Republika Hrvatska

Općinski sud u Šibeniku

Stjepana Radića 81

Poslovni broj: P-1731/2021

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku (OIB: 29399232217), po sutkinji Martini Miletić Lovrić, u pravnoj stvari tužitelja BS (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], zastupan po punomoćnicima iz ZOU Darija Silov i Ivan Milin, odvjetnici u Šibeniku, protiv tuženik REPUBLIKA HRVATSKA (OIB: 52634238587) zastupana po ODO Šibenik, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane i zaključene javne glavne rasprave dana 10. studenog 2025. godine, u prisutnosti tužitelja i punomoćnika tužitelja Darije Silov, odvjetnice u Šibeniku i zzz tuženika RS, zamjenica u ODO Šibenik, po objavi, dana 19. prosinca 2025. godine

p r e s u d i o  j e

Utvrđuje se, da je tužitelj BS (OIB: [osobni identifikacijski broj]) vlasnik dijela nekretnine katastarske oznake kat. čest. br. [katastarska čestica] (Z. U. [broj ZK uloška]) K. O. [katastarska općina], koji dio je na geodetskom snimku kojeg je izradio JS dipl. inž. geod. u Šibeniku dana 14. studenog 2018. godine označen slovima B-C-D-B površine 1190 m2, koji Geodetski snimak je sastavni dio ove presude, a koji snimak je istovjetan skici mjesta očevida od dana 06. ožujka 2025. godine koji je izradio KS na kojoj skici je predmet spora označen točkama D-B-C-D.

Obrazloženje

1. BS, zastupan po punomoćnicima iz ZOU Darija Silov i Ivan Milin, odvjetnici u [adresa], podnio je ovom sudu, dana 12. kolovoza 2021. godine tužbu protiv tuženika Republike Hrvatske radi utvrđenja prava vlasništva.

1.1. Tužitelj navodi kako je vlasnik dijela nekretnine katastarske oznake kat. čest. [katastarska čestica] OS, a koji dio je na geodetskom snimku kojeg je izradio JS dipl. inž. geod. u [adresa], dana 14. studenog 2020. godine, označen slovima B-C-D-B površine 1190m2. Pravo vlasništva opisanog dijela kat. čest. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], tužitelj da je stekao temeljem Ugovora o darovanju kojeg da je kao obdarenik sklopio sa DS u [adresa] dana 28. srpnja 2020. godine kao darovateljem. Prednik tužitelja DS da je navedenu nekretninu stekao temeljem Rješenja Skupštine Općine Šibenik. br. Upl-08-1661/82 od dana 29. prosinca 1983. godine, kada da je predniku tužitelja dana na korištenje nekretnina koja je predmet ove tužbe. Radi usklađivanja zemljišnoknjižnog stanja sa stvarnim stanjem tužitelj je predložio da sud prihvati tužbeni zahtjev tužitelja.

2. U svom odgovoru na tužbu tuženik se protivio tužbi i tužbenom zahtjevu. Tužitelj da nije dokazao stjecanje prava vlasništva na predmetnom dijelu kat. čest. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], odnosno da dosadašnji upis prava vlasništva Republike Hrvatske nije valjan.

3. U postupku su izvedeni dokazi pregledom preslike Ugovora o darovanju sklopljenog između NS kao darovatelja i BS i FS kao obdarenici od dana 28. srpnja 2020. godine, preslike Uvjerenja o uvjetima građenja od dana 14. srpnja 1982. godine, rješenja Skupštine Općine Šibenik iz 1983. godine, nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Pjera Sladoljev od dana 20. ožujka 2025. godine, saslušanja svjedoka VS, SS te tužitelja BS.

4. Tužbeni zahtjev je osnovan.

5. Analizom i ocjenom svih u postupku provedenih dokaza, kako pojedinačno tako i u njihovoj ukupnosti, kao i rezultata cjelokupnog postupka, sud je tužbeni zahtjev našao osnovanim.

6. Predmet spora predstavlja dio nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] a koji dio je na geodetskom snimku kojeg je izradio JS dipl. inž. geod. od dana 14. studenog 2018. godine označen slovima B-C-D- B, površine 1190m2.

7. Pregledom zemljišno knjižnog izvatka za utuženu nekretninu označenu kao kat. čest. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] sud je utvrdio da je u zemljišnim knjigama suda kao vlasnik upisana Republika Hrvatska.

8. Pregledom preslike Ugovora o darovanju nekretnini sklopljenog između NS kao darovatelja i GS i FS kao obdarenika, dana 28. srpnja 2020. godine vidljivo je da je darovatelj vlasnik nekretnine označene kao kat. čest. br. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] te da dio predmetne nekretnine koji se na geodetskom snimku kojeg je izradio JS dipl. inž. geod. dana 14. studenog 2018. godine označen slovima B-C-D-B površine 1190 m2 daruje GS kao obdareniku.

9. Nadalje, iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Pjera Sladoljeva od dana 27. veljače 2025. godine proizlazi da se predmetna nekretnina nalazi u naselju Danilo Biranj a da je položena odmah uz asfaltnu cestu Šibenik-Perković. Predmetna nekretnina da je u svojoj naravi većim dijelom omeđena betonskim zidom a na njoj se uz stambeni objekt – kuću, nalazi i pomoćni gospodarski objekt. Prostor oko navedenih objekata je u potpunosti uređen a na njemu se nalazi nekoliko stabala bajama, maslina dok ostatak nekretnine da je pod vrtnim i dvorišnim prostorom. Uvidom u skicu mjesta očevida sačinjenu dana 06. ožujka 2025. godine utvrđeno je kako je utužena nekretnina označena slovima B-C-D-B površine 1190m2, kao i da nekretnina oblikom odgovara lokaciji predmetne nekretnine te da je površina na skici mjesta očevida iskazana korištenjem digitalnih podataka geodetskog snimka koji je izradio ovlašteni inženjer geodezije JS, dipl. ing. geod. dana 14. studenog 2018. godine a koji je predan uz tužbu.

10. Iz iskaza svjedoka JS proizlazi da ej na predmetnoj nekretnini prvi bio djed tužitelja BS i to prije 60-tak godina, točnije 60-tih godina prošlog stoljeća a koji je preminuo negdje oko 1980-tih godina, te da je istog naslijedio HS koji onda da je predmetnu nekretninu kupio jer da je takva bila procedura. Nekretninu da je kupio od grada krajem 70-tih godina prošlog stoljeća. Djed tužitelja da je na predmetnoj nekretnini imao ovce, krave i konje. Nakon djeda tužitelja, otac tužitelja da je također na predmetnoj nekretnini uzgajao razne kulture te držao životinje. Svjedok da se još kad je bio dijete sjeća kako je nekretnina bila ograđena i to prvo čvrstim žicama a kasnije i betonom, a što da je bilo potrebno kako životinje ne bi pobjegle. Nakon smrti oca tužitelja nekretninu da je naslijedio sam tužitelj. Kuću koja se nalazi na nekretnini da je gradio otac tužitelja HS a završio tužitelj. Također je naveo da mu nije poznato da bi tužitelja ili njegove prednike netko smetao u posjedu utužene nekretnine.

10.1. Svjedok MS u svom je iskazu navodio kako je na nekretnini koja je predmet spora prvo bio djed tužitelja BS i to još 70-tih godina prošlog stoljeća. Na nekretnini da su tada bile kulture bajama te je isti držao životinje. Nekretnina da je prvo bila ograđena žicom a danas da je ograđena betonskim zidom. Nakon smrti djeda tužitelja nekretninu da je naslijedio otac tužitelja HS koji da je 80-tih godina prošlog stoljeća započeo sa gradnjom kuće u kojoj danas da žive majka i brat tužitelja, dok tužitelj da živi u objektu koji se nalazi na utuženoj nekretnini a koju je započeo graditi još njegov otac HS a dovršio upravo tužitelj.

11. Tužitelj je u svom stranačkom iskazu navodio da u odnosu na nekretninu koja je predmet postupka može kazati da je na istoj prvo bio njegov djed koji je preminuo 1984. godine. U trenutku smrti djeda tužitelja na nekretnini da je postojao objekt, točnije kuća koju da je naslijedio brat tužitelja te štala koja se nalazi na nekretnini koja je predmet ovog postupka. Nakon smrti njegovog djeda nekretninu da je naslijedio njegov otac CS. Njegov otac da je morao nekretninu kupiti od Općine Šibenik jer da je to bio preduvjet za dobivanje struje i vode. Isti da se sjeća da je njegov djed na nekretnini držao životinje i uzgajao različite kulture, točnije bajame, a nakon smrti njegovog djeda nekretninu da je nastavio obrađivati njegov otac koji je tamo zasadio još i masline i orase te imao životinje. Nekretninu da je ogradio njegov djed i to bodljikavom žicom a kasnije da je njegov otac podigao betonski zid koji da odgovara gabaritima u kojima je njegov djed nekretninu ogradio žicom. Njegov otac da je preminuo 2022. godine a nekoliko godina prije to da da je podijelio svoju imovinu na način da mom bratu pripada tzv. stara kuća koju je sagradio još djed a tužitelju da pripada garaža i pomoćni objekt koji u naravi da je predstavljao štalu. U odnosu na kuću koja se sada nalazi na predmetnoj nekretnini ista je sagrađena na garaži koju su sagradili roditelji tužitelja. Tužitelju da nije poznato da bi njegovim prednicima netko osporavao posjed predmetne nekretnine.

12. Dakle, iz iskaza svih naprijed navedenih svjedoka, a koje je sud cijenio istinitim, vjerodostojnim, budući su jasno i nedvojbeno iskazivali o bitnim činjenicama, koje su im dijelom osobno poznate a dijelom po pričanju starijih osoba, proizlazi da su prednici tužitelja bili u samostalnom posjedu utužene nekretnine i to još od 1970-tih godina i to na način da su istu obrađivali i na njoj držali stoku.

13. Prema odredbi članka 388. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96, 68/98,137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 46/10, 143/12, 152/14 dalje: ZV) stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava od stupanja na snagu ovoga Zakona prosuđuju prema njegovih odredbama, ako prijelaznim i završnim odredbama ili posebnim zakonom nije što drugo propisano.

13.1. Odredbom članka 388. stavak 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17., dalje: ZV), a koji propis je stupio na snagu 1. siječnja 1997., bilo propisano da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu kao i za stjecanje prava na tim nekretninama dosjelošću, računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana, s tim da je ta odredba ukinuta odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-58/97 od 17. studenog 1999. („Narodne novine“ br. 137/99.), te je ujedno Zakonom o izmjenama i dopunama ZV-a („Narodne novine“ br. 114/01.) dopunjen članak 388. na način da je novom odredbom stavka 4. propisano da se u rok za stjecanje dosjelošću na nekretninama koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu kao i stjecanje stvarnog prava na tim nekretninama dosjelošću ne računa vrijeme posjedovanja proteklo prije tog datuma.

13.2. Prema stajalištu ovog suda da se u konkretnom slučaju, neovisno o vremenu podnošenja tužbe (prije ili poslije naprijed citirane odluke Ustavnog suda RH), i to glede sporne čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], u vrijeme dosjelosti valja uračunati i vrijeme proteklo prije 8. listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe članka 388. stavak 4. ZV-a, nego na temelju drugih odredaba tog Zakona, te u svezi s tim da rizik bilo kakve greške koju su počinila državna tijela (u konkretnom slučaju izvorna odredba članka 388. stavak 4. ZV-a) mora snositi država i iste se ne smiju ispravljati na teret pojedinca koji je stekao pravo vlasništva dosjelošću na temelju zakonske odredbe koju je Ustavni sud RH naknadno ukinuo, posebice u onom slučaju kada ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes trećih osoba (kakvo pravno shvaćanje je, primjerice, izneseno i u odluci Europskog suda za ljudska prava: Trgo protiv Hrvatske). Presudom ESLJP od 11. lipnja 2009. godine u predmetu B protiv Republike Hrvatske zauzet je stav da bi se podnositelju zahtjeva za zaštitu ljudskih prava i sloboda u rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću računalo i vrijeme posjedovanja u kojemu su te nekretnine prema važećim zakonskim propisima Republike Hrvatske bile u društvenom vlasništvu.

13.3. Stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ZVDSP-a se prosuđuje prema pravnim pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka. U vremenskom razdoblju prije 1. rujna 1980. godine (kao dana stupanja na snagu Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima, stjecanje prava vlasništva na nekretninama prosuđuje se primjenom odredbi Općeg građanskog zakonika (dalje: OGZ).

13.4. Pravna pravila OGZ-a koji se na ovim prostorima primjenjuje od 1853. godine, s time da se od 1946. godine primjenjivao na temelju odredbe članka 4. Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije (“Službeni list” FNRJ broj 86/1946). Prema pravnom pravilu paragrafa 1472. OGZ-a pravo vlasništva nekretnine na kojoj je bilo upisano državno vlasništvo kao općenarodna imovina temeljem izvanredne dosjelosti (originarno) moglo se steći nakon neprekidnog četrdesetgodišnjeg posjedovanja iste i to do 6. travnja 1941.

14. Cijeneći rezultate dokaznog postupka, a posebice iskaze svjedoka koje je sud cijenio kao vjerodostojne i iste u cijelosti prihvatio, u postupku je nedvojbeno utvrđeno da je predmet spora koji je na skici mjesta očevida vještaka mjernika Pjera Sladoljev označena slovima D-B-C-D bio u dugogodišnjem nesmetanom posjedu tužitelja i njegovih prednika, da je ne nekretnini prvo bio djed tužitelja, potom njegov otac DS te naposljetku tužitelj.

15. Tužena Republika Hrvatska u tijeku postupka i o zaključenja glavne rasprave nije dokazala nepošten posjed djela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] po tužiteljevim prednicima, niti je osporavala iskaze saslušanih svjedoka, utvrđenja prilikom očevida, dok u odnosu na skicu mjesta očevida sastavljanju od strane stalnog sudskog vještaka Pjera Sladoljev nije imala posebnih primjedbi.

16. Stoga, zaključno, imajući u vidu, a polazeći od utvrđenja ovog suda da je kontinuirani, samostalni i od nikoga ometani posjed pravnih prednika tužitelja glede nekretnine koja je predmet spora izvršavan počevši od 70-tih godina prošlog stoljeća ( što proizlazi iz iskaza saslušanih svjedoka u ovom postupku) a koji posjed je ovaj sud našao savjesnim odnosno poštenim, te koja kvaliteta posjeda se presumira po samom zakonu, a kako u konkretnom slučaju u odnosu na potraživanje tužitelja ne postoji suprotstavljeni pravni interes trećih osoba, zaključak je ovog suda kako je pravni prednik tužitelja i to djed istog odgovarajući realni dio nekretnine stekao ispunjenjem za to propisanih pretpostavki, točnije izvanrednom dosjelošću rok koje je propisan odredbom čl. 159. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, odnosno u trajanju od 40 godina, svakako dovršen stupanjem na snagu ZV-a, a onda se nekretnina prenosila generacijama u obitelji sve do tužitelja, točnije od djeda tužitelja DS BS, preko njegovog oca DS pa do samog tužitelja.

17. Odluka o troškovima parničnog postupka je izostala budući da stranke nisu stavili zahtjev za naknadu istog.

18. Slijedom svega naprijed navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Šibeniku, 19. prosinca 2025.

SUTKINJA

Martina Miletić Lovrić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste.

Žalba se podnosi putem ovog suda za Županijski sud, u dovoljnom broju primjeraka sud i protivnu stranu.

DN-a:

- tužitelj po punomoćnicima iz ZOU Darija Silov i Ivan Milin, odvjetnici u Šibeniku

- za tuženu ODO Šibenik