Republika Hrvatska

Općinski sud u Varaždinu

Varaždin, Trg slobode 9

Poslovni broj: R1-38/2025-21

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Varaždinu, po sutkinji Karmen Ošpuh, u izvanparničnom predmetu predlagatelja BZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Željki Mance, odvjetnici u [adresa], protiv protustranke CZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici UZ iz [adresa], radi uređenja međe, nakon održane rasprave na licu mjesta 27. listopada 2025., 19. prosinca 2025.

r i j e š i o  j e

I. Ispravlja se linija međe između nekretnine čkbr. [katastarska čestica] – kuća i dvor sa 428 m2, upisane u z. k. uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] predlagatelja BZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i nekretnine čkbr. [katastarska čestica] – kuća i 2 zgrade [adresa] sa 174 m2, dvor sa 500 m2 i livada sa 350 m2, upisane u z. k. uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] protustranke CZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], prema posljednjem mirnom posjedu i to točkama A-B-C-D-E-F, u kojim točkama su zabijene metalne cijevi, a prema skici mjernika ŽZ iz [adresa].

II. Nalaže se protustranci CZ nadoknaditi predlagatelju OZ troškove izvanparničnog postupka u iznosu od 374,50 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 19. prosinca 2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Predlagatelj je podnio prijedlog protiv protustranke radi uređenja međe između susjednih nekretnina stranaka pobliže navedenih u izreci pod točkom I. rješenja. Navodi da predmetne nekretnine graniče u dijelu koji se proteže od ulice do kraja lijeve strane nekretnine predlagatelja gledajući s ulične strane, a da između stranaka postoji spor oko međe, budući da si protustranka daje pravo da ulazi na nekretninu predlagatelja, a međašne linije da se više ne raspoznaju.

2. Očitujući se na prijedlog za uređenje međe, protustranka navodi da nikada nije ulazio na nekretninu predlagatelja, nego na svoj dio nekretnine kroz svoja vrata, da međašni znakovi nisu oštećeni jer postoje temelji njegove stare ograde u zemlji na kojima je izgrađena nova ograda. Navodi da ima rješenje o građevinskoj dozvoli "po kojoj se morala izgraditi kuća iz kojeg se da iščitati da sam ja protustranka udaljena od prvog susjeda 0,50 do 0,65 cm što je i stanje na terenu, te imam i na taj način izgrađen krov i žlijeb i ogradu što je vidljivo i na terenu…". Također da slika iz zraka sa portala uređena zemlja prikazuje različito stanje sa kopijom katastarskog plana. Smatra da predlagatelj nema uređeno vlasništvo jer je u zemljišnim knjigama upisan pod različitim imenima i različitim adresama, no da se radi o istoj osobi njegovog susjeda čija nekretnina graniči s njegovom i to sa dvije čestice dok drugu česticu nije ni spomenuo u sporu. Ističe i to da je nova ograda izgrađena u vjeri dobrosusjedskih odnosa iako oni to nikada nisu ni bili pa predlagatelj može nesmetano otvoriti svoju ogradu i ulaziti na svoje dvorište iako je stup od ograde njegovo vlasništvo, dakle protustranke. Protivi se plaćanju bilokakvih troškova te predlaže da se primijeni načelo zaštite povjerenja u zemljišne knjige i institucije koje ih izdaju jer uvijek postoje sporovi oko međe.

3. Temeljem navoda prijedloga i odgovora na prijedlog, proizlazi činjenično nespornim da su predmetne nekretnine stranaka u naravi susjedne nekretnine i da su upravo stranke upisane kao vlasnici tih nekretnina. U naravi se radi o kući predlagatelja i garaži, dok je nekretnina protustranke kuća sa nadovezujućim gospodarskim objektima. Nekretnine su omeđene ogradom od žičanog pletiva između aluminijskih stupova i na taj način su razgraničene sve do garaže predlagatelja. Konstatirano je pregledom nekretnina da između njih nema međašnih oznaka, osim tvrdnje protustranke da je međašna oznaka stara ograda u vidu temelja koji su ostali u zemlji i na kojim temeljima je izgrađena sadašnja ograda. Stranke su suglasno izjavile da je tu ogradu postavio protustranka u prosincu mjesecu 2024. i da predlagatelj nije podnio tužbu radi smetanja posjeda. Također je konstatirano da je posjed raspoznatljiv utoliko da je širinom kapnice kuće protustranke postavljen dio betona do prvog nosivog stupa ulazne ograde predlagatelja, a povrh tog betona nastavlja se komad željeza. Također je konstatirano da krajnji dio ovih nekretnina stranaka završava iza garaže predlagatelja i da je taj dio ograđen u istoj ravnini sa zidom garaže ogradom protustranke, te su stranke bile suglasne da je ta ograda postavljena od strane protustranke.

4. Nakon što je mjernik pokazao katastarsku liniju međe, predlagatelj nije bio suglasan da se međa uredi prema katastru, osim u krajnjem dijelu nekretnine jer je ograda vlasništvo protustranke. Protustranka se suglasio sa katastarskom linijom međe i inzistira upravo na takvom uređenju, prijeteći u protivnom prijavama geodetskom zavodu i ostalim institucijama. Stranke nisu uspjele urediti među prema sporazumu.

5. Prema odredbi čl. 103. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17; dalje: ZV), ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilokakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati, ili ako se međe više ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međe) obnovi ili ispravi među. Imajući u vidu navode predlagatelja da protustranka svojata dio njegove nekretnine i ulazi u njegovo dvorište, neovisno o tome da li je to točna tvrdnja, očito je da je međa između stranaka sporna, tim više što protustranka tvrdi da je i prvi stup ograde u neposrednoj blizini njegove kuće njegovo vlasništvo, a on da je u duhu dobrosusjedskih odnosa dozvolio predlagatelju da na taj stup postavi svoju ulaznu ogradu, iako dalje tvrdi da odnosi između stranaka nikada nisu bili dobrosusjedski. Vidljivo je naime da je taj stup uz točku A uređene međe jednak ostalim stupovima ulične ograde predlagatelja i malo je vjerojatno, obzirom na očito loše susjedske odnose između stranaka, da bi protustranka dozvolio predlagatelju postaviti ogradu na njegov stup.

6. Obzirom da protustranka nije pristala na uređenje međe prema katastru, to ista nije niti ispravljana prema katastarskom nacrtu, a što bi bilo protivno odredbi čl. 103. st. 2. ZV-a. Jednako tako, imajući u vidu da stranke kao susjedi nisu bile u mogućnosti postići sporazum o ispravku međe, to je međa uređena prema posljednjem mirnom posjedu koji je bio vidljiv duž cijele granične nekretnine stranka, dakle pravcem ograde u dvorišnom dijelu koju je postavio protustranka i na isti način postavio i u livadnom dijelu, uz daljnju okolnost da je predlagatelj izjavio da je posjed ograde protustranke u dvorišnom dijelu postao miran jer ni jednom nije pokrenuo sudski postupak radi smetanja posjeda gradnjom te ograde. I svjedokinja ZZ, nije se mogla izjasniti o datumu niti općenito vremenu kada je postavljena ograda uz kuću protustranke, a izjavila je i to da u dvorišnom dijelu prije nije bilo ograde niti betonske, a što je protivno tvrdnji protustranke da postoje međašne oznake u vidu temelja stare betonske ograde. Međutim, eventualno zaostali raniji temelji bilo ograde ili drugog objekta ne predstavljaju međašne oznake jer se pod međašnim oznakama podrazumijevaju vidljive oznake. Mjernik je naveo da je skica premjeravanja geodete SZ provedena u katastru i predstavlja službenu evidenciju u katastru, međutim, ta dokumentacija od 19.12.2024. odnosi se samo na položaj zgrada i nema nikakve veze sa međama.

7. Uz okolnost da je nesporno inox dvorišna ograda nekretnine predlagatelja postavljena na istovrsnim betonskim stupovima i da je prostor nekretnine protustranke ograđen sa dva reda željeza od zida kuće protustranke do prvog nosivog stupa ograde, a iza stupa se nastavlja ograda sa žičanim pletivom nešto pomaknuta prema unutrašnjosti stupa, to je sud među uredio prema posjedu i to u tom dijelu točkama A- B-C, dok su sa uređenom međom u točkama D-E-F stranke bile suglasne, odnosno istu predstavlja granični zid garaže predlagatelja i ograda protustranke koja se pruža iza garaže (točke E-F). Pri tome je nebitna tvrdnja protustranke da su stranke vlasnici i nekretnina iza predmetnih u kojima graniče, obzirom da predlagatelj nije stavio prijedlog za uređenje međe i u odnosu na te nekretnine. Jasno je vidljiv stari beton u produžetku kuće protustranke povrh kojeg se pruža korodirano željezo i da je upravo taj prostor posve omeđen, dakle jasno je vidljiv posjed nekretnina stranaka, a što se može vidjeti i na priloženim fotografijama uz skicu uređene međe.

8. Neovisno o načinu uređene međe, prema odredbi čl. 103. st. 6. ZV-a, i nakon što je sud u postupku uređenja među obnovio ili ispravio, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa, ne može to zahtijevati nakon proteka roka od 6 mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međa.

9. Odluka o troškovima postupka donijeta je primjenom paragrafa 283. st. 3. pravnih pravila Zakona o izvanparničnom postupku. Prema citiranoj odredbi, troškove postupka snose stranke po mjeri svojih graničnih linija, a ako se iz rasprave pokaže da obnavljanje ili ispravljanje međe nije bilo potrebno, troškove će snositi ona stranka koja je stavila prijedlog za uređenje međe. Kako je sud utvrdio da ne postoje međašne oznake i da je međa sporna, to je protustranka dužna naknaditi predlagatelju troškove ovog postupka. Prema odredbi čl. 32. st. 4. Zakona o izvanparničnom postupku (NN 59/23), sud će o naknadi troškova koji se odnose na ostvarivanje zajedničkih interesa svih stranaka odlučiti razmjerno udjelima stranaka u predmetom postupku, a ako se takvi udjeli ne mogu utvrditi, troškovi se dijele na jednake dijelove. Predlagatelju je priznat trošak sastava prijedloga u iznosu od 100,00 EUR temeljem Tbr. 16. st. 1. toč. 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, trošak sudske pristojbe na prijedlog u iznosu od 19,91 EUR, pristojba na rješenje u iznosu od 79,62 EUR, trošak mjerničkog vještaka 500,00 EUR, trošak sudske komisije 49,48 EUR ili ukupno 749,01 EUR, pa je protustranci naloženo platiti predlagatelju trošak ovog postupka po mjeri njihovih graničnih linija koje su podjednake i to u iznosu od 374,50 EUR.

10. Dakle, primijenjeno je pravno pravilo iz paragrafa 283. bivšeg Zakona o sudskom izvanparničnom postupku iz 1934. godine. Prema rečenom pravnom pravilu, troškove postupka uređenja, odnosno ispravljanja međe, snose stranke u razmjeru sa dužinom graničnih linija njihovih nekretnina između kojih je međa uređena. U smislu odredbe pravnog pravila paragrafa 283. st. 3. bivšeg VP-a, na isti način sud je dužan odlučiti i o troškovima postupka uređenja međe, ako se stranke o tome nisu sporazumjele i onda kad ne dođe do sudske odluke o uređenju međe. Predlagatelju nije priznat trošak zastupanja na ročištu 24. lipnja 2025. i 27. listopada 2025. jer trošak zastupanja po punomoćniku nije zajednički interes stranaka i pravilo je izvanparničnog postupka da stranke same snose troškove vlastitog zastupanja.

U Varaždinu 19. prosinca 2025.

Sutkinja

Karmen Ošpuh

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja stranka može podnijeti žalbu ovom sudu u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ovog rješenja, a o istoj odlučuje nadležan županijski sud.

Dostaviti:

1) Pun. predlagatelja – EZ, odvjetnica u [adresa] – uz skicu mjernika od 19. prosinca 2025.

2) Pun. protustranke – UZ iz [adresa]

– uz skicu mjernika od 19. prosinca 2025.