Republika Hrvatska

Općinski sud u Pazinu

Stalna služba u Poreču-Parenzo

Turistička 2, 52440 Poreč-Parenzo

Poslovni broj: Pn-105/2024-53

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo, po sucu toga suda Vlatki Markuš, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice NC, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupane po punomoćnicima ZOU Tomislavu Brajkoviću i Mileni Matošević Brajković, odvjetnicima u [adresa], protiv tuženika CONSTRUCTIO POREČ d.o.o., OIB: 76946578822, [adresa], zastupanog po punomoćnici Zvjezdani Zdjelar Lalović, odvjetnici u Puli, radi isplate, nakon javne glavne rasprave zaključene dana 19. studenog 2025., u prisutnosti tužiteljice, njenog punomoćnika Tomislava Brajkovića, odvjetnika u [adresa], zakonskog zastupnika tuženika IC i njegove punomoćnice, dana 19. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

"Nalaže se tuženiku CONSTRUCTIO POREČ d.o.o., [adresa], Cancini 29, OIB:76946578822, da isplati tužiteljici NC, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u roku od 15 dana novčani iznos od 15.000,00 eura na ime popravljanja štete-izmakle dobiti uvećan za zakonske zatezna kamate tekuće od 01. listopada 2022.

Nalaže se tuženiku da tužiteljici nadoknadi parnične troškove, sve u roku od 15 dana."

II Svaka stranka snosi svoje troškove.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je s tuženikom kao izvođačem radova zaključila Ugovor o građenju, a vezano za gradnju obiteljske kuće u [adresa], na nekretnini oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Potražuje povrat preplaćenog novčanog iznosa po osnovi ugovorenih građevinskih radova koji da su plaćeni, a nisu obavljeni kao i popravljanje štete na ime povrede ugovorne obveze, odnosno popravljanje štete na ime izmakle dobiti. Nadalje navodi da je kod ovoga suda proveden postupak osiguranja dokaza, posl.br. R1-85/2023 u kojem postupku da je vještak građevinske struke utvrdio iznos preplate od 134.951,57 kn. Da je ona u pogledu tog utvrđenja utvrdila neka odstupanja na ime nekih stavki koje nisu uzete u obzir neke stavke tako da iznos preplate iznosi 190.660,25 kn. Zatim da je utvrdila dodatne radove koje nije platila i to na ime strujnog i podnog grijanja iznos od 56.700,00 kn, za premještaj kupatila u prizemlju u iznosu od 16.800,00 kn, ukupno 91.875,00 kn, tako da za taj iznos umanje svoje potraživanje na ime preplate iznos od 98.785,25 kn ili 13.111,05 eura. Nadalje navodi da su prema ugovoru svi radovi trebali biti dovršeni do ljetne sezone 2022., ali da još nisu zbog kašnjenja tuženika. Posljedično tome da joj je izmakla zarada od najma tri stana. Pojasnila je da se predmetna nekretnina sastoji od tri jedinice odnosno tri stana. Tvrdi da je tuženiku bilo poznato da je ona predmetnu nekretninu adaptirala radi najma radi kojeg da je u ugovoru bilo navedeno da će radovi biti okončani do početka ljetne sezone. Nadalje navodi da je zbog kašnjenja tuženiku poslala raskidu izjavu od 21. ožujka 2023 koju je tuženik primio 30. ožujka 2023 u kojoj mu je odredila dodatni rok za završetak radova od 30 dana. Navela je da tuženik nije završio sve radove u danom mu dodatnom roku te da je ugovor raskinut protekom tog dodatnog roka, 29. travnja 2023. Smatra da je zbog kašnjenja izostala zarada tijekom ljetne sezone 2022 i to za tri stana za koja da je mogla iznajmljivati 10 ležaja od čega da je očekivala zaradu od 15.000,00 eura neto koji iznos da predstavlja štetu na ime izgubljene dobiti. Radi navedenog predložila je da sud donese presudu kojom bi naložio tuženiku da joj isplati iznos od 13.111,05 eura sa zateznom kamatom od 29. travnja 2023., te iznos od 15.000,00 eura sa zateznom kamatom od 01. listopada 2022., zajedno s troškovima ovog postupka.

2.Tuženik nije u roku od 30 dana podnio pisani odgovor na tužbu, a poziv za davanje odgovora na tužbu uredno mu je dostavljen pa je sud donio presudu zbog ogluhe poslovni broj P-384/2024-13 10. svibnja 2024. kojom je u cijelosti prihvatio tužbeni zahtjev tužiteljice i naložio tuženiku nadoknadi parnične troškove u iznosu od 1.010,34 eura, sve u roku od 15 dana.

3.Presudom i rješenjem Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž- 3675/2024-3 od 17. rujna 2024. potvrđena je navedena presuda zbog ogluhe u dijelu točke I u kojem je naloženo tuženiku da tužiteljici isplati iznos od 13.111,05 eura sa zateznim kamatama tekućim od 29. travnja 2023. Ukinuo je tu presudu u dijelu točke I u kojem je naloženo tuženiku platiti tužiteljici iznos naknade štete od 15.000,00 eura sa zateznim kamatama od 01. listopada 2022. do isplate, kao i odluku o troškovima.

4.Tuženik u svom odgovoru na tužbu navodi da je neosnovan zahtjev tužiteljice za popravkom štete na ime izmakle dobiti. Navodi da je ugovorom o građenju od 09. veljače 2021. između parničnih stranaka ugovoreno izvođenje radova rekonstrukcije obiteljske kuće u više obiteljsku građevinu po arhitektonskom projektu, a na osnovu odobrenja za izgradnju od strane nadležnog tijela na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], [adresa]. Umjesto da je kuća rekonstruirana kako je ugovoreno, tvrdi da je na zahtjev tužiteljice kuća kompletno izgrađena od temelja za što tužiteljica nije ishodila građevinsku dozvolu. Da je tužiteljica od samog početka gradnje zahtijevala drugo od ugovorenog i mimo projektne dokumentacije što je dovelo do porasta cijene radova. Tvrdi da je radi toga bio primoran raditi mimo projekta odnosno na temelju skica projektanta što je otežalo samu gradnju, a zbog toga što se gradnja odvijala u I zoni grada [adresa], prema odluci Grada je bilo zabranjeno obavljati radove, zbog čega se trajanje radova vremenski produljilo na što on nije mogao utjecati. Istaknuo je i razdoblje pandemije Covid 19 u kojem da je bio onemogućen u radu zbog mjera nadležnih tijela, a što smatra izvanrednim okolnostima na koje nije mogao utjecati, a niti ih predvidjeti u vrijeme sklapanja ugovora. Osim toga da je u vrijeme izvođenja radova bio i opće poznat manjak radne snage, te ogroman porast cijena građevinskih materijala što je utjecalo i na porast cijena radova na što nije mogao utjecati. Da je tužiteljica raskinula predmetni ugovor tek raskidnom izjavom od 21. ožujka 2023., a da su bila tolika odstupanja u cijeni ugovorenog i izvedenog pa da bi predmetni ugovor raskinula u samom startu. Smatra da je tužiteljica upravo ta koja je umjesto ugovorenih radova i projektne dokumentacije za koju je ishodila građevinsku dozvolu, mijenjala i zahtijevala potpuno druge radove i mimo projektne dokumentacije, pa je ona ta koja je uvelike utjecala na vremenski tijek radova. Ističe da je tužiteljica mijenjala kompletnu stolariju na objektu zbog čega je i cijena radova njihovog postavljanja porasla. Da se je i nadzorni inženjer tome protivio jer je to promijenilo cjelokupnu sliku izvođenja radova i bilo je potrebno onda izraditi i novu ponudu u odnosu na tako izmijenjeno stanje, a kako bi se svi traženi radovi dovršili. S obzirom na te izmjene, a nakon što mu je tužiteljica odbila platiti nadzorni inženjer je izradio procjenu obračuna izvedenih radova, kako bi približio i pojasnio tužiteljici stvarne troškove. Što se tiče zahtjeva za naknadom štete odnosno izmakle dobiti od 15.000,00 eura ističe da je iz samog ugovora razvidno da se izvode radovi rekonstrukcije obiteljske kuće u više obiteljsku građevinu, dakle da nema govora o turističkoj namjeni građevine niti je tako što tužiteljica mu ikada spomenula. Ističe da se pri ocjeni izmakle koristi treba uzeti u obzir samo onaj dobitak koji se mogao osnovano očekivati prema redovnom tijeku stvari ili prema poslovnim okolnostima, a čije ostvarenje je spriječeno štetnikovom radnjom. Pojašnjava da za postojanje prava na naknadu izmakle koristi nije dovoljno samo postojanje mogućnosti ostvarivanja koristi nego i namjera i vjerojatnost ostvarivanja koristi, a što da ne proizlazi iz sadržaja predmetne tužbe. Radi navedenog predložio je da sud u cijelosti odbije tužbu i tužbeni zahtjev.

5.Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u: ugovor o građenju od 09. veljače 2021. (6-13), izvod iz sudskog registra za tuženika (14-15), poziv za izvršenje ugovorenih radova i raskidnu izjavu (27-29), procjenu obračuna izvedenih radova – radno (60-62), privremeno rješenje o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu Upravnog odjela za turizam Istarske županije od 28. svibnja 2024. (207- 208), podnesak Turističke zajednice Grada Poreča od 09. lipnja 2025. (209-210), saslušao je svjedoke JC (225-226), ŠC (226-228) i OC (228-229), te tužiteljicu (241-244) i zakonskog zastupnika tuženika IC (244-246), te je izvršio uvid u priloženi ovosudni spis za osiguranje dokaza poslovnog broja R1-85/2023.

6.U vezi s ovako provedenim dokaznim postupkom sud je prema svojem uvjerenju, a na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka odlučio kao u izreci presude.

7.U ovom postupku nije sporno da su stranke između sebe zaključile 09. veljače 2021. Ugovor o građenju i to tužiteljica u svojstvu naručitelja, a tuženik u svojstvu izvođača (6-13) kojim se je izvođač obvezao izvesti građevinske radove i to rekonstrukciju obiteljske kuće u više obiteljsku građevinu po arhitektonskom projektu na lokaciji [adresa], na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Ugovoren je iznos od 1.930.000,00 kuna, te rok završetka radova do početka ljetne sezone 2022. Nadalje nije sporno da je tužiteljica kao naručitelj zahtijevala izmjenu radova za što između stranaka nije sklopljen aneks ugovora o građenju. Nije ni sporno da se ugovoreni i naknadno dogovoreni radovi nisu dovršili do početka ljetne sezone 2022. Nadalje nije sporno da je tužiteljica kao naručitelj dostavila tuženiku kao izvođaču raskidnu izjavu od 21. ožujka 2023. (27-28) kojom određuje dodatni rok od 30 dana za završetak svih radova, koju izjavu je tuženik zaprimio 30. ožujka 2023. (29), u kojem roku radovi nisu završeni.

8.Ono što je sporno i što je u ovom postupku bilo potrebno utvrditi pitanje je da li je tužiteljica pretrpjela štetu u vidu izmakle dobiti u visini od 15.000,00 eura zajedno sa zateznom kamatom tekućom od 01. listopada 2022. pa do isplate i da li ima pravo na naknadu te štete.

9.Stranke su između sebe zaključile Ugovor o građenju što predstavlja ugovor o djelu.

10.Odredba članka 590. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine"

35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23 i 155/23 – u nastavku ZOO) propisuje da se ugovorom o djelu izvođač obvezuje obaviti određeni posao, kao što je izrada ili popravak neke stvari, izvršenje kakvog fizičkog ili umnog rada i sl., a naručitelj se obvezuje platiti mu za to naknadu.

11.Odredba članka 597. stavak 1. ZOO-a propisuje da je izvođač dužan izvršiti djelo kako je ugovoreno i po pravilima struke. Stavak 2. propisuje da ga je dužan izvršiti za određeno vrijeme, a ako ono nije određeno, onda za vrijeme koje je razumno potrebno za takve poslove. Stavak 3. propisuje da on ne odgovara za zakašnjenje nastalo zbog toga što mu naručitelj nije predao materijal na vrijeme, ili zbog toga što je tražio izmjene, ili što mu nije isplatio dužni predujam i uopće za zakašnjenje nastalo ponašanjem naručitelja.

12.Tužiteljica traži naknadu izmakle dobit za ljetnu sezonu 2022. iz razloga jer nije mogla iznajmljivati deset ležajeva u tri stana kuće čiju je rekonstrukciju s tuženikom dogovorila.

13.Opće je poznato da u priobalnim krajevima čiji se ljudi bave iznajmljivanjem apartmana ili stanova ljetna sezona traje od početka lipnja do završno rujna te godine.

14.Tužiteljica je tražila izmjene odnosno dodatne radove od tuženika.

Da je tome tako proizlazi iz iskaza same tužiteljice, zakonski zastupnik tuženika IC i svjedoka: ŠC (226-228), OC (228- 290) i BC (225-226).

15.Tužiteljica je u svom iskazu (241-244) na pitanje da li je bilo kakvih promjena od onoga što je ugovoreno izjavila da je i to u vezi tri kamena zida koja su srušena i čiji kamen je tuženik odvezao za što joj je platio 20.000,00 kuna. Nadalje je izjavila da nakon što su se srušili stari kameni zidovi koji su bili široki da se je uvidjelo da treba napraviti temelje. Još je izjavila da kada su je obavijestili da se to treba obaviti (rušiti kamene zidove i postaviti temelje) da se je s time suglasila, a o čemu se je dogovorila i sa svojim nadzornim inženjerom.

16.Zakonski zastupnik tuženika IC u svom je iskazu (244-246) izjavio da se je kuća sastojala od prizemlja, kata i tavana koja je bila stara kamena kuća. Kada su maknuli krovište i pregradne zidove u prizemlju vidjeli su da kuća nema temelje, da je napravljena na stijeni s time da je imala i jedan dograđeni dio van tog kamenog dijela. Pozvao je nadzornoga koji je došao to sve utvrditi, a što je trajalo 7- 10 dana jer je trebalo pozvati statičara. Nakon toga je predloženo da se kompletno prizemlje makne. Izjavio je da se je radilo o izvanrednom poslu koji je iziskivao nove troškove. Tužiteljici je sve bilo skupo pa je pitala da li joj zbog kamena može umanjiti cijenu što je on prihvatio. Dao joj je novu cijenu za taj dodatni posao što da je tužiteljica na kraju prihvatila s time da je to išlo na crno. Pojasnio je da je zbog rušenja kamenih zidova, novog poda, temelja i ploče trebalo izmijeniti građevinsku dozvolu, projektnu dokumentaciju što iziskuje dodatne troškove. Međutim, da bi pomogli tužiteljici nadzorni i on su nastojali kroz građevinski dnevnik joj pomoći prikazavši da je to bilo potrebno zbog statike. Nadalje je izjavio da je još bilo odstupanja od ugovorenih radova i to zbog tužiteljice. Da je trebao nabaviti i montirati vanjsku aluminijsku stolariju i to do ožujka 2023., međutim to da je tužiteljici bilo skupo i da je tražila drugu PVC stolariju. Zatim da je sanitarije trebao on nabaviti i montirati tijekom sezone 2022. ali je tužiteljica rekla da joj je to skupo te je odlučila sama kupiti druge jeftinije što je i učinila, ali on ih nije želio montirati zbog te loše kvalitete.

17.Svjedok JC koja je po narudžbi tužiteljice izradila nalaz i mišljenje radi utvrđenja vrijednosti izvedenih radova predmetne nekretnine koji nalaz se nalazi u priloženom ovosudnom spisu R1-85/2023, u svom je iskazu (225-226) izjavila da su se ugovoreni radovi mogli izvršiti u roku. Što se tiče kašnjenja odgovorila je da je tuženik kao izvođač radova u tom slučaju trebao o tome obavijestiti investitora te navesti razloge koji opravdavaju takvo kašnjenje. Na pitanje što u situaciji kada investitor zahtjeva izmjene i dodatne radove mimo ugovorenog odgovorila je da tada izvođač radova treba dopuniti troškovnik ili dati novu ponudu, a nadzorni inženjer to treba upisati u građevinski dnevnik. Što se tiče konkretnog slučaja izjavila je da pisanog traga o odstupanjima nema, a ona da je svoj nalaz i mišljenje izradila temeljem pisane dokumentacije koju joj je predala tužiteljica.

Svjedok ŠC ovlašteni arhitekt u svom je iskazu (226-228) izjavio da je tužiteljici izradio projektnu dokumentaciju za rekonstrukciju njene kuće u [adresa]. Nakon što su započeli radovi postao je nadzorni inženjer na tom gradilištu s time da između njega i tužiteljice nije potpisan nikakav ugovor. Na pitanje da li je došlo do izmjene radova odgovorio je da je, da je predmetna kuća bila stara kamena kuća u nizu koja se je sastojala od prizemlja i potkrovlja. Prema projektu na postojeće prizemlje trebala su se nadograditi dva kata tako da bi objekat imao četiri stana. U toku gradnje tužiteljica je odlučila ukloniti cijelo prizemlje obzirom da se je uvidjelo da bi to bilo kvalitetnije. Pojasnio je da to nije bilo ugovoreno niti je bilo nužno nego je samo vodilo boljoj kvaliteti. Osim toga da je tužiteljica još zahtijevala promjenu pregradnih zidova u prizemlju, da se je dugo čekalo na prozore koje je trebao nabaviti tuženik, ali da je tužiteljica odlučila da će ih sama nabaviti. Ustvrdio je da su svi ti dodatni radovi mogli utjecati na produžetak radova po njegovoj procjeni za cca tri mjeseca. Nastavno na to izjavio je da je već drugi mjesec tog produžetka bilo u vrijeme početka ljetne sezone kada je u gradu [adresa] na snazi zabrana izvođenja takvih radova koja traje do negdje 15. rujna. Na pitanje da li je izvođač radova uz dodatni angažman mogao ispoštovati rokove iz ugovora o građenju odgovorio je da je mogao ali pod uvjetom da je angažirao dodatne ljude koji bi radili u tri smjene u kojem slučaju bi cijena rada bila tri puta veća. Pojasnio je da to nije ni moguće jer se građevinski radovi ne mogu obavljati noću u gradu gdje ljudi žive, a osim toga da svi majstori ne bi ni mogli raditi u isto vrijeme. Pojasnio je da je uobičajeno u građevinarstvu da kada izvođač vidi da neće stići izvesti radove u ugovorenim rokovima da traži pisanim putem produžetak rokova. U konkretnom slučaju da li je to učinjeno on to ne zna. Međutim u praksi kod rekonstrukcije kakva je bila kod tužiteljice da se ti produžeci ne traže već se to sve usmeno dogovara.

Svjedok DC inače sin tužiteljice u svom je iskazu (228-229) izjavio da je živio s majkom u vrijeme izvođenja građevinskih radova te da je upoznat s ugovorom o građenju kojeg je mama zaključila s tuženikom. Što se tiče radova koji se odnose na eventualne izmjene, te dodatne radove, izjavio je samo da je njegova majka platila tuženiku dodatne radove koje je tuženik izveo.

18.Iz iskaza stranaka i navedenih svjedoka proizlazi da su o dodatnim radovima na predmetnoj nekretnini iskazivali u bitnom suglasno. Temeljem toga sud zaključuje da je došlo do izmjene radova od onoga što je bilo ugovoreno ugovorom o građenju i to na traženje tužiteljice, a na prijedlog tuženika s čime se je tužiteljica suglasila. Naime, nakon što su radovi započeli uvidjelo se da kuća nema temelje, da treba rušiti stare kamene zidove. Zbog toga je došlo do povećanja posla koji je doveo da produžetka rokova gradnje, tim više što je to produženje, probijanje rokova zahvatilo ljetnu sezonu za koje vrijeme u gradu [adresa] nije dozvoljeno izvođenje građevinskih radova, a predmetna kuća nalazi se u samom gradu [adresa].

19.Osim toga sama tužiteljica je pristala na produženje roka za dovršetak ugovorenih i dodatnih radova.

Da je tome tako proizlazi iz iskaza same tužiteljice i njenog sina OC.

20.Tužiteljica je u svom iskazu (241-244) izjavila da je s tuženikom dogovorila iznos od 1.930.000,00 kuna, te da mu je prije početka radova platila 25% od ugovorenog iznosa kao avans. Do mjeseca lipnja 2022. do kada su radovi trebali biti završeni, a nisu platila mu je 1.800.000,00 kuna ili 1.900.000,00 kuna, ali je tuženik tada od nje tražio još novaca i to oko 100.000,00 kuna kako bi završio ugovorene radove što mu je i platila i to krajem lipnja 2022., na što je tuženik rekao da će s radovima nastaviti tijekom sezone i u mjesecu rujnu 2022., ali da nije dogovoreno do kojeg roka će sve radove završiti. U rujnu nije završio dogovoreno radi čega su se sastajali i razgovarali, a on je tražio da mu se još plati 30.000,00 kuna. Vezano uz to izjavila je da je taj iznos namjeravala mu platiti ali kad završi sve radove.

21. DC, sin tužiteljice, u svom je iskazu (228-229) iskazivao istovjetno kao i njegova majka u vezi plaćanja. Kada je tuženik u rujnu 2022. tražio da mu se plati još oko 300.000,00 kuna pojasnio je da se je 150.000,00 kuna odnosilo na dugovanje na ime izvedenih radova zbog dodatnih poslova, dodatne nabave i poskupljenja, a drugih 150.000,00 kuna na radove koje je još trebalo odraditi. Angažmanom ŠC tuženik je smanjio svoj račun za nekih 90.000,00 kuna. Nadalje je izjavio da je njegova majka pristala da plati tih dodatnih 210.000,00 kuna. Na pitanje da li je s tuženikom iskomunicirano nakon što je već došlo do probijanja ugovorenog roka kada će se radovi završiti odgovorio je da je tuženik rekao da će to napraviti brzo, a oni neka samo plate. Uz to je izjavio da su se oni tada već pomirili da su tu sezonu izgubili. Nadalje je izjavio da je tuženik nakon ljetne sezone odrađivao još neke dodatne radove na predmetnoj nekretnini.

22.Iz ovih iskaza proizlazi da je tužiteljica pristala na produženje rokova jer u protivnom ne bi dozvolila da tuženik još radi na njenoj nekretnini kao i da mu nastavi plaćati.

23.Osim toga, tužiteljica je putem svoga odvjetnika poslala tuženiku pismeno od 21. ožujka 2023. kojim ga je pozvala da u roku od 30 dana izvrši u cijelosti sve plaćene i ugovorene radove. Naznačeno je da se u slučaju prekoračenja ugovor o građenju raskida s pozivom da cijeli iznos preplate joj vrati. To pismeno tuženik je zaprimio dana 30. ožujka 2023. (27-29).

Protekom roka od 30 dana od kad je navedeno pismeno - izjava o raskidu predmetnog ugovora dostavljeno tuženiku, točnije 29. travnja 2023. predmetni ugovor se u smislu odredbe članka 361. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23 i 155/23) u kojem roku tuženik nije obavio sve dogovorene radove, uključujući dodatne, raskida.

Znači tužiteljica je sama pristala na produžetak rokova dalje od ljetne sezone 2022., koji produžetak je sama izazvala tražeći izmjene odnosno dodatne radove. I ne samo to, ona je tek podneskom od 29. travnja 2023. pisanim putem od tuženika zatražila ispunjenje svih radova u daljnjem roku od 30 dana.

24.S obzirom na to tužiteljici ne pripada pravo na naknadu štete s osnova u vidu izmakle dobiti iz kojeg razloga je valjalo odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti.

25.Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članak 154. stavak 4. Zakona o parničnom postupku (Službeni list SFRJ 4/77, 36/77, 36/80, 6/80, 69/82, 43/82, 58/84, 74/87, 57/89, 20/90, 27/90, 35/91, "Narodne novine" 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19,80/22, 114/22, 155/23 – u nastavku ZPP) s da su stranke uspjele u približno jednakim dijelovima u ovoj parnici.

Kao što je naprijed navedeno presudom zbog ogluhe tužiteljica je uspjela u dijelu svog tužbenog zahtjeva koji se odnosi na novčanu isplatu od 13.111,05 eura, a odbijena je ovom presudom za iznos od 15.000,00 eura, što znači da je u tom dijelu uspio tuženik.

26.Radi svega navedenog sud je presudio kao u izreci.

U Poreču-Parenzo 19. prosinca 2025.

S u d a c:

Vlatka Markuš

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, a rok za žalbu je 15 dana i počinje teći danom dostave presude. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, kao i stranci koja nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a bila je uredno pozvana, smatrat će se da je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, rok za žalbu teče od dana dostave prema odredbama Zakona o dostavi pismena.

U Poreču-Parenzo 19. prosinca 2025.

S u d a c: