1

Poslovni broj: 47 Gž-4630/2022-3

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: 47 Gž-4630/2022-3

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K E

 

R J E Š E NJ E

 

 

Županijski sud u Zagrebu kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca Marijana Vugića predsjednika vijeća, Renate Đaković Vranković članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Vande Senta članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice D. Č., OIB: …, P., zastupane po punomoćniku A. B., odvjetniku u B. na M., protiv tuženice M. B.-T., OIB: …, P., zastupane po punomoćnici S. M., odvjetnici u Z., radi utvrđenja, odlučujući o žalbi tuženice protiv dijela presude Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Benkovcu, poslovni broj P-377/2020-21 od 25. studenoga 2022., u sjednici vijeća održanoj 24. listopada 2023.,

 

 

r i j e š i o   j e

 

I              Ukida se presuda Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Benkovcu, poslovni broj P-377/2020-21 od 25. studenoga 2022. pobijanom dijelu u točki II. izreke i u dijelu točke III. izreke kojim je naloženo tuženici naknaditi tužiteljici parnični trošak i u navedenim dijelovima predmet vraća istom sudu na ponovno suđenje, a nova glavna rasprava održat će se pred drugim sucem pojedincem.

 

II              O troškovima postupka nastalim u povodu podnesenog pravnog lijeka odlučiti će se u konačnoj odluci.

 

Obrazloženje

 

1.               Prvostupanjskom presudom suđeno je:

»I Odbija se prvopostavljeni tužbeni zahtjev koji glasi:

"Utvrđuje se da je tužiteljica D. Č., P., OIB: …, stekla valjani pravni osnov za upis prava vlasništva na nekretnini označenoj kao k. čest. 1017/3, nova izmjera koja nekretnina u staroj izmjeri odgovara č.zem. 1068/2, k.o. P., što je tuženik dužan priznati i trpjeti da tužiteljica temeljem ove presude u zemljišnoj knjizi izvrši uknjižbu prava vlasništva za cijelo predmetne nekretnine na svoje ime, uz istovremeno brisanje toga prava sa imena tuženika, sve u roku od 15 dana od pravomoćnosti ove presude."

II Utvrđuje se da je tužiteljica D. Č., P., OIB: .., stekla pravo vlasništva k.č.br. 1017/3, nove izmjere koja e odgovara č.zem. 1068/2, k.o. P., stare izmjere, te je tuženica dužna trpjeti da tužiteljica temeljem ove presude u zemljišnoj knjizi izvrši uknjižbu prava vlasništva predmetne nekretnine na svoje ime, za cijelo, uz istovremeno brisanje toga prava sa imena tuženice, u roku od 15 dana od pravomoćnosti ove presude.

 

III Nalaže se tuženici, u roku od 15 dana, naknaditi tužiteljici troškove postupka u iznosu od 3.937,50 Kn (522,60 €), dok se zahtjev u preostalom dijelu odbija.“

 

2.               Protiv dijela ove presude kojim je prihvaćen tužbeni zahtjev (točka II. izreke) te naloženo tuženici naknaditi tužiteljici parnični trošak (dio točke III. izreke) žalbu je podnijela tuženica iz svih žalbeni razloga. Predlaže preinačiti prvostupanjsku presudu i odbiti tužbeni zahtjev te naložiti tužiteljici da tuženici naknadi parnični trošak. Potražuje naknadu troška za sastav žalbe u iznosu od 1.875,00 kn uvećano za porez na dodanu vrijednost od 25% te pristojbu u iznosu od 800,00 kn.

 

3.               Tužiteljica u odgovoru na žalbu osporava navode istaknute u žalbi i predlaže istu odbiti.

 

4.               Predmet spora je kčbr. 1017/3 k.o. P. koja odgovara zkčbr. 1068/2 k.o. P., za koju tužiteljica tvrdi da je njezino vlasništvo. Tužbenim zahtjevom traži da se utvrdi da je stekla valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva na temelju ugovora o doživotnom uzdržavanju koji je sklopila sa svojim ocem V. Č., a eventualno kumuliranim tužbenim zahtjevom traži da se utvrdi njezino pravo vlasništva zkčbr. 1068/2 k.o. P. koju je, prema  njezinim tvrdnjama, stekla dosjelošću.

 

5.               Prvostupanjski sud je postupku koji je prethodio ovom žalbenom postupku u bitnome utvrdio:

- da je tužiteljica početkom 80-tih godina, svakako prije rujna 1984. srušila suhozid koji je postojao na međi između nekretnine tužiteljičine obitelji Č. i obitelji J.,

- da je tužiteljica na mjestu gdje se nalazio suhozid izgradila betonski zid,

- da su 24. rujna 1984. tužiteljica i Z. J. popisali nagodbu u kojoj je u bitnome utvrđeno da je „A. J. p. Š. dao D. Č. svoj suhozid s tim da je ona napravila betonski zid na njegovoj polovici, tj. zid koji je išao cik-cak sad ide ravno“, kao i da su se ''stranke dogovorile da se i jedna i druga strana ima pravo nasloniti prilikom izgradnje garaže, te da se u slučaju prodaje trebaju poštivati zakonske odredbe.“,

- da je otac tužiteljice V. Č. umro 9. listopada 1982.,

- da kčbr. 1017/3 koja odgovara zkčbr. 1068/2 k.o. P. nije bila u posjedu oca tužiteljice,

- da su otac tužiteljice V. Č. kao primatelj uzdržavanja i tužiteljica kao davateljica uzdržavanja sklopili 16. travnja 1981. ugovor o doživotnom uzdržavanju koji je pravomoćnom presudom od 22. listopada 1996. raskinut,

- da je 2002. sklopljen kupoprodajni ugovor između I. K. J. kao prodavatelja i tuženice kao kupca, predmet kojeg su nekretnine kčbr. 1066/3, 1058/2 i čes.zgr. 326, sve k.o. P.,

- da je tuženica upisana kao vlasnica zkčbr. 1068/2 k.o. P..

 

6.               Na temelju navedenog utvrđenja da otac tužiteljice nije bio u posjedu predmetne nekretnine i da predmet ugovora o doživotnom uzdržavanju između tužiteljice i njezinog oca nije bila predmetna nekretnina, prvostupanjski sud je odlučio kao u točki I. izreke.

 

8.1.              Na temelju utvrđenja da je tužiteljica početkom 80-tih godina srušila suhozid koji se nalazio na međi između nekretnina u posjedu tužiteljice i susjeda J. i izgradila betonski zid kojim je ogradila kčbr. 1017/3, te da joj posjed ograđenog dvorišta nije osporavao ni A. J. niti itko drugi, zaključio da je posjed tužiteljice na kčbr. 1017/3 istinit i pošten. S obzirom na to da se tužiteljica nalazi u nesmetanom posjedu predmetne nekretnine duže od 30 godina, sud je pozivom na odredbu čl.159. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 – dalje: ZV) prihvatio eventualno kumulirani tužbeni zahtjev i odlučio kao u točki II. izreke pobijane presude.

 

8.2.              Pri tome je prvostupanjski sud otklonio primjenu odredbe čl. 130. st. 2. ZV, jer je 2002. tj. kada je sklopljen kupoprodajni ugovor između tuženice i I. K. J., postojao betonski zid koji je odvajao nekretninu 1017/3, budući da se u to vrijeme tužiteljica nalazila u posjedu kčbr. 1017/3, a ne osobe s kojom je tuženica sklopila kupoprodajni ugovor 2002., pa se po ocjeni prvostupanjskog suda tuženica ne može osnovano pozivati na postupanje u dobroj vjeri s povjerenjem u zemljišne knjige jer je tuženica trebala identificirati nekretninu koju kupuje te utvrdili predaje li joj prodavatelj u posjed čestice navedene u kupoprodajnom ugovoru.

 

8.3.              U točki III. izreke prvostupanjski sud je primjenom odredbe čl. 154. st. 1. ZPP odlučio o troškovima postupka.

 

7.               Prema odredbi čl. 365. st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13,  89/14, 70/19, 80/22, 114/22 – dalje: ZPP) drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP i na pravilnu primjenu materijalnog prava, osim u odnosu na primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka.

 

8.               Žalba tuženice je osnovana.

 

9.               Ovaj sud je ispitujući pobijanu presudu prvostupanjskog suda kao i postupak koji je prethodio donošenju iste, utvrdio da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.

 

10.          Neosnovano tuženica ističe bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP u vezi čl. 2. ZPP navodeći da je sud o zakonitosti posjeda tužiteljice zaključio izvan činjenične osnove tužbe, jer je prvostupanjski sud pobijanom presudom odlučio u granicama istaknutog tužbenog zahtjeva.

 

11.          Međutim, osnovano tuženica u žalbi ističe bitnu povredu odredaba parničnog postupa iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP ukazujući u žalbi, u bitnome, da o odlučnim činjenicama koje se tiču izgrađenih zidova i pomoćnih objekata na međi između predmetne kčbr. 1017/3 (koja odgovara zkčbr. 1068/2 k.o. P. u vlasništvu tuženice) i kčbr. 1018/1 koju je tužiteljica, prema njezinim tvrdnjama, stekla na temelju ugovora o doživotnom uzdržavanju sklopljenog s njezinim ocem sada pok. V. Č., nisu dani nikakvi razlozi.

 

11.1.              Naime, iz priložene skice u ovom spisu (str. 125) proizlazi da je sporni zid izgrađen na međi kčbr. 1017/3 u točkama E-F-G-H i ponovno u točkama A-B-K-I-A, dok su na preostalom dijelu kčbr. 1017/3 na međi izgrađeni pomoćni objekt s nadstešnicom i terasa s grilom, a u vezi kojih objekata su svjedoci V. M. Č., S. M., M. M. i N. Č. iskazivali da je tužiteljica te objekte na međi kčbr. 1017/3 sagradila prije 5-6 godina.

 

11.2.              Izgrađeni objekti na međi kčbr. 1017/3 se u nagodbi od 24. rujna 1984. uopće ne spominju, već je opisno navedeno da je tužiteljica napravila betonski zid na polovici A. J. i da zid sada ide ravno, a išao je cik-cak, pri čemu u nagodbi nisu navedene nikakve oznake nekretnina na koje se nagodba odnosi, zbog čega, kada se imaju u vidu navedene okolnosti i iskazi svjedoka, prvostupanjska presuda u dijelu koji se odnosi na vrijeme izgradnje zida koji se nalazi na međi kčbr. 1017/3 kao i objekata na toj međi te da se upravo radi o zidu koji je tužiteljica izgradila nakon sklapanja nagodbe 24. rujna 1984. i time stekla posjed predmetne nekretnini, ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati.

 

12.          Kako je slijedom navedenog počinjena bitna povreda parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, valjalo je na temelju odredbe čl. 369. st.1 ZPP ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti istom sudu na ponovno suđenje time da će se sukladno odredbi čl. 371. ZPP nova glavna rasprava održati pred drugim sucem pojedincem.

 

13.          Budući da je ukinuta odluka o glavnoj stvari, valjalo je ukinuti i odluku o parničnom trošku sadržanu u pobijanom dijelu točke III. izreke prvostupanjske presude.

 

14.          U ponovnom postupku prvostupanjski sud će otkloniti bitnu povredu parničnog postupka na koju mu je ukazano ovim rješenjem te će održati novu glavnu raspravu na kojoj će utvrditi sve odlučne činjenice u pogledu odlučnih činjenice obzirom na to da tužiteljica tvrdi da je predmetnu nekretninu stekla dosjelošću i u tom smislu ocijeniti:

- radi li se o samostalnom posjedovanju predmetne zkčbr. 1068/2 k.o. P. od strane tužiteljice uvažavajući okolnosti konkretnog slučaja da je ugovor o doživotnom uzdržavanju koji je tužiteljica sklopila sa svojim ocem V. Č., koji je umro 1982., raskinut 1996.,

- je li tužiteljica, ukoliko sud utvrdi da je tužiteljica samostalni posjednik predmetne nekretnine, barem pošteni posjednik, a posjed je sukladno čl. 18. st. 3. ZV pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, pri čemu poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada, dakle u tom kontekstu ocijeniti tvrdnju tužiteljice da je u posjed predmetne nekretnine stupila 1984.  na temelju nagodbe i dogovora s tadašnjim vlasnicima i posjednicima,

- je li posjed tužiteljice trajao zakonom određeno vrijeme pri čemu rok dosjelosti mora proteći do dana podnošenja tužbe.

 

14.1.              S obzirom na to da tuženica osporava tvrdnje tužiteljice o stjecanju prava vlasništva na temelju zakona, jer je tuženica vlasništvo predmetne nekretnine stekla upisom vlasništva u zemljišne knjige na temelju kupoprodajnog ugovora, pitanje zaštite stjecanja nekretnine prema načelu povjerenja u zemljišne knjige se ocjenjuje primjenom odredbe čl. 122. ZV i čl. 130. ZV, pri čemu je potrebno, imajući u vidu da se u konkretnom slučaju radi o nekretnini površine 20 m2, prosuditi savjesnost tuženice kao stjecatelja prava vlasništva u zemljišnoj knjizi, prema načelu obične pažnje koja se očekuje od svakog razumnog čovjeka u takvim okolnostima vodeći računa o zaštiti prava vlasništva iz čl. 1. st. 1. Protokola uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine - Međunarodni ugovori“ broj 1/06), prema kojem svaka fizička ili pravna osoba ima pravo na mirno uživanje svojega vlasništva te se nitko se ne smije lišiti svoga vlasništva, osim u javnom interesu, i to samo uz uvjete predviđene zakonom i općim načelima međunarodnoga prava.

 

15.          Stoga će prvostupanjski sud uvažavajući navedeno u prethodnoj točki ovog obrazloženja razmotriti je li potrebno dopunski saslušati stranke, jer sud sukladno odredbi čl. 264. ZPP sporne činjenice važne za odluku može utvrđivati i saslušavanjem stranaka i potom analizirati sve provedene dokaze sukladno čl. 8. ZPP. Pri tome valja dodati da će sud, ako na temelju izvedenih dokaza ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenica zaključiti primjenom pravila o teretu dokazivanja (čl. 221a. ZPP) time da valja naglasiti da se to pravilo primjenjuje izuzeto, jer smisao pravila o teretu dokazivanja izvire iz osnovne procesno-pravne pretpostavke prema kojoj svaka stranka treba dokazati istinitost tvrdnji o postojanju činjenica na koje se poziva odnosno na kojoj zasniva svoje zahtjeve, pri čemu su predmet dokazivanja tvrdnje stranaka o postojanju ili nepostojanju činjenica od kojih zavisi primjena mjerodavnog prava u konkretnoj parnici.

 

15.1.              Nakon što postupi kako mu je ukazano i pažljivo razmotri sve okolnosti konkretnog slučaja, prvostupanjski sud će pravilnom primjenom materijalnog prava odlučiti o osnovanosti zahtjeva radi utvrđivanja prava vlasništva predmetne zkčbr. 1068/2 k.o. P. dosjelošću, kao i o troškovima postupka i za svoju odluku dati jasne, razumljive i dostatne razloge.

 

16.          Na temelju odredbe čl. 166. st. 3. ZPP odlučeno je kao u točci II. izreke.

 

 

U Zagrebu, 24. listopada 2023.

 

Predsjednik vijeća:

  Marijan Vugić, v.r.