REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-1675/2022-20

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu tog suda Lidiji Repar Habulinec, u pravnoj stvari tužitelja LB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Marku Pleš, odvjetniku u Osijeku, protiv tuženika ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 41, OIB: 85584865987, zastupanog po punomoćniku Ivanu Esteru, odvjetniku u Zagrebu, radi utvrđenja, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 11. studenoga 2025., u prisutnosti tužitelja osobno, punomoćnika tužitelja Marka Pleš, odvjetnika i punomoćnika tuženika Ivana Estera, odvjetnika, 19. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

I./ Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"I. Utvrđuje se da je nezakonita i nedopuštena Odluka o poslovno uvjetovanom otkazu Klasa: ZGH-11-22-1247 Ur. broj: 01-10-01-22-01 od 7.6.2022., kojom je tuženik ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o. Zagreb, Ulica grada Vukovara 41, OIB: 85584865987, otkazao tužitelju LB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], Ugovor o radu na neodređeno vrijeme od 27.3.1996., da tužitelju nije prestao radni odnos kod tuženika, te se nalaže tuženiku vratiti tužitelja natrag na posao, na radno mjesto „Administrator – daktilograf“, odnosno drugo odgovarajuće radno mjesto, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužitelju troškove parničnog postupka uvećane za zakonske zatezne kamate tekuće od dana donošenja prvostupanjske odluke pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana."

II./ Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 500,00 eura, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da mu je tuženik Odlukom o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu od 7.6.2022. otkazao Ugovor o radu na neodređeno vrijeme od 27.3.1996., a temeljem kojeg ugovora o radu je navedeni tužitelj bio zaposlen kod tuženika na radnom mjestu Administrator-daktilograf. Tužitelj je u zakonskom roku predao tuženiku zahtjev za zaštitu prava zbog nezakonite i nedopuštene odluke o poslovnom uvjetovanom otkazu, ali tuženik u daljnjem roku od 15 dana nije odgovorio. Odluka o poslovno uvjetovanom otkazu je nezakonita i nedopuštena, a istoj je prethodio postupak utvrđivanja kolektivnog viška radnika iz članka 127. Zakona o radu kojeg je tuženik proveo na nezakoniti, netransparentan i diskriminirajući način. Naime, prema odredbi članka 115. stavka 1. točke 1 Zakona o radu da bi poslovno uvjetovani otkaz bio moguć poslodavac mora imati opravdani razlog za takvu vrstu otkaza, a to je da je prestala potreba za obavljanjem određenog posla. Pri tome nije presudno je li do prestanka potrebe za obavljanjem određenog posla došlo zbog gospodarskih, tehnoloških ili organizacijskih razloga, već je samo bitno da je doista prestala potreba za određenim poslom. Međutim, u konkretnom slučaju nije prestala potreba za obavljanjem poslova koje je tužitelj obavljao i zato tuženik nije smio tužitelju otkazati ugovor o radu. Tuženik u obrazloženju odluke o poslovno uvjetovanom otkazu paušalno navodi da je prestala potreba za radom tužitelja uslijed gospodarskih i organizacijskih razloga, a što nije točno. Pri tome tuženik ne objašnjava na koji način je došlo do prestanka potrebe za radom, odnosno, koji je to točno gospodarski ili organizacijski razlog doveo do prestanka potrebe za radom tužitelja. Tužitelj ističe da ne postoje gospodarski ni organizacijski razlozi koji bi doveli do prestanka potrebe za njegovim radom. Tužitelj radi u tuženikovoj Podružnici Čistoći u kojoj se nisu mijenjali gospodarski razlozi u smislu sadržaja i opsega poslovanja pa tužitelju nikako nije jasno kako je tuženik došao do zaključka da njegov rad više nije potreban. Podružnica Čistoća u posljednje dvije godine ima rast broja korisnika kojima vrši svoje usluge odvoza raznih vrsta otpada, a uprava tuženika planira za Podružnicu Čistoća kontinuirani rast prihoda od poslovanja u 2022., 2023. i 2024. Osim toga, Podružnica Čistoća početkom mjeseca lipnja 2022. tražila je zapošljavanje 50 komunalnih radnika preko agencije za posredovanje u zapošljavanju, a krajem lipnja objavljen je poziv za zapošljavanje dodatnih 50 komunalnih radnika i 20 vozača. Sve to ukazuje da se nisu ostvarili gospodarski razlozi o smanjenju obujma poslovanja u tuženikovoj Podružnici Čistoća. Nadalje, tuženik u predmetnoj odluci o poslovno uvjetovanom otkazu navodi da se razlozi prestanka potrebe za radom radnika, opisani u postupku Kolektivnog viška, mogu sažeti u centralizaciji tzv. „korporativnih funkcija“ odnosno „korporativnih servisa“. Da su se iste grupe tzv. funkcionalnih poslova „korporativnih funkcija“ obavljale decentralizirano, unutra više organizacijskih jedinica/Podružnica (i to samo za potrebe te organizacijske jedinice/Podružnice, a ne za potrebe cijelog Društva), što je samo po sebi dovelo do nedovoljne procesne i organizacijske učinkovitost te do prevelikog broja izvršitelja i neopravdano velikog troška poslovanja. Stoga novom organizacijom Poslodavac provodi centralizaciju „korporativnih funkcija“ na način da se uvodi nova organizacija, prema kojoj se u potpunosti prestaju obavljati „korporativne funkcije“ u različitim organizacijskim jedinicama/Podružnicama i u njima se u potpunosti ukida obavljanje poslova koji spadaju u „korporativne funkcije“ te se poslovi „korporativnih funkcija“ obavljaju centralizirano (što uključuje i poslove radnog mjesta na kojem je radnik radio) unutar samo jedne nove organizacijske jedince naziva „Korporativni servisi“ i to unutar odgovarajućih sektora i službi nižih organizacijskih jedinica. Ovakvim obrazloženjem o centralizaciji „korporativnih servisa“ tuženik samo nastoji opravdati razloge za predmetni otkaz, ali zanemaruje činjenicu da organizacijska promjena sama po sebi nije opravdan razlog za poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu, opravdan razlog je prestanka potrebe za obavljanjem određenog posla. U ovom konkretnom slučaju nova organizacijska promjena koju tuženik želi uvesti ne dovodi do prestanka poslova koje je tužitelj obavljao, jer seljenje određenog radnog mjesta iz jedne organizacijske jedince u drugu organizacijsku jedinicu ili ukidanje određenog radnog mjesta ne znači automatski da je prestala potreba obavljanja tog posla ili smanjenje njegovog obima. Stoga tuženik nije u pravu kada tvrdi da je opisana centralizacija poslova dovela i do smanjenja broja izvršitelja na radnom mjestu na kojem je tužitelj radio. Tuženik navodi da je u cilju provedbe centralizacije „korporativnih servisa“ dana 13.5.2022. donio interne akte kojima provodi navedenu organizacijsku promjenu, i to: Pravilnik o izmjenama pravilnika o organizaciji Zagrebačkog holdinga d.o.o.; Pravilnik o organizaciji „Korporativnih servisa“ Zagrebačkog holdinga d.o.o.; Pravilnik o izmjenama pravilnika kojima su sistematizirana radna mjesta za koja su koeficijenti složenosti poslova utvrđeni posebnom odlukom u Zagrebačkom holdingu d.o.o. Međutim, navedeni interni akti kojima se provode organizacijske promjene nikada nisu stupili na snagu, jer ih tuženik nije objavio na svojim oglasnim pločama i nije ih učinio dostupnim svim radnicima, pa je stoga svako pozivanje tuženika na navedene interne akte nezakonito. Čak i da su navedeni interni akti stupili na snagu, isti nisu zaživjeli u praksi odnosno tuženik se ne pridržava navedenih internih akata, jer radnici koji nisu proglašeni viškom i ostali su u radnom odnosu kod tuženika i nadalje rade isti posao, na isti način, na istom radnom mjestu i po istim ugovorima o radu koje su imali prije nego li je tuženik donio navedene interne akte. Tužitelj je utvrđen viškom u postupku Kolektivnog viška radnika koji je proveden na nezakonit, netransparentan i diskriminirajući način. Naime, tuženik je nezakonito razvrstavao radnike u funkcionalne grupe poslova na način da je u pojedinu grupu poslova uvrstio radnike koji rade različite poslove i/ili imaju sklopljene ugovore o radu za različita radna mjesta, a što nije dopušteno ni prihvatljivo. Tuženik je trebao tužitelja uspoređivati samo s radnicima koji obavljaju iste poslove i koji imaju sklopljene iste ugovore o radu, a ne ga uspoređivati i razvrstavati u funkcionalne grupe poslova po kriteriju stručne spreme SSS/VŠS ili VSS, i to s radnicima koji obavljaju različite vrste poslova. Osim toga, netransparentan je način na koji je tuženik odredio da pojedini radnik ili pojedino radno mjesto spada u određenu funkcionalnu grupu poslova. Na primjer nije jasno kako su se u funkcionalnoj grupi poslova “opći poslovi“ našli radnici zaposleni na radnom mjestu telefonist, administrator sektora, čuvar i sl., ili kako su se referent zaduženja i inženjer 2 našli u istoj funkcionalnoj grupi poslova „naplata“. Takvim na očigled nelogičnim primjerima prožeta je cijela tablica u kojoj je tuženik razvrstavao radnike po funkcionalnim grupama poslova i bodovima koje je svaki radnik ostvario obzirom na trajanje radnog staža kod poslodavca, dob radnika i obvezama uzdržavanja. Nadalje, netransparentan je način na koji je tuženik utvrdio potreban broj izvršitelja na pojedinom radnom mjestu te je netransparentan i nezakonit prijedlog buduće pozicije radnicima koji ostaju u radnom odnosu kod tuženika. Naime, tuženik nije donio novu sistematizaciju radnih mjesta iz koje bi bilo razvidan potreban broj izvršitelja na pojedinom radnom mjestu, kao i uvjeti za zapošljavanje, poput stručne spreme, godina iskustva, posebnih uvjeta i sl. Nova sistematizacija radnih mjesta nužan je preduvjet za provedbu ovakve vrste reorganizacije kakvu je zamislio tuženik, jer bi se na osnovu nje moglo utvrditi koliko je izvršitelja potrebno na pojedinom radnom mjestu, a koliko izvršitelja je višak, te koja radna mjesta su suvišna, a koja radna mjesta su nova i koji su uvjeti za njih. Ovako ispada da je tuženik radnicima koji ostaju u radnom odnosu naveo prijedlog buduće pozicije, a bez da se prethodno zna koje poslove bi radnici na tim pozicijama trebali obavljati, kakvi su uvjeti za zapošljavanje i da li svaki pojedini radnik udovoljava uvjetima za zapošljavanje na predloženu poziciju. Ovakav netransparentan i nezakonit postupak utvrđivanja viška radnika tužitelja stavlja u nepovoljan položaj u odnosu na radnike koji ostaju u radnom odnosu, jer će se desiti da će poslove koje je tužitelj obavljao i za čijim obavljanjem nije prestala potreba preuzeti radnici koji te poslove nikada prije nisu radili. Netočni su navodi tuženika da je svim radnicima kojima ima namjeru otkazati ugovore o radu ponudio zapošljavanje na poslovima u tzv. operacijama, od kojih je njih 135 iskazalo interes za nastavkom radnog odnosa u tzv. „operacijama“, dok tužitelj nije prihvatili ponudu pa mu je slijedom toga otkazani ugovori o radu. Tuženik tužitelju nije ponudio ugovor o radu za drugo radno mjesto niti je tužitelj odbijao ponude tuženika za sklapanje novih ugovora o radu.

2. Stoga predlaže Odluku o poslovno uvjetovanom otkazu od 7.6.2022. utvrditi nezakonitom i nedopuštenom, te vratiti tužitelja na rad, sve uz naknadu parničnog troška s kamatama od presuđenja do isplate.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava sve navodi tužbe, izuzev da je tužiteljici dan otkaz ugovora o radu. Tužiteljica kao razlog neopravdanosti otkaza navodi u bitnom:

- Da je odlukama o otkazu prethodio postupak Kolektivnog viška na nezakonit, netransparentan i diskriminirajući način,

- Da ne postoje organizacijski i gospodarski razlozi,

- Da organizacijska promjena sama po sebi „nije razlog za otkaz ugovora o radu“,

- Da tuženik nije obrazložio odluku o otkazu ugovora o radu

- Da tuženik nije proveo organizacijske promjene na pravilan način, te da akti kojima je proveo promjene nisu stupili na snagu, te da se „tuženik ne pridržava“ internih akata

- Da tuženik nije donio novi pravilnik o radu, novu sistematizaciju, odredio broj izvršitelja, a što je nužno za „provedbu ovakve vrste reorganizacije“,

- Da se kod tuženika i dalje obavljaju poslovi koje je radila tužiteljica

- Da se kod odabira radnika iz kolektivnog viška nije poštovalo kriterije iz ZOR-a

- Da je tuženik nezakonito razvrstavao radnike u funkcionalne grupe poslova. Tuženik smatra da se razlozi tužbe (koji nisu istaknuti u Zahtjevu za zaštitu prava) ne mogu uzeti u obzir, budući je tužiteljica u sudskom postupku osporavanja otkaza vezana upravo onim razlozima koje je navela u Zahtjevu za zaštitu prava. Tuženik će se opreza radi, osvrnuti na sve navode tužbe koji i nisu obuhvaćeni Zahtjevom za zaštitu prava, kad već tužiteljica iste neistinito interpretira, a kako bi se sud upoznao s cijelim kontekstom. U odnosu na navod da je odluka o otkazu ugovora o radu nezakonita i nedopuštena, te da je postupak Kolektivnog viška radnika sukladno čl. 127. ZOR-a nezakonit, netransparentan i „diskriminirajući“ ističe se kako slijedi. Kako je već rečeno postupak Kolektivnog viška je bio zakonit, štoviše isti je bio poduzet i proveden sukladno najvišim standardima, i to onim koje čak ne traži niti zakonodavstvo, nego najbolje prakse. Tako je u skladu s Odlukom Uprave Društva od 30. prosinca 2021., dana 30.12.2021. započet postupak savjetovanja Kolektivnog viška sukladno čl. 127. Zakona o radu. Postupak savjetovanja trajao je od 30. prosinca 2021. godine pa do 6. travnja 2022. Naveden postupak proveden je sa sindikatima koji djeluju u Društvu, jer se željelo uključiti što veći krug socijalnih partnera, a kako bi se osigurao socijalni dijalog u interesu radnika te kako bi se na taj način proširio krug reprezentiranih radnika u savjetovanju. Postupak savjetovanja trajao je od 30. prosinca 2021. pa do 6. travnja 2022. Tijekom postupka savjetovanja razmjenjivana su pisana očitovanja te su održavani sastanci sa sindikatima, i to 20. siječnja 2022., 25. ožujka 2022. i 6. travnja 2022., a sve u svrhu razmatranja i obrazlaganja svih mogućnosti i prijedloga koji bi mogli otkloniti namjeravan prestanak potrebe za radom radnika. Tijekom savjetovanja sindikatima (po čl.127. ZOR. -a) su dostavljeni doslovno svi podaci, pa tako i podaci za sve „usporedne radnike“ i broj izvršitelja, kriteriji odabira (osobito očitovanje od 08.04.2022.s Prilogom; te očitovanje od 21.3.2022. (u kojem je dostavljena konačna organizacijska shema i detalji nove (centralizirane) organizacije te je kao prilog dostavljen i prijedlog Pravilnika o organizaciji korporativnih servisa Zagrebačkog holdinga d.o.o.), (očitovanje 21.3.2022.). Po provedenom savjetovanju, o istome je dana 8.4.2022. obaviještena nadležna služba zapošljavanja, koja nije imala primjedbe na proveden postupak Kolektivnog viška. Razlozi kolektivnog viška radnika su gospodarske i organizacijske prirode, i u velikom dijelu su međuovisni, jer gospodarski razlozi, osim što sami po sebi uvjetuju smanjenje broja troškova te broja izvršitelja, uvjetuju i nužnosti uvođenja bolje i učinkovitije organizacije koja je procesno i troškovno efikasnija. Razlozi nastanka Kolektivnog viška mogu se sumirati kako slijedi:

1.) Višak radnika zbog promjene organizacije - centralizacija potpornih funkcija, (prekobrojni izvršitelji),

2.) Višak radnika zbog promjene organizacije - gdje su posve ukinuta radna mjesta i organizacijske jedinice u kojima su ista bila, jer ta radna mjesta nisu bila potrebna niti su bilo potrebni poslovi koji se obavljali unutar istih.

Tužiteljici je otkazan ugovor o radu upravo iz razloga navedenog pod gore točkom 1.), tj. zbog promjene organizacije – u vidu centralizacije potpornih funkcija. U pogledu „centralizacije“ kao nastanka Kolektivnog viška, i koja je razlog otkazivanja ugovora o radu tužiteljici tuženik istu obrazlaže kako slijedi.

Tuženik je bio nesvrhovito organiziran na način da su se poslovi tzv. korporativnih funkcija obavljali u svakoj od podružnica, i to samo za tu Podružnicu. To je imalo za posljedicu npr. da postoji 10 financija i računovodstva, 10 pravnih službi, 10 općih poslova, 10 ljudskih resursa, 10 organizacijskih jedinica za odnose s javnošću, marketing, naplate, itd. Stoga je tuženik ukinuo sve organizacijske jedinice koje obavljaju korporativne funkcije u Podružnicama te je formirao novu organizacijsku jedinicu u kojoj se poslovi korporativnih funkcija obavljaju centralizirano, na jednom mjestu („Korporativni servisi“) i to za potrebe Društva u cjelini. Tako su se i opći odnosno „čisti“ administrativni poslovi tj. poslovi tužiteljice iz organizacijske jedinice u kojoj je radila (Sektor za potporu - Odjel za kontrolu vozila Služba operativne pripreme; koja je prije 2021., Prema Pravilniku iz 2011. godine bila nazvana Sektor operative, Služba vozila i strojeva.) također centralizirali u jednu organizacijsku jedinicu – i to u „Sektor za opće poslove“. Da je tuženik u cijelosti ukinuo obavljanje navedenih poslova „korporativnih funkcija“ u svakoj od Podružnica proizlazi i osobito i iz članaka od 9. do čl. 18. Pravilnika o izmjenama Pravilnika o organizaciji Zagrebačkog holdinga d.o.o. od 13.5.2022 koji se odnose na Podružnicu Čistoća u kojoj je tužiteljica radila na radnom mjestu “Administrator - daktilograf“; te čl. 102. citiranog Pravilnika). Tako tuženik osobito ukazuje na čl. 102. Pravilnika o organizaciji Zagrebačkog holdinga d.o.o. od 13.5.2022 koji glasi: U svim Podružnicama Zagrebačkog holdinga d.o.o. prestaju se obavljati svi poslovi ,,korporativnih funkcija" , odnosni svi poslovi podrške poslovanju podružnice, i to svi oni iz funkcionalnih grupa poslova utvrđenih člankom 4. Pravilnika o organizaciji Korporativnih servisa. U svezi s prethodnim stavkom ovog članka, utvrđuje se da poslovi u podružnicama koji su se obavljali kao podrška poslovanju samo te podružnice vise nisu potrebni te će se ti poslovi obavljati u drugačijem obliku i opsegu odnosno isključivo centralizirano i za potrebe Društva u cjelini (,"funkcionalne grupe poslova": podrška upravi; revizija; strategija razvoj i usklađenost; upravljanje projektima; računovodstvo; financije; kontroling; upravljanje ljudskim potencijalima; pravni poslovi; opći poslovi; nabava; sigurnost; naplata; odnosi s korisnicima; marketing i prodaja te ICT potpora). Sukladno iznesenom u ovom Pravilniku, ukida se u cijelosti obavljanje poslova u podružnicama koji se odnose na podršku poslovanja toj podružnici, a koji poslovi spadaju u tzv. sljedeće ,,funkcionalne grupe poslova": podrška; revizija; strategija, razvoj i usklađenost; upravljanje projektima; računovodstvo; financije; kontroling; upravljanje ljudskim potencijalima; pravni poslovi; opći poslovi; nabava; sigurnost; naplata; odnosi s korisnicima; marketing i prodaja te ICT potpora, a koji poslovi su se obavljali unutar radnih mjesta u podružnicama i poslovi kojih radnih mjesta su navedeni u Prilogu ovog Pravilnika (koji Prilog čini njegov sastavni dio) te se stoga utvrđuje da nema potrebe za obavljanjem poslova navedenih radnih mjesta iz Priloga u tim podružnicama, poslovi kojih se odnose i obuhvaćaju obavljanje svih poslova iz područja navedenih grupa poslova iz ovog stavka i članka. Radno mjesto tužiteljice je navedeno na str.3. Priloga Pravilnika o organizaciji Zagrebačkog holdinga d.o.o. od 13.5.2022, kao prvo radno mjesto na popisu „Općih poslova“, a za koje je sukladno citiranom čl. 102. jasno naznačeno da je ukinuto odnosno za koje je u cijelosti ukinuto obavljanje poslova tog radnog mjesta (podružnica Čistoća). Pravilnikom o organizaciji korporativnih servisa Zagrebačkog holdinga d.o.o. od 13.5.2022. utvrđena je i implementirana nova centralizirana organizacija, temeljem koje se poslovi podrške obavljaju centralizirano, unutar samo jedne organizacijske jedinice, i to za cijelo društvo, što takve poslove jasno distingvira od (ukinutih) poslova podrške samo jednoj Podružnici, putem organizacijskih jedinica u toj Podružnici.

Tako su se opći u što spadaju i administrativni poslovi kod tuženika, citiranim Pravilnikom o organizaciji korporativnih servisa Zagrebačkog holdinga d.o.o. od 13.5.2022. centralizirali na jednom mjestu, u Sektoru za opće poslove“.

Tuženik je utvrdio da mu je za te poslove (iste ili slične poslove koje je obavljala tužiteljica) na radnom mjestu u novo formiranom Sektoru za opće poslove“ potrebno 6 izvršitelja. Iako je jasno samo po sebi, koje je poslove obavljala tužiteljica (“Administrator Daktilograf“) navedeno proizlazi:

a) iz ugovora o radu iz 1996.. koji u čl.4. navodi kratak opis poslova kao: „Ispisuje putne naloge“, za vozila

b) iz Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji poslova podružnice Čistoća iz ožujka 2011. pod točkom 48:

Dakle, u navedenoj Podružnici poslovi tužiteljice obavljali su sve do, kako je već opisano, ukidanja obavljanja općih poslova po podružnicama (Pravilnik o izmjenama Pravilnika o organizaciji Zagrebačkog holdinga d.o.o. od 13.5.2022) i centralizacije općih poslova (Pravilnik o organizaciji korporativnih servisa Zagrebačkog holdinga d.o.o. od 13.5.2022.) Tuženik ukazuje, da je u postupku savjetovanja detaljno razložio i prezentirao novu organizaciju te potreban broj izvršitelja u novoj organizaciji, (osobito očitovanje od 21.3.2022.) te dostavio popis radnika koji su višak i onih koji ostaju „(usporedni radnici“), te primjenu kriterija „bodovanja“ za sve radnike (osobito dopis 8.4.2022. i prilozi). Tako se isti/slični poslovi koje je obavljala tužiteljica i dalje obavljaju ali unutar nove centralizirane organizacijske jedinice „Sektor za opće poslove“ za čije uredno obavljanje jednostavnijih općih poslova potrebno 6 izvršitelja (niže, srednje ili više stručne spreme) a koja spada u funkcionalnu grupu poslova iz područja „Opći poslovi“ obzirom na prirodu i vrstu posla koji je tužiteljica obavljala kao „Administrator daktilograf“. Stoga je logična posljedica da je uslijed opisane centralizacije, došlo do viška radnika, odnosno prekobrojnih izvršitelja. Stoga navod tužiteljice da je odluka o otkazu nezakonita jer postoji „daljnja potreba“ za poslovima koje je radila tužiteljica nije osnovan, jer niti se ne spori da se poslovi obavljaju, no za iste je potreban manji broj izvršitelja (tj. 6 izvršitelja), i autonomno pravo poslodavca je utvrditi potreban broj izvršitelja, sviđalo se to radnicima ili ne, pa se stoga niti s tog razloga takav izbor i odluka poslodavca ne može osporavati. Kod odabira radnika kojim će se otkazati ugovori o radu zbog opisanog razloga, tuženik je primjenjivao jasne i transparentne kriterije, i to:

- Trajanje radnog odnosa kod Poslodavca

- Dob radnika

- Obveze uzdržavanja koje terete radnika

Dodatni kriterij

- Braniteljski status i status djeteta smrtno stradalog/nestalog branitelja iz Domovinskog rata.

Navedeni kriteriji jasno su obrazloženi i u odluci o otkazu, i to:

Tužiteljica je spreme: NSS, radnik bez zanimanja. Kako je za opće poslove (iste ili slične koje je obavljala tužiteljica) bilo potrebno 6 izvršitelja a ukupan broj radnika koji je radio te poslove je bio 54, potrebno je bilo putem kriterija (“bodovanje“) odabrati radnike kojima će se otkazati ugovor o radu. Primjenom navedenih kriterija tužiteljici je u pogledu trajanja radnog odnosa (37 godina) ispravno dana tri boda , a pogledu kriterija dobi (rođena: **.**.1966.) tužiteljici su ispravno dana tri boda, dok nema uzdržavanih članova obitelji. Dakle, tužiteljica je po navedenim kriterijima ostvarila 6 bodova. Zadnji radnik (ŽB) po broju bodova (od ukupno njih 6/usporedni radnici), a kome nije otkazan ugovor o radu, a obavljao je iste ili slične poslove kao tužiteljica ima 7 bodova (str.20. Priloga očitovanja od 8.4.2022., Tablice radnika). Navedeno je sve u detalje razloženo i navedeno u Prilogu „završnog“ očitovanja tuženika iz Postupka Kolektivnog viška po čl.127. ZOR-a, na stranici 19.- 20. (svi usporedni radnici - oni koji ostaju te oni koji su uvršteni u „Program“ tj. otkazan im je ugovor o radu – na stranici 20. do 21.). Tako su navedeni svi „usporedni“ radnici, i broj bodova prema svakom kriteriju, i to kako za one radnike koji su ostali u radnom odnosu tako i za one kojima je otkazan ugovor o radu. Navedeno je sve tuženik obrazložio u postupku savjetovanja Kolektivnog viška te u odluci o otkazu ugovora o radu. Također tužiteljica nema niti najveći broj bodova i u odnosu na ostale radnike kojima je otkazan ugovor o radu, obzirom da je po broju bodova ispred nje još 12 radnika, tako da niti objektivno nije moguće da bi tužiteljica prije istih mogla „sačuvati“ radni odnos, tj. ostati u radnom odnosu. Isto tako, svi radnici sa opisane liste su obavljali iste ili slične poslove kao i tužiteljica, tj. opće administrativne poslove. Nazivi radnih mjesta, odnosno različiti nazivi radnih mjesta kod tuženika, a unutar kojih su se obavljali isti ili slični poslovi, ne znače da se radi o različitim poslovima. Uostalom i zakon govori o poslovima a ne (nazivima) radnih mjesta, i to je jedini i isključivi kriterij kod usporedbe. Tuženik također mora istaknuti promašen pravni stav tužiteljice, te pozivanje na neprimjenjivu sudsku praksu. Tako iz stava tužiteljice proizlazi da nije moguće smanjiti broj izvršitelja na pojedinim radnim mjestima, nego da je Poslodavac uvijek obvezan imati isti broj izvršitelja. Naime, kod smanjenja broja izvršitelja, notorno je da nije prestala potreba za obavljanjem određenog posla, već postoji prekobrojan broj izvršitelja. To također apsolutno implicira (podrazumijeva) i regulacija postupka Kolektivnog viška radnika po čl.127. ZOR- a, te ostale odredbe ZOR-a, koje govore o kriterijima odabira radnika kojima će se otkazati. Nadalje, promašen je navod tužiteljice da bi tuženik „nezakonito“ razvrstavao radnike u funkcionalne grupe poslova i to po kriteriju stručne spreme NSS/SSS ili VŠS a ne poslova. Naime, upravo su radnici razvrstavani u navedene grupe prema poslovima koje su obavljali i njihovoj složenosti, osobito obzirom na potrebne uvjete znanja i stručne spreme potrebne za njihovo obavljanje. Tuženik kao poslodavac je za upravo te poslove, predvidio potreban broj izvršitelja, i to ovisno o uvjetima i potrebama za obavljanje tih poslova (stručna sprema), odredio koliko mu je potrebno izvršitelja za opće poslove. Nadalje, svim radnicima iz postupka Kolektivnog viška, pa tako i tužiteljici, tuženik je omogućio zapošljavanje za poslove u tzv. „operacijama“. Naime, tuženik je imao mogućnost ponuditi radnicima koji su višak 280 slobodnih pozicija za takva radna mjesta. Radnicima koji su višak, a nisu iskazali interes za rad na tim radnim mjestima, tuženik je bio prisiljen otkazati ugovor o radu. Tužiteljici je dana 22.3.2022. uručen popis slobodnih radnih mjesta u tzv. „operacijama“ o čemu je sastavljena Izjava, no tužiteljica nije bila zainteresirana niti za jednim ponuđenim radnim mjestima jer se nije do okončanja postupka i otkaza javila niti za jedno slobodno ponuđeno radno mjesto. Po provedenom postupku Kolektivnog viška radnika, (26.5.2022.) stupile su na snagu organizacijske promjene (svi akti), pa tako i centralizacija općih poslova te prestanak obavljanja poslova radnog mjesta tužiteljice u Podružnici Čistoća, te je nakon toga tužiteljici otkazan ugovor o radu, a nakon provedenog savjetovanja namjeravane odluke o otkazu ugovora o radu tužiteljici, sukladno ZOR-u, budući ista ne spada u zaštićenu kategoriju radnika, pa nije potrebno suodlučivanje. Dakle, sve organizacijske promjene su stupile na snagu prije što je tužiteljici otkazan ugovor o radu, pa je navod tužiteljice da prije otkaza nisu provedene promjene – promašen. Također tuženik ističe da nije razvidno što tužiteljica želi reći pod time da je tuženik morao donijeti „novu sistematizaciju“ radnih mjesta te „transparentno“ utvrditi broj izvršitelja (kad je sve već transparentno utvrdio i uveo novu organizaciju). Tuženik ističe da su svi akti uredno objavljivani na oglasnoj ploči tuženika, sve sukladno Pravilniku o načinu objave pravilnika o radu. Nadalje, tuženik ističe i odluku VSRH Rev-590/09 od 21.1.2010. - u kojoj se navodi “…pri tome eventualne nepravilnosti u postupku donošenja izmjene pravilnika ne utječu na…. odluku o otkazu“. Otkaz ugovora o radu, također je savjetovan sa sindikatima. Tuženik navodi da nije na tužiteljici preispitivanje poduzetničkih odluka tuženika, što je njegovo ustavno i zakonsko pravo kao poslodavca. Dakle, niti tužiteljica niti sud imaju pravo i ovlast analizirati „gospodarske i „organizacijske“ razloge kolektivnog viška odnosno njihovu svrhovitost. To je autonomna odluka poslodavca, i ista se ne može preispitivati. Isto tako, pravo poduzetnika poslodavca je organizirati rad kako želi, uključujući i organizaciju, i ako smatra da će biti efikasnija koja druga organizacija, provesti takvu reorganizaciju, te ne objašnjavati i dokumentirati bilo kome nekakvu „analitiku“ ili što već, da bi dobio „zeleno svjetlo“ za provedbu i implementaciju nove centralizirane organizacije. Uostalom, to je poduzetničko pravo ali i rizik, za koji odgovara isključivo tuženik, a ne radnici, pa stoga isti niti ne mogu uvjetovati kako će (i zašto) izgledati organizacija kroz koju će se obavljati poslovi. Nadalje, tužiteljica je u kontradikciji, kada miješa pojmove „gospodarskih „ razloga“, broja izvršitelja, opsega poslova i slično. Već je u inicijalnom dopisu savjetovanja vrlo jasno naveden gubitak u poslovanju, koji kontinuirano traje. Opseg poslova Podružnice Čistoća nije u svezi s organizacijom i centralizacijom tuženika. Isto tako, upravo tuženik cijelo vrijeme to vrlo jasno navodi - da mu trebaju radnici u „operativi“ koji obavljaju poslove temeljne djelatnosti podružnice, obzirom da se navedeni opseg poslova Podružnice odnosi na njenu temeljnu djelatnost, a ne na administrativne poslove. Stoga tuženik nudi višku radnika ta radna mjesta, no tužiteljica tamo ne želi raditi. No to ju ne sprečava da potrebu za operativom prikaže kao „povećanje opsega posla“. Proizlazi da bi tuženik trebao i dalje (unatoč milijunskim gubicima) imati 10 organizacijskih jedinica općih poslova, naplate, marketinga, upravljanja ljudskim resursima, naplate, i sl., a iz razloga što ima potrebe za drugim radnim mjestima (u operativi). Ne samo da je navedeno apsurdno, nego povlači odgovornost tuženika, koji bi unatoč gubicima i neefikasnoj organizaciji trebao i dalje imati sve radnike na svim radnim mjestima, bez obzira na potreban broj izvršitelja. Uslijed navedenog, tužba i tuženi zahtjev su neosnovani, te ih se predlaže odbiti.

4. Tijekom dokaznog postupka izvršen je uvid u Odluku o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu od 7.6.2022., Zahtjev za zaštitu prava uz presliku povratnice, priloge predane uz odgovor na tužbu (list 72-523 spisa), sudsku praksu, pročitani su iskazi svjedoka LBŠ, RB, JB, VB, UB iz predmeta Pr-1997/2022, te svjedoka GB iz predmeta broj Pr-666/2023, te je saslušan tužitelj, i svjedok OB, dok su stranke na ročištu na kojem je glavna rasprava zaključena izričito navele kako nemaju daljnjih dokaznih prijedloga.

5. Cijeneći rezultate dokaznog postupka, u smislu čl. 8. ZPP-a, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja neosnovan u cijelosti.

6. Rješenjem suda broj Pr-1675/2022 od 7.4.2023. razdvojen je postupak za svakog od tužitelja, radi vođenja zasebnog postupka za svakog od tužitelja.

7. Među strankama nije sporno da je protiv Odluke o poslovno uvjetovanom otkazu tužitelj podnio zahtjev za zaštitu prava dana 18.7.2022., kojeg je tuženik zaprimio 19.7.2022., te se tuženik na isti nije očitovao, odnosno da je tužba tužitelja predana sudu u zakonskom roku.

8. Prema odredbi čl. 115. st. 1. točka 1. ZR, poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz), ako za to ima opravdan razlog, u slučaju ako prestane potreba za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehnoloških ii organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz).

9. Uvidom u Odluku o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu od 7.6.2022. utvrđeno je da je tužitelju zaposlenom na radnom mjestu Administrator - daktilograf otkazan ugovor o radu zbog gospodarskih i organizacijskih razloga. Pritom se navodi da je u skladu s Odlukom Uprave od 30.12.2021. započet postupak savjetovanja sa sindikalnim povjerenicima dana 30.12.2021. vezano za utvrđeni kolektivni višak radnika, sve sukladno čl.127. ZR, te da je postupak savjetovanja trajao do 8.4.2022., te je u sklopu istoga društvo razmotrilo sve mogućnosti koje bi mogle otkloniti namjeravani otkaz, no utvrđeno je da i dalje postoje razlozi za otkaz, koji se sastoje u centralizaciji tzv. "korporativnih funkcija". Naime, kod poslodavca su se iste grupe tzv. funkcionalnih poslova "korporativnih funkcija" obavljale decentralizirano, unutar više organizacijskih jedinica, a ne za potrebe cijelog Društva. Stoga se uvodi nova organizacija prema kojoj se u potpunost prestaju obavljati "korporativne funkcije" o različitim podružnicama i u njima se u potpunosti ukida obavljanje takvih poslova, te se poslovi "korporativnih funkcija" obavljaju centralizirano što uključuje i poslove radnog mjesta na kojem je radnik radio, unutar samo jedne nove organizacijske jedinice naziva "Korporativni servis" i to unutar odgovarajućih sektora i službi kao nižih organizacijskih jedinica. Posljedica opisane centralizacije je smanjenje broja izvršitelja što je rezultiralo kolektivnim viškom radnika, te time i prestankom za radom radnika. Radnik je obavljao poslove radnog mjesta Administrator - daktilograf i to u Podružnici Čistoća, a poslovi koje je radio spadaju u grupu opći poslovi (tzv. funkcionalna grupa poslova). Kako je za obavljanje poslova unutar nove organizacijske jedinice Sektor općih poslova poslodavac utvrdio potreban broj izvršitelja (6) a ukupan broj radnika koji obavlja te poslove i ima potrebnu stručnu spremu je veći od potrebnog broja, potrebno je otkazati ugovor o radu radniku, pri čemu je poslodavac vodio računa o kriterijima trajanja radnog odnosa, dobi, obvezi uzdržavanja, te dodatno statusu branitelja. Poslodavac je svim radnicima kojima ima namjeru otkazati ugovore ponudio zapošljavanje na poslovima u tzv. "operacijama", te je njih 135 iskazalo interes, dok radnik tj. tužitelj nije prihvatio ponudu. Prije donošenja odluke o otkazu provedeno je savjetovanje sa Sindikatima koji djeluju u Društvu.

10. Iz iskaza tužitelja proizlazi da je u vrijeme otkaza kod tuženika radila kao administrator daktilograf u Službi vozila i strojeva u Podružnici Čistoća. Bila je jedina zaposlena na takvim poslovima, razlog za otkaz koliko joj je rečeno bio je novi ustroj i ušteda kod poslodavca, puno ljudi je u to vrijeme dobilo otkaze, prije otkaza išli su na razgovore gdje im je ponuđena nekakva lista poslova koji bi im se mogli ponuditi, nije prihvatila te druge poslove. U vrijeme otkaza je imala preko 38 godina staža, rođena je 1966. i nije imala obveze uzdržavanja u to vrijeme. Nema saznanja je li danas kod tuženika provedena centralizacija poslova, zna da je svaka od tih podružnica imala svoje računovodstvo i sl. Njeni poslovi se i dalje rade ali ne zna jesu li oni centralizirani ili nisu, nema tih saznanja. Na poseban upit navodi da je kod tuženika počela raditi 1984. godine, nedostajalo joj je oko pet godina staža za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu.

11. Svjedok UB u bitnome je iskazala da je zaposlena kod tuženika od 2008., Rukovoditeljica službe za ljudske resurse u Podružnici čistoća bila je od 2014. do veljače, ili ožujka 2023. Sad radi na radnom mjestu ekspert 1 u sektoru za upravljanje ljudskim potencijalima korporativnog servisa Zagrebačkog holdinga. 2022. je započela reorganizacija Zagrebačkog holdinga na način da su se poslovi koji su se obavljali po podružnicama trebali centralizirati, tako da se poslovi obavljaju na jednom mjestu, i ne dupliraju. Primjerice, da ubuduće postoji jedna pravna služba, jedni ljudski resursi, jedna nabava, i slično. Core business odnosno osnovni poslovi su trebali ostati po podružnicama. Nova organizacija posla je provedena u svibnju 2022. kad je donesen novi Pravilnik o organizaciji u Zagrebačkom holdingu. Smanjen je broj izvršitelja, a tužitelju je otkazan ugovor o radu. Tužitelj je utvrđen viškom, a tom prilikom je uspoređivan s radnicima koji su radili poslove kao i on u drugim podružnicama, jednostavnije poslove nabave po svim podružnicama. Kod uspoređivanja radnika primijenjeni su zakonski kriteriji odnosno: dob, radni staž, te obveze uzdržavanja, a kao dodatni kriterij uzet je kriterij braniteljskog staža. Ona nije radila na poslovima koji su se odnosili na bodovanje radnika koji su zapravo utvrđeni viškom. Misli da su prilikom uspoređivanja u istoj skupini bili radnici SSS, i VŠS, a u drugoj skupini VSS. Odabir, i usporedba radnika nije se radila na nivou podružnice čistoća nego na nivou direkcije, pa ona u tome nije sudjelovala. Radnicima koji su utvrđeni viškom, pa tako i tužitelju, ponuđena su radna mjesta u operacijama. Navela je da ona sada radi na radnom mjestu ekspert 1 kao pravnica u sektoru ljudskih resursa u okviru korporacije, radi za sve podružnice Zagrebačkog holdinga, a prije je radila samo za Podružnicu Čistoća. Radnici SB i ČB koji su radili na radnom mjestu koordinatora projekata 1 i 2 su radnici koji su bili izvan grupa složenosti odnosno na njih se nije primjenjivao kolektivni ugovor u dijelu koji se odnosi na koeficijente složenosti poslova, sistematizacije, i slično, već je poslodavac o tim mjestima odlučivao samostalno. Njihovo zapošljavanje nije bilo predmet razgovora sa sindikatima. SB i ČB su radili u uredu voditelja podružnice čistoće, a sada taj ured više ne postoji nakon nove organizacije iz 2022. Za poslovima ureda voditelja podružnice Čistoće nije bilo potrebe, niti prije, a sada voditelj ima rukovoditelje stručnih službi core businessa. Radna mjesta SB i ČB su bila radna mjesta koja su bila po njoj među-radna mjesta ispod voditelja podružnice, a iznad rukovoditelja stručnih službi. Po njenom mišljenju nije bilo potrebe za tim radnim mjestima. Radno mjesto koordinator projekata korporacijama ne postoji, odnosno misli da ne postoji, ali nije u potpunosti sigurna. Sigurna je da to radno mjesto više ne postoji u Podružnici Čistoće nakon nove organizacije rada iz 2022.

12. Svjedok RB u bitnome je iskazala da je zaposlena kod tuženika računajući i pravne prednike od 1982. Ona je predsjednica Sindikata Čistoća Zagreb od 2014. u kontinuitetu do danas. Inače je administrativno-upravna referentica u Podružnici Čistoća. Sindikat kojem je predsjednica broji 880 članova. U Zagrebačkom holdingu djeluje 21 sindikat. 2020. kod tuženika sindikati koji su tada djelovali, a bilo ih je 19, jedni drugima su dali reprezentativnost. To znači, da su svi sindikati jedan drugome potpisali, da su reprezentativni, a to znači u pregovorima s poslodavcem, da je poslodavac svim reprezentativnim sindikatima slao na savjetovanje sve svoje odluke, pravilnike, akte, pa između ostalog, i predmet utvrđivanja kolektivnog viška radnika. Isto to odnosilo se, i na interne akte odnosno pravilnike o izmjenama pravilnika o organizaciji Zagrebačkog holdinga, Pravilnik o organizaciji korporativnih servisa Zagrebačkog holdinga, i Pravilnik o izmjenama Pravilnika kojima su sistematizirana radna mjesta za koja su koeficijenti složenosti poslova utvrđeni posebnom odlukom u Zagrebačkom holdingu d.o.o. odnosno sistematizirana su koeficijentom iznad 4,2. Prilikom davanja reprezentativnosti izabrao se pregovarački odbor od 9 članova. Poslodavac je sve akte slao svim reprezentativnim sindikatima, a radne sastanke je održavao s pregovaračkim odborom, jer je na taj način bilo lakše komunicirati sa sindikatima. Oni su tada imali radne sastanke na kojima su s poslodavcem raspravljali vezano uz kolektivni višak radnika, tražili mogućnosti, da što veći broj ljudi i radnika ostane u sustavu i ne dobije otkaz Ugovora o radu. Ona je bila jedna od članova pregovaračkog odbora. Koliko zna poslodavac je svu dokumentaciju koju su sindikati tražili dostavio sindikatima na uvid. Tada su uspjeli s poslodavcem dogovoriti, da najniži administrativni radnici primjerice čistačica, zaštitari, čuvari, ne uđu u program kao radna mjesta s najmanjom složenosti poslova. Poslodavac je to prihvatio. Sindikati su se očitovali negativno odnosno nisu dali suglasnost niti na utvrđeni višak radnika, a niti na interne akte, iz razloga što smo smatrali da je prvo trebalo napraviti sistematizaciju radnih mjesta po svim podružnicama, utvrditi potreban broj radnika, i nakon toga krenuti u proceduru. Smatra da bi to sve trajalo nekoliko mjeseci. Ovako je pregovaranje trajalo četiri mjeseca. Sa svim reprezentativnim sindikatima provedeno je i savjetovanje vezano za namjeru poslodavca da radnicima koji su utvrđeni viškom, otkažu Ugovor o radu. Sindikati su se očitovali negativno na namjeru poslodavca, da se konkretnom radniku otkaže Ugovor o radu zbog poslovno uvjetovanih razloga. Poslodavac je prilikom utvrđivanja viška radnika uzeo isključivo zakonske kriterije. Drugih kriterija nije bilo. Osim zakonskih kriterija uzet je još samo kriterij sudjelovanja u Domovinskom ratu. Sada s vremenskim odmakom, vidi se, da je poslodavac odredio prevelik broj ljudi kojima je otkazan Ugovor o radu za pojedina radna mjesta odnosno, da nema dovoljan broj radnika odnosno, da je otežano izvršavanje radnih zadataka. Radnici SB, i ČB nisu bili članovi Sindikata Čistoća, pa se Sindikat nije očitovao o namjeri poslodavca, da se njima otkaže Ugovor o radu zbog poslovno uvjetovanih razloga, međutim cijela procedura savjetovanja utvrđivanja viška radnika i internih akata tuženika vezano za novu organizaciju, i sistematizaciju rada je provedena na način kao što sam naprijed iskazala. Na poseban upit na koji način je dana reprezentativnost sindikatima, ista odgovara da se sastalo svih 19 sindikata koji su u tom trenutku postojali u Zagrebačkom holdingu, i potpisali su sporazum temeljem kojega je formiran pregovarački odbor kao tijelo koje ima pravo pregovarati s poslodavcem o kolektivnom ugovoru. To je značilo da je pregovarački odbor tijelo koje može pregovarati samo o kolektivnom ugovoru. Pregovarački odbor je pregovarao s poslodavcem samo o kolektivnom ugovoru, dok je poslodavac sve ostalo vezano za utvrđenje viška, donošenje akata za novu sistematizaciju, i organizaciju pregovarao sa svakim od 19 sindikata koji su u tom trenutku djelovali u Zagrebačkom holdingu. Na poseban upit na koji način su utvrđeni gospodarski razlozi temeljem kojeg je utvrđen višak radnika odgovara, da je poslodavac prema sindikatima objasnio, da postoji veliki broj podružnica na kojima rade određeni odjeli primjerice kadrovske službe, obračuni, služba nabave, naplate i da se centralizacijom tog administrativnog sustava na jednom mjestu u korporativne servise smanjuje broj izvršitelja i automatski dovodi do uštede. Na poseban upit je li poslodavac pokazao sindikatima egzaktne pokazatelje iz kojih bi to proizlazilo, ista odgovara da je poslodavac pokazivao financijske pokazatelje, i proračune, a sindikati su u to morali vjerovati. Na poseban upit jesu li se održavali sastanci između poslodavca na kojima je sudjelovalo svih 19 sindikata ista odgovara da jesu. Na poseban upit da li je Zagreb holding što se tiče financijskog poslovanja 2021. i 2022. bio u gubitku ista odgovara, da je, a to joj je poznato, jer je poslodavac to predočio na sastancima svih 19 reprezentativnih sindikata.

13. Svjedok JB u bitnome je iskazao da je zaposlen kod tuženika odnosno kod njegovih pravnih prednika od 1995. kontinuirano do danas. Od 2004. on je predsjednik Nezavisnog sindikata radnika Zagrebparkinga. Inače radno mjesto kod tuženika mu je nadzornik unutarnje kontrole u Zagrebparkingu. U vrijeme donošenja utvrđivanja viška radnika kod tuženika, i donošenja nove organizacije i sistematizacije poslova u 2022. kod tuženika je djelovalo 19 sindikata, svi oni su imali status reprezentativnog sindikata. Tih 19 reprezentativnih sindikata izabralo je 2019. godine pregovarački odbor od 9 članova, a ja sam bio jedan od 9 članova. Pregovarački odbor je pregovarao o kolektivnom ugovoru 2019. godine na rok od 4 godine. Pregovarački odbor sam po sebi nije imao funkciju o utvrđivanju viška za novu sistematizaciju i organizaciju iz 2022 iz razloga što su svi sindikati bili reprezentativni, i u obavezi dobiti kompletnu dokumentaciju uz novu organizaciju, sistematizaciju, i restrukturiranje Zagrebačkog holdinga. Poslodavac je svakom od 19 sindikata dostavio svu dokumentaciju vezano za naprijed navedeno. Održavani su radni sastanci između poslodavca i sindikata, s time, da su svi reprezentativni sindikati dobili svu dokumentaciju, ali nisu nazočili radnim sastancima, jer je poslodavac razgovarao s pregovaračkim odborom. Pregovarački odbor nije imao mandat niti u jednom trenutku pregovarati o višku radnika. To znači da se svaki sindikat mogao očitovati. Sva dokumentacija je dostavljena sindikatima, i svaki se od reprezentativnih sindikata mogao očitovati. Ukoliko se nije očitovao to je značilo da je suglasan prijedlozima poslodavca. Što se tiče dokumentacije nije bilo prijepora i situacija, da bi sindikati od poslodavca tražili dokumentaciju, a poslodavac to ne bi eventualno dostavio. Poslodavac je sve traženo dostavio sindikatima. Bila je jedna situacija gdje su upozoravali poslodavca da radnici na niže sistematiziranim radnim mjestima poput čistača, čuvara, majstora, odnosno gdje su tražili da se oni maknu s popisa radnih mjesta koja bi bila utvrđena viškom, iz razloga što ta radna mjesta nisu bila višak, što su sindikati dokazali, što je poslodavac i prihvatio, pa se popis viška radnih mjesta odnosno radnika u konačnici smanjio za više od 100 radnika čistača, čuvara, kućnih majstora, i slično. Želi reći da svi sindikati koji su djelovali u Zagrebačkom holdingu nisu imali velik broj članova, imali su 4-5 članova, i nisu bili aktivni kao sindikati s velikim brojem članova. Ne zna jesu li se svi očitovali o utvrđivanju viška i aktima o novoj organizaciji i sistematizaciji, ali zna da je od svih poslodavac tražio očitovanje. Ponavlja, da svu dokumentaciju koju su sindikati tražili je ovaj poslodavac dao sindikatima. Što se tiče očitovanja sindikata na namjeru poslodavca, da se konkretnom radniku otkaže Ugovor o radu, postupak je išao tako, da se svaki sindikat očitovao za svog člana. Za same radnike su se očitovali u skladu s radnim mjestima. Oni su se uglavnom očitovali negativno za namjeru da se svakom pojedinom radniku otkaže Ugovor o radu zato što je poslodavac u namjeri otkazivanja svima ponudio druga radna mjesta u operativi, i nešto malo u administraciji. Čini mu se da je 180 radnih mjesta ponuđeno radnicima koji su utvrđeni viškom radnika. Uglavnom su sva ta radna mjesta više manje popunjena radnicima koji su utvrđeni viškom. S tim da napominje da je velika fluktuacija radnika u operativi, i danas ima manjka radnika u operativi zbog specifičnosti poslova. Naime neki radnici koji su počeli raditi na operativnim poslovima, su nakon rada primjerice mjesec dva dana na tim poslovima znali dati otkaz. Na početku je utvrđen višak otprilike 550 ljudi. Zatim je taj broj smanjen na 414, jer su sindikati intervenirali, da neka radna mjesta ne mogu biti višak što je poslodavac prihvatio. Zatim broj od 414 se i dalje smanjivao, zato što je jedan dio ljudi prihvatio ponuđena radna mjesta, pa je došlo do broja nešto manje od 300. Ne zna točno, ali misli da je na kraju broj ljudi koji su stvarno dobili otkaz bio ispod 300. Otprilike 50% pa čak i ispod 50% od broja koji je u početku bio naveden kao višak radnika. Jedan dio radnika je shvatio da im je bolje uzeti otpremninu nego se "patiti" na operativnim radnim mjestima, pa čak i neoperativnim radnim mjestima. Oni su u tim razgovorima dobivali i financijske izvještaje o poslovanju tuženika. Želi da se napravi razlika između razgovora i pregovora, jer su sindikati paralelno pregovarali s poslodavcem o izmjenama materijalnih prava radnika u Kolektivnom ugovoru, ali o izmjenama kolektivnog ugovora koji je ispregovaran 2019. Tarifni dio iz sistematizacije iz bilo koje godine je sastavni dio kolektivnog ugovora, a razgovaralo se o višku. Sindikati su razgovarali o višku radnika, internim aktima, a pregovori su bili o izmjenama kolektivnog ugovora iz 2019. i vezano za tarifni dio sistematizacije. Misli da Zagrebački holding sada pozitivno posluje, odnosno sada to zna, a u trenutku kad su vođeni razgovori, i pregovori je Zagrebački holding bio u minusu, i to poprilično, i ovo sve je bilo i napravljeno da bi se poslovanje Zagrebačkog holdinga financijski stabiliziralo, dakle poslodavac je razgovarao sa svih 19 reprezentativnih sindikata, i ako nešto nije bilo jasno, ili potrebno za pojašnjenje poslodavac bi dostavio na uvid. Što se tiče SB i ČB radi se o ljudima koji su spadali u grupu radnika složenosti poslova iznad 4,2. Kad su dovođeni u Zagreb holding sindikati su se tome protivili iako njih ništa nitko nije pitao. Smisao je bio da se smanji broj nepotrebnih radnih mjesta, a ovi iznad 4,2 su bili svi famozni savjetnici, pomoćnici, oni su dovođeni dugi niz godina, ubirali visoke plaće, a od njihovog rada nisu vidjeli rezultate koji bi pokrili njihove plaće. Misli da je tih radnika koji su imali koeficijent složenosti poslova iznad 4,2 na popisu za utvrđivanje viška radnika bilo 167. Misli da ih je na kraju dobilo otkaz više od 100 s tim da neki nisu dobili otkaz. Neki od njih su prihvatili ponuđena radna mjesta u operativi, a status nekih ne zna ni on danas. Zna da su neki i dalje zaposlenici tuženika, a kakav im je trenutni status to ne zna. Tih radnika koji su imali koeficijent složenosti posla iznad 4,2 je prije cijele priče prije 2019. bilo cca. 230-240. S tim da su to 2019. bili radnici koeficijenta složenosti poslova iznad 4,0. Ne zna koliko ih je sad točno, ali misli da ih je negdje oko 100 na nivou Zagrebačkog holdinga, možda niti toliko, što se tiče podružnice Zagrebparking zna da ih je ranije bilo 25-26, a sad ih je 7. To što su otišli iz sustava odnosno što ih nema se pokazuje kao problem odnosno kao pozitivan rezultat. Što se tiče procedure vjeruje da je ispoštovano sve. Trenutno je najveći problem to što je poslodavac, da li zbog bodovanja, ili nečeg drugog procijenio određena radna mjesta koja su mu potrebna, a prikazana su viškom. Sindikati na to nisu mogli utjecati jer ih poslodavac nije htio poslušati. Sad je teško kada se nekom sposobnom i kvalitetnom čovjeku da otkaz naći nadomjestak, jer su se takvi ljudi u međuvremenu zaposlili drugdje. Možda se može reći i da je poslodavac otkazima smanjio financijski minus, međutim, Holding je u problemima trenutno jer se ne rade investicije, ne zapošljavaju se ljudi na radnim mjestima za koja bi primjerice kontrolori u Zagrebparkingu, koji svaki dan donose dobit, i slično. Svi su radnici dobili pismeno listu radnih mjesta, ali neki od radnika nisu tu listu htjeli preuzeti. Oni koji su preuzeli tu listu, javili su se na poslove s liste koji su im bili prihvatljivi. Neki radnici su se javljali i na nekoliko radnih mjesta, a neki nisu htjeli primiti ni spise. Na poseban upit zna li svjedok koliko godina radnog staža imaju NB, ĆB, SB, i ČB odgovara, da ne zna, iako je na popisu odnosno na dokumentu koji su primili sindikati pisalo koliko koji od radnika ima radnog staža. Na poseban upit jesu li u postupku kolektivnog viška održavani sastanci sa svih 19 reprezentativnih sindikata, isti odgovara, da je poslodavac dva ili tri puta pozvao sve sindikate, i to prije no što im je dostavio dokumentaciju. Tko je došao, došao je. Većina je došla. Održana su dva, ili tri sastanka sa svih 19 reprezentativnih sindikata jer su svi dobili poziv.

14. Iz iskaza svjedoka LBŠ u bitnome proizlazi da je Uprava društva tuženika je početkom studenog 2021. sazvala sastanak sa svim sindikatima koji djeluju u Zagrebačkom Holdingu kojom prilikom je najavljena nova organizacija Zagrebačkog holdinga d.o.o., odnosno najavljena je centralizacija poslovnih funkcija, a sve s ciljem poboljšanja poslovanja tuženika odnosno smanjenja troškova poslovanja, primjerice troškova poslovanja, povećanja učinkovitosti, rada, i slično. Bitna razlika u odnosu na dotadašnje stanje je bila u tome što je svaka podružnica Zagrebačkog holdinga do tada osim obavljanja svoje vlastite osnovne djelatnosti obavljala i takozvane korporativne funkcije svaka za sebe, a to je dovodilo do smanjenja učinkovitosti, odnosno do dupliciranja istih poslova u 13 različitih organizacijskih jedinica, do nedosljednosti u primjeni internih akata poslodavca, do različitih postupanja i slično. Namjera nove organizacije poslovanja Zagrebačkog holdinga je bila, da su svi ti poslovi koji su se obavljali unutar podružnica samo za podružnicu, a koji se odnose na administrativne poslove obavljaju na jednom mjestu za Zagrebački Holding u cjelini. Savjetovanje sa sindikatima, vezano za donošenje internih akata tuženika započelo je 29.4.2022. kojom prilikom su prijedlozi svih internih akata dostavljeni svim sindikatima. Po provedenom postupku savjetovanja Uprava društva je donijela odluku kojom se donose akti, i to pravilnik o organizaciji korporativnih servisa, Pravilnik o izmjenama pravilnika o organizaciji podružnica, zatim Pravilnik o izmjenama Pravilnika kojima su sistematizirana radna mjesta za koja su koeficijenti složenosti poslova utvrđeni posebnom Odlukom Zagrebačkog holdinga, te Odluka Uprave Zagrebačkog holdinga o radnim mjestima s koeficijentima složenosti poslova izvan grupa složenosti poslova, a odnosila se na koeficijente složenosti poslova iznad 4,2. Po donošenju Odluke Uprave navedeni akti istaknuti su na oglasnoj ploči poslodavca, a 26.5.2022. su stupili na snagu. Kao što je naprijed navela provedeno je savjetovanje sa sindikatima vezano za donošenje tih akata. Nakon donošenja naprijed navedenih internih akata, a s obzirom da je postupak kolektivnog viška već bio okončan, pristupilo se otkazivanju Ugovora o radu radnicima na način da je provedeno pojedinačno savjetovanje za svaki pojedini otkaz. Višak radnika odnosno kolektivni višak radnika po pojedinim radnim mjestima utvrđivao se za pojedino radno mjesto na razini cijelog Zagrebačkog holdinga, a ne primjerice samo za Čistoću. Kod utvrđivanja kolektivnog viška primjenjivali su zakonom utvrđene kriterije, a to su dob radnika, trajanje radnog odnosa kod poslodavca, i obveze uzdržavanja. Primijenili su i kriterije Zakona o braniteljima. U Zagrebačkom holdingu nije bilo sustava praćenja učinkovitosti, pa iz tog razloga nisu uzeti neki drugi dodatni kriteriji primjerice učinkovitost radnika, koji bi bili objektivnog karaktera. Dakle kao što je rekla primijenili su zakonske kriterije, i kriterije propisane Zakonom o braniteljima, a dodatne kriterije nisu primjenjivali. Radnici koji su utvrđeni viškom radnika su u pravilu bili najmlađi radnici, a i bili su najkraće zaposleni kod poslodavca. Formalno je ta nova organizacija posla stupila na snagu stupanjem na snagu internih akata poslodavca koje je naprijed navela 26.5.2022. U praksi novi način organizacije posla pokazao se dobrim, jer se unutar iste funkcionalne grupe poslova pristupa rješavanju, i izvršavanju zadataka na jedinstven način, što olakšava poslovanje, i poslovanje je bitno brže. Broj radnika koji sad radi u korporativnim servisima je optimalan broj radnika odnosno broj radnika koji je dovoljan za obavljanje svakodnevnih poslova iz djelokruga poslova iz svake organizacijske jedinice. Rekla bi da je ranije bilo više radnika nego što ih je trebalo bit na pojedinim radnim mjestima. Inače sad podružnice obavljaju samo core business, odnosno osnovnu djelatnost. Primjerice Čistoća se bavi odvozom i zbrinjavanjem komunalnog otpada. Misli da sad u korporativnim servisima radi između 700-800 zaposlenika. Prije je svaka podružnica imala recimo pravne poslove, računovodstvo, ljudske resurse, kontroling, nabavu, i slično, a sad se podružnice bave isključivo osnovnom djelatnosti, dok se sve druge funkcije smatraju korporativnim funkcijama, i obavljaju se za Zagrebački holding u cjelini. Korporativni servisi su trenutno smješteni na nekoliko lokacija u gradu jer nema zgrade za smještaj tih ljudi. Svaka funkcionalna grupa je smještena zasebno. Računovodstvo sjedi u Šubićevoj, Ljudski resursi su u Ulici grada Vukovara 41, Nabava je kompletno u Folnegovićevoj. S obzirom da je iskazan višak radnika u administraciji, a da su pojedine podružnice imale potrebu za radnicima koji su obavljali operativne poslove, poslodavac je svim radnicima koji su iskazani kolektivnim viškom ponudio obavljanje poslova u operacijama na operativnim poslovima. Najboljim kandidatima odnosno kandidatima s najvećim brojem bodova ponuđen je Ugovor o radu. Bilo je novog zapošljavanja na rukovodećim funkcijama u Zagrebačkom holdingu. Bilo je novih zapošljavanja izvana u sektoru računovodstva, temeljem javnog natječaja koji je proveden, i to za poslove radnih mjesta za koje je uvjet bila visoka stručna sprema. Bilo je novih zapošljavanja u sektoru za reviziju. Bilo je novih zapošljavanja na poslovima primjerice zapošljavanje sezonskih radnika, vozača, komunalnih radnika, asfaltera, i slično, a budući, da ta radna mjesta nisu bila popunjena radnicima koji su bili utvrđeni kolektivnim viškom, jer je bilo dosta radnika koji su utvrđeni kolektivnim viškom, a koji nisu htjeli prihvatiti poslove koji predstavljaju core business podružnica. Bilo je radnika koji u početku nisu htjeli prihvatiti poslove u operacijama, ali su se kasnije predomislili i prihvatili te poslove. Kod tuženika je provedeno savjetovanje s 21. sindikatom, čini mi se, da ih sad ima i nešto više, a vezano za otkazivanje Ugovora o radu tužitelju. Sindikati su se različito očitovali na namjeru poslodavca, da tužitelju otkaže Ugovor o radu. Obično su očitovanja sindikata bila takva, da nisu stavljali primjedbe ukoliko se nije radilo o članovima konkretnog sindikata koji se očitovao, precizno kako se koji sindikat očitovao nije mi poznato. SB i ČB bili su zaposleni na radnim mjestima za koje je koeficijent složenosti poslova bila iznad 4.2. IB je imala koeficijent složenosti poslova 5.7, a Ante Glavan 6.2., i oni su organizacijski bili smješteni u ured voditelja Podružnice Čistoća. Taj ured je novom organizacijom posla ukinut, slijedom toga prestajala su postojati ta radna mjesta, jer se prestala potreba za radnicima. SB i ČB dobili su otkaz, jer je njihovo radno mjesto ukinuto ukidanjem Ureda voditelja Podružnice Čistoća odnosno, jer je prestala potreba za obavljanjem poslova tih radnih mjesta. SB i ČB nisu uspoređivani s ostalim radnicima zbog toga što su bili zaposleni u organizacijskoj jedinici koja je ukinuta, bila je suvišna budući da SB i ČB nisu rukovodili niti jednom organizacijskom jedinicom, niti jednim sektorom, niti jednom službom, i sl. Na poseban upit koja je bila struktura radnih mjesta u tzv. operacijama, ista odgovara da se radilo o radnim mjestima koja su operativne prirode u svakoj od Podružnica Zagrebačkog holdinga, a za koje nije potrebna kvalifikacija, ili je potrebna SSS, a bilo je, i radnih mjesta za koja je bila potrebna VŠS i VSS, ali su ta radna mjesta za koja je bila potrebna VŠS ili VSS u manjini. Na poseban upit da li je radnicima koji su bili utvrđeni viškom radnika bio ponuđen primjerak novog Ugovora o radu odgovara, da nije. Broj radnika koji je utvrđen kolektivnim viškom je bio veći od broja slobodnih radnih mjesta u operacijama, pa je zbog toga bilo potrebno provesti selekcijski postupak, i u skladu s rezultatima selekcijskog postupka, odnosno bodovima ovisno o iskazanom interesu nudili su se Ugovori o radu. Na poseban upit je li bilo situacija, da su radnicima s VŠS i VSS nuđeni poslovi radnih mjesta za koje je bila potrebna SSS ista odgovara, da je, u slučaju ako je radnik utvrđen viškom, prošao je selekcijski postupak, te je utvrđen kao najbolji kandidat za poslove za koje je bila potrebna srednja stručna sprema. Na poseban upit kod utvrđivanja viška radnika kako su valorizirani radnici koji su imali status branitelja domovinskog rata, odgovara, da je taj kriterij bodovan s 0,1 bodova iz razloga što bi za 0,1 bodova radnik unutar svoje školske spreme ostvarivao prednost za 0,1 odnosno ne bi ušao u kategoriju radnika koji imaju VŠS ili VSS. Na poseban upit zna li svjedokinja koje poslove je obavljao radnik ČB, ista odgovara, da je ČB obavljao poslove koje mu je izravno delegirao voditelj Podružnice Čistoća, a pretpostavlja, da je tome prethodila odluka o davanju ovlaštenja za pojedine poslove primjerice za koordinaciju rada između sektora i slično. Na poseban upit koje poslove je obavljala SB odgovara, da je obavljala poslove koordinatora projekta 2, i pretpostavlja, da je isto kao i ČB imala ovlaštenja za poduzimanje nekih radnji iz područja odnosno djelatnosti pojedinih sektora. Zapravo se radilo o dupliranju poslova odnosno o takozvanim nadposlovima, jer su poslove za koje su dobivali ovlaštenja obavljali drugi ljudi, ili više njih. Na poseban upit je li radnica SB radila na poslovima provođenja terenske akcije označavanja spremnika za prikupljanje miješanog komunalnog otpada od 2019. godine, pa do otkaza Ugovora o radu ista odgovara, da to ne zna, jer s obzirom na broj radnika u Zagrebačkom holdingu nema saznanja za pojedinosti. Na poseban upit s kime se poslodavac savjetovao prilikom utvrđivanja kolektivnog viška radnika, i donošenja pravilnika i odluka, odgovara, da je savjetovanje provedeno sa svim sindikatima koji su u tom trenutku djelovali u Zagrebačkom holdingu, a bilo ih je u tom trenutku 21 sa svim sindikatima bez obzira na broj članova svakog pojedinog sindikata. Na poseban upit da li je poslodavac radnicima koji su bili utvrđeni kolektivnim viškom, koji su prošli selekcijski postupak za pojedina radna mjesta u operacijama, i koji su ostvarili određeni broj bodova bili ponuđenu Ugovori o radu za radna mjesta u tzv. operacijama, odgovara, da jesu, i da im je to ponuđeno odmah u roku par dana od selekcijskog postupka, jer je poslodavcu bilo važno, da radnici što prije počnu s radom zbog organizacije rada. Na poseban upit da li su radna mjesta za rukovodne funkcije nova radna mjesta, da li su postojala ranije u Zagrebačkom holdingu, ista odgovara, da su se ta radna mjesta drugačije zvala primjerice direktor sektora za nabavu, a prethodno se to radno mjesto drugačije zvalo, i bio je drugačiji opseg poslova, jer radna mjesta za koja su raspisani natječaji, nakon centralizacije administrativnih poslova su radna mjesta drugačija po prirodi, jer se sad na njima obavljaju poslovi za Društvo u cjelini.

15. Svjedok VB iskazao je u bitnome da je on sindikalni povjerenik SSKH (Samostalnog sindikata radnika u komunalnim, i srodnim djelatnostima Hrvatske), Podružnica Čistoća unazad 8 godina kontinuirano. Trenutno radi isključivo taj posao. Inače ima Ugovor o radu za radno mjesto šefa smjene za glomazni otpad u Podružnici Čistoća. Njihova podružnica ima 600-tinjak članova, pri tome misli na Podružnicu Čistoća. U svim Podružnicama Zagrebačkog holdinga imaju povjerenike osim u gradskim grobljima. Inače koordinira sa sindikalnim povjerenicima iz svih podružnica. Poslodavac je pozvao sindikat na sastanak odnosno on je pozvan kao član pregovaračkog odbora sindikata. Naime reprezentativni sindikati Zagrebačkog holdinga, a to su svi koji djeluju u Zagrebačkom Holdingu, a ima ih 19, postigli su sporazum o pregovaračkom odboru sindikata od 9 članova, među kojima je i on. Oni su dobili ovlast odnosno mandat, da pregovaraju s poslodavcem o kolektivnom Ugovoru odnosno o sklapanju, izmjenama, i drugo. Kad se utvrđivao kolektivni višak radnika kod tuženika, oni su kao pregovarački odbor pozvani na sastanak u upravu, kako bi pregovarali o kolektivnom višku radnika. Budući da oni nisu imali mandat, da pregovaraju o kolektivnom višku radnika, on je nakon dogovora sa svim kolegama SSKH i SSSH koji im je krovni sindikat odlučili, da neće sudjelovati u pregovorima za koji nemaju mandat. Jedan od razloga je bio taj što im način utvrđivanja kolektivnog viška nije bio prihvatljiv. Nije se bazirao niti na sistematizaciji radnih mjesta, niti je napravljena bilo kakva analiza potrebe za radnicima. Poslodavac je rekao, da će otkazati Ugovore o radu određenom broju radnika, ali to nije bazirao ni na kakvom dokumentu. Poslodavac je njima objasnio na tom sastanku način na koji je utvrdio kolektivni višak radnika odnosno način na koji će utvrditi kolektivan višak radnika. Rekli su da su tražili od svih podružnica Zagrebačkog holdinga, da dostave podatke o broju odnosno postotku administrativnih radnika. Taj postotak koji su dobili u prosjeku je iznosio 26% u odnosu na ukupan broj radnika u Zagrebačkom holdingu. Dodatno objašnjenje zašto planiraju otpustiti toliki broj radnika, je to, da po njihovom iskustvom iz bivših firmi u kojima su radili je potrebno 19% radnika na taj broj. Broj radnika koje su planirali otpustiti bazirali su na procjeni, postotku, prosjeku. To im nije bilo prihvatljivo. Oni sindikati su tražili da se to bazira na nečem, odnosno na sistematizaciji radnih mjesta s brojem izvršitelja na svakom pojedinom radnom mjestu. Oni su inzistirali, da će napraviti tu novu organizaciju po svojoj procjeni. Nakon tog sastanka sa svim povjerenicima oni su odlučili, da ne mogu sudjelovati u takvom načinu utvrđivanja kolektivnog viška radnika, jer su oni inzistirali na sporazumu. Nisu pregovarali sa svim sindikatima već su samo namjeravali pregovarati s pregovaračkim odborom sindikata koji nije imao ovlasti za takvo nešto. Njima su ovlast za takvo nešto trebali dati svi sindikati koji djeluju u Holding. SSKH i SSSH su tražili sastanak sa svim reprezentativnim sindikatima u Zagrebačkom Holdingu, a kojih ima 19, kako bi se dogovorili o daljnjem nastupanju prema poslodavcu. Pregovarački odbor sindikata, njih 8, nisu se odazvali na taj sastanak, a nije im rečeno iz kojih razloga. Oni su se i dalje odazivali na razgovore s poslodavcem. Pregovarački odbor sindikata čine sindikat čistoće, sindikat holdinga, sindikat Zeta, dva sindikata u Zagrebačkom parkingu, sindikat vozača, novi sindikat, i sindikat robnih terminala. Njih je bilo 8, a on je trebao biti deveti međutim, on je izašao iz pregovora iz naprijed navedenih razloga. Oni su međusobno utvrđivali reprezentativnost na način da su svakom dali pravo na reprezentativnost, a to je značilo da su međusobno pristali da svaki od sindikata koji djeluje u Zagreb Holdingu je reprezentativni sindikat. Tih 8 je dobilo mandat za pregovore o kolektivnom Ugovoru i nizašto drugo. Kao što je rekao pregovarački odbor nije imao mandat, da pregovara o kolektivnom višku radnika, a odazivali su se na sastanke o poslodavcu. Za pregovore o kolektivnom ugovoru dovoljna je natpolovična većina, a za utvrđivanje viška radnika nisu imali mandat no unatoč tome hoće reći, da je poslodavac proveo savjetovanje o utvrđivanju viška radnika sa sindikatima koji nisu imali ovlast da pregovaraju o utvrđivanju viška radnika. Trebalo je napraviti novi sporazum između svih sindikata temeljem kojeg bi se utvrdilo tko ima ovlast pregovarati o kolektivnom višku radnika. Po njemu postupak koji je proveden nije bio zakonit, jer je s poslodavcem pregovaralo tijelo koje nije imalo ovlasti, da pregovara o višku radnika. On se u tom trenutku isključio iz svega i nije se više odazivao, ali je poslodavac i dalje slao svim sindikatima dopise, pa tako i sindikatu kojem je bio na čelu, i on se na te podneske uvijek očitovao, odnosno očitovao se SSSH. Izrazili su svoje nezadovoljstvo, rekli su im, da nemaju reprezentativne sindikate za pregovaranje o višku radnika, jer nije između sindikata o tome postignut sporazum, da treba napraviti sistematizaciju, ili dubinsku analizu što nisu napravili, te se dogodilo nakon utvrđivanja kolektivnog viška radnika, da je otpušten preveliki broj radnika, a radi se o administrativnim radnicima, i, da je došlo do problema u funkcioniranju sustava. On se odrazio na svaku sferu. On može govoriti o Podružnici Čistoća. Problemi su u sferi naplate, u sferi prodaje. Sindikati se inače bore za prava radnika odnosno za materijalna prava, i radne uvjete. Poslodavac se s njima može dogovoriti o svemu u svakom trenutku, odnosno može razgovarati o svemu, ali s obzirom na broj sindikata u konkretnom slučaju pregovarački odbor je morao imati ovlasti, a nije imao ovlast, da pregovara o kolektivnom višku radnika. Ističe, da je sindikat kojem je bio na čelu dobio popis radnika koji je utvrđen viškom radnika na svakom pojedinom radnom mjestu, te je poslodavac zatražio, da se sindikat očituje o namjeri poslodavca, da svim tim radnicima otkaže ugovor o radu. Oni su se na to očitovali generalno za sve na način da se sindikat protivio namjeri poslodavca, da otkaže Ugovor o radu svim radnicima. U konkretnom slučaju su se očitovali na namjeru poslodavca da svakom od radnika odnosno radnika na popisu zaposlenika koji su utvrđeni viškom otkaže ugovor. Smatra da korporativni poslovi kako se sad zovu nisu korporativni, jer radnici koji su radili u Podružnici Čistoća obavljaju poslove za Podružnicu, ali ne i drugdje, ne zna kako će to biti kasnije, ali za sad je to tako. Po njegovim saznanjima poslodavac je u cijelom ovom postupku svim sindikatima koji su djelovali u Zagrebačkom Holdingu slao dokumentaciju, svoje izvještaje i očitovanja. Na poseban upit da li su u postupku utvrđivanja kolektivnog viška radnika bili sastanci sa svim sindikatima koji djeluju u sklopu Zagrebačkog Holdinga isti odgovara, da misli da je prvi sastanak održan sa svim sindikatima, te nakon toga još jedan sastanak koji je bio završni sastanak, a na kojem je dobivena informacija, da će Zagrebački Holding provesti svoju odluku kako je to planirao, s otpuštanjem broja radnika koji je bio na popisu na zadnjem popisu utvrđen kao višak. Na poseban upit u postotku, sindikati koji čine pregovarački odbor, koliko imaju članova sindikata u Zagrebačkom Holdingu, isti odgovara, da ne zna točno, ali imaju većinski broj članova u odnosu na ostale sindikate koji nisu u pregovaračkom odboru. Na poseban upit koliko bi to iznosilo u postotku, isti odgovara, da bi u postotku to bilo preko 60% ukupnog članstva u svim sindikatima u Zagrebačkom Holdingu, s tim, da dodaje, da je po njemu to irelevantno, jer nisu imali mandat za pregovaranje. Na poseban upit oku da li je u Zagrebačkom Holdingu između svih sindikata imenovan glavni sindikalni povjerenik isti odgovara, da nije, da su se o tome dogovarali ad hoc odnosno od slučaja do slučaja. Na poseban upit da li je sindikat kojem je na čelu svjedok savjetovao radnike koji su utvrđeni viškom, da ne prihvate ponudu za slobodna radna mjesta kod tuženika isti odgovara, da nije, te dodaje da je bio ponuđen određeni broj radnih mjesta u takozvanim operacijama, a radilo se o radnim mjestima koja su bila neadekvatna za žene s obzirom, da je većina utvrđenog viška bila Ženska populacija. Operativni poslovi koji su bili ponuđeni su poslovi s posebnim uvjetima rada, za što je potreban pregled kod liječnika medicine rada.

16. Iz iskaza svjedoka GB proizlazi da je zaposlena kod tuženika nešto više od 10 godina, u vrijeme otkazivanja tužitelju bila je rukovoditelj odjela općih poslova. Također je u vrijeme otkazivanja tužitelju kao i danas obavljala funkciju sindikalnog povjerenika i to Sindikata hrvatskog vozača, bilo je još sindikata u to vrijeme, kolega VB je bio povjerenik SSKH, a bili su još i Novi sindikat i Sindikat čistoće. Ima saznanja o razlozima za otkaz tužitelju, napominje da je tijekom savjetovanja bilo dostavljeno osim dopisa poslodavca odnosno tuženika koji traži savjetovanje o namjeravanom donošenju odluke o kolektivnom višku radnika, još dopisa odnosno očitovanja tuženika to je sve počelo krajem prosinca 2021., a također i daljnje očitovanje tuženika od 4.3.2022., 21.3.2022., 8.4.2022., vezano za savjetovanje o kolektivnom višku. Navodi da tuženik u tablicama nije definirao kriterije po kojima se radnici svrstavaju, neki su se bodovali u svojoj organizacijskoj jedinici, a neki nisu, zna da je o provedenom savjetovanju obaviješten Hrvatski zavod za zapošljavanje, odnosno navodi da sindikati nisu dali pozitivno mišljenje o provedenom savjetovanju, ali da je isto provedeno u smislu čl. 127. ZR-a. Također napominje da je tuženik naknadno donio akte odnosno pravilnike o reorganizaciji, o čemu je također traženo savjetovanje od sindikata, oni su se o istom očitovali, odnosno prije donošenja tih akata provedeno je savjetovanje. Sindikati su se protivili sadržaju tih dokumenata, no savjetovanje je provedeno prema čl. 150. Također prije namjeravanih otkaza radnicima provedeno je savjetovanje a za neke postupak suodlučivanja, od poslodavca su prije otkazivanja dobili tablice s podacima za radnike u smislu čl. 150. ZR-a. Nema saznanja je li tužitelju uručen kakav popis slobodnih radnih mjesta, je li ga eventualno prihvatio ili nije. Na poseban upit pun. tuženika je li u razdoblju od 12.mj. 2021. do 5.mj. 2022. obavljala poslove na lokaciji Podružnice Čistoća navodi da je, odnosno da nije sigurna jer su ju često selili.

17. Svjedok OB iskazao je da još uvijek radi kod tuženika a radio je i u vrijeme otkaza tužiteljici, bio joj je nadređen a ona je radila kao administrator daktilograf, i to u Operativnom odjelu, radila je za Podružnicu Čistoća. Zna da je kod tuženika bilo više promjena sistematizacija, ne sjeća se kada su točno bile, sjeća se da su u to vrijeme bile sastavljene liste radnika te da su bodovani obzirom na staž, godine života, te broj djece koju su uzdržavali, temeljem toga su neki radnici ostali kod tuženika a neki nisu, on je ostao i dalje raditi nakon što je tužiteljica dobila otkaz. Ne sjeća se što je točno bilo s njezinim radnim mjestom tada, ali danas to radno mjesto administratora daktilografa više ne postoji kod tuženika. Misli da je tužiteljica imala dosta staža preko 20 godina i također godine života, za djecu ne zna, no on nije sudjelovao u postupku otkazivanja tužiteljici, nije donosio nikakve odluke u vezi toga.

18. Ocjenjujući iskaze saslušanih svjedoka i tužitelja kao stranke, kao i sve druge provedene dokaze, sud je utvrdio da nije osnovan tužbeni zahtjev tužitelja, kojim pobija Odluku o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu.

19. Pritom je tuženik u odluci o otkazu naveo da je prethodno bio utvrđen kolektivni višak radnika, sukladno odredbi čl. 127. Zakona o radu, i što u svojem iskazu potvrđuje i svjedok LBŠ, i o čemu je bio obaviješten za to nadležan Hrvatski zavod za zapošljavanje, s tim da je predmetni postupak trajao od 30. prosinca 2021. do 6. travnja 2022., o čemu su bili obavještavani i sindikati koji djeluju kod tuženika, što u svom iskazu potvrđuje i glavni povjerenik kod tuženika Sindikata komunalnih-prometnih i srodnih djelatnika [adresa] VB, kao i GB, povjerenik Sindikata hrvatskih vozača. Tijekom postupka savjetovanja razmjenjivana su pisana očitovanja te su održavani sastanci sa sindikatima, i to 20. siječnja 2022., 25. ožujka 2022. i 6. travnja 2022., a sve u svrhu razmatranja i obrazlaganja svih mogućnosti i prijedloga koji bi mogli otkloniti namjeravan prestanak potrebe za radom radnika. Tijekom savjetovanja sindikatima su dostavljeni doslovno svi podaci, pa tako i podaci za sve „usporedne radnike“ i broj izvršitelja (osobito očitovanje od 8.4.2022. s Prilogom, kriteriji odabira, shema nove organizacije (očitovanje 21.3.2022.). Po provedenom savjetovanju, o istome je dana 8.4.2022. obaviještena nadležna služba zapošljavanja, koja nije imala primjedbe na proveden postupak Kolektivnog viška.

20. Nadalje je tuženik nakon toga pristupio pojedinačnim otkazivanjima ugovora o radu radnicima, kod čega su prilikom bodovanja korišteni zakonski kriteriji iz čl. 115. Zakona o radu, te dodatni kriterij tj. status hrvatskog branitelja, a u slučaju jednakog broja bodova prednost je imao radnik koji ima više staža kod tuženika.

21. Pritom je tuženik izvršio organizacijsku promjenu na način da je centralizirao administrativne djelatnosti u tzv. korporativne servise, što također u svom iskazu pojašnjava svjedok LBŠ, ukazujući da je takav način poslovanja prisutan i danas. Ista je pojasnila kako je bitna razlika u odnosu na dotadašnje stanje zapravo bila u tome što je svaka podružnica Zagrebačkog holdinga do tada osim obavljanja svoje vlastite osnovne djelatnosti obavljala i takozvane korporativne funkcije svaka za sebe, a to je dovodilo do smanjenja učinkovitosti, odnosno do dupliciranja istih poslova u 13 različitih organizacijskih jedinica, do nedosljednosti u primjeni internih akata poslodavca, do različitih postupanja i slično, a namjera nove organizacije poslovanja Zagrebačkog holdinga je bila da se svi ti poslovi koji su se obavljali unutar podružnica samo za podružnicu, a koji se odnose na administrativne poslove, obavljaju na jednom mjestu za Zagrebački Holding u cjelini.

22. Dakle, tuženik je ukinuo sve organizacijske jedinice koje obavljaju korporativne funkcije u Podružnicama te je formirao novu organizacijsku jedinicu u kojoj se poslovi korporativnih funkcija obavljaju centralizirano, na jednom mjestu („Korporativni servisi“) i to za potrebe Društva u cjelini. Tako su se i opći poslovi tužitelja iz organizacijske jedinice u kojoj je radio u Podružnici Čistoća također centralizirali u jednu organizacijsku jedinicu i to u „Sektor općih poslova“. Pritom je u cijelosti ukinuto obavljanje navedenih poslova u svakoj od Podružnica, sukladno Pravilniku o izmjenama Pravilnika o organizaciji Zagrebačkog holdinga d.o.o. od 13.5.2022.).

23. Osim toga, i postupak utvrđivanja kolektivnog viška radnika bio je proveden na zakonit način, kako to proizlazi i iz dopisa Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, pri čemu je u ovlasti samog tuženika kao poslodavca provoditi organizacijske promjene u svrhu optimizacije poslovnih procesa, što onda može uključivati i otkazivanje pojedinih ugovora o radu, pri čemu ne postoji obveza poslodavca da objektivizira svoje razloge kao niti da ih podupre podacima, analizama i slično.

24. U tom smislu tuženik je imao slobodu odlučiti koji je novi oblik organiziranja poslovnih procesa za njega najadekvatniji, s tim da nepostojanje nove sistematizacije ili opisa poslova ne derogira pravo poslodavca da pristupi pojedinačnim otkazivanjima, u situaciji kada je prethodno na zakonit način proveo utvrđenje kolektivnog viška radnika, s tim da je bio dužan pridržavati se Zakonom o radu propisanih kriterija (tzv. socijalni kriteriji), pri čemu tijekom ovog postupka nije utvrđeno da takvi kriteriji ne bi bili poštovani. Tuženik je kao poslodavac imao ovlast samostalno procjenjivati kojim radnicima ugovori o radu eventualno mogu biti otkazani, svrstavajući ih pritom u tzv. funkcionalne grupe, i nakon toga primjenjujući socijalne kriterije na one radnike za koje smatra da predstavljaju tehnološki višak.

25. Dakle, isključivo je ovlast tuženika kao poslodavca (koji po prirodi stvari ima saznanja o opisu poslova pojedinog radnog mjesta) da procjeni koje izvršitelje smatra suvišnim i u odnosu na koje poslove, na koji način prigovori tužitelja vezani za nezadovoljstvo raspoređivanjem u pojedinu funkcionalnu grupu ne mogu biti prihvaćeni.

26. Pritom valja navesti da tužitelj ima NSS, radnik bez zanimanja, te kako je za opće poslove (iste ili slične koje je obavljala tužiteljica) bilo potrebno 6 izvršitelja a ukupan broj radnika koji je radio te poslove je bio 54, pa je zato bilo potrebno putem kriterija (“bodovanje“) odabrati radnike kojima će se otkazati ugovor o radu. Primjenom navedenih kriterija tužiteljici je u pogledu trajanja radnog odnosa (37 godina) ispravno dana tri boda, a pogledu kriterija dobi (rođena: **.**.1966.) tužiteljici su ispravno dana tri boda, dok nema uzdržavanih članova obitelji. Dakle, tužiteljica je po navedenim kriterijima ostvarila 6 bodova. Zadnji radnik (ŽB) po broju bodova (od ukupno njih 6/usporedni radnici), a kome nije otkazan ugovor o radu, a obavljao je iste ili slične poslove kao tužiteljica ima 7 bodova (str.20. Priloga očitovanja od 8.4.2022., Tablice radnika).

27. Iz svega naprijed navedenog proizlazi da je tuženik, nakon donošenja poslovne odluke da je potrebno provesti određene organizacijske promjene u svrhu optimizacije poslovanja a što uključuje i smanjenje broja izvršitelja tj. davanja otkaza, radi čega su u svibnju 2022. doneseni Pravilnik o izmjenama Pravilnika o organizaciji Zagrebačkog holdinga d.o.o., Pravilnik o organizaciji "Korporativnih servisa" Zagrebačkog holdinga d.o.o., Pravilnik o izmjenama Pravilnika kojima su sistematizirana radna mjesta za koje su koeficijenti složenosti poslova utvrđeni posebnom odlukom Zagrebačkog holdinga d.o.o., na zakonit način proveo postupak utvrđenja kolektivnog viška radnika, nakon čega se pristupilo pojedinačnim otkazima, što se odnosilo i na tužitelja, iz poslovno uvjetovanih razloga, kako je to vidljivo iz Odluke o otkazu od 7.6.2022., gdje se navodi objedinjavanje tj. centralizacija korporativnih funkcija kod tuženika u tzv. "korporativne servise", što podrazumijeva centralizirano obavljanje predmetnih poslova, za razliku od ranijeg razdoblja kada su isti bili decentralizirani po pojedinim podružnicama tuženika.

28. Navedeno obrazloženje valja prihvatiti budući da je, kako je već izneseno, isključiva ovlast tuženika kao poslodavca da organizira poslovne procese, u vezi čega se nije mogao prihvatiti navod tužitelja i da je pod novom organizacijom sve ostalo po starom, s obzirom da tuženik nije niti tvrdio da mijenja svoju djelatnost (komunalna djelatnost) već samo da pojedine segmente svoje djelatnosti na drugačiji način organizira, što se prvenstveno odnosilo i na poslove koje je u ranijem razdoblju obavljao tužitelj, a koja promjena organizacije je uključivala i spominjano smanjenje broja izvršitelja.

29. Pritom su na zakonit način primijenjeni socijalni kriteriji tj. bodovanje utemeljeno na istima (što je vidljivo i iz tablice pod IV. obrazloženja Odluke od 7.6.2022., kao i iz nastavno navedenih podataka s tim u vezi), kod čega je tužitelj imao manje bodova nego radnici koji su nastavili raditi kod tuženika.

30. Prema tome, tuženik je dokazao da je predmetni otkaz kojeg je dobio tužitelj zakonit tj. dokazano je postojanje opravdanog razloga za otkazivanje, dok se nisu mogli prihvatiti suprotni navodi tužitelja, kako je prethodno detaljnije obrazloženo, uslijed čega je tužbeni zahtjev tužitelja valjalo odbiti kao neosnovan.

31. Obzirom otkaz tuženika nije utvrđen nedopuštenim, to je i neosnovan zahtjev tužitelja za vraćanjem na rad, u smislu čl. 124. ZR.

32. Stoga je odlučeno je kao pod točkom I. izreke presude.

33. Odluka o parničnim troškovima temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku, u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, pa tuženiku pripada tzv. jednokratna nagrada u zatraženoj visini od 200 bodova, koji pomnoženi s vrijednošću boda od 2,00 eura daju iznos od 400,00 eura, uvećano za PDV, odnosno ukupno 500,00 eura.

34. Stoga je odlučeno kao pod točkom II. izreke presude.

35. Tužitelju nije priznat parnični trošak, sukladno čl. 154. st. 1. ZPP-a, obzirom je isti u cijelosti izgubio parnicu.

U Zagrebu 19. prosinca 2025.

Sudac:

Lidija Repar Habulinec

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe nadležnom Županijskom sudu u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba se podnosi pismeno, u 4 primjerka, putem ovog suda.

DNA:

1. punomoćniku tužitelja

2. punomoćniku tuženika