REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU
Domovinskog rata 4, Split
Broj: Pp-8575/2024-9
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, po sucu Mariju Bakoti, uz sudjelovanje Katije Sinovčić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika DELMINIUM TRAVEL d.o.o. i RR zbog prekršaja iz članka 229. stavka 1. i dr. Zakona o radu (Narodne novine broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23 i 64/23, dalje u tekstu: Zakon o radu), povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Službe za nadzor radnih odnosa (dalje u tekstu: Državni inspektorat), KLASA: UP/I-116-02/24-01/289, URBROJ: 443-02-03-10-24-6 od 25. lipnja 2024., nakon provedene glavne rasprave zaključene 17. prosinca 2025. u prisutnosti drugookrivljene i u odsutnosti ovlaštenog tužitelja, dana 19. prosinca 2025. objavio je i
p r e s u d i o j e
prvookrivljenik: DELMINIUM TRAVEL d.o.o. za usluge putničke agencije, OIB: 59589567565, sa sjedištem u [adresa], prekršajno kažnjavan, kao pravna osoba
drugookrivljena: RR, OIB: [osobni identifikacijski broj] , kći pok. RR i R, rođena **.**.1978. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], SSS, ekonomski tehničar, zaposlena, mj. primanja cca 1.600,00 eura, dobrog imovnog stanja, udana, bez djece, državljanka Republike Hrvatske, prekršajno nekažnjavana, kao odgovorna osoba
k r i v i s u
1) što su, prvookrivljenik kao poslodavac pravna osoba i drugookrivljena kao odgovorna osoba pravne osobe, u odnosu na radnika TR postupili protivno odredbama Zakona o radu koje nalažu da ukupno trajanje rada radnika ne smije biti duže od 50 sati tjedno pa je tako imenovani radnik:
- u tjednu od 15.05.2023. do 21.05.2023. radio ukupno 60 sati
- u tjednu od 22.05.2023. do 28.05.2023. radio ukupno 62 sati
- u tjednu od 12.06.2023. do 18.06.2023. radio ukupno 60 sati
- u tjednu od 26.06.2023. do 2.7.2023. radio ukupno 49 sati
- u tjednu od 10.7.2023. do 16.7.2023. radio ukupno 57 sati
- u tjednu od 17.7.2023. do 23.7.2023. radio ukupno 56 sati
- u tjednu od 24.07.2023. do 30.7.2023. radio ukupno 56 sati
- u tjednu od 31.07.2023. do 06.08.2023. radio ukupno 62 sati
- u tjednu od 07.08.2023. do 13.08.2023. radio ukupno 62 sati
- u tjednu od 14.08.2023. do 20.08.2023. radio ukupno 50 sati
- u tjednu od 21.08.2023. do 27.08.2023. radio ukupno 56 sati
dakle, prvookrivljenik kao poslodavac pravna osoba i drugookrivljena kao odgovorna osoba pravne osobe, dopustili da rad radnika koji radi prekovremeno traje ukupno duže od 50 sati tjedno,
2) što, prvookrivljenik kao poslodavac pravna osoba i drugookrivljena kao odgovorna osoba pravne osobe, nisu radniku TR tijekom svakog razdoblja od 24 sata omogućili korištenje dnevnog odmora u trajanju od najmanje 12 sati tjedno, s obzirom na to da je imenovani radio:
- dana 10.08.2023., radio je do 20:15 sati, a dana 11.08.2023. započeo je s radom u 07:15 sati - koristio je dnevni odmor u trajanju od 11 sati
- dana 18.08.2023., radio je do 21:40 sati, a dana 19.08.2023. započeo je s radom u 07:45 sati - koristio je dnevni odmor u trajanju od 10 sati
- dana 20.08.2023., radio je do 22:30 sati, a dana 21.08.2023. započeo je s radom u 05:10 sati - koristio je dnevni odmor u trajanju od 6 sati
- dana 25.08.2023. radio je do 22:10 sati, a dana 26.08.2023., započeo je s radom u 06:40 sati - koristio je dnevni odmor u trajanju od 8 sati
dakle, prvookrivljenik kao poslodavac pravna osoba i drugookrivljena kao odgovorna osoba pravne osobe, nisu radniku omogućili korištenje tjednog odmora na način i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom,
čime su djelom pod točkom 1) počinili prekršaj opisan u članku 65. stavku 3. Zakona o radu, kažnjiv po članku 229. stavku 1. točki 26. i stavku 2. istog Zakona te djelom pod točkom 2) prekršaj opisan u članku 75. stavku 2. Zakona o radu, kažnjiv po članku 228. stavku 1. točki 17. i stavku 2. istog Zakona.
Na temelju naprijed citiranih propisa, uz primjenu članka 37. stavka 3. točke 2. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22 dalje u tekstu: Prekršajni zakon) prvookrivljeniku se
u t v r đ u j e
za djelo pod 1) novčana kazna u iznosu od 2.000,00 (dvije tisuće) eura za djelo pod 2) novčana kazna u iznosu od 1.600,00 (tisuću šesto) eura
Nakon toga se na temelju članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona i z r i č e
PRVOOKRIVLJENIKU UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 3.600,00 (tri tisuće šesto) EURA
Na temelju članak 229. stavka 2. Zakona o radu, uz primjenu članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona, drugookrivljenoj se
u t v r đ u j e
za djelo pod 1) novčana kazna u iznosu od 600,00 (šesto) eura za djelo pod 2) novčana kazna u iznosu od 400,00 (četiristo) eura
Nakon toga se na temelju članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona
i z r i č e
DRUGOOKRIVLJENOJ UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 1.000,00 (tisuću dvjesto) EURA
Na temelju članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni novčanu kaznu platiti u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude. Sukladno članku 152. stavku 3. Prekršajnog zakona, ako okrivljenici plate dvije trećine izrečene novčane kazne u naprijed navedenom roku, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena.
Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni na ime troškova prekršajnog postupka platiti po 40,00 (četrdeset) eura u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom isti naplatiti prisilno.
O b r a z l o ž e n j e
1. Državni inspektorat podnio je optužni prijedlog pod gornjom poslovnom oznakom od 25. lipnja 2024. protiv okrivljenika zbog prekršaja činjenično opisanih i pravno označenih kao u izreci presude.
2. Očitujući se o optužnom aktu, drugookrivljena je na glavnoj raspravi izjavila kako se ne smatra krivom za prekršaje koji joj se stavljaju na teret. Dalje je u svojoj obrani navela kako je kako je točno da je za njezinu firmu radio TR kao vozač kombija kojima su se obavljali transferi u ljetnoj sezoni. Ističe kako imenovani radnik ni na koji način nije oštećen, naprosto su njegove transfere i odlaske u druge gradove obračunavali kao dnevnicu, a ne kao prekovremeni rad. Riječ je o jednom formalnom propustu koji nije imao nikakve posljedice za radnika. Što se tiče dnevnog odmora u trajanju od 12 sati, ističe kako zbog prirode posla vozača kombija te činjenice da je isti obavljao transfere u razdoblju od 1. travnja do 30. rujna 2023. ponekad jednostavno nije moguće da ima neprekidno 12 sati odmora, jer je dinamika turizma nepredvidljiva, često dolazi do raznih kašnjenja i slično. Dodaje kako je taj radnik bio slobodan i po 7 dana u mjesecima kada nije bilo posla. Nadalje navodi kako je do prijave inspekciji došlo kada je TR dobio izvanredni otkaz jer je dva puta skrivio prometnu nesreću sa službenim vozilom.
2.1. Sud je na temelju članka 114. stavka 9. u vezi s člankom 167. stavkom 3. Prekršajnog zakona proveo glavnu raspravu bez imenovanja predstavnika pravne osobe, s obzirom na to da uredno pozvani prvookrivljenik nije udovoljio traženju suda u tom pravcu, a ujedno je na raspravi ispitana drugookrivljena odgovorna osoba, čiji su interesi komplementarni s interesima pravne osobe.
3. Tijekom dokaznog postupka pročitana je evidencija radnog vremena za radnika TR, zakoniti dio zapisnika o inspekcijskom nadzoru od 24. studenog 2023. s prilozima i evidencija obavljenih transfera za vozača TR. Na kraju je izvršen uvid u prekršajnu evidenciju Ministarstva pravosuđa, uprave Republike Hrvatske i digitalne transformacije, iz koje je vidljivo da drugookrivljena nije prekršajno kažnjavana, dok je prvookrivljenik sankcioniran zbog prekršaja iz članka 236. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
4. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka, Sud smatra nedvojbeno utvrđenim da su okrivljenici počinili prekršaje za koje se teret, upravo kako je to navedeno u izreci presude.
5. Člankom 65. stavkom 3. Zakona o radu propisano je da, ako radnik radi prekovremeno, ukupno trajanje rada radnika ne smije biti duže od pedeset sati tjedno. Člankom 229. stavkom 1. točkom 26. Zakona o radu je pak određeno kako će se novčanom kaznom od 8090,00 do 13.270,00 eura kazniti za prekršaj poslodavac pravna osoba ako rad radnika koji radi prekovremeno traje ukupno duže od 50 sati tjedno ili ako prekovremeni rad pojedinog radnika traje duže od sto osamdeset sati godišnje, ili ako traje duže od 250 sati godišnje kada je prekovremeni rad duži od 180 sati godišnje ugovoren kolektivnim ugovorom. Stavkom 2. istog članka je pak određeno da će se novčanom kaznom od 920,00 do 1320,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kazniti poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe.
5.1. Člankom 75. stavkom 1. Zakona o radu propisano je da radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje dvadeset četiri sata, kojem se pribraja dnevni odmor iz članka 74. ovoga Zakona. Člankom 228. stavkom 1. točkom 17. Zakona o radu je pak određeno kako će se novčanom kaznom od 4110,00 do 7960,00 eura kazniti za prekršaj poslodavac pravna osoba ako radniku ne omogući korištenje tjednog odmora na način i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom (članak 75.); dok je stavkom 2. istog članka propisano da će se novčanom kaznom od 530,00 do 790,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kazniti poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe.
6. Iako drugookrivljena formalno negira počinjenje djela koja se stavljaju na teret njoj i prvookrivljenoj pravnoj osobi; ona u svojoj obrani u cijelosti priznaje njihova obilježja. Naime, drugookrivljena je u bitnom izjavila kako je točno da je njezino trgovačko društvo učinilo propuste opisane u optužnom aktu u odnosu na radnika TR, ali to nastoji opravdati specifičnom prirodom posla koji obavlja i dinamikom rada ljetne sezone. Međutim, spomenute okolnosti nisu relevantne za ispunjenje bića djela, jer ne oslobađaju poslodavca obveze da poštuje kogentne odredbe Zakona o radu, ali se mogu promatrati u kontekstu prekršajnopravne sankcije.
6.1. Da su okrivljenici počinili utužene prekršaje, vidljivo je i iz izvedenih materijalnih dokaza, u prvom redu evidencije radnog vremena i evidencije putnih naloga za radnika TR uz zapisnik o inspekcijskom nadzoru, gdje je navedeno točno radno vrijeme radnika, kao i trajanje dnevnog odmora, a koje se podudara s navodima optužbe. Ističe se kako je sud u dokazne svrhe čitao samo dio zapisnika o inspekcijskom nadzoru koji se odnosi na neposredna zapažanja uredujućeg inspektora i utvrđenja na temelju uvida u poslovnu dokumentaciju; dok je zanemario obavijesna kazivanja osoba bez odgovarajućih zakonskih upozorenja.
7. Prilikom odabira vrste i mjere sankcije, sud je kao olakotne okolnosti na strani okrivljenika uzeo u obzir spomenute specifične okolnosti prekršaja i prirodu zanimanja spornog radnika te činjenicu da mu postupanjem poslodavca nije nastupila materijalna šteta. Sud je također u tom pravcu cijenio to što se okrivljenici do sada nisu pojavljivali kao počinitelji prekršaja iz područja gospodarstva. Kako na strani okrivljenika nisu utvrđene otegotne okolnosti, sud smatra da naprijed citirane okolnosti u svojoj ukupnosti predstavljaju naročito olakotne iz članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona koje opravdavaju primjenu instituta ublažavanja kazne. Stoga je okrivljenicima prethodno utvrdio novčane kazne u nižem iznosu od najmanje propisane kazne za svaki prekršaj za tu vrstu okrivljenika, nakon čega im je primjenom odredaba o stjecaju izrekao ukupnu novčanu kazne navedenu u izreci presude. Na taj način će se prema stajalištu suda u cijelosti ostvariti u svrha kažnjavanja, kako u smislu izražavanja prijekora za počinjeni prekršaj, tako i s aspekta generalne i specijalne prevencije.
7.1. Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona, ako okrivljenici u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne uplate 2/3 (dvije trećine) izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.
8. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 138. stavka 3. i članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, a odnosi se na paušalni iznos troškova, određen s obzirom na složenost i trajanje postupka.
Split, 19. prosinca 2025.
Zapisničarka
Sudac
Katija Sinovčić,v.r.
Mario Bakota,v.r
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od primitka pisanog otpravka iste. Žalba se predaje Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u dva istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
Dostaviti: okrivljenicima, ovlaštenom tužitelju, u spis