nesmetanom posjedu sporne nekretnine, dok tuženik nije nikada bio u posjedu sporne nekretnine, što sud utvrđuje iz suglasnih, životnih i sudu objektivnih iskaza saslušanih svjedoka UO i ĆO te I tužitelja.
9. Naime, iz činjenica utvrđenih u ovome postupku proizlazi da tužitelji, jednako kao i tuženik, raspolažu valjanom zemljišnoknjižnom ispravom temeljem kojih su u zemljišnim knjigama upisani kao vlasnici. U konkretnom slučaju, u postupku je utvrđeno, što između stranaka i nije sporno, da su u zemljišnim knjigama i tužitelji i tuženik upisani kao isključivi vlasnici iste katastarske čestice (k. č. br. [katastarska čestica]) koja je u zemljišnim knjigama pod istim brojem upisana u dva različita zemljišnoknjižna uloška (zk. ul. br. [broj ZK uloška] i zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]). Takvo stanje nije rezultat bilo kakvog skrivljenog postupanja bilo tužitelja ili tuženika, već je rezultat pogreške, ali ono pravno egzistira te se kroz odgovarajući postupak mora razriješiti, što je u interesu ne samo tužitelja i tuženika, već i eventualnih trećih osoba koje postupaju s povjerenjem u zemljišne knjige.
9.1. Imajući u vidu naprijed navedene okolnosti konkretnog slučaja, posebice da je nesporno da je ista katastarska čestica upisana u dva zemljišnoknjižna uloška kojima su upisani različiti vlasnici, potrebno je utvrditi tko je stvarni vlasnik sporne nekretnine, a kako bi se u konačnici moglo utvrditi postoji li osnova za brisanje tuženikova prava vlasništva u zemljišnim knjigama ili, ako bi se utvrdilo da je tuženik stvarni vlasnik sporne nekretnine, postoji li osnova da tuženik u eventualno novom postupku zahtijeva brisanje prava vlasništva I i II tužitelja koje je upisano u zemljišnim knjigama.
10. Člankom 388.st.2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014., 81/2015., 94/2017., – dalje: ZV) propisano je da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovoga zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.
10.1. Kako je u ovoj pravnoj stvari nedvojbeno utvrđeno da je dosjedanje počelo teći najkasnije u siječnju 1972., sud je stjecanje prava vlasništva dosjelošću ocijenio sukladno pravnim pravilima Općeg građanskog zakonika ( dalje: OGZ ), koji je u to vrijeme bio na snazi, te koji se primjenjivao temeljem čl. 4. Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 06. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije (Službeni list FNRJ 86/1946, 105/1946, 96/1947) i temeljem Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 06. travnja 1941. (Narodne novine 73/91.).
10.2. Prema pravnom pravilu 1468. OGZ-a propisano je da je za dosjelost na nekretninama potrebno vrijeme od 30 godina, dok se prema pravnom pravilu 1477. OGZ-a traži barem pošten posjed stjecatelja, a poštenje posjeda se presumiralo po pravnom pravilu 328. OGZ-a, navedena pravila su dopunjena i izmijenjena načelnim mišljenjem sjednice Saveznog vrhovnog suda SFRJ od 04. travnja 1960. prema kojem je najdulji rok dosijedanja 20 godina.
10.3. Sud stoga utvrđuje da su tužitelji stekli i dosjelošću vlasništvo sporne nekretnine jer su dokazali da su bili u samostalnom savjesnom i zakonitom posjedu predmetne nekretnine preko 20 godina, računajući od siječnja 1972., koji rok dosijedanja je istekao u siječnju 1992. godine za vrijeme dok je na snazi bio Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Službeni list SFRJ br. 6/1980, 36/1990, Narodne novine br. 53/1991, 91/1996 – dalje: ZOVO), koji je stupio na snagu 01.09.1980. i koji u čl. 28. st. 2. propisuje da savjesni i zakoniti posjednik nepokretne stvari, na koju drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom deset godina, a st. 4. da savjesni posjednik nepokretne stvari, na koju drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom 20 godina.
11. S druge strane, sud temeljem pravila o teretu dokazivanja smatra kako tuženik nije dokazao da bi i on vlasništvo predmetne nekretnine stekao i temeljem zakona.
12. Stoga sud smatra kako su tužitelji ovlašteni tražiti brisanje pogrešnog upisa i to brisanje kč. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], obzirom sud smatra kako se ispravkom pogrešnog upisa ne dovodi u pitanje niti ikakvo već stečeno pravo tuženika, niti njegovo postupanje s povjerenjem u zemljišne knjige obzirom da se tuženiku ne može priznati dobra vjera budući da mu nije moglo ostati nepoznato da su tužitelji u posjedu cijele sporne nekretnine u trenutku njegova stjecanja (ista predstavlja dio okućnice kuće tužitelja), da tuženik nikada nije bio u posjedu sporne nekretnine niti zatražio predaju u posjed iste tako da sud ocjenjuje kako su tužitelji dokazali da tuženik nema takvo pravo koje bi se svojom snagom moglo suprotstaviti njihovom pravu u smislu čl.130.st.2. u vezi s čl.122.st.1. i st.2. ZV-a.
13. Zakon o zemljišnim knjigama (Narodne novine 63/2019 i 128/2022) u čl.135. propisuje da se pogreška u upisu koja se opazi nakon provedenoga upisa, a čiji bi ispravak dovodio u pitanje već stečena prava i dovodio u opasnost osobe koje postupaju s povjerenjem u zemljišne knjige može ispraviti na temelju rješenja o ispravku pogrešnoga upisa, donesenoga na temelju sporazuma svih zainteresiranih osoba u postupku pred zemljišnoknjižnim sudom za ispravak pogrešnoga upisa (st.1.), ne dođe li do sporazuma o ispravku pogrešnog upisa, zemljišnoknjižni sud će odbiti prijedlog za ispravak pogrešnog upisa, a stranke koje zahtijevaju ispravak uputit će na parnicu te će im se odrediti rok od 30 dana za podnošenje tužbe za ispravak, koji teče od dana pravomoćnosti rješenja kojim se odbija ispravak pogrešnog upisa (st.).
14. Slijedom svega naprijed navedenog, obzirom je k. č. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] greškom ostala i nadalje upisana u navedenom ulošku, nakon prijenosa iste u novi zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te da su tužitelji od kupnje 1972. u samostalnom, savjesnom, istinitom i zakonitom posjedu cijele kč. br. [katastarska čestica] upisana u zk.lu. 1619 k. o. [katastarska općina] te stekli vlasništvo sporne nekretnine i dosjelošću, dok tuženik nikada nije bio u posjedu sporne nekretnine, temeljem čl. 135. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine 63/2019 i 128/2022) valjalo je prihvatiti tužbeni zahtjev I i II tužitelja i naložiti brisanje pogrešnog zemljišnoknjižnog upisa na nekretnini označenoj k. č. br. [katastarska čestica] upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], budući da je ista neosnovano upisana kao vlasništvo tuženika.
15. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. i čl. 155. ZPP-a i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 142/12., 103/14.., 118/14., 107/15., 37/22., 126/22., 12/24., - dalje: Tarifa).
15.1. Tužiteljima je priznat trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku i to za sastav tužbe, zastupanje na ročištu 10. ožujka 2025., 21. svibnja 2025. i 24. studenog 2025. za svaku radnju po 100 bodova, odnosno ukupno 400 bodova, uvećano za 10% za zastupanje više tužitelja iznosi 440 bodova što, s obzirom na vrijednost boda od 2,00 eur i zajedno s PDV-om iznosi 1.100,00 EUR. Tužiteljima je priznat i trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 26,55 eur i trošak predujma za provedeno vještačenje u iznosu od 417,36 eur, tako da ukupan trošak tužitelja iznosi 1.543,91 eur.
15.2. Tuženiku je postupak izgubio te je njegov zahtjev za naknadu troškova odbijen kao neosnovan.
U Puli, 19. prosinca 2025.
Sutkinja
Helena Božović Sladaković
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovom sudu, u 3 istovjetnih primjeraka, u roku od petnaest (15) dana od dana od dana ročišta za objavu presude za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu, odnosno od dana primitka ovjerenog prijepisa presude za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu. O žalbi odlučuje županijski sud.
Dna:
- tužiteljima po punomoćnici uz pristojbu na presudu i povrat predujma
- tuženiku