Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Međimurska 26D

Poslovni broj: Gž Ovr-571/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu po sucu Snježani Šaško kao sucu pojedincu, u postupku osiguranja predlagateljice osiguranja S ([adresa]) Gjivoje, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćnici Marini Maslek Novevska, odvjetnici u Dubrovniku, protiv protivnika osiguranja STĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćnici Tei Nikolić, odvjetnici u Dubrovniku, radi osiguranja određivanjem privremene mjere, odlučujući o žalbi protivnika osiguranja izjavljenoj protiv rješenja o osiguranju Općinskog suda u Dubrovniku, poslovni broj: Ovr-124/2025 od 3. rujna 2025., dana 19. prosinca 2025.

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba protivnika osiguranja, te se preinačava rješenje o osiguranju Općinskog suda u Dubrovniku, poslovni broj: Ovr-124/2025 od 3. rujna 2025., na način da se prijedlog predlagateljice osiguranja za osiguranje određivanjem privremene mjere odbija kao neosnovan.

II. Nalaže se predlagateljici osiguranja da naknadi protivniku osiguranja troškove postupka u iznosu od 3.765,31 EUR, u roku od 8 dana.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski sud je donio rješenje čija izreka glasi:

„I. Zabranjuje se dužniku protivnika osiguranja Irundo d.o.o., OIB: 11349828057, iz Zagreba, Petrinjska ulica 9, da protivniku osiguranja dobrovoljno ispuni svoju obvezu temeljem ugovora o zakupu zaključenog u pogledu poslovnog prostora u čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine cca 125 m2, u naravi prostor na prvom i drugom katu zgrade u [adresa] u [adresa], te se zabranjuje protivniku osiguranja da primi ispunjenje te obveze, odnosno da raspolaže svojim tražbinama po navedenom ugovoru o zakupu.

II. Zabranjuje se dužniku protivnika osiguranja Pizza Shop d.o.o., OIB: 11862053788, iz Dubrovnika, Vukovarska 9, da protivniku osiguranja dobrovoljno ispuni svoju obvezu temeljem ugovora o zakupu sa dodacima, zaključenog u pogledu poslovnog prostora u čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine cca 65 m2, u prizemlju zgrade u [adresa] i 5A u [adresa], te se zabranjuje protivniku osiguranja da primi ispunjenje te obveze, odnosno da raspolaže svojom tražbinom po navedenom ugovoru o zakupu.

III. Zabrane iz točke I. i točke II. ovog rješenja se smatraju provedenima dostavom osobi kojoj su izrečene.

IV. Učinak zabrana iz točke I. i II. ovoga rješenja je u tome što predlagateljica osiguranja može od dužnika protivnika osiguranja, odnosno od protivnika osiguranja tražiti u parnici naknadu štete koju su joj nanijeli postupivši protivno zabrani. Predlagateljici osiguranja pripadaju i druga prava protiv dužnika protivnika osiguranja i protivnika osiguranja po općim pravilima obveznog prava o zabranjenim, odnosno protupravnim radnjama.

V. Iznosi koji se dobiju naplatom tražbine čije je ispunjenje zabranjeno protivniku osiguranja čuvat će se u sudskom, odnosno javnobilježničkom pologu, dok se ne obustavi privremena mjera ili dok predlagateljica osiguranja ne predloži ovrhu temeljem sudske odluke o njezinoj tražbini protiv protivnika osiguranja, a najduže trideset dana pošto tražbina predlagateljice osiguranja postane ovršiva.

VI. Privremene mjere iz točke I. i II. trajat će najduže do proteka petnaest dana nakon nastupanja uvjeta za ovrhu temeljem sudske odluke o ostvarenju tražbine predlagateljice osiguranja.

VII. Nalaže se predlagateljici osiguranja u roku od 15 dana od dana primitka ovog rješenja pokrenuti parnicu protiv protivnika osiguranja za isplatu novčanih iznosa za koje predlagateljica osiguranja tvrdi da su stečeni bez osnove.

VIII. Ovo rješenje ima učinak rješenja o ovrsi.

IX. Žalba protiv rješenja ne odgađa provedbu rješenja.

X. Nalaže se protivniku osiguranja da predlagateljici osiguranja naknadi troškove ovog postupka u iznosu od 2.571,11 EUR sa zateznim kamatama koje na predmetni iznos teku od dana donošenja ovog rješenja pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 8 dana.“

2. Navedeno rješenje pravovremeno izjavljenom žalbom pobija protivnik osiguranja zbog bitne povrede odredaba parničnog/ovršnog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže da drugostupanjski sud uvaži žalbu i preinači pobijano rješenje na način da prijedlog za osiguranje u cijelosti odbije, te obveže predlagateljicu osiguranja da mu naknadi troškove postupka, uključujući i troškove žalbenog postupka.

3. Žalba je osnovana.

4. Obrazlažući pobijano rješenje prvostupanjski sud navodi da je predlagateljica osiguranja u prijedlogu od 25. ožujka 2025. navela da je protivnik osiguranja upisan kao suvlasnik nekretnina čest. zgr. [katastarska čestica] u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], temeljem Ugovora o darovanju koje je potpisao s roditeljima (njom i ocem sada pok. ST), međutim, u postupku kod istog suda poslovni broj: P- 594/2020 da je ustala protutužbom, a u postupku poslovni broj: P-952/2024 tužbom (kao jedina oporučna nasljednica pok. supruga) usmjerenim na utvrđenje ništetnosti navedenih ugovora i uspostavu prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja, jer se radi o simuliranim pravnim poslovima, sklopljenom radi izbjegavanja plaćanja poreza prema američkom sustavu oporezivanja. Također, navodi da je (zajedno sa sada pok. suprugom) uknjižena kao nositeljica prava plodouživanja na suvlasničkim dijelovima protivnika osiguranja na navedenim nekretninama, koji je u odnosu na iste zaključio Ugovore o zakupu poslovnog prostora, i to s Irundo d.o.o. Zagreb za razdoblje od 1. siječnja 2022. do 1. studenog 2024. uz mogućnost automatskog produženja za još tri godine ako nijedna strana ne obavijesti drugu da ne želi produženje ugovora, te s Lokanda d.o.o. Dubrovnik (kasnije Pizza Shop d.o.o. Dubrovnik) za razdoblje od 6. lipnja 2017. do 5. lipnja 2028., te je roditeljima predavao sve koristi ostvarene zakupom nekretnina, međutim, nakon smrti oca, njoj da je u potpunosti prestao isplaćivati bilo kakve koristi, pa je zbog uskraćenih isplata zakupnine protiv protivnika osiguranja pokrenula parnicu radi isplate, koja se vodi pod poslovnim brojem: P- 768/2023, u kojoj zahtijeva zakupnine za 2022. i 2023. (zaključno do 31. srpnja 2023.). Navodi i da protivnik osiguranja prebiva u [adresa], te u RH nema drugu vrijednu imovinu, pa ako joj sud dosudi utuženu tražbinu, ista bi se morala ostvarivati u inozemstvu, glede čega se sukladno čl. 344. st. 3. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24, dalje: OZ-a) smatra da postoji opasnost da će bez privremene mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine. Konačno, navodi da je učinila vjerojatnom svoju novčanu tražbinu koja počevši od 1. veljače 2022. do dana podnošenja prijedloga premašuje iznos od 101.265,00 EUR, kao i da postoji opasnost u smislu čl. 344. OZ- a, pa predlaže određivanje predložene privremene mjere.

4.1. Nadalje, prvostupanjski sud navodi da se protivnik osiguranja u odgovoru na prijedlog istome usprotivio, navodeći da pravo vlasništva predlagateljice osiguranja na predmetnim nekretninama ne postoji, iako je točno da je podnijela protutužbu i tužbu kojima osporava valjanost Ugovora o darovanju iz 2012., međutim, netočno je da je jedina nasljednica pok. KT, iza kojeg ostavinski postupak još nije okončan. Također, navodi da je predlagateljica osiguranja pravo plodouživanja na koje se poziva stekla temeljem Ugovora o osnivanju doživotnog prava plodouživanja, kojeg je 7. lipnja 2016. sklopila s njim, a koje pravo je izvedeno iz njegovog prava vlasništva. Navodi i da se radi isključivo o pravu, a ne obvezi, dakle predlagateljica osiguranja da ima pravo koristiti stvar i s osnove svog korištenja ubirati plodove, ali nema pravo tražiti plodove stvari koje je on ostvario u ugovornom odnosu s trećom osobom, kada ona svoje pravo plodouživanja nije koristila, glede čega su neosnovani i navodi da bi se kod njega radilo o stjecanju bez osnove. Konačno, navodi da je točno da je ocu za vrijeme života prosljeđivao ostvarene zakupnine, što je bila njegova dobra volja prema ocu, kao i da je od 10. kolovoza 2022. kao nositelj prava plodouživanja na predmetnim nekretninama upisan i njegov sin KTĆ pa kada bi potraživanje predlagateljice osiguranja bilo osnovano, isto da ni približno ne bi dosezalo iznos od 101.265,00 EUR, a osim toga da je vlasnik vrijednih nekretnina na području [adresa] i to kuće na [adresa] i apartmana u [adresa] u [adresa].

4.2. U odnosu na prvu pretpostavku iz čl. 344. st. 1. OZ-a - vjerojatnost postojanja tražbine, koju predlagateljica osiguranja navodi kao pravo na isplatu (novčana tražbina prema protivniku osiguranja temeljem stjecanja bez osnove), prvostupanjski sud utvrđuje da iz isprava dostavljenih u spis proizlazi da je Ugovor o darovanju iz 2012. sklopljen između stranaka prividan pravni posao (nije ni nastao, nema učinak), te imajući u vidu činjenicu da je nakon smrti oca, protivnik osiguranja u cijelosti uskratio svojoj majci, ovdje predlagateljici osiguranja, iznose po osnovi zakupnine, prvostupanjski sud utvrđuje vjerojatnost novčane tražbine predlagateljice osiguranja prema protivniku osiguranja temeljem stjecanja bez osnove, obzirom da protivnik osiguranja ubire plodove imovine koja nije njegova, već je stvarno vlasništvo predlagateljice osiguranja. Osim toga, imajući u vidu da u slučaju uspjeha predlagateljice osiguranja u postupcima utvrđenja ništetnosti ugovora, protivnik osiguranja „ostaje“ bez imovine u RH, zbog čega bi se tražbina predlagateljice osiguranja morala ostvarivati u inozemstvu, a imajući u vidu odredbu čl. 344. st. 3. OZ-a prema kojoj se smatra da postoji opasnost da će bez privremene mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine, prvostupanjski sud ocjenjuje da je ispunjena i druga pretpostavka za određivanje privremene mjere, pa je prijedlog predlagateljice osiguranja prihvatio i odlučio kao u izreci pobijanog rješenja.

5. U žalbi protivnik osiguranja navodi da se pobijana odluka temelji na ispravi koju je predlagateljica osiguranja dostavila u spis 20. kolovoza 2025., a koja mu nije dostavljena kako bi se na nju mogao očitovati. Navodi da je time počinjena bitna povreda odredaba postupka jer mu nezakonitim postupanjem odnosno propuštanjem dostave nije dana mogućnost raspravljanja pred sudom, čime da je povrijeđeno i načelo saslušanja stranaka, te njegovo ustavno pravo na pošteno suđenje. Ističe da je imao priliku, da bi osporio autentičnost dostavljene isprave, jer se radi o falsificiranoj ispravi koju nikada nije napisao niti potpisao. Također, navodi da je neistina da je na bilo koji način jamčio svojim roditeljima da su predmetni Ugovori o darovanju simulirani pravni poslovi i da će oni potpuno kontrolirati svoju imovinu kao da ugovori nisu ni potpisani. Osporava da bi se u konkretnom slučaju radilo o stjecanju bez osnove, kao i da bi predlagateljica osiguranja imala pravo tražiti plodove stvari koje je on ostvario u ugovornom odnosu s trećom osobom, kada ona svoje pravo plodouživanja nije koristila, navodeći da drugi plodouživatelj ima jednaka prava kao i predlagateljica osiguranja. Ističe i da se u trenutku donošenja pobijanog rješenja eventualna tražbina može ostvariti u RH jer ima vrijedne nekretnine u [adresa], pa nema presumpcije opasnosti iz čl. 344. OZ-a. Stoga da predlagateljica osiguranja nije dokazala ispunjenje potrebnih pretpostavki, kako glede vjerojatnosti postojanja tražbine, tako niti opasnosti da bi spriječio ili znatno otežao naplatu tražbine ukoliko se privremena mjera ne odredi.

6. Ispitujući pobijano rješenje u okviru žalbenih navoda protivnika osiguranja i po službenoj dužnosti ovaj sud utvrđuje da prvostupanjski sud nije počinio niti jednu od bitnih povreda na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti u žalbenom postupku temeljem čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP-a) u vezi čl. 21. st. 1. OZ-a. Također, nije počinio niti bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP-a, jer iako se radi o prijedlogu za određivanje privremene mjere, o kojem se sukladno odredbi čl. 341. st. 2. OZ-a odlučuje bez raspravljanja, temeljem činjenica i dokaza navedenih u prijedlogu, u konkretnom slučaju je svakoj stranci dana mogućnost da putem podnesaka dostavljenih prvostupanjskom sudu iznese svoje stajalište i očitovanje na navode protivne strane, čime je osigurana kontradiktornost postupka, dok što se tiče sporne isprave, netočno je da je prvostupanjski sud pobijanu odluku u bitnome utemeljio na njoj, jer isprava gotovo identičnog sadržaja postoji od ranije u spisu (str. 97), koja je protivniku osiguranja dostavljena i o kojoj se isti očitovao, pa nije osnovan žalbeni navod da bi mu nezakonitim postupanjem, bilo onemogućeno raspravljanje pred sudom.

7. Međutim, donoseći pobijano rješenje prvostupanjski sud nije pravilno primijenio materijalno pravo.

8. Prema odredbi čl. 341. st. 2. OZ-a predlagatelj osiguranja u prijedlogu za određivanje privremene mjere mora istaknuti zahtjev u kojemu će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja te, kada je to potrebno, sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajuću primjenu pravila ovoga Zakona o sredstvima i predmetu ovrhe. U prijedlogu se moraju navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokazi kojima se ti navodi potkrepljuju. Predlagatelj osiguranja dužan je te dokaze, po mogućnosti, priložiti uz prijedlog.

8.1. Izraz „tražbina“ označava pravo na neko davanje, činjenje, nečinjenje ili trpljenje (čl. 2. toč. 1. OZ-a), te označavanje tražbine u smislu citirane odredbe podrazumijeva da tražbina u prijedlogu za osiguranje mora biti individualno određena i konkretna u odnosu na protivnika osiguranja. Takvu oznaku tražbine ne mogu nadomjestiti činjenični navodi prijedloga za određivanje privremene mjere jer sud ne može izvoditi zaključke o visini tražbine i razdoblju na koje se ista odnosi.

9. Predlagateljica osiguranja je u predmetnom prijedlogu za osiguranje, i to u zahtjevu odnosno prijedlogu izreke rješenja o osiguranju, tražbinu čije osiguranje traži označila kao „novčanu tražbinu temeljem stečenog bez osnove za sve iznose zakupnine“, bez navođenja visine (iznosa) tražbine i razdoblja na koje se odnosi, dok prvostupanjski sud u izreci pobijanog rješenja nije čak naveo ni vrstu tražbine koja se osigurava privremenom mjerom kojom je dužnicima protivnika osiguranja zabranjeno da istome dobrovoljno ispune svoje obveze temeljem ugovora o zakupu poslovnog prostora, već samo iz obrazloženja rješenja proizlazi da je određena privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine.

10. Kako je privremena mjera po svojoj prirodi privremenog karaktera, točna oznaka tražbine koja se osigurava privremenom mjerom nužna je i radi toga da bi se moglo znati kakvu parnicu predlagateljica osiguranja treba pokrenuti radi ostvarenja tražbine, odnosno radi opravdanja te privremene mjere.

11. Pobijanim rješenjem predlagateljica osiguranja je upućena da u roku od 15 dana pokrene parnicu protiv protivnika osiguranja za isplatu novčanih iznosa za koje tvrdi da su stečeni bez osnove, pri čemu nije jasno o kojim se konkretno novčanim iznosima radi (koliko isti iznose i na koje razdoblje se odnose), niti je uzeto u obzir da se zbog uskraćenih iznosa zakupnina za 2022. i 2023. godinu (do zaključno 31. srpnja 2023.) među strankama već vodi parnični postupak u spisu istoga suda poslovni broj: P-768/2023.

12. Konačno, okolnost da je u tijeku parnični postupak radi namirenja tražbine (pa i dijela tražbine) čije se osiguranje traži, mjerodavna je za ocjenu nadležnosti suda, naime, prema odredbi čl. 340. st. 2. OZ-a nakon pokretanja parničnog ili drugog sudskog postupka o tražbini koja se osigurava, za odlučivanje o prijedlogu za osiguranje privremenom mjerom nadležan je sud pred koji je postupak pokrenut, time da ako to okolnosti pojedinoga slučaja opravdavaju, i u tom se slučaju prijedlog može podnijeti sudu koji je nadležan za ovrhu.

12.1. U smislu navedene odredbe, tijekom parničnog postupka o tražbini koja se osigurava, privremenu mjeru je ovlašten odrediti parnični sud koji odlučuje o toj tražbini, a izuzetno, tijekom parničnog postupka privremenu mjeru može odrediti i ovršni sud, i to samo ako to okolnosti konkretnog slučaja opravdavaju. U podnesenom prijedlogu nije navedena niti jedna konkretna okolnost koja opravdava da u odnosu na tražbinu o kojoj je u tijeku parnični postupak, privremenu mjeru određuje ovršni sud.

13. Također, valja ukazati i na točku V. izreke pobijanog rješenja u dijelu u kojem je navedeno da će se „iznosi koji se dobiju naplatom tražbine čuvati u sudskom, odnosno javnobilježničkom depozitu“, pri čemu nije navedeno na koji način će se ti iznosi „dobiti“, jer je točkama I. i II. izreke dužnicima protivnika osiguranja samo i jedino zabranjeno da protivniku osiguranja dobrovoljno ispune svoju obvezu.

14. Obzirom na navedene manjkavosti, vjerojatnost postojanja tražbine, kao jedne od kumulativno propisanih pretpostavki za određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine, koja tražbina u zahtjevu za određivanje privremene mjere nije točno označena, nije se niti mogla utvrđivati, slijedom čega su bez značaja okolnosti koje se tiču ispunjenja druge pretpostavke - postoji li opasnost da će bez predložene mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati.

15. Iz navedenih razloga nisu ispunjeni uvjeti za prihvaćanje prijedloga za određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine, pa je valjalo uvažavanjem žalbe protivnika osiguranja, a primjenom čl. 380. toč. 3. ZPP-a u vezi čl. 21. st. 1. OZ-a preinačiti pobijano rješenje i odbiti prijedlog za osiguranje kao neosnovan, odnosno odlučiti kao u točki I. izreke ovog rješenja.

16. Budući da je ovaj sud preinačio prvostupanjsku odluku valjalo je primjenom odredbe čl. 166. st. 2. ZPP-a u vezi čl. 21. st. 1. OZ-a odlučiti i o troškovima postupka, konkretno o zahtjevu protivnika osiguranja koji je u cijelosti uspio u postupku pa mu primjenom odredbe čl. 14. st. 5. OZ-a pripada pravo na naknadu prouzročenih troškova.

16.1. Tako je protivniku osiguranja valjalo priznati trošak sastavljanja odgovora na prijedlog u iznosu od 1.526,00 EUR po Tbr. 11. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23, dalje: Tarifa), trošak sastavljanja podneska od 18. lipnja 2025. u iznosu od 381,50 EUR po Tbr. 11. toč. 10. Tarife, trošak sastavljanja žalbe (s kojom je uspio u cijelosti) u iznosu od 1.526,00 EUR po Tbr. 13. toč. 1. Tarife i trošak sudske pristojbe na žalbu u iznosu od 331,81 EUR, odnosno ukupno 3.765,31 EUR.

16.2. Slijedom navedenog, valjalo je uvažavanjem žalbe protivnika osiguranja, a primjenom odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP-a preinačiti i odluku prvostupanjskog suda o troškovima postupka te odlučiti kao u točki II. izreke ovog rješenja.

Varaždin, 19. prosinca 2025.

Sudac

Snježana Šaško