REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: P Ob-692/2023-27

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu tog suda Tei Golub kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja UŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Nataši Pečarević, odvjetnici u Zagrebu, protiv tužene ŽŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Dijani Juriša, odvjetnici u Zagrebu, radi razvoda braka i donošenja odluke o roditeljskoj skrbi, nakon ročišta za glavnu raspravu održanog dana 10. studenog 2025. godine u prisutnosti tužitelja osobno uz punomoćnicu odvjetnicu RŽ, tužene osobno uz punomoćnicu odvjetnicu TŽ, posebne skrbnice mlt. djeteta UŽK, djelatnice Centra za posebno skrbništvo Zagreb, a u odsutnosti uredno pozvanog HZSR PU Gornji Grad-Medveščak, dana 19. prosinca 2025. godine,

p r e s u d i o  j e

I Razvodi se brak sklopljen dana 28. studenog 2009. godine u Zagrebu, upisan u maticu vjenčanih Matičnog ureda Centar za matično područje Centar za godinu 2009 pod rednim brojem 675, koji su zaključili

UŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1971. u [adresa].

i ŽŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena U, rođena **.**.1974. u Zagrebu.

II Zajedničko dijete stranaka mlt. MŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], stanovat će s majkom ŽŽ na adresi u [adresa].

III Roditelji ŽŽ i UŽ ostvarivat će zajedničku roditeljsku skrb nad mlt. MŽ, te će zajednički zastupati dijete i u odlukama o njegovim bitnim osobnim pravima iz čl. 100 st. 1 Obiteljskog zakona.

IV Osobni odnosi mlt. MŽ s ocem UŽ odvijat će se prema dogovoru roditelja, a ako isti izostane na način kako slijedi:

- U tjednu kada mlt. MŽ pohađa školu u jutarnjoj smjeni – od nedjelje navečer do utorka poslije nastave,

- U tjednu kada mlt. MŽ pohađa školu u popodnevnoj smjeni – od petka nakon nastave do ponedjeljka nakon nastave,

- Svaki drugi državni praznik i vjerski blagdan,

- Polovicu svih školskih praznika.

V Nalaže se UŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] da za uzdržavanje mlt. MŽ plaća mjesečni iznos od 290,00 Eura počem od dana donošenja ove presude 19. prosinca 2025. godine pa dok za to budu postojali zakonski uvjeti, plativo do svakog 15-tog u mjesecu za tekući mjesec, time da je sve dospjele a neplaćene obroke uzdržavanja dužan platiti odjednom u roku 15 dana od dana pravomoćnosti ove presude, uvećane za pripadajuću zakonsku zateznu kamatu koja teče od dana dospijeća svakog pojedinog dospjelog a neplaćenog obroka uzdržavanja počem od dana dospijeća do isplate, koja se obračunava po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 01. srpnja te godine, time da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje glavne operacije refinanciranja, a u slučaju budućeg kašnjenja u plaćanju dužan je platiti i zakonsku zateznu kamatu na sve dospjele a neplaćene obroke uzdržavanja, sve na tekući račun majke i zakonske zastupnice ŽŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj].

VI Svaka stranka snosit će svoj parnični trošak, time da će trošak sudske pristojbe stranke snositi u jednakim dijelovima.

O b r a z l o ž e nj e

1.Tužitelj u tužbi navodi da su stranke bračni drugovi, čiji brak je zaključen dana 28.11.2009. godine u Zagrebu, upisan u maticu vjenčanih Matičnog ureda Centar za matično područje Centar za godinu 2009 pod rednim brojem 675. U braku je rođeno jedno zajedničko maloljetno dijete i to mlt. MŽ.

1.1. Kako su odnosi stranaka teško i trajno poremećeni i nema izgleda za nastavak bračne zajednice, tužitelj predlaže sudu donijeti presudu kojom će razvesti njihov brak i odlučiti o svim sadržajima roditeljske skrbi i uzdržavanju.

2. Rješenjem ovog suda od 31.08.2010. godine je mlt. djetetu stranaka imenovana posebna skrbnica ŽŽK, djelatnica Centra za posebno skrbništvo Zagreb.

3. Iz prijedloga i mišljenja HZSR PU Gornji Grad-Medveščak proizlazi da je sastavljeno nakon provedenih pojedinačnih, višekratnih razgovora s oboje roditelja, terenskih izvida provedenih na adresama njihovog stanovanja, provedene psihologijske obrade roditelja, provedenog razgovora psihologa s mlt. MŽ te uvidom u dostupnu dokumentaciju HZSR.

3.1. U vrijeme izrade prijedloga i mišljenja, roditelji su i dalje stanovali u istom kućanstvu s mlt. MŽ koji je i tada bio upoznat s namjerom razvoda i odvojenog života. U razgovoru s psihologom HZSR MŽ je govorio da bi želio stanovati s majkom u stanu u koji se namjerava preseliti, ne verbalizira jasno kako bi volio da osobni odnosi s ocem izgledaju, no navodi da mu je u redu da prespavljuje kod oca. Stečen je dojam da MŽ ne bi volio princip viđanja pola- pola.

3.2. Nakon provedene obrade, stručni tim HZSR zaključuje da je majka spremna i motivirana preuzeti brigu i djetetu, dok otac predlaže ostvarivanje osobnih odnosa po principu tjedan/tjedan. Pri tome se stječe dojam da je ocu bitna kvantiteta, a ne kvaliteta vremena koje bi provodio s djetetom, a istovremeno ima loše mišljenje o majci zajedničkog djeteta. Oboje roditelja iskazuju spremnost na suradnju s drugim roditeljem. Stručni tim HZSR procjenjuje da je u odnosu na oca, majka roditelj koji bolje prepoznaje djetetove potrebe i primjerenije reagira na iste. Također, i mlt. MŽ je verbalizirao da bi nakon razvoda roditelja želio stanovati s majkom, što je preporučeno uzeti u obzir prilikom donošenja odluke o roditeljskoj skrbi. Stoga je prijedlog HZSR da MŽ nastavi stanovati s majkom, a s ocem ostvaruje osobne odnose utorkom i četvrtkom nakon završetka nastave pa do slijedećeg dana do početka nastave, u tjedno kada vikend provodi s majkom, a srijedom nakon završetka nastave pa do slijedećeg dana do početka nastave u tjednu kada vikend provodi s ocem, polovicu svih školskih praznika te svaki drugi državni praznik ili vjerski blagdan koji je neradan dan u RH.

4. U vrijeme podnošenja tužbe te obrade stranaka pred stručnim timom HZSR, roditelji su stanovali na istoj adresi u [adresa], dok su se za vrijeme trajanja postupka majka i mlt. MŽ preselili u stan na [adresa], koji je u vlasništvu majke. Tijekom postupka sud je na ročištu 16.10.2024. godine donio privremenu mjeru kojoj je odlučeno da će mlt. MŽ stanovati na adresi majke, a osobne odnose s ocem održavati u tjednu kada vikend provodi kod majke utorkom i srijedom nakon završetka nastave pa do četvrtka ujutro do početka nastave (u tjednu kada MŽ pohađa školu u popodnevnoj smjeni) a u tjednu kada vikend provodi kod oca srijedom nakon završetka nastave pa do četvrtka ujutro kada MŽ pohađa školu u jutarnjoj smjeni), te od petka nakon završetka nastave do nedjelje u 19 sati. Osobne odnose s ocem MŽ po rješenju privremene mjere ostvaruje i tijekom svakog drugog državnog praznika i vjerskog blagdana koji je neradni dan u RH, te polovicu svih školskih praznika.

4.1. Rješenje privremene mjere donijeto je prema suglasnom prijedlogu stranaka koje su se nakon objave istog odrekle prava žalbe.

5. Nakon nekoliko mjeseci trajanja mjere i razdvojenih obiteljskih kućanstava, posebna skrbnica mlt. MŽ je utvrdila njegovo mišljenje sukladno odredbama Obiteljskog zakona i Konvencije o pravima djeteta i načelu slobode mišljenja (čl. 3., 9. 12.) a odnosi se na pravo djeteta da aktivno sudjeluje u rješavanju svih pitanja koja aktivno utječu na njegov život uključujući i pravo da bude saslušano u svakom pravnom postupku koji se na njega odnosi, i to na način primjeren djetetovoj dobi.

5.1. MŽ u razgovoru navodi da stanuje s majkom, a oca vidi prema dogovoru, odnosno svaki drugi vikend i dva puta tjedno, ovisno o smjenama. Podjednako se dobro slaže s oba roditelja, naviknuo se na ovaj modalitet stanovanja i viđanja s ocem, te ne razmišlja o tome, odnosno da li bi moglo biti drugačije. Kod tate stanuje u kući, tamo u okolini ima prijatelje iz škole. Kod mame stanuje u stanu, tamo nema nekog društva. Naviknuo se na stan, prostor, ima svoju sobu. MŽ je posebna skrbnica detaljno objasnila koji su prijedlozi majke i oca u sudskom postupku, kakav je prijedlog HZSR, kao i težina i značenje njegovog mišljenja, na što je rekao „.. Ne znam bi li što mijenjao, ne opterećujem se. Da bude sedam dana kod svakog roditelja, ne bi mi smetalo, da ostane kako je, isto mi ne bi smetalo.“ MŽ sebe smatra povučenom osobnom, ne komunicira puno, ali se smatra prilagodljivim. Ističe da je podjednako vezan i uz majku i uz oca, bitno mu je da ima vrijeme sa svakim. Upitan kako sadašnji način ostvarivanja osobnih odnosa s ocem funkcionira obzirom na školske obveze i knjige, MŽ navodi da funkcionira dobro, razmišlja o tome što mu treba za boravak u kućanstvu oca te ponese sve što mu treba. Kod tate ima također svoju sobu, odjeću ima kod svakog roditelja. Malo mu nedostaje kuća jer je tamo dugo živio, ali može reći da se naviknuo na sadašnju situaciju. Ističe kako se uspješno svi troje dogovaraju oko eventualnih zamjenskih dana, roditelji komuniciraju telefonom, ne pričaju mu jedno proti drugog. Uspješno se dogovaraju oko izleta, na sastanke/informacije ide nekad mama a nekad tata. MŽ je upitan bi li što promijenio u odnosu na sada, na što je naveo „Ne znam, sada sam zadovoljan. Ne znam postoji li bolji način.“

6. Na ročištu 10.11.2025. godine proveden je dokaz saslušanjem stranaka.

6.1. Otac UŽ u iskazu navodi kako smatra da je MŽ jednako emocionalno povezan s oba roditelja, te su oboje jednako motivirani za brigu i skrb o sinu. MŽ je tijekom postupka krenuo u srednju školu, te uzimanje knjiga i školskog pribora kako bi dio tjedna proveo kod majke a dio kod oca predstavlja problem, te smatra da bi za MŽ bilo bolje da se što manje seli, odnosno da u kontinuitetu provede po tjedan dana kod svakog roditelja. Navodi i da je MŽ poslao e-mail u kojem ga je pitao oko njegovog stava da bi u kućanstvu oca provodio tjedan u kojem bi dan preuzimanja bila srijeda. Ističe da bi po njegovom prijedlogu MŽ imao jedno popodne više u kućanstvu majke, obzirom na nastavu u smjenama, pa je takav prijedlog njegov svojevrstan ustupak jer roditelji rade u jutarnjoj smjeni pa je popodne vrijeme u kojem mogu ostvariti kvalitetniji odnos s djetetom. Nakon što je o prijedlogu razmislio, MŽ mu je dan prije održavanja ročišta poslao e-mail u kojem je naveo da se s očevim prijedlogom slaže tako da smatra da se ovako izražena želja djeteta treba poštovati. Otac navodi i da je prošla godina dana od trenutka kada se majka s MŽ iselila iz stana u kojem su svi do tada živjeli, te je prilikom iseljenja uzela sa sobom i sve Ivanove osobne stvari (odjeću, obuću, pribor za higijenu. Školski pribor). Otac je stoga kupio sinu sve potrebno za boravak u kućanstvu oca i to u dogovoru sa sinom. Od vremena prestanka obiteljske zajednice života, nije novčano na tekući račun majke doprinosio za uzdržavanje sina, no roditeljski je dogovor da trošak izvanškolske aktivnosti engleskog jezika snose svaki u pola dijela. Prilikom redovite roditeljske komunikacije razgovaraju o tome što MŽ treba kupiti tako da mu majka npr. kupi cipele i torbu, a on jaknu i tenisice, u kojem smislu navodi da je od prestanka obiteljske zajednice života na MŽ trošio između 200 i 250 Eura mjesečno. Poznato mu je da majka daje MŽ 10 Eura tjednog džeparca te je pitao sina da li želi da i on kao otac u tome sudjeluje, na što mu je MŽ rekao da nije potrebno jer da on zapravo ništa ne troši.

U odnosu na svoje materijalno stanje, navodi da je zaposlen u PBZ Cardu te mu prosječna mjesečna plaća iznosi 1.670 Eura. Nekad primi regres, božićnicu ili neku sitnu naknadu za prijevoz, no ne može se izjasniti u kojoj visini bi iznosila njegova ukupna godišnja primanja. Osim primanja iz raznog odnosa nema drugih prihoda, a prema dogovoru s poslodavcem pola radnih dana u mjesecu mora odlaziti u ured, a drugu polovicu može raditi od kuće ako to želi. Stanuje u obiteljskoj kući koja je u vlasništvu njegovih roditelja, u zasebnom stanu veličine oko 100 m2. Plaća režije u visini oko 150 Eura mjesečno a trošak hrane i kućanskih potrepština procjenjuje u mjesečnom iznosu oko 1.000 Eura. Ima u vlasništvu automobil marke VW Passat star 8 godina. Plaća životno osiguranje za MŽ u visini 500 Eura godišnje.

6.2. Majka ŽŽ u iskazu navodi kako su roditelji tijekom trajanja postupka, budući da je MŽ u međuvremenu krenuo u srednju školu, postigli dogovor da je MŽ u kućanstvu oca od nedjelje navečer do utorka poslije nastave kada mu je škola ujutro, a u tjednu kada mu je škola popodne je kod oca od petka nakon nastave do ponedjeljka poslije nastave. Smatra da boravak kod oca loše utješe na Ivanovo samopouzdanje te kod djeteta primjećuje strah da će nekim svojim riječima ili postupkom razočarati oca, što ga psihički opterećuje. Kao primjer navodi da je otac i cijela njegova obitelj bio razočaran činjenicom da MŽ nije uspio upisati željenu srednju školu MIOC te da pohađa V. gimnaziju gdje ima odlične ocjene, no iste otac ne vrednuje na način koji bi poticao dijete. Roditelji imaju različite odgojne pristupe te majka sina potiče na samostalnost za razliku od oca koji vjeruje da se MŽ bolje osjeća kad je u njegovoj blizini (pa i u običnim odlascima na šišanje). Smatra da je MŽ potreban razgovor s psihologom kako bi ga osnažio, s čim se otac i složio. Majka navodi kako MŽ daje 10 Eura tjedno mjesečnog džeparca, što otac i dalje smatra nepotrebnim.

U odnosu na materijalne potrebe djeteta, navodi da od prestanka obiteljske zajednice života otac nije uplaćivao iznos uzdržavanja na tekući račun majke. U dogovoru su plaćali svaki roditelj po 40 Eura mjesečno za trošak izvanškolske aktivnosti engleskog jezika. Sada s MŽ živi u stanu koji je u njenom vlasništvu i za koji plaća stambeni kredit od 400 Eura mjesečno, te režije u iznosu 240 Eura mjesečno. Trošak hrane i kućanskih potrepština procjenjuje u mjesečnom iznosu od 1.000 Eura, a trošak Ivanovih potreba za odjećom i obućom procjenjuje u mjesečnom iznosu 300 Eura u koji je uračunala i trošak kozmetičara i dermatologa jer MŽ ima problema s aknama.

7. Temeljem provedenog dokaznog postupka, sud utvrđuje kako je zajednički sin stranaka bez sumnje opterećen aktualnom situacijom u obitelji, te je u njegovom najboljem interesu što žurnije okončanje ovog postupka. Oba roditelja verbaliziraju želju i imaju mogućnosti izvršavanja svakodnevne skrbi o djetetu, no obzirom na kronološku dob dječaka od 15 godina i činjenicu da je isti učenik prvog razreda srednje škole, očekuje se samostalnost u svakodnevnom funkcioniranju koju prema provedenim dokazima majka potiče i nastoji osigurati, dok otac ustraje u njemu poželjnim i praktičnim obrascima ponašanja.

7.1. U svom mišljenju iskazanom pred posebnom skrbnicom, mlt. MŽ je po ocjeni suda jasno iznio svoju nesigurnost i strah da svojim riječima ne bi povrijedio bilo kojeg roditelja jer sigurno gaji i ljubav i emocionalnu povezanost prema ocu i prema majci, no upravo naoko njegova ravnodušnost (.. da mu ne bi smetalo da ostane kako je niti da bude sedam dana kod svakog od roditelja..) zapravo pokazuje postojanje razvojnog rizika u emocionalnom osnaženju djeteta. Oba roditelja u iskazima navode kako su kod sina prepoznali tu potrebu te su razgovarali o njegovom uključenju u tretman psihologa, te je jasno kako je obveza roditelja osigurati djetetu mirno, sigurno i predvidivo svakodnevno okruženje.

7.2. Upravo u dijelu iskaza oca, kada navodi da je dan prije održanog ročišta sinu poslao e-mail u kojem ga je obavijestio o svom prijedlogu (po tjedan dana sa svakim od roditelja uz preuzimanje srijedom) te navodi kako je mlt. MŽ nakon razmišljanja poslao ocu e-mail da je s time suglasan, sud ocjenjuje način ovakve komunikacije neprimjerenim i svojevrsnim pritiskom na MŽ koji je neprimjeren njegovoj dobi. Činjenica da otac ne uviđa djetetovu potrebu za samostalnošću očituje se u činjenici da čvrsto smatra da MŽ ne treba čak niti minimalni džeparac od 10 Eura tjedno (.. jer mu je rekao da ga ne troši..) što nije niti životno niti logično obzirom na činjenicu da djeca u prvom razredu srednje škole odu ponekad u kino, na sok, u pekaru, te da je u svemu važno prihvatiti proces osamostaljivanja djeteta i poticati ga, a ne osporavati djetetove potrebe u tom smislu. Smanjene roditeljske kompetencije u vidu razvijanja samostalnosti sud kod oca utvrđuje i u činjenici nekritičkog ponašanja prema svojim manama te isticanje negativnih misli u o majci djeteta (razgovor u strunom timu HZSR – list 31 spisa – u kojem otac izričito navodi kako majka ŽŽ leže, varala da je, nesposobna je za emocije, ljubav i suživot, trudnoća ga je spriječila u prekidu veze s njom. Čak, otac iskazuje da je radio Excel tablicu kojom je supruzi nastojao prikazati način na koji bi oboje roditelja provodili u potpunosti jednaku količinu vremena sa zajedničkim djetetom iako je oboje roditelja informirano kako količina vremena koju svaki od roditelja provodi s djetetom nije u izravnoj vezi sa izvršavanjem sadržaja zajedničke roditeljske skrbi.

7.3. imajući u vidu sve okolnosti konkretnog slučaja, a prvenstveno interes djeteta, sud je odlučio da i nadalje mlt. MŽ nastavi stanovati kod majke, a da osobne odnose s ocem ostvaruje na način kako su to roditelji sami dogovorili i to u tjednu kada je u školi ujutro od nedjelje navečer do utorka poslije nastave a u tjednu kada je u školi poslijepodne od petka nakon nastave do ponedjeljka poslije nastave. Pri odluci, sud je imao u vidu činjenicu da takav način funkcioniranja traje već više od godinu dana, a iz Ivanovog mišljenja ne proizlazi da je nezadovoljan ovakvim načinom viđanja oca niti da bi isto htio promijeniti. Konačno, roditelji su sami i postigli dogovor oko ovakvog načina viđanja, MŽ govori da bez problema dolazi do dogovora oko zamjenskih termina ako su potrebni, pa sve više od navedenog će i dalje ostati mogućnost budućeg dogovora.

8. Kako je utvrđeno da oba roditelja dogovorno sudjeluju u svim izvršavanju svih segmenata roditeljske skrbi (briga o zdravlju i školovanju, izbor izvanškolskih aktivnosti, roditeljska komunikacija), sud je odlučio da i dalje zajednički izvršavaju roditeljsku skrb.

9. Odluku o uzdržavanju sud je donio prema čl. 314 Obiteljskog zakona, prihvaćajući zahtjev majke sadržan u odgovoru na tužbu od 19.09.2023. godine kojim je predložila da se ocu naloži plaćanje uzdržavanja u minimalno propisanom iznosu. Stoga je iznos uzdržavanja sud odredio u visini minimalnog novčanog iznosa koji predstavlja minimum iznosa ukupnih materijalnih potreba djeteta u Republici Hrvatskoj, koje je dužan platiti roditelj koji ne stanuje s djetetom a koji prema sada važećoj Odluci o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za mjesečno uzdržavanje djeteta iznosi 290,00 Eura mjesečno.

9.1. Pri navedenome, sud je imao u vidu da je otac u redovnom radnom odnosu, zdrav je i radno sposoban, ima riješeno stambeno pitanje i vlasnik je automobila, te su njegove objektivne mogućnosti stvarne zarade i takve da opravdavaju dosudu višeg iznosa uzdržavanja. Međutim, sud je odluku donio u granicama postavljenog zahtjeva imajući u vidu činjenicu da roditelji zajednički komuniciraju oko Ivanovih potreba te dogovorno kupuju stvari koje su mu potrebne, što čine od prestanka obiteljske zajednice života. Iz iskaza majke proizlazi da su objektivne Ivanove potrebe (razmjerni mjesečni iznos stanovanja/režija, džeparac, izvanškolska aktivnost, odjeća i obuća) i veći od dosuđenog odnosno iznose i više od 500 Eura mjesečno, no očito između roditelja postoji sporazum o dijeljenju troškova odjeće, obuće i izvanškolske aktivnosti koji je sud prihvatio kao najbolji interes djeteta, imajući u visu i da majka nije postavila zahtjev za plaćanje uzdržavanja višim od iznosa zakonskog minimuma.

9.2 Kako iz iskaza stranaka proizlazi da su od trenutka prestanka obiteljske zajednice života otprilike jednako i dogovorno doprinosile za uzdržavanje djeteta, plaćanje budućih iznosa uzdržavanja suđeno je počev od dana donošenja presude pa na dalje dok za to budu postojali zakonski uvjeti.

10. Prema čl. 366 Obiteljskog zakona, imajući u vidu sve okolnosti slučaja, sud smatra da je opravdano da svaka stranka snosi svoj parnični trošak, dok će trošak sudske pristojbe stranke snositi u jednakim dijelovima.

U Zagrebu, 19. prosinca 2025. godine

S u d a c:

Tea Golub

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda u 6 istovjetnih primjeraka, a o njoj odlučuje Županijski sud.

DNA:

- Tužitelju po pun uz nalog za pristojbu na tužbu

- Tuženoj po pun uz nalog za pristojbu na presudu

- Posebnoj skrbnici

- HZSR