REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU
Domovinskog rata 4, Split
Broj: Pp-5190/2025-9
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, po sucu Mariju Bakoti, uz sudjelovanje Sanje Tolić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika IVANKOVIĆ GRAĐENJE d.o.o. i dr. zbog prekršaja iz članka 229. stavka 1. i dr. Zakona o radu (Narodne novine: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23 i 64/23, dalje u tekstu: Zakon o radu) i dr., povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Službe za nadzor radnih odnosa, KLASA: UP/I-116-02/25-01/5, URBROJ: 443- 02-03-10-25-10 od 11. travnja 2025., nakon provedene glavne rasprave, zaključene 17. prosinca 2025. u prisutnosti okrivljenika i odsutnosti ovlaštenog tužitelja, dana 19. prosinca 2025. objavio je
p r e s u d i o j e
prvookrivljenik: IVANKOVIĆ GRAĐENJE d.o.o. za trgovinu i građenje, OIB: 81827870326, sa sjedištem u [adresa], prekršajno kažnjavan, kao pravna osoba
drugookrivljenik: UZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin U i A rođ. T, rođen **.**.1988. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], VSS, ing. građevine, zaposlen, mjesečna primanja oko 2.000,00 eura, oženjen, otac dvoje djece, državljanin Republike Hrvatske, prekršajno kažnjavan
k r i v i s u
1) što, prvookrivljenik kao poslodavac i drugookrivljenik kao odgovorna osoba kod poslodavca, dana 1. listopada 2024. u Podstrani nisu s radnikom AZ, koji je s radom za predmetnog poslodavca ponovno započeo navedenoga dana, prije početka rada sklopili pisani ugovor o radu, niti su mu prije početka rada uručili pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu,
dakle, prvookrivljenik kao poslodavac pravna osoba i drugookrivljenik kao odgovorna osoba pravne osobe, u slučaju kad ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, prije početka rada nisu uručili radniku pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru,
2) što dana 1. listopada 2024. u Podstrani, prvookrivljenik kao poslodavac i drugookrivljenik kao odgovorna osoba poslodavca, nisu za radnika TZ, koji je kod prvookrivljenika radio do 30. rujna 2024., odjavili osiguranje u roku od 24 sata od prestanka rada, već je odjava podnesena nadležnom tijelu obveznog mirovinskog osiguranja 18. listopada 2024.; niti su za istog radnika, koji je 1. listopada 2024. ponovno započeo s radom kod istog poslodavca, nadležnom tijelu dostavili podatke o početku osiguranja, najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada;
dakle, prvookrivljenik kao poslodavac pravna osoba i drugookrivljenik kao odgovorna osoba poslodavca, nisu za radnika prijavili ni odjavili osiguranje, odnosno to su učinili nakon isteka propisanog roka,
3) što dana 1. listopada 2024. u Podstrani, prvookrivljenik kao pravna osoba i drugookrivljenik kao odgovorna osoba u pravnoj osobi, nisu za radnika TZ, dostavili prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje u roku od 8 dana od nastanka okolnosti na temelju kojih je stekao status osigurane osobe, odnosno imenovanog su toga dana odjavili, iako je nastavio s radom kod prvookrivljenika,
dakle, prvookrivljenik kao pravna osoba i drugookrivljeni kao odgovorna osoba u pravnoj osobi, nisu prijavili radnika na obvezno zdravstveno osiguranje u roku od 8 dana od nastanka okolnosti na temelju kojih se stječe status osigurane osobe,
4) što, prvookrivljenik kao poslodavac pravna osoba i drugookrivljenik kao odgovorna osoba poslodavca, nisu vodili evidenciju o radnom vremenu radnika na propisani način, a propisano je da je poslodavac dužan voditi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni, a koja mora sadržavati podatke o radnicima i o radnom vremenu, a sve sukladno Pravilniku o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (NN br. 73/17), odnosno, okrivljeni u Evidenciji o radnom vremenu radnika AZ a koji je radio kod poslodavca IVANKOVIĆ GRAĐENJE d.o.o. za rujan 2024.g. i to od dana 2.9.2024.g. do 6.9.2024.g. su evidentirali da je imenovani radnik radio od 08,00 do 15,00 sati i dana 7.9.2024.g. od 08,00 do 13,00 sati a imenovani radnik u razdoblju od 2.9.2024.g. do 7.9.2024.g. nije radio odnosno isti nisu sukladno čl. 8.st.1. podst.9. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (NN br. 73/17), evidentirali vrijeme nenazočnosti na poslu i to sate nenazočnosti u tijeku dnevnog rasporeda radnog vremena po zahtjevu radnika, te su dana 13.9.2024.g. evidentirali za imenovanog radnika radno vrijeme od 08,00 do 15,00 sati odnosno ukupno dnevno radno vrijeme 7 sati iako je taj dan radnik radio od (08,00 do 20,00 sati ukupno dnevno radno vrijeme 12 sati odnosno sukladno čl.8.st.1. podst.6. Pravilnika nisu evidentirali ispravno ukupno dnevno radno vrijeme odnosno okrivljeni su bili dužni sukladno čl. 10. st.2. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima evidenciju o radnom vremenu radnika voditi točno, razumljivo i ažurno, a što isti nisu činili iako su bili dužni unijeti podatke iz članka 8. ovoga Pravilnika najkasnije sedmog dana od dana za koji se podaci popunjavaju odnosno okrivljeni nisu u evidenciju o radnom vremenu unosili stvarne sate rada,
dakle, prvookrivljenik kao poslodavac pravna osoba i drugookrivljenik kao odgovorna osoba pravne osobe, nisu na propisan način vodili evidenciju o radnicima i radnom vremenu,
5) što, prvookrivljenik kao poslodavac pravna osoba i drugookrivljenik kao odgovorna osoba poslodavca:
- radniku AZ, a koji je radio kod poslodavca IVANKOVIĆ GRAĐENJE d.o.o., po prestanku radnog odnosa dana 30.9.2024.g. nisu isplatili naknadu za neiskorišteni godišnji odmor odnosno nisu na dan dospjelosti a naknada za neiskorišteni godišnji odmor je dospjela 1.10.2024.g. istu isplatili niti su radniku dostavili dva obračuna od kojih je jedan obračun u kojem će biti iskazan ukupan iznos naknade za neiskorišteni godišnji odmor i drugi obračun u kojem će biti iskazan iznos naknade za neiskorišteni godišnji odmor koji su bili dužni isplatiti, sa sadržajem u skladu s čl. 8. Pravilnika o sadržaju plaće naknade plaće ili otpremnine i naknade za neiskorišteni godišnji odmor i to su bili dužni učiniti do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata naknade za neiskorišteni godišnji odmor odnosno najkasnije do dana 31.10.2024.g. već su okrivljeni tek dana 30.12.2024.g. u cijelosti izvršili isplatu naknade za neiskorišteni godišnji odmor u iznosu od bruto 144,12 eura;
- radniku pod.2. ŠZ a koji je radio kod poslodavca IVANKOVIĆ GRAÐENJE d.o.o. na dan dospjelosti plaće za mjesec siječanj 2024.g. dana 15.2.2024.g. za veljaču 2024.g. dana 15.3.2024.g, za ožujak 2024.g. dana 15.4.2025.g. za travanj 2024.g. dana 15.5.2024.g. i za svibanj 2024.g. dana 15.6.2024.g. te za radnika pod 3. EZ a koji je radio kod istog poslodavca za travanj 2024.g. dana 15.5.2024.g. za svibanj 2024.g. dana 15.6.2024.g. nisu isplatili plaću u cijelosti sukladno Kolektivnom ugovoru za graditeljstvo (,Narodne novine 115/15, pročišćeni tekst NN br. 29/2024) čija je primjena proširena na sve poslodavce i radnike u Republici Hrvatskoj u djelatnosti građevinarstva sukladno općem propisu o radu i to sukladno čl. 16. Kolektivnog ugovora o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora za graditeljstvo- šeste izmjene i dopune, Tarifni stavovi se primjenjuju od 1.9.2023.g. (prilog 1 Kolektivnog ugovora za graditeljstvo Tarifni stavovi, grupa IV.a složenosti poslova) a koja plaća dospijeva sukladno čl.36. Kolektivnog ugovora za graditeljstvo najkasnije petnaestog dana tekućeg mjeseca za prethodni mjesec u iznosu od 950,00 eura mjesečno, već su imenovanim radnicima isplatili bruto plaću u iznosu od 840,00 eura mjesečno, niti su okrivljeni imenovanim radnicima do kraja mjeseca u kojem je dospjela njihova isplata i to za radnika pod.2. ŠZ za mjesec siječanj 2024.g. dana 29.2.2024.g. za veljaču 2024.g. dana 31.3.2024.g, za ožujak 2024.g. dana 30.4.2024.g. za travanj 2024.g. dana 31.5.2024.g. i za svibanj 2024.g. dana 30.6.2024.g. te za radnika FZ za travanj 2024.g. dana 31.5.2024.g. i za svibanj 2024.g. dana 30.6.2024.g dostavili dva obračuna od kojih je jedan obračun u kojem će biti iskazan ukupan iznos plaće i drugi obračun u kojem će biti iskazan iznos plaće ili dijela plaće, koji su bili dužni isplatiti radnicima pod.2.i pod.3., sa sadržajem u skladu s čl 8. Pravilnika o sadržaju plaće naknade plaće ili otpremnine i naknade za neiskorišteni godišnji odmor; već su tek dana 24.3.2025.g. naknadno isplatili iznos dugovanog dijela plaće,
dakle, prvookrivljenik kao poslodavac pravna osoba i drugookrivljenik kao odgovorna osoba pravne osobe, u situaciji kada na dan dospjelosti ne isplate plaću, naknadu plaće, otpremninu ili naknadu za neiskorišteni godišnji odmor ili ih ne isplate u cijelosti dužan do kraja mjeseca u kojem je dospjela njihova isplata; nisu radnicima dostavili obračun u kojem će biti iskazan ukupan iznos plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade plaće za neiskorišteni godišnji odmor u propisanom sadržaju,
čime su djelom pod točkom 1) počinili prekršaj opisan u članku 14. stavku 3. Zakona o radu, kažnjiv po članku 229. stavku 1. točki 3. i stavku 2. istog Zakona; djelom pod točkom 2) prekršaj opisan u članku 112. stavku 1. točki 2. i 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22, dalje: Zakon o mirovinskom osiguranju), kažnjiv po članku 172. stavku 2. točki 5. i stavku 3. istog Zakona; djelom pod točkom 3) prekršaj opisan u članku 120. stavku 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13, 137/13, 98/19 i 33/23 dalje: Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju), kažnjiv po članku 150. stavku 1. podstavku 2. i stavku 2. istog Zakona; djelom pod točkom 4) prekršaj opisan u članku 5. Zakona o radu, a kažnjiv po članku 229. stavku 1. točki 1. i stavku 2. istog Zakona te djelom pod 5) prekršaj opisan u članku 93. stavku 2. Zakona o radu, kažnjiv po članku 229. stavku 1. točki 46. i stavku 2. istog Zakona.
Na temelju naprijed citiranih propisa, uz primjenu članka 37. stavka 3. točke 1. i 2. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22 dalje u tekstu: Prekršajni zakon) prvookrivljeniku se
u t v r đ u j e
za djelo pod 1) novčana kazna u iznosu od 1.200,00 (tisuću dvjesto) eura za djelo pod 2) novčana kazna u iznosu od 200,00 (dvjesto) eura za djelo pod 3) novčana kazna u iznosu od 1.200,00 (tisuću dvjesto) eura za djelo pod 4) novčana kazna u iznosu od 1.200,00 (tisuću dvjesto) eura za djelo pod 5) novčana kazna u iznosu od 1.200,00 (tisuću dvjesto) eura
Nakon toga se na temelju članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona
i z r i č e
PRVOOKRIVLJENIKU UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 5.000,00 (pet tisuća) EURA
Na temelju naprijed citiranih propisa, uz primjenu članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona, drugookrivljenom se
u t v r đ u j e
za djelo pod 1) novčana kazna u iznosu od 200,00 (dvjesto) eura za djelo pod 2) novčana kazna u iznosu od 100,00 (stotinu) eura za djelo pod 3) novčana kazna u iznosu od 200,00 (dvjesto) eura za djelo pod 4) novčana kazna u iznosu od 200,00 (dvjesto) eura za djelo pod 5) novčana kazna u iznosu od 200,00 (dvjesto) eura Nakon toga se na temelju članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona
i z r i č e
DRUGOOKRIVLJENIKU UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 900,00 (devetsto) EURA
Na temelju članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni novčanu kaznu platiti u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude. Sukladno članku 152. stavku 3. Prekršajnog zakona, ako okrivljenici plate dvije trećine izrečene novčane kazne u naprijed navedenom roku, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena.
Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni na ime troškova prekršajnog postupka platiti po 40,00 (četrdeset) eura u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom isti naplatiti prisilno.
O b r a z l o ž e n j e
1. Državni inspektorat podnio je optužni prijedlog pod gornjom poslovnom oznakom od 11. travnja 2025. protiv okrivljenika zbog prekršaja činjenično opisanih i pravno označenih kao u izreci presude.
2. Na glavnu raspravu pristupio je drugookrivljeni UZ, ujedno jedini osnivač i član prvookrivljene pravne osobe te jedina osoba ovlaštena za zastupanje, koji je izjavio da predlaže da se rasprava provede bez imenovanja posebnog predstavnika; slijedom čega se uzima da je imenovani ovlašteni predstavnik pravne osobe u smislu članka 114. stavka 4. Prekršajnog zakona.
3. Očitujući se o optužnom aktu u svoje ime te u ime prvookrivljenika, drugookrivljeni je izjavio kako se smatra krivim za prekršaje koji im se stavljaju na teret. Dalje je u svojoj obrani naveo kako je točno da je napravio formalne propuste koji se navode u optužnom aktu, ali da je sve to proizašlo iz njegovog dogovora sa bivšim zaposlenikom AZ, odnosno Goranovim nepoštivanjem tog dogovora. Naime, da je AZ zaposlio kao inženjera početkom rujna 2024. te ga je on odmah zamolio može li dobiti pet slobodnih dana jer ima već dogovoreno putovanje, a ujedno mi je obećao kako će to nadoknaditi kroz rad. S obzirom da je već obavio sve potrebne prijave nadležnim tijelima i sklopio s njim ugovor o radu on ovaj njihov dogovor nije formalno iskazao, zbog čega je inspektorica procijenila da je u prekršaju. Ističe kako je AZ imao manjkavosti u poslu i ponašanju zbog čega su krajem mjeseca sporazumno prekinuli radni odnos, s tim da je AZ radio još kraće vrijeme nakon formalnog prekida upravo da kompenzira spomenutih pet dana. Da budem precizniji, nije bio u pitanju pravi rad već se to u suštini svelo na razduživanje prijašnjih poslova i zadataka. Nakon toga je uslijedila prijava Inspekciji i pokretanje prekršajnog postupka. Što se tiče radnika ŠZ i KZ, istaknuo je kako je tu došlo do previda nakon nastupanja na snagu novog Kolektivnog ugovora za plaće u građevinarstvu, kada je povišen minimalni iznos bruto plaće, na što me nisu na vrijeme upozorili u računovodstvu. Ističe kako je odmah nakon uočavanja propusta isplatio razliku plaće imenovanim radnicima i sukladno tome im izmijenio ugovor o radu. Naglašava kako su sukladno primjedbama inspektorice isplatili sve zaostale neplaćene iznose radnicima, uključujući i AZ, pa tako i naknadu za neiskorišteni godišnji odmor te razlike u plaćama i doprinosima.
4. Tijekom dokaznog postupka ispitan je svjedok GZ te je pročitana poslovna dokumentacija IVANKOVIĆ GRAĐENJE d.o.o. uz zapisnik o inspekcijskom nadzoru od 8. travnja 2025., ugovor o radu na neodređeno vrijeme između Ivanković građenje d.o.o. i AZ, sporazumni prekid radnog odnosa od 1. listopada 2024., prijave i odjave radnika AZ HZMO i HZZO, evidencija o radnom vremenu za istog radnika te detalji transakcije – izlisti transakcija platitelja IVANKOVIĆ GRAĐENJE d.o.o.
4.1. Na kraju je izvršen uvid u prekršajnu evidenciju Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske za okrivljenike, iz koje je vidljivo da je prvookrivljenik kažnjavan zbog prekršaja iz članka 154. stavka 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, prekršaja iz članka 172. stavka 2. i 3. Zakona o mirovinskom osiguranju, članka 229. stavka 1. i 2. Zakona o radu, članka 150. stavka 1. i 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, članka 247. stavka 2. i 5. Zakona o strancima te prekršaja iz članka 97. stavka 1. Odluke o komunalnom redu Grada Omiša. Također je vidljivo kako je drugookrivljenik višestruko kažnjavan zbog različitih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama i prekršaja iz članka 162. stavka 1. Zakona o gradnji te da je osuđen istom presudom i zbog istih gospodarskih prekršaja kao i prvookrivljena pravna osoba.
4.2. Ispitan u svojstvu svjedoka, GZ je izjavio kako je već dao detaljnu izjavu u svojstvu svjedoka inspektorici koja je vodila inspekcijski nadzor te da u cijelosti ostaje kod spomenute izjave s obzirom na protek vremena. Još jednom ističe kako AZ nije započeo s radom 1. rujna 2024. jer je bio na nekakvoj utakmici hrvatske reprezentacije u Portugalu, već je to učinio nekoliko dana kasnije, ne može se sjetiti točno kada. Sjeća se da AZ par puta nije došao na posao, čak ga je direktor jedne prigode krenuo tražiti jer je sa sobom imao službeni automobil.
5. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka, sud smatra nedvojbeno utvrđenim da su okrivljenici počinili prekršaje koji im se stavljaju na teret.
6. Odredba članka 229. stavka 1. Zakona o radu glasi kako će se novčanom kaznom od 8.090,00 do 13.270,00 eura kazniti za prekršaj poslodavac pravna osoba, ako u slučaju kada ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, prije početka rada ne izda radniku pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru (točka 3.) te ako ne vodi evidenciju o radnicima i o radnom vremenu ili je ne vodi na propisan način, ili ako na zahtjev inspektora rada ne dostavi podatke o radnicima i o radnom vremenu (članak 5.). Stavkom 2. istoga članka propisano je da će se za prekršaj novčanom kaznom od 920,00 do 1.320,00 kazniti i odgovorna osoba pravne osobe.
6.1. Člankom 93. stavkom 2. Zakona o radu je pak određeno da je poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati plaću, naknadu plaće, otpremninu ili naknadu za neiskorišteni godišnji odmor ili ih ne isplati u cijelosti dužan do kraja mjeseca u kojem je dospjela njihova isplata radniku dostaviti:
1. obračun u kojem će biti iskazan ukupan iznos plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade plaće za neiskorišteni godišnji odmor u propisanom sadržaju 2. obračun iznosa plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade plaće za neiskorišteni godišnji koji je bio dužan isplatiti u propisanom sadržaju.
6.2. Člankom 229. stavkom 1. točkom 46. Zakona o radu propisano je kako će se novčanom kaznom od 8090,00 do 13.270,00 eura kazniti za prekršaj poslodavac pravna osoba 46. ako radniku kojem na dan dospjelosti nije isplatio plaću, naknadu plaće, otpremninu ili naknadu za neiskorišteni godišnji odmor, ili ih nije isplatio u cijelosti, ne dostavi dva obračuna od kojih je jedan obračun u kojem će biti iskazan ukupan iznos plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade za neiskorišteni godišnji odmor, a drugi obračun u kojem će biti iskazan iznos plaće ili dijela plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade za neiskorišteni godišnji odmor koji je bio dužan isplatiti, sa sadržajem u skladu s pravilnikom iz članka 93. stavka 6. ovoga Zakona (članak 93. stavci 2. i 6.)
6.3. Odredba članka 172. stavka 2. točke 5. Zakona o mirovinskom osiguranju propisuje kako će se poslodavac, odnosno obveznik doprinosa, kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 6.630,00 eura ako ne prijavi ili odjavi osiguranje ili promjenu tijekom osiguranja ili to učini nakon isteka propisanog roka (članak 112. stavak 1. točke 2., 3. i 5.). Stavkom 3. istog članka je pak određeno da će se za navedeni prekršaj kazniti i odgovorna osoba, novčanom kaznom u svoti od 100,00 do 1.320,00 eura.
6.4. Odredba članka 150. stavka 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju propisuje kako će se novčanom kaznom u iznosu od 9.290,00 do 13.270,00 eura kazniti za prekršaj pravna osoba koja zavodu u propisanom roku ne dostavi prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje (članak 120. st. 3.), dok će se prema stavku 2. istoga članka novčanom kaznom u iznosu od 1.060,00 do 1.990,00 eura za prekršaj kazniti i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
7. Dakle, drugookrivljeni UZ, ujedno i predstavnik prvookrivljenika, je priznao počinjenje prekršaja koji se njemu i pravnoj osobi stavljaju na teret, a njegovo priznanje je potvrđeno izvedenim materijalnim dokazima, u prvom redu zapisnikom o obavljenom inspekcijskom nadzoru, radnopravne dokumentacije i prijava nadležnim tijelima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Okolnosti koje imenovani iznosi u svojoj obrani, a kojima nastoji opravdati svoje postupanje, nisu relevantne za ostvarenje obilježja prekršajnih djela, ali se mogu razmatrati u kontekstu okolnosti koje utječu na visinu kazne.
8. Pri odmjeravanju kazne, sud je na strani okrivljenika utvrdio više olakotnih okolnosti, prije svega činjenicu da je poslodavac otklonio sve posljedice naknadnim podnošenjem prijava, odnosno usklađivanjem stvarnog i evidentiranog stanja te isplatom neisplaćenih iznosa radnicima. Sud je u tom pravcu također cijenio stupanj krivnje na strani okrivljenika, u smislu da je iz svih okolnosti razvidno kako nije bilo nikakve namjere da se povrijede prava radnika, već su počinjeni prekršaji rezultat nehotičnih formalnih propusta i specifičnog izvanugovornog dogovora s radnikom AZ. Sud smatra da su olakotne okolnosti do te mjere izražene da predstavljaju naročite olakotne okolnosti iz članka 37. Prekršajnog zakona koje opravdavaju primjenu instituta ublažavanja kazne. Stoga je okrivljenicima prethodno utvrdio novčane kazne u nižem iznosu od one koja je zakonski propisana za svaku vrstu okrivljenika, nakon čega im je primjenom odredaba o stjecaju izrekao ukupne novčane kazne navedene u izreci presude. Na taj način će se prema stajalištu suda u cijelosti ostvariti u svrha kažnjavanja, kako u smislu izražavanja prijekora za počinjeni prekršaj, tako i s aspekta generalne i specijalne prevencije.
8.1. Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona ukoliko okrivljenici u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne uplate 2/3 (dvije trećine) izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.
9. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 138. stavak 3. i članka 139. stavak 3. Prekršajnog zakona, a odnosi se na paušalni iznos troškova, određen s obzirom na složenost i trajanje postupka.
Split, 19. prosinca 2025.
Zapisničarka
Sudac
Sanja Tolić,v.r.
Mario Bakota,v.r
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude okrivljenici i ovlašteni tužitelj imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od dana primitka presude. Žalba se podnosi pisanim putem Općinskom prekršajnom sudu u Splitu, u dva primjerka; a o njoj odlučuje nadležni viši sud.
Dostaviti: okrivljenicima, ovlaštenom tužitelju, u spis
