Poslovni broj: Ps-163/2022-38

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Marijanu Glavašu, u pravnoj stvari tužiteljice DI (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Željko Županić, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženice UI (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Jozo Đikić, odvjetnik u Zagrebu, radi predaje u posjed, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 10. listopada 2025. u prisutnosti stranaka i njihovih punomoćnika, 19. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženici RI predati tužiteljici DI u isključivi posjed, slobodan od svih osoba i stvari, vrt površine 189,60 m2 u vlasništvu tužiteljice, koji se nalazi sa sjeverne strane zgrade u [adresa], izgrađenoj na k. č. br. [katastarska čestica], upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u Nalazu i mišljenju sudskog vještaka Krunoslava Živkovića dipl. ing. geodezije od 4. lipnja 2024. označen točkama 1, 2, 3, 4, 5 i 6, koji je sastavni dio ove presude, a ujedno joj se nalaže ukloniti terasu izgrađenu na dijelu navedenog vrta, u Nalazu i mišljenju sudskog vještaka Krunoslava Živkovića dipl ing. geodezije označenu slovom „A“, koji je sastavni dio ove presude, kao i naknaditi tužiteljici troškove parničnog postupka u iznosu od 1.635,73 EUR sa zateznim kamatama tekućim od 19. prosinca 2025. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, sve to u roku od 15 dana.

II Odbija se zahtjev tuženice za naknadu troškova postupka.

Obrazloženje

1.Tužiteljica u tužbi navodi da je u zemljišnim knjigama upisana kao vlasnica suvlasničkog dijela 360/1000 etažno vlasništvo (E-2) povezano s vlasništvom posebnog dijela – trosobni stan u suterenu površine 63,20 m2 s pripadajućim vrtom s južne strane zgrade površine 31,00 m2 i pripadajućeg vrta sa sjeverne strane zgrade površine 189,60 m2, a koji se nalaze na k. č. br. [katastarska čestica] – kuća u [adresa] u kopiji plana označena brojem 1, tlocrtne površine 103 čm i dvorište, sve upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Tuženica je upisana kao vlasnica suvlasničkog dijela 260/1000 etažno vlasništvo (E-4) povezano s vlasništvom posebnog dijela – stan u prizemlju u ukupnoj površini od 73,86 čm u nacrtu sve označeno smeđom bojom, a koji stan se nalazi u istoj zgradi. Tužiteljica nije u posjedu pripadajućeg vrta sa sjeverne strane površine 189,60 m2, već isti isključivo koristi tuženica koji je vrt i ogradila te tako onemogućuje tužiteljicu u korištenju svog vrta. Osim toga, tuženica je na dijelu vrta izgradila i betonsku terasu koju je pripojila svome stanu. Pred ovim sudom ovdje tuženica je protiv ovdje tužiteljice vodila postupak radi utvrđenja da je vlasnica vrta površine 47,40 m2, a u kojem postupku je pravomoćno odbijena s takvim tužbenim zahtjevom. Nakon toga, tužiteljica je dopisom od 29.7.2022. pozvala tuženicu na predaju predmetnog vrta sa sjeverne strane zgrade i uklanjanje terase izgrađene na dijelu tog vrta, a na što se tuženica oglušila. Slijedom toga, tužiteljica predlaže donijeti presudu kojom će se tuženici naložiti predaja u posjed spomenutog vrta tužiteljici i uklanjanje terase, sve uz naknadu parničnog troška.

2. Tuženica u odgovoru na tužbu osporava tužbeni zahtjev u cijelosti. U bitnom navodi da je kao kupac kupoprodajnim ugovorom od 6.11.2003. sklopljenim s prodavateljicom HI kupila utuženi vrt u cijeloj njegovoj površini te se od tada nalazi u isključivom posjedu istoga u kojem je nitko nije ometao pa tako niti tužiteljica. S obzirom da je njezin posjed stoga zakonit, istinit i pošten, tuženica je dosjelošću stekla pravo vlasništva na tom vrtu. Iz tih razloga predlaže odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu troškova postupka. Ovdje je napomenuti i da je tuženica tijekom postupka 14.10.2024. podnijela i protutužbu za utvrđenje takvog vlasništva, a koja protutužba je, budući da je podnesena nakon zaključenja prethodnog postupka i time ovdje nedopuštena u smislu odredbe čl. 189. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91., 91/92., 112/99., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. – dalje: ZPP), izdvojena iz ovog spisa radi vođenja zasebnog postupka.

3. U provedenom postupku sud je izvršio uvid u ovosudni spis P- 6397/17 s tamo priležećom prvostupanjskom i drugostupanjskom odlukom, fotografije predmetnog vrta, dopis tužiteljice po punomoćniku od 29.7.2022. s povratnicom, izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], račune, ugovor o kupoprodaji nekretnina od 25.3.2025., kupoprodajni ugovor od 6.1.2003. s aneksom od 12.11.2003., proveden je očevid na licu mjesta 5.4.2024. uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka za geodeziju dipl. ing. Krunoslava Živkovića te je provedeno vještačenje po istom vještaku, saslušane su stranke i svjedokinja HI.

4. Svi provedeni dokazi ocijenjeni su sukladno odredbi čl. 8. ZPP-a.

5. Tužbeni zahtjev je osnovan.

6. Između stranaka nije sporno da je ovdje tužiteljica NI u zemljišnoj knjizi zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] uknjižena kao vlasnica 2. Suvlasničkog dijela 360/1000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-2) – trosobnog stana u suterenu površine 63,20 m2 s pripadajućim vrtom s južne strane zgrade površine 31 m2 i pripadajućim vrtom sa sjeverne strane zgrade površine 189,60 m2, nalazeće na zk.č.br. 2986/1651 oznake zemljišta Kuća u [adresa], u kopiji plana označena brojem I., tlocrtne površine 103 čm i dvorište. Nesporno i da je ovdje tuženica RI u istom zemljišnoknjižnom ulošku uknjižena kao vlasnica Suvlasničkog dijela 260/1000 (ETAŽNO VLASNIŠTVO E-4) – stan u prizemlju u ukupnoj površini od 73,86 čm u nacrtu sve označeno smeđom bojom.

7. Nadalje, nije sporno, a što je potvrđeno i provedenim očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka za geodeziju dipl. ing. Krunoslava Živkovića te nalazom i mišljenjem istoga vještaka, da sa sjeverne strane dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja odgovara zk.č.br. 2986/1651 k. o. [katastarska općina] postoji površina od 189,60 m2 koju čine: terasa sa stepenicama, vrt, voćnjak, staza i podest i stupovi nosači balkona od stana na katu. U nalazu i mišljenju sporna površina označena je točkama 1, 2, 3, 4, 5 i 6, dok je terasa dimenzija 3 m x 2 m sa stepenicama označena slovom „A“. Sud je u prihvatio nalaz i mišljenje vještaka geodeta u tom bitnom dijelu (sud nije posebio cijenio isti u dijelu gdje je prekoračio zadatak vještačenja i predlagao osnivanje prava služnosti puta) cijeneći ga stručnim i obrazloženim te u skladu s pravilima znanosti i vještine, a kao takvog su ga u konačnici prihvatile i stranke.

8. Isto tako, nije sporno da se tužiteljica nalazi u isključivom posjedu cjelokupnog spornog vrta sa sjeverne strane gornje zgrade, a ista tijekom ovog postupka prema nalazu suda nije dokazala da ima pravo koje je ovlašćuje na takav posjed, odnosno da bi eventualno kako to navodi dosjelošću stekla pravo vlasništva na tom vrtu.

9. Naime, tuženica ističe da je predmetni vrt kupoprodajnim ugovorom od 6.11.2003. s aneksom od 12.11.2003. kupila od prodavateljice HI, a u istom ugovoru je kao predmet kupoprodaje bio naveden 2/4 dijela kuće u [adresa], sagrađena na čkbr. [katastarska čestica] u kopiji plana označena br. 1 tlocrtne površine 103 m2 i dvorište u Dubravi, 100,1 čhv upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a sastoji se od: prema elaboratu etažiranja po D U ing. građ. stalnom sudskom vještaku - 167/1000 dijela nekretnine u A, povezanog s vlasništvom vrta, u diobnom nacrtu sve označeno crvenom bojom: vrt u ukupnoj površini 47,40 m2 i 260/1000 dijela nekretnine u A povezanog s vlasništvom stana u prizemlju površine 73,86 m2, u diobnom nacrtu sve označeno smeđom bojom, sve to na licu mjesta pokazano, nacrtano u navedenom elaboratu na 17. stranici tlocrt prizemlja. Međutim, na temelju tog ugovora ovdje tuženica uknjižila se u zemljišne knjige na suvlasničkom dijelu od 260/1000 dijela povezanog s vlasništvom stana u prizemlju, dok je odbijen njezin prijedlog za uknjižbu na suvlasničkom dijelu od 167/1000 dijela povezanog s vlasništvom vrta (rješenje Općinskog suda u Zagrebu od 28.2.2005. br. Z-26634/03 priležeće ovosudnom priklopljenom spisu P-6397/17) i to iz razloga što taj suvlasnički dio nije bio upisan u zemljišnoj knjizi kao posebni dio nekretnine. Ovdje tuženica je pozivom na taj kupoprodajni ugovor pokrenula i parnični postupak protiv ovdje tužiteljice te je u istom pravomoćnom presudom ovoga suda od 29.4.2021. br. P-6397/17-27 odbijen zahtjev ovdje tuženice za utvrđenje da je ista vlasnica nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koje se nalaze na k. č. br. [katastarska čestica] i to: 167/1000 dijela nekretnina A, povezanog s vlasništvom vrta – u ukupnoj površini 47,40 m2 (nesporno je da se radi o istom vrtu, samo stvarne površine od 189,60 m2 pomnožene s koeficijentom 0,25), u nacrtu sve označeno crvenom bojom, povezanog s vlasništvom stana u prizemlju u ukupnoj površini od 73,86 m2, sve u nacrtu označeno smeđom bojom, koji je suvlasnički dio nekretnina u 260/1000 dijela ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-4), što je ovdje tužiteljica dužna priznati i trpjeti upis u zemljišne knjige u korist ovdje tuženice (s obzirom da u tom postupku ovdje tuženica činjenično zahtjev nije temeljila na dosjelosti, to ta presuda ne predstavlja pravomoćno presuđenje o eventualnom postojanju tog prava kao prethodnom pitanju u ovom postupku).

10. Prema odredbi čl. 67. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17. – dalje: ZV) vlasništvo posebnog dijela može biti uspostavljeno glede dijela suvlasničke nekretnine koji čini samostalnu uporabnu cjelinu, prikladnu za samostalno izvršavanje suvlasnikovih ovlasti, kao što je stan i druga prostorija. Odredbom st. 2. istog članka određeno je da među druge samostalne prostorije spadaju osobito samostalne poslovne prostorije, samostalne garaže ili jasno omeđena mjesta u zgradi namijenjena ostavljanju motornih vozila. Prema odredbi st. 3. tog članka uz stan odnosno drugu samostalnu prostoriju, vlasništvo posebnog dijela nekretnine može se protezati i na sporedne dijelove kao što su otvoreni balkoni, terase, podrumske ili tavanske prostorije, kućni vrtovi, mjesta za ostavljanje najviše do dva motorna vozila po pojedinom stanu ili drugoj samostalnoj prostoriji, dok je odredbom st. 5. članka propisano da se glede sporednih dijelova na odgovarajući način primjenjuju pravila koja vrijede za pripatke stvari. Odredba čl. 5. st. 2. ZV-a određuje da tko ima pravo vlasništva ili koje od drugih stvarnih prava na nekoj stvari, ima ga time i na svim njezinim pripadnostima, ako zakonom nije drukčije određeno. Prema odredbi čl. 69. st. 1. ZV-a vlasništvo posebnog dijela nekretnine nedjeljivo je povezano s odgovarajućim suvlasničkim dijelom nekretnine, pa ga se može samo zajedno s njime ograničiti, opteretiti, otuđiti, prenijeti za slučaj smrti i podvrgnuti ovrsi. Vlasništvo određenog posebnog dijela nekretnine prema odredbi čl. 72. st. 1. ZV-a uspostavlja se upisom u zemljišnu knjigu kao pravo povezano s određenim suvlasničkim dijelom te nekretnine.

11. Iz dostavljenog zemljišnoknjižnog izvatka za predmetnu nekretninu jasno proizlazi da je predmetni vrt sa sjeverne strane zgrade uknjižen kao sporedni dio posebnog dijela nekretnine u vlasništvu ovdje tužiteljice, a takvo vlasništvo tužiteljica je upisala još 2008. na temelju ugovora o kupoprodaji nekretnine od 25.3.2005. i aneksa istoga od 13.2.2008. (priležeći na listu 55- 58 priklopljenog spisa P-6397/17 te rješenje ovoga suda od 15.5.2008. br. Z- 10534/08 priležeće na listu 156 toga spisa, s time da je tada njezin suvlasnički dio od 360/1000 dijela bio opisan kao garaža sa sporednim spremištima i pripadajućim vrtom u ukupnoj površini 102,08 čm, u nacrtu sve označeno plavom bojom sve prema etažnom elaboratu priležećem na listu 123-144 priklopljenog spisa, a kao sadašnji opis promijenjen i tako upisan u zemljišne knjige 2016.). Primjenjujući gore citirane odredbe ZV-a na konkretan slučaj, za napomenuti je da je iz istih razvidno da prije nego što se uspostavi vlasništvo posebnog dijela na sporednom dijelu (ovdje vrtu), na taj sporedni dio proteže se vlasništvo posebnog dijela nekretnine (stana) čiji je pripadajući dio, dakle ovdje posebni dio tužiteljice. Pravo vlasništva sporednog dijela nekretnine (vrta) na kojem nije uspostavljeno pravo vlasništva prema odredbi čl. 72. st. 1. ZV-a, može se stjecati samo na istom pravnom temelju kao i pravo vlasništva glavne stvari – nekretnine (stana). Slijedom toga, niti ovdje tuženica nije mogla eventualno steći pravo vlasništva spornog vrta dosjelošću u smislu odredaba čl. 159. i čl. 160. ZV-a (neovisno o tome što se nesporno od studenog 2003. nesmetano nalazi u posjedu vrta) jer na tom vrtu nije uspostavljeno vlasništvo kao na posebnom dijelu nekretnine, već je isti (još od 2003. kada je provedena dioba i uspostavljeno vlasništvo na posebnim dijelovima) uknjižen kao sporedni pripadajući dio posebnog dijela nekretnine (stana) na kojem je od 2008. uknjiženo vlasništvo tužiteljice.

12. Slijedom svega izloženoga, a s obzirom na utvrđenje da je tužiteljica vlasnica spornog vrta kao pripadajućeg dijela njezinog posebnog dijela nekretnine (stana) koji tuženica drži u isključivom posjedu te je na dijelu istoga izgradila i terasu, dok pri tome nije dokazala da ima valjani pravni temelj za takav posjed, valjalo je primjenom odredaba čl. 161. i čl. 162. ZV-a u pružiti tužiteljici zatraženu vlasničko-pravnu zaštitu te odlučiti kao pod toč. I. izreke presude.

13. Preostale navode stranaka i provedene dokaze, kao i daljnje predložene dokaze (saslušanje svjedoka) sud nije posebice cijenio i provodio, a budući da su činjenice utvrđivane istima između stranaka nesporne, odnosno nisu odlučne u ovom postupku. U odnosu na preostali dio tužbenog zahtjeva kojim se ustvari određuje način eventualne provedbe presude, sud također nije posebice cijenio niti odlučivao o njemu jer to nije niti predmet parničnog, već možebitnog kasnijeg ovršnog postupka.

14. Trošak tužiteljice odnosi se na trošak zastupanja iste po punomoćniku odvjetniku i to: za sastav tužbe – 100 bodova (Tbr. 7. t. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika /„Narodne novine“, br. 138/23. - dalje Tarifa/), za sastav podnesaka od 11.5.2023. (koji iako je podnesen bez prethodnog odobrenja sud smatra svrsishodnim u ovom postupku), 13.6.2024. i 3.9.2024. – 3 x 100 bodova = 300 bodova (Tbr. 8. t. 1. Tarife u svezi Tbr. 7. t. 1. Tarife), za zastupanje na ročištima 3.10.2023. i 25.3.2025. – 2 x 100 bodova = 200 bodova (Tbr. 9. t. 1. u svezi Tbr. 7. t. 1. Tarife), za nazočnost očevidu 5.4.2024. – 100 bodova (Tbr. 9. t. 7. u svezi Tbr. 7. t. 1. Tarife) te za pristup na ročište 3.5.2023. – 25 bodova (Tbr. 9. t. 5. u svezi Tbr. 7. t. 1. Tarife), sve prema vrijednosti predmeta spora od 1.327,36 EUR, što ukupno čini 725 bodova koji primjenom Tbr. 54. Tarife daju iznos od 1.450,00 EUR. Tužiteljici je priznat i trošak provođenja očevida i vještačenja u zatraženom iznosu od 132,65 EUR, kao i zatraženi trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 26,54 EUR te na ovu presudu u istom iznosu, sve sukladno Zakonu o sudskim pristojbama („Narodne novine“, br. 118/18. i 51/23.) te Uredbi o Tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine", br. 53/19. i 92/21.), odnosno Uredbi o Tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine", br. 37/23.), što sveukupno čini trošak tužiteljice u iznosu od 1.635,73 EUR.

15. Kako je tužiteljica u konačnici u cijelosti uspjela u parnici, valjalo je primjenom odredbe čl. 154. st. 1. ZPP-a naložiti tuženici nadoknaditi troškove tužiteljici u cijelosti, odnosno odbiti zahtjev tuženice za naknadu troškova.

16. Odluka o zateznim kamatama na trošak parničnog postupka tužiteljice temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a, a ista teče od dana donošenja ove presude do isplate po stopi određenoj odredbom čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23.).

U Zagrebu 19. prosinca 2025.

S U D A C:

MARIJAN GLAVAŠ

POUKA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe na županijski sud, u roku od 15 dana od dana dostave iste putem ovog suda.

DNA:

tužiteljici po pun.

tuženici po pun.