Republika Hrvatska

Poslovni broj: 8 P-41/2025-19

Općinski sud u Šibeniku

Stjepana Radića 81, Šibenik

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku (OIB: 29399232217) po sutkinji Jasminki Mrčeli u pravnoj stvari tužitelja ŠŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kojeg zastupa punomoćnica Sanja Bukić, odvjetnica u [adresa], protiv tužene Republike Hrvatske koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo Građansko- upravni odjel u Šibeniku, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane i zaključene javne glavne rasprave dana 24. studenoga 2025. godine u nazočnosti zamjenice zamjenika punomoćnika tužitelja KŠ, odvjetničke vježbenice u Zajedničkom odvjetničkom uredu Žarko Čogelja i Dragica Čogelja u Šibeniku i zamjenice zakonskog zastupnika tuženice GŠ, savjetnice u Općinskom državnom odvjetništvu Građansko-upravnom odjelu u Šibeniku, a na ročištu objave odluke dana 19. prosinca 2025. godine

p r e s u d i o  j e

Prihvaća se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"Utvrđuje se da je tužitelj AŠ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) vlasnik za cijelo fizičkog dijela nekretnine zemljišnoknjižne oznake kat. čest. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], koji fizički dio je grafički prikazan slovima A-B-C-D-E-F-G-H-A površine 3087 m[2] (rezerviran podbroj 2069/99) na skici mjesta očevida "Geodetski snimak" izrađenom po stalnom sudskom vještaku za geodeziju Zoranu Marinu dipl. ing. geod. od dana 15. svibnja 2025. godine (koja skica je sastavni dio ove presude)."

Obrazloženje

1.Tužitelj AŠ je u tužbi i na ročištima naveo da je temeljem dosjelosti vlasnik za cijelo fizičkog dijela čest. br. čest. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] koji fizički dio je grafički prikazan kao posebna katastarska čestica i to čest. br. 2069/99 K. O. [katastarska općina], u Geodetskom elaboratu društva Geodetski projekti d.o.o. [adresa] koji je potvrđen od strane Državne geodetske uprave Područnog ureda za katastar Šibenik klasa: 932-06/2024-02/1536, ur.broj: 541-26-01/8-24-5 od dana 31. svibnja 2024. godine.

2. Utužena nekretnina, tj. prethodno opisani fizički dio čest. br. 2069/1 K. O. [katastarska općina] predstavlja dio većeg maslinika tužitelja koji obuhvaća i fizičke dijelove čest. br. 2135/11, čest. br. 2135/17, čest. br. 2135/18 i čest. br. 2135/10 sve K. O. [katastarska općina], kako je to vidljivo na odnosnom Geodetskom snimku od 24. travnja 2023. godine.

3. Tužitelj je dao izraditi Geodetski elaborat kako bi proveo parcelaciju svih čestica na kojima je položen njegov maslinik i uredio katastarsko i zemljišnoknjižno stanje cjelokupnog maslinika, te je uz pomoć geodeta utvrdio da je na jednom dijelu maslinika uknjižena tužena Republika Hrvatska, dok su na ostalim dijelovima uknjižene fizičke osobe.

4. Tužitelj i njegovi prednici su u samostalnom i poštenom posjedu predmetnog dijela čest. br. 2069/1 K. O. [katastarska općina] kroz više generacija, koji posjed traje najmanje od 19. stoljeća do danas. Predmetna nekretnina u naravi predstavlja maslinik u zaleđu [adresa], kojeg je tužitelj stekao nasljeđivanjem iza smrti svoje majke UŠ pok. Š.

5. Prednica tužitelja, pok. majka UŠ rođena AŠ stekla je vlasništvo i posjed predmetne nekretnine nasljeđivanjem iza smrti pok. supruga IŠ pok. NŠ i materijalnom diobom s njegovim sinovima, DŠ i EŠ.

6. Predmetni dio oduvijek je u naravi predstavljao maslinik, sa svih strana ograđen stoljetnim suhozidom, a kojeg su obrađivali pok. IŠ i pok. UŠ, a nakon smrti pok. IŠ, samostalan i pošten posjed, te obradu predmetne čestice je preuzela UŠ, a nakon njezine smrti istu nasljeđuje njezin sin, tužitelj AŠ.

7. Tužitelj, a prije njega njegovi prednici su u neprekidnom samostalnom i poštenom posjedu predmetnih nekretnina preko sto (100) godina, pa su se ispunile i pretpostavke za stjecanjem prava vlasništva dosjelošću, propisane odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14).

8. Zbog izloženog tužitelj je predložio da sud nakon provedenog postupka donese odluku kojom će u cijelosti prihvatiti tužbeni zahtjev uređen podneskom od dana 6. studenog 2025. godine (list 76 spisa).

9. Zamjenica zakonskog zastupnika tuženice Republike Hrvatske protivila se tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti u odnosu na čest. br. 2069/1 K. O. [katastarska općina] iz razloga što iz dokaza na koje se tužitelj u tužbi poziva ne proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva.

10. Iz historijata tužbe se može zaključiti da se tužitelj poziva na dosjelost, te nasljeđivanje i diobu kao pravne osnove stjecanja prava vlasništva, međutim tužitelj nije priložio niti jedan dokaz iz kojeg bi proizlazilo da bi njegovi prednici bili vlasnici predmetne nekretnine.

11. Posebno je napomenula kako je predmetna nekretnina u katastarskom operatu upisana kao posjed Republike Hrvatske, dok povijest posjedovanja nije poznata. Stoga, tužitelj predmetnu nekretninu nije mogao steći temeljem nasljeđivanja, obzirom da nitko na drugog ne može prenijeti više prava nego što ga sam ima.

12. Tužitelj dakle svojim navodima nije doveo u sumnju upis prava vlasništva predmetne nekretnine na imenu tužene, niti je predložio dokaze koji bi upućivali da je sadašnja uknjižba prava vlasništva predmetne nekretnine pogrešna.

13. U dokaznom postupku izvedeni su dokazi očevidom na mjestu spora uz sudjelovanje vještaka mjernika Zorana Marina, pregledom pismenog nalaza i mišljenja i identifikacije nekretnine istog vještaka od 15.5.2025., Geodetskog elaborata izrađenog od tvrtke Geodetski projekti d.o.o. [adresa] i TŠ, dipl. ing. geod. dana 16.11.2023., pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Aljoše Gojanovića u Vodicama kao sudskog povjerenika ovog suda poslovni broj O- 211/14 UPP/OS-44/14-5 od 7.5.2014., rješenja javne bilježnice Mire Grbac u Vodicama kao sudske povjerenice ovog suda poslovni broj O-211/14 UPP/OS-44/14- 10 od 18.5.2023., rješenja o nasljeđivanju ovog suda poslovni broj O-232/85 od 29.5.1985., izjave FŠ ovjerene kod javne bilježnice Mire Grbac u Vodicama 14.5.2025. pod brojem OV-4200/2025, neslužbene kopije e izvatka iz zemljišne knjige ovog suda Zemljišnoknjižnog odjela u Tisnom (Z. U. [broj ZK uloška]), saslušanjem svjedoka VŠ i OŠ, te tužitelja.

14. Stranke nisu imale daljnjih prijedloga za dopunu dokaznog postupka.

15. Tužbeni zahtjev je osnovan.

16. Predmet spora predstavlja zahtjev tužitelja na utvrđenje prava vlasništva dijela čest. br. 2069/1 K. O. [katastarska općina] i to dijela koji je na identifikaciji nekretnine vještaka mjernika Zorana Marina od dana 15. svibnja 2025. godine označen slovima A-B-C-D- E-F-G-H-A površine 3087 m2 (rezerviranog podbroja 2069/99).

17. S tim u svezi u postupku je utvrđeno:

- da se predmet spora identificira kao dio čest. br. 2069/1 K. O. [katastarska općina] za cijelo (na identifikaciji nekretnine vještaka mjernika Zorana Marina od 16.5.2025. prikazan slovima A-B-C-D-E-F-G-H-A površine 3087 m2, rezerviran podbroj 2069/99 K. O. [katastarska općina]), a isti je u naravi maslinik koji je obrastao niskim raslinjem. Nekretnina je sa istočne, zapadne i južne strane omeđena suhozidom, a sa sjeverne strane postoje temelji suhozida koji je uklonjen

- da je identifikacija izvršena prema Geodetskom elaboratu 75/2023 izrađenom od tvrtke Geodetski projekti d.o.o. [adresa] i TŠ, dipl. ing. geod. dana 16. studenog 2023. godine – (utvrđeno očevidom na mjestu spora uz sudjelovanje vještaka mjernika Zorana Marina, pregledom pismenog nalaza i mišljenja i identifikacije nekretnine istog vještaka od 15.5.2025. – list 58, 68 do 71 spisa)

- da je u ostavinskom postupku iza smrti UŠ pok. Š (rođene **.**.1934., a umrle **.**.2014.) javni bilježnik Aljoša Gojanović u Vodicama kao sudski povjerenik ovog suda donio dana 7. svibnja 2014. godine rješenje o nasljeđivanju broj O-211/14 UPP/OS-44/14-5 (koje je postalo pravomoćno danom donošenja) kojim je njezinim nasljednikom na temelju zakona i ustupa SŠ, a glede ostavine koju sačinjavaju nekretnine upisane u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], te pokretnine, proglašen sin AŠ, tužitelj za cijelo – (utvrđeno pregledom citiranog pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju ovog suda – list 40 i 41 spisa)

- da je u ostavinskom postupku iza smrti IŠ pok. CŠ (rođenog **.**.1921., a umrlog **.**.1985.) ovaj sud donio dana 29. svibnja 1985. godine rješenje o nasljeđivanju poslovni broj O-232/85 kojim su njegovim nasljednicima na temelju oporuke broj Pi-74/85 od dana 3. veljače 1985. godine, a glede ostavine koju sačinjavaju nekretnine upisane u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], proglašeni supruga ČŠ ud. IŠ za 2/4 dijela, te sinovi DŠ i EŠ pok. IŠ za ¼ dijela svaki – (utvrđeno pregledom citiranog rješenja o nasljeđivanju ovog suda – list 60 spisa).

- da je tužitelj putem punomoćnika dana 7. ožujka 2023. godine podnio prijedlog radi naknadno pronađene imovine iza smrti majke UŠ, te da je javna bilježnica Mira Grbac u Vodicama kao sudska povjerenica ovog suda donijela dana 18. svibnja 2023. godine rješenje poslovni broj O-211/14 UPP/OS-44/14- 10 (koje je postalo pravomoćno danom donošenja) kojim je utvrđeno da se naknadno pronađena imovina pok. ČŠ sastoji od izvanknjižnog vlasništva dijela čest. br. 2135/11 K. O. [katastarska općina] površine 306 m2, označenog slovima K-L-M-N-O-P-K, dijela čest. br. 2135/7 K. O. [katastarska općina] površine 370 m2 označenog slovima I-J-K-L-M-N-I, dijela čest. br. 2135/18 K. O. [katastarska općina] površine 431 m2 označenog slovima G-H-I-J-G, dijela čest. br. 2135/10 K. O. [katastarska općina] površine 1020 m2 označenog slovima F-G-J-K-P-F i dijela čest. br. 2069/1 K. O. [katastarska općina] površine 3087 m2 označenog slovima A-B-C-D-E-F-G-H-A prema Geodetskom situacijskom nacrtu TŠ dipl. ing. geod. od 24. travnja 2023. godine, te je njezinim nasljednikom na temelju zakona i ustupa SŠ, proglašen sin AŠ, tužitelj za cijelo – (utvrđeno pregledom citiranog pravomoćnog rješenja ovog suda – list 42 spisa)

- da je čest. br. 2069/1 K. O. [katastarska općina] upisna u A listu Z. U. [broj ZK uloška] pod nazivom Medvižak površine 1567041 m2 (voćnjak17500 m2, prirodno neplodno zemljište310028 m2, put 3452 m2, vinograd 5600 m2, šuma 54359 m2, pašnjak 1173102 m2 i oranica 3000 m2) a kao vlasnik je upisana Republika Hrvatska, tužena za cijelo – (neslužbene kopije e izvatka iz zemljišne knjige ovog suda Zemljišnoknjižnog odjela u Tisnom).

18. Svjedokinja VŠ je iskazala da je susjeda sa zapadne strane predmetnog maslinika. Njezina nekretnina je katastarske oznake čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]. Predmetna nekretnina je oduvijek bila u posjedu i vlasništvu UŠ rođene AŠ. UŠ je vlasništvo maslinika stekla nasljeđivanjem iza smrti supruga PŠ. PŠ i UŠ nisu imali zajedničke djece, ali je PŠ imao tri (3) sina iz prvog braka i to: K, EŠ i DŠ. Nije joj poznato je li nakon smrti PŠ izvršena dioba između sunasljednika, ali joj je poznato da je nakon njegove smrti predmetnu nekretninu samo obrađivala UŠ. Poznato joj je da otkada je bila dijete da je na predmetnoj nekretnini bio maslinik pok. PŠ i nikada nitko se nije protivio sadnji i obradi maslinika. Njezinu nekretninu kupio je pok. otac 50-ih godina i od tada koliko joj je poznato se nalazi maslinik u posjedu i vlasništvu PŠ – (list 53 spisa).

19. Svjedok OŠ je iskazao da je susjed s predmetnom nekretninom s istočne i sjeverne strane. Njegova nekretnina je također pogrešno upisana u zemljišnoj knjizi na ime Republike Hrvatske. Poznato mu je da je predmetni maslinik bio u posjedu i vlasništvu pok. UŠ koji je stekla nasljeđivanjem iza smrti supruga IŠ. IŠ je imao dva braka. Prvi brak je bio sa G i iz tog braka ima tri sina: K, EŠ i DŠ. Drugi brak je bio sa pok. UŠ, ali isti nisu imali zajedničke djece. Nije mu poznato je li između nasljednika IŠ izvršena dioba, ali mu je poznato da je predmetnu nekretninu uvijek obrađivala pok. UŠ i tužitelj, izvanbračni sin UŠ. Kao dijete zna da su masline bile posađene i maslinik je bio starina obitelji IŠ. Nikada nije čuo da bi netko smetao u posjedu i vlasništvu IŠ i ĐŠ – (list 52 spisa).

20. Tužitelj AŠ je u stranačkoj izjavi naveo da je predmetnu nekretninu stekao nasljeđivanjem iza smrti majke UŠ. Naime, majka je osim njega imala i kćer A koja se u ostavinskom postupku iza njezine smrti odrekla svog nasljednog dijela, da ih je otac JŠ napustio još dok je on bio dijete, da bi nakon toga majka UŠ upoznala IŠ te su se vjenčali. IŠ je imao tri sina iz prvog braka sa G, K, EŠ i DŠ. U je umro kao momak i nije imao ženu niti djecu, tako da su nasljednicima iza smrti IŠ proglašeni majka UŠ, DŠ i EŠ. Između njih je izvršena usmena dioba na način da je DŠ dobio u vlasništvo kuću u mjestu, EŠ parcelu zv. Vrtal put sv. Ante“ na kojoj je izgradio kuću, dok je pok. majka dobila predmetnu nekretninu. IŠ je vlasništvo maslinika stekao nasljeđivanjem iza smrti oca NŠ, koji je posadio masline i nikada nitko se nije protivio sadnji i obradi maslinika. DŠ i EŠ nakon izvršene diobe sa pok. majkom UŠ nikada nisu dolazili na predmetnu nekretninu, niti joj istu osporavali – (list 53 spisa).

21. Ocjenom izvedenih dokaza, kako pojedinačno tako i skupno (članak 8. ZPP- a) ovaj sud je ocijenio da je tužitelj temeljem valjana pravna osnova stekao vlasništvo predmetnog dijela nekretnine.

22. Valjda istaknuti da prema odredbi članka 388. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96, 68/98,137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 46/10, 143/12, 152/14 dalje: ZV) stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava od stupanja na snagu ovoga Zakona prosuđuju prema njegovih odredbama, ako prijelaznim i završnim odredbama ili posebnim zakonom nije što drugo propisano.

23. Stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ZVDSP-a se prosuđuje prema pravnim pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka (stavak 2.).

24. U vremenskom razdoblju prije 1. rujna 1980. godine (kao dana stupanja na snagu Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima, stjecanje prava vlasništva na nekretninama prosuđuje se primjenom odredbi Općeg građanskog zakonika (dalje: OGZ).

25. Pravna pravila OGZ-a koji se na ovim prostorima primjenjuje od 1853. godine, s time da se od 1946. godine primjenjivao na temelju odredbe članka 4. Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije (“Službeni list” FNRJ broj 86/1946).

26. Podredno, valja napomenuti i pravno shvaćanje koje je Europski Sud za zaštitu ljudskih prava iznio u predmetu Trgo protiv Hrvatske (presuda od 11. lipnja 2009., broj 35298/04).

27. Odredbom članka 159. stavka 4. ZV-a (koji je stupio na snagu dana 1. siječnja 1997. godine) je propisano da samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske stječe dosjelošću vlasništvo stvari pošto je njegov posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onog propisanog u stavku 2. i 3. istog članka (za nekretnine 10, odnosno 20 godina), dakle, protekom dvadeset (20), odnosno četrdeset (40) godina, a istovremeno je odredbom članka 388. stavka 4. ZV-a bilo propisano da se u rok stjecanja dosjelošću nekretnina, koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana pa, iako je ova odredba ukinuta od strane Ustavnog suda Republike Hrvatske (odlukama br. U-I-58/1997., U-I-1235/1997., U-I-237/1997., U-I-1053/1997. i U-I- 1054/1997), prema shvaćanju Europskog Suda za ljudska prava izraženog u presudama Trgo protiv Republike Hrvatske i drugima, a koje shvaćanje je preuzeo i Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci broj Rev-158/2017-2 od dana 7. svibnja 2019., takvu grešku zakonodavstva, ako ne postoje suprotstavljena prava nekih trećih osoba, ne mogu snositi pojedinci – građani nego sama država.

28. U citiranim presudama Europskog Suda za ljudska prava u predmetima Trgo protiv Republike Hrvatske i dr. je zauzeto slijedeće stajalište: "… da podnositelj zahtjeva, koji se razumno oslonio na zakonodavstvo koje je kasnije ukinuto kao neustavno ne bi trebao – s obzirom na izostanak bilo kakve štete u odnosu na prava drugih osoba – snositi posljedice greške koju je počinila sama država, donijevši takav neustavni propis. Zapravo, kao posljedica njegovog ukidanja vlasništvo imovine koju je podnositelj zahtjeva stekao dosjelošću na temelju odredbe koja je kasnije ukinuta kao neustavna, vraćeno je državi kojoj je time pogodovala njezina vlastita greška.

29. U svezi s tim, sud ponavlja da rizik bilo kakve greške koju su počinila državna tijela mora snositi država da se greške ne smiju ispravljati na trošak pojedinca, posebice kada ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes."

30. Prema naprijed citiranom stajalištu Europskog Suda za ljudska prava, a koje je prihvatio i Vrhovni sud Republike Hrvatske, vrijeme poštenog samostalnog posjeda, kao i kvalificiranog posjeda, na nekretninama koje su bile u društvenom vlasništvu i prije dana 8. listopada 1991., uračunava se u vrijeme potrebno za stjecanje prava vlasništva na tim nekretninama dosjelošću, slijedom čega je u postupku valjalo utvrditi dosjelost tužiteljice na predmetnoj nekretnini do dana 17. studenoga 1999. do kada je bila na snazi ukinuta odredba članka 388. stavka 4. ZV-a pri tome vodeći računa da pravu posjednika kao stjecatelja nije suprotstavljeno pravo neke treće osobe.

31. Tužitelj je u postupku trebao dokazati da je njegova pok. majka ČŠ pok. Š ud. IŠ bila u kontinuiranom nesmetanom posjedu predmetne nekretnine do dana 17. studenoga 1999. godine.

32. ijeneći rezultate dokaznog postupka a posebno iskaze svjedoka VŠ i OŠ, dakle domicilnih mještana i susjeda (koji su o predmetu spora imali relevantna saznanja) kao i stranačku izjavu tužitelja (koje iskaze i stranačku izjavu je ovaj sud cijenio vjerodostojnima i u cijelosti prihvatio) u postupku je utvrđeno da je predmet spora oduvijek bi u vlasničkom nesmetanom posjedu obitelji ČŠ i to najprije CŠ ([adresa]) Barića, potom IŠ pok. CŠ, pok. očuha tužitelja, te ČŠ, pok. majke tužitelja i danas tužitelja, da je pok. CŠ predmet spora ogradio suhozidom i na dijelu istog zasadio masline, da je isti nesmetano koristio predmet spora do smrti, a naslijedio ga je sin IŠ, očuh tužitelja koji je nakon njegove smrti nastavio nesmetano posjedovati predmet spora do smrti 1985. godine.

33. Dalje je utvrđeno da je pok. očuh tužitelja IŠ pok. CŠ umro dana **.**.1985., a naslijedili su ga supruga ČŠ ud. IŠ, pok. majka tužitelja, te sinovi DŠ i EŠ pok. IŠ (sinovi iz prvog braka sklopljenog sa G), koji su potom izvršili usmenu diobu nekretnina na način da je DŠ dobio u vlasništvo kuću u mjestu, EŠ zemljište zv. "Vrtal put sv. Ante“ na kojoj je izgradio kuću, dok je pok. majka tužitelja dobila predmetnu nekretninu, koju je nesmetano koristila do smrti 2014. godine.

34. ČŠ naslijedio je sin, tužitelj za cijelo.

35. Imajući u vidu činjenicu da je očuh tužitelja IŠ pok. CŠ rođen 1921. godine, a umro 1985. godine u dobi od 64 godina, da je majka tužitelja ČŠ rođena 1934. godine, a umrla 2014. godine u dobi od 80 godina i rezultate dokaznog postupka, očigledno je da je pok. majka tužitelja nasljeđivanjem i diobom sa sunasljednicma (sinovima pok. supruga DŠ i ĆŠ), ali i izvanrednom dosjelošću stekla vlasništvo predmetne nekretnine protekom određenog vremena do dana 17.11.1999. godine (računajući pri tome i vrijeme posjeda njezinog prednika pok. supruga IŠ pok. CŠ), što znači da je ista u trenutku smrti bila izvanknjižni vlasnik predmeta spora.

36. Da su prednici tužitelja sada pok. očuh IŠ pok. CŠ i majka ČŠ ud. IŠ bili u kontinuiranom i poštenom neometanom posjedu predmeta spora kako je naprijed utvrđeno, a koji posjed je nastavio nesmetano i kontinuirano tužitelj proizlazi i iz utvrđenja prilikom očevida i to činjenice da je isti u naravi maslinik koji je obrastao niskim raslinjem. Nekretnina je sa istočne, zapadne i južne strane omeđena suhozidom, a sa sjeverne strane postoje temelji suhozida koji je uklonjen.

37. U tom pravcu za istaći je i izjavu FŠ (Mile) Barića ovjerene kod javnog bilježnika Mire Grbac u Vodicama 14.5.2025. pod brojem OV-4200/2025, koji je decidirano naveo da predmetni maslinik zv. I u diobi između njega, brata DŠ i pomajke ČŠ dopao u vlasništvo ČŠ kojoj oni nisu nikada osporavali vlasništvo i posjed maslinika, te da zna da je nakon smrti ČŠ predmet spora dopao njezinom sinu, tužitelju, kao i da on i brat DŠ ne polažu nikakva prava na predmetu spora (list 64 spisa).

38. Tužitelj je nasljeđivanjem iza smrti majke ČŠ ud. N (članak 128. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96, 68/98,137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 46/10, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 dalje: ZV koji zakon je bio na snazi u vrijeme smrti oca tužitelja) stekao vlasništvo predmeta spora.

39. Tužitelj je ovlašten zahtijevati izradu geodetskog elaborata i formiranje nove nekretnine od fizičkog dijela osnovne čest. br. 2069/1 K. O [katastarska općina], a što je i zahtijevao, pa je rezerviran broj za novu česticu sada čest. br. 2069/99 K. O. [katastarska općina].

40. Kraj takva stanja stvari navodi tužene izneseni u odgovoru na tužbu ne mogu se prihvatiti.

41. U odnosu na poštenje prednika tužitelja i samog tužitelja koje apostrofira tužena Republika Hrvatska ukazuje se na odredbu članka 18. stavka 3. ZV-a prema kojoj je posjed pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga sumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, a stavkom 5. istog članka da se posjed smatra poštenim osim ako se dokaže suprotno. Kao što je već naprijed navedeno tužena Republika Hrvatska u odgovoru na tužbu, a niti tijekom postupka nije predložila dokaze kojima bi dovela u sumnju istinitost navoda tužitelja i utvrđenja ovog suda, dok iz provedenih dokaza ne proizlazi da bi bilo koji od prednika tužitelja ili sam tužitelj bili nepošteni posjednici.

42. Zamjenica zakonskog zastupnika tužene Republike Hrvatske nije niti osporavala iskaze navedenih svjedoka, kao i utvrđenja prilikom očevida, dok na skicu mjesta očevida vještaka mjernika HŠ od dana 15. svibnja 2025. godine nije imala primjedbi.

43. Tužitelj je dužan dokazivati istinitost svojih tvrdnji, a tuženik mora dokazivati istinitost svojih navoda odnosno prigovora (članak 219. stavak 1. ZPP-a).

44. Ako sud na temelju izvedenih dokaza (članak 8. ZPP-a) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja (članak 221.a ZPP-a).

45. Pravila o teretu dokazivanja u osnovi obvezuju sud da uzme da nije istinita tvrdnja za istinitost koje stranka, koja se na određenu činjenicu poziva u svoju korist, nije bila kadra pružiti sudu dovoljno odgovarajućih dokaznih sredstava (idem est non esse aut non probari-svejedno je: ne postojati ili ne biti dokazan).

46. U konkretnom, znači da je tužena bila dužna do zaključenja prethodnog postupka predložiti dokaze na okolnost da su prednici tužitelji uzurpirali predmetne nekretnine (članak 299. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23) a što ista nije učinila.

47. Slijedom izloženog odlučeno je kao u izreci.

48. Kako tužitelj nije podnio zahtjev za nadoknadom parničnog troška sud o istom nije niti odlučivao.

Šibenik, 19. prosinca 2025.

SUTKINJA

Jasminka Mrčela, v.r.

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu izjaviti žalbu u roku od petnaest (15) dana od dana obavljene dostave.

Žalba se podnosi ovom sudu za Županijski sud sukladno odredbi članka 4. Zakona o područjima i sjedištima sudova ("Narodne novine" broj 67/2018 i 21/22) i članka 50. stavka 4. Pravilnika o radu u sustavu eSpis ("Narodne novine" broj 35/2015, 123/15, 45/16, 29/17, 112/17, 119/18, 39/20, 138/20, 147/20, 70/21, 99/21, 145/21, 23/22, 12/23, 9/24).

DN-a:

- punomoćnici tužitelja, odvjetnici Sanji Bukić

- tuženoj Republici Hrvatskoj putem Općinskog državnog odvjetništva Građansko-upravnog odjela u Šibeniku