Republika Hrvatska

Općinski sud u Đakovu

Trg Dr. F. Tuđmana 2

31400 Đakovo

Posl. broj: Psp-3/2024-28

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Đakovu po sutkinji Snježani Brajko u pravnoj stvari tužiteljice IU, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupane po punomoćniku Dini Vukušić odvjetniku iz [adresa], protiv tužene CU, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupane po punomoćniku Hrvoju Grubeša odvjetniku iz [adresa], radi smetanja posjeda, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 14. studenog 2025. godine u nazočnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, 19. prosinca 2025.

r i j e š i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužena CU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] smetala tužiteljicu IU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u posjedu upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u naravi kč. br. [katastarska čestica], dvorište, površine 327m2, kuća kbr. 39 površine 91 m2, pomoćna zgrada, površine 28 m2, spremište površine 30m2, pomoćna zgrada površine 45 m2 i nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u naravi kč. br. [katastarska čestica] oranica Selo površine 378m2, na način da je skinula postojeću drvenu ogradu sa betonskog temelja i postavila žičanu ogradu na bočnoj strani betonskog temelja tako da se postavljena žičana ograda nalazi na nekretnini tužiteljici, te time smetala tužiteljicu u posljednjem i mirnom posjedu zemljišta duž betonskog temelja na kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pa se nalaže tuženici da uspostavi ranije posjedovno stanje kakvo je bilo prije smetanja posjeda te ukloni postojeću žičanu ogradu, te joj se zabranjuje takvo ili slično smetanje, sve u roku 8 dana.

I. Tužena je dužna naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od sve u roku 8 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi i tijekom postupka navodi da je vlasnica nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u naravi kč. br. [katastarska čestica] dvorište površine 327m2, kuća kbr. 39 površine 91 m2, pomoćna zgrada površine 28 m2, spremište površine 30m2, pomoćna zgrada površine 45 m2 i nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u naravi kč. br. [katastarska čestica] oranica selo površine 378m2, kč. br. [katastarska čestica] oranica Gajić površine 1439 m2. Tuženica je vlasnica i neposredni posjednik u 7/8 dijela susjedne nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u naravi kč. br. [katastarska čestica] kuća, zgrade, dvorište mjesna rudina površine 842m2, kč. br. [katastarska čestica] vrt kod kuće mjesna rudina površine 2870 m2, kč. br. [katastarska čestica] vinograd mjesna Rudina površine 529 m2 i kč. br. [katastarska čestica] oranica plana površine 18868 m2. Naime, dana 30. srpnja 2024. godine tuženik je smetao posjed tužitelja na način da je umjesto ranije postojeće drvene ograde, koja se nalazila na betonskom temelju postavio novu žičanu ogradu na bočnoj strani betonskog temelja tako da se postavljena žičana ograda nalazi na nekretnini tužitelja kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Takvim činom tuženik je smeta tužitelja u posljednjem i mirnom posjedu zemljišta duž betonskog temelja nekretnine kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tužitelj je dana 6.8.2024. godine poslao tuženiku dopis kojim ga se upozorava da je svojim činom postavljanja ograde smetao posjed te zamolio da ukloni ogradu i vrati u prvobitno stanje, a na što se tuženik oglušio, a niti je uklonio postavljenu žičanu ogradu.

2. U odgovoru na tužbu i tijekom postupka tuženica se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu tužitelja. Tuženica ističe prigovor prekluzije sukladno čl.21.st.3. ZVDSP-a s obzirom da je stara i dotrajala drvena ograda skinuta u svibnju 2024.g., dok je nova ograda postavljena početkom srpnja 2024.g.U konkretnom slučaju se radilo o staroj, dotrajaloj i opasnoj ogradi koju je bilo nužno zamijeniti žičanom ogradom. Ova tužba je očito plod obijesnog parničenja i duboko poremećenih i narušenih susjedskih odnosa parničnih stranaka. Između parničnih stranaka odnosno njihovih pravnih prednika je već vođen mukotrpan izvanparnični postupak pred istim sudom br. R1- 108/07 u kojem je uređena međa. Odmah nakon uređenja međe ('09.), suprug tuženice je izbetonirao temelj na kojeg je postavio stupove(10cm), štafle (5cm) i na njih naslonio daske(2,5 cm), i to sve na način da temelj uopće nije ulazio na nekretninu tužitelja nego je izliven na posjedu i nekretnini tuženice, a sve prema sudskom rješenju o uređenju međe. Može se primijetiti da novo postavljena žica(cca 0,5cm debljine) prati smjer zida objekta u vlasništvu tuženice, odnosno ide direktno po betonskom temelju koji se nalazi na nekretnini tuženice. Dakle, nema govora o tome da bi novo postavljena ograda predstavljala čin smetanja posjeda. Ne samo zbog činjenice da se ne nalazi na nekretnini tužitelja, nego i zbog činjenice da poboljšanje postojećeg stanja stvar ili održavanje istog u stanju potrebnom za redovitu uporabu ne bi samo po sebi predstavljalo čin smetanja. Iz fotografija stare drvene ograde se može primijetiti da je ista dotrajala te da je predstavljala opasnost za zdravlje i život tuženice i njezine obitelji. Tužitelj je kontradiktoran sam sebi u svojim navodima jer kada tužitelj tvrdi da je tuženik zamijenio ogradu novom ogradom tada je jasno da je tuženica u zadnjem mirnom posjedu predmetne stvari.

3. Radi utvrđenja odlučnih činjenica, sud je proveo dokaze uvidom u fotografije koje prileže spisu, rješenje ovog suda br. R1-108/07, vlasnički list, pročitao iskaz tužiteljice IU, svjedoka ZU, ŽU i UU, podneske stranaka, te je sud izašao na lice mjesta zajedno sa strankama i njihovim punomoćnicima a radi utvrđenja smetanja posjeda na licu mjesta.

4. Tužiteljica IU u svom iskazu je navela da je među strankama uvijek bila sporna međa, ali je ista uređena u predmetu ovog suda br. R1-108/07 te su tuženi, a sukladno tako uređenoj međi izbetonirali betonski podest na kojem je stajala drvena ograda po sredini blokova. U mjesecu srpnju prošle godine tužena je maknula drvenu ogradu i postavila žicu ali s njezine strane i tako smetali posjed. Tužena je trebala postaviti žicu po sredini betonskih stupova koji dijele među ili sa svoje strane. Nadalje ja navela da nije bila nazočna kada je tužena postavila žičanu ogradu a niti ju je o tome obavijestila. Bila je kod susjede i kada je došla u svoju bašču i vidjela je da su žicu stavili na njezinu stranu. Kada je to vidjela odmah se javila svojoj kćerki i susjedu ĐU koji je došao, otišao u vrt i to snimio na mobitelu. Ovako postavljena žica njoj otežava košnju, okopavanje uz rub betonskog podesta. Potom je nazvala JU koji je po nalogu tužene stavljao žičanu ogradu i isti joj je rekao da je žicu postavio onako kao mu je to tužena rekla. Također je odmah obavijestila i svog sina KU. Nadalje navodi da je taj zid izbetonirala tužena i postojao je i kada je na lice mjesta izašla sudska komisija s mjernikom, odnosno geodetom. Navela je da je suglasna sa ovako utvrđenom međom od strane sudske komisije. Također je navela da je tužena postavila drvenu ogradu na betonski podest a nakon što je uređena međa, te da je ovaj betonski podest postavljen jednim dijelom na njihovoj zemlji a jednim dijelom na zemljištu tužene, ali su se njezin suprug i suprug tužene suglasili tada da se ograda ne dira i da ostane stanje kako je. Pojašnjava da je njezin posjed smetan jer je tužena postavila žicu s njezine strane umjesto da ju je postavila sa svoje strane ili po sredini blokova, a kako je i postojala drvena ograda. Ograda je postavljena 30. srpnja 2024. godine.

5. Svjedok LU u svom iskazu je naveo da je sin tužene, te da je zajedno s osobom JU postavljao ovu žičanu ogradu budući da je postojeća drvena ograda bila nestabilna i više se nije mogla popravljati. Žičanu ogradu su postavili identično kako je stajala i drvena ograda i ne zna u čemu je pogriješio. Nakon što mu je predočena fotografija na listu spisa 43 naveo je da je drvena ograda bila postavljena na betonskim blokovima i nije prelazila niti na zemljište tužene niti tužiteljice. Također su na tom betonskom podestu bili postavljeni i drveni stupovi na kojima je bila prikačena drvena konstrukcija. Nadalje je naveo da je betonski podest širok oko 20 cm a drvena konstrukcija zajedno s ogradom je bila oko 17 cm. Betonske blokove postavio je njegov otac a drvenu ogradu postavili su on i njegov otac. Naveo je da postojeći betonski blok se nalazi na zemljištu tužene i ne dotiče međnu liniju. Staru ogradu skinuli su u mjesecu svibnju 2024. godine, ali tužena, tj. njegova majka, o tome nije imala saznanja jer se on isključivo i brine o održavanju te kuće. Stara drvena ograda bila je trula i kao takva više nije mogla niti opstati. Nadalje je naveo da je od skidanja stare drvene ograde do postavljanja žičane ograde prošlo sigurno mjesec dana. Radove za ogradu pripremio je na način da je izvadio trule stupove koji su bili drveni i na istom mjestu postavio, tj. u iste rupe postavio željezne stupove. Ne sjeća se točno kojeg dana je postavio žičanu ogradu. Naveo je da se nova žičana ograda sa stupovima nalazi na istom mjestu gdje je bila postavljena ranija drvena ograda.

6. Svjedok ŽU u svom iskazu je naveo da je sin tužiteljice, te da na mjestu sada postavljene žičane ograde a koju je postavila tužene prethodno je bila postavljena drvena ograda. Tužena je maknula drvenu ogradu te postavila žičanu na način da je žicu postavila na strani zemljišta vlasništvo tužiteljice, a ne sa svoje strane iako je za to bilo mjesta. Ograda je postavljena 30. srpnja 2024. godine te ga je majka odmah obavijestila i bila je vidno uzrujana. Nadalje je naveo da je njegova majka obavijestila susjede na način da je istima poslan dopis da postave žičanu ogradu sukladno uređenoj međi a što isti nisu učinili a istovremeno su bili upozoreni da će tražiti zaštitu putem suda. Nadalje ja naveo da je stara drvena ograda bila postavljena po sredini temelja. Drveni stupovi kao konstrukcija su pridržavali tu ogradu a stupovi su bili postavljeni u sredini temelja. Naveo je da je postavljanjem ovakve žičane ograde na strani zemljišta vlasništvo njegove majke, istoj onemogućeno da obavlja određene radove kao što su košnja na svojoj zemlji.

7. Svjedok UU u svom iskazu je naveo da živi u istom selu kao i stranke i u istoj ulici, ali nisu neposredni susjedi. Naveo je da je radio na postavljanju žice, odnosno ograde u dvorišnom dijelu između kuća stranaka, tj. između vrtova, a angažirao ga je sin tužene LU. Kada je došao na lice mjesta postojali su betonski temelji i željezni stupovi u temeljima tako da je on samo postavio žicu. Naveo je da ne zna tko je postavljao željezne stupove. Kada je razvlačio žicu tužiteljica je bila u svom vrtu i dozvolila mu je da uđe na njezin posjed a također je bila i tužena CU koje nisu prigovarale postavljenoj žici i kada je obavio posao otišao je. Na upit punomoćnika tužiteljice u kojem vremenu je postavljena ograda, naveo je da je to u vrijeme vađenja krumpira, znači krajem mjeseca kolovoza, ali ne zna točan datum. Nadalje je naveo da on nije popravljao staru drvenu ogradu, jedino što je vidio da je bila dotrajala i popucala. Naveo da je da su betonski temelji postojali i prije na kojima je i bila stara drvena ograda tako da je na istim temeljima napravljena nova žičana ograda.

8. Temeljem ovako provedenog dokaznog postupka, a na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka u smislu čl. 8. ZPP-a, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

9. Nesporno je da su stranke vlasnici susjednih nekretnina, tj. međašni susjedi, da već dugi niz godina su odnosi između stranaka poremećeni zbog postojanja međe između nekretnina stranaka, te da je konačno rješenjem br. R1-108/07 od 20. studenog 2009. godine uređena međa između stranaka, te je prednik tužene izbetonirao betonski temelj u dužini između spornih nekretnina. Na tim betonskim temeljima bila je postavljena drvena ograda koja je zbog starosti oronula te je postavljena na istom mjestu nova žičana ograda, a ogradu je postavio sin tužene LU zajedno s susjednom UU.

10. Sporno je dali je ovakvim postavljanjem žičane ograde, a što je sud utvrdio na licu mjesta, a što se vidi i na fotografijama koje prileže spisu (list spisa 46 do 50) učinjeno smetanje posjeda od strane tužene prema tužiteljici i dali je tužiteljica smetana, odnosno ograničena u korištenju posjeda svog dijela nekretnine, te dali je tužena pasivno legitimirana, budući da ista nije fizički postavljala ogradu nego njezin sin.

11. U čl. 21. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima regulirano je da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo ima pravo na zaštitu posjeda.

12. Sud nije prihvatio navode tužene dane u svom odgovoru na tužbu da se ista protivila izvođenju radova zamjenom drvene ograde sa željeznom, te da ona kao starija osoba (rođena 1953. godine) i majka, nije mogla utjecati niti spriječiti da njezin sin LU izvede radove zamjenom dotrajale drvene ograde sa novom željeznom ogradom, dok tijekom postupka ista navodi da je takva dotrajala drvena ograda predstavljala opasnost za zdravlje i život tužene i njezine obitelji. Tužena je imala i znanje i svijest neovisno o tome dali je ona htjela ili nije htjela postavljanje nove ograde jer je očigledno da je u njezinu korist kao vlasnici i neposrednoj posjednici susjedne nekretnine izvršeno postavljanje željezne ograde, a koji je ona prihvatila i odobrila i istu nije uklonila niti je dala nalog trećoj osobi da ju ukloni. Stoga je tužena pasivno legitimirana jer je u njezinu korist druga osoba poduzela čin smetanja, a ona se nije od toga ogradila. Smetanje posjeda pretpostavlja svijest o tome da se zadire u tuđi posjed i nije potrebno postojanje namjene da se smeta tuđi posjed, već je dostatno da postoji svijest i znanje da se poduzetom radnjom smeta tuđi posjed.

13. Sud je utvrdio da je upravo ovakvim postavljanjem nove žičane ograde počinjeno smetanje posjeda na štetu tužiteljice. Naime, iz iskaza svjedoka ZU, sina tužene, proizlazi da je postojeća drvena ograda bila nestabilna i nije se mogla popraviti, a upravo je on zajedno s JU postavio žičanu ogradu identično kako je stajala i drvena ograda, ali nakon što su istom predočene fotografije na listu spisa 43 isti je naveo da je drvena ograda bila postavljena na betonskim blokovima i nije prelazila niti na zemljište tužene, niti na zemljište tužiteljice.

14. To znači da je žičana ograda postavljena na gotovo identičan način na kojem je bila postojala drvena ograda ali je sada nova ograda također postavljena na betonskom temelju ali na bočnoj strani betonskog temelja tako da se postavljena žičana ograda nalazi ne na sredini betonskog temelja, kako je postojala drvena ograda, već se nalazi na nekretnini vlasništvo tužiteljice, a što proizlazi iz priloženih fotografija (list spisa 42, 43, 44, 46 i 47), a što se sud i uvjerio izlaskom na lice mjesta.

15. Takvim činom tužena je smetala tužiteljicu u posljednjem mirnom posjedu zemljišta duž betonskog temelja njezine nekretnine.

16. Sud je povjerovao iskazu tužiteljice da ovako postavljena žica njoj otežava košnju i okopavanje uz rub betonskog podesta, jer žica prelazi preko betonskog podesta do zemlje, a što je također vidljivo iz priloženih fotografija, a u što se sud uvjerio izlaskom na licu mjesta, jer je ovakvim činom njen posjed smetan i sukladno čl. 22. st. 1. ZV-a tužiteljica ima pravo na sudsku zaštitu. Naime, posjed je uznemiravan ako je posjednikova faktična vlast u nekom smislu ili u nekom dijelu ograničena tuđom faktičnom vlašću glede istog predmeta posjedovanja, ali nije sasvim isključena, a tužiteljica je dokazala da je u posjedu smetena ali i ograničena.

17. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a, a tužiteljici su priznati troškovi jednokratne nagrade Tbr. 7. toč. 2. Odvjetničke tarife u iznosu od 500,00 eura, uvećano za troškove PDV-a iznos od 125,00 eura, sudska pristojba na tužbu iznos od 13,27 eura, sudska pristojba na rješenje u iznosu od 26,54 eura, te troškovi očevida na licu mjesta iznos od 49,48 eura, tj. ukupno 714,29 eura.

U Đakovu, 19. prosinca 2025. g.

Sutkinja

Snježana Brajko

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe Županijskom sudu, putem ovog suda, u roku od 8 dana od dana primitka ovog rješenja.

DNA:

1. Tužiteljici po punomoćniku

2. Tuženoj po punomoćniku