REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PAZINU

STALNA SLUŽBA U LABINU

Labin, G. Martinuzzi 2

Poslovni broj: P Ob-31/2024-12

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Labinu, po sutkinji Zdenki Raguž Zupičić, u pravnoj stvari tužitelja mlt. PL, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Igoru Vretenaru, odvjetniku iz Labina, protiv tuženika OL, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] – [adresa], radi uzdržavanja djeteta, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 5. rujna 2025. u nazočnosti zz tužitelja ŽL, punomoćnika tužitelja Igora Vretenara, odvjetnika u [adresa], tuženika CL i punomoćnika Edina Miminagića, odvjetnika u [adresa], **.**.2025., objavio je i

r i j e š i o  j e

Dopušta se, sukladno odredbi čl. 190 ZPP-a, preinaka tužbenog zahtjeva.

p r e s u d i o  j e

I. Zajedničko dijete majke tužitelja ŽL i tuženika CL, maloljetni PL, rođen **.**.2008. u [adresa], živjeti će sa majkom ŽL.

II. Tuženik CL dužan je za uzdržavanje maloljetnog IL doprinositi sa

- 109,23 EUR-a mjesečno počevši od 15. siječnja 2009. do 15. ožujka 2009.,

- 122,07 EUR-a mjesečno počevši od 15. travnja 2009. do 15. ožujka 2010.,

- 119,83 EUR-a mjesečno počevši od 15. travnja 2010. do 15. ožujka 2011.,

- 120,55 EUR-a mjesečno počevši od 15. travnja 2011. do 15. ožujka 2012.,

- 122,76 EUR-a mjesečno počevši od 15. travnja 2012. do 15. ožujka 2013.,

- 123,60 EUR-a mjesečno počevši od 15. travnja 2013. do 15. ožujka 2014.,

- 124,43 EUR-a mjesečno počevši od 15. travnja 2014. do 15. travnja 2015.,

- 158,82 EUR-a mjesečno počevši od 15. svibnja 2015. do 15. ožujka 2016.,

- 151,60 EUR-a mjesečno počevši od 15. travnja 2016. do 15. ožujka 2017.,

- 150,91 EUR-a mjesečno počevši od 15. travnja 2017. do 15. ožujka 2018.,

- 158,87 EUR-a mjesečno počevši od 15. travnja 2018. do 15. ožujka 2019.,

- 165,64 EUR-a mjesečno počevši od 15. travnja 2019. do 15. travnja 2020.,

- 188,47 EUR-a mjesečno počevši od 15. svibnja 2020. do 15. ožujka 2021.,

- 197,47 EUR-a mjesečno počevši od 15. travnja 2021. do 15. ožujka 2022.,

- 208,16 EUR-a mjesečno počevši od 15. travnja 2022. do 15. ožujka 2023.,

- 223,46 EUR-a mjesečno počevši od 15. travnja 2023. do 15. ožujka 2024.,

- 252,56 EUR-a mjesečno počevši od 15. travnja 2024. do 15. ožujka 2025.,

- 290,00 EUR-a mjesečno počevši od 15. travnja 2025. nadalje dok za to budu postojale zakonske pretpostavke i to svakog 15. u mjesecu za tekući mjesec na tekući račun majke i zakonske zastupnice ŽL IBAN: [broj bankovnog računa].

III. Tuženik je dužan naknaditi tužitelju troškove postupka u iznosu od 500,00 EUR, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Presudom ovog suda posl. broj P-267/12 od 19. srpnja 2013., je odlučeno da zajedničko dijete stranaka malodobni tužitelj PL, zajedničko dijete stranaka, rođen **.**.2008. u [adresa], da će živjeti sa majkom ŽL, da je tuženik CL dužan za uzdržavanje maloljetnog IL doprinositi sa 1.000,00 kn mjesečno počev od 21. prosinca 2008. godine pa nadalje, dok za to budu postojale zakonske pretpostavke, s time da je dospjele obroke dužan platiti odjednom u roku od 15 dana, a redovne do svakog 10.tog u mjesecu za tekući mjesec sve na ruke majke i zakonske zastupnice ŽL, da je u preostalom dijelu odbijen tužbeni zahtjev, i da je tuženik dužan naknaditi tužiteljici troškove postupka u iznosu od 2.500,00 kn, u roku od 15 dana. U navedenom postupku, tuženiku je postavljen privremeni zastupnik u osobi Marijana Belušića, odvjetnika iz [adresa], s obzirom da je tuženik bio nepoznata boravišta. Navedena presuda, je stekla pravomoćnost 6. kolovoza 2013.

2. Tuženik je putem svog punomoćnika, Muminagić Edina, odvjetnika iz Zagreba, dana 20. veljače 2017., dostavio ovom sudu prijedlog za ponavljanje pravomoćno dovršenog parničnog postupka posl. broj P. 267/12 od 19. srpnja 2013.

3. Rješenjem ovog suda posl. broj P Ob-31/2024 od 5. ožujka 2025., dopušteno je ponavljanje postupka u predmetu posl. broj P-267/12., ukinuta je pravomoćna presuda posl. broj P-267/12 od 19. srpnja 2013., te je određeno da će se glavna rasprava odredit nakon pravomoćnosti rješenja.

4. Nakon pravomoćnosti rješenja, zakazana je glavna rasprava, te je zz i majka maldb. PL, ŽL, zastupana po punomoćniku navela da ostaje u cijelosti kod tužbe i tužbenog zahtjeva. U tužbi navodi da je pravomoćnom i ovršnom presudom Općinskog suda u Labinu, posl. broj P-107/10 od dana 9. svibnja 2012. godine utvrđeno da je CL otac tužitelja mldb. PL, rođenog **.**.2008.. Tuženik nikada nije doprinosio za uzdržavanje mldb. IL. Radi navedenog, tužitelj predlaže da sud donese presudu kojom će utvrditi da će zajedničko dijete majke tužitelja ŽL i tuženika CL, maloljetni PL, rođen **.**.2008. u [adresa], živjeti sa majkom ŽL, da će se susreti i druženja mlt. IL sa ocem CL održavati jednom tjedno- četvrtkom u 18,00 h, telefonskim putem u trajanju 1 h., te da je tuženika dužan za uzdržavanje maloljetnog sina IL, doprinositi plaćanjem zaostalih mjesečnih obroka uzdržavanja počev od 15. ožujka 2009.., onako kako je to navedeno u izreci ove presude, pa sve do 15. ožujka 2025., a po 290,00 eura mjesečno počev od 15 travnja 2025., dok za to budu postojali zakonske pretpostavke i to svakog 15 dana u mjesecu za tekući mjesec na tekući račun majke i zakonske zastupnice ŽL IBAN: [broj bankovnog računa], uz obvezu tuženika da naknadi troškove postupka.

5. Tužitelj navodi da usklađuje svoj tužbeni zahtjev sukladno odluci o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za mjesečno uzdržavanje djeteta donesenim po Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike od 14. ožujka 2025. godine.

6. Punomoćnik tuženika se protivio preinačenom tužbenom zahtjevu iz razloga što se ove odluke ne trebaju primjenjivati retroaktivno a zahtjev nije postavljen sukladno ZPP-u.

7. Sud je sukladno odredbi čl. 190 ZPP-a, dopustio preinaku tužbenog zahtjeva.

8. Proveden je dokazni postupak u kojem je izvršen uvid u dokumentaciju u spisu i to presudu posl.br. P-107/10 (str. 4-6 spisa), presudu posl.br. P-267/12 (str. 44- 47 spisa), dokumentaciju (str. 61-71 spisa), dopis Ministarstva za demografiju (str. 74 spisa), presudu Općinskog suda u Gračanici posl.br. P-023815 (str. 76-77 spisa), uvjerenje o prebivalištu tuženika (str. 78-80 spisa), prijevode sa njemačkoj jezika (str. 81-86 spisa), dokumentaciju (str. 143-200 spisa), dokumentaciju (str. 203-277 spisa), te je proveden dokaz saslušanjem zz i majke ŽL i tuženika, kao stranke.

9. Tužbeni zahtjev je osnovan.

10. Saslušanjem tužiteljice (stranica 283 spisa) utvrđeno je da je tužitelj PL rođen **.**.2008. u [adresa], kako je tada bila u vezi samo s tuženikom i s nikim više, i da je i dan danas sama. Maloljetni PL je dijete tuženika, te kako tuženik na sve načine pokušava izbjeći utvrđenje očinstva. PL je divan dečko, ima 17 godina, igra nogomet, do nedavno je trenirao judo, pohađa 3. razred ekonomske škole, astmatičar, je jer je ranije rođen te zbog bržeg rasta mora ići stalno kod fizijatra. Živi s njom u njezinoj kući koju je naslijedila od roditelja, kuća se nalazi na Štrmcu. ŽL navodi da u kući iznajmljuje apartman, odnosno da apartman iznajmljuje radnicima, i da se radi o apartmanu za dvije osobe. ŽL navodi da je njoj otac umro lani u 11 mjesecu, a da su za života oca navedeni apartman iznajmljivali turistima. Za sebe navodi da je zaposlena u Valamaru kao stalni radnik na mjestu kuhara, i da zarađuje prosječno oko 1.100 eura, mjesečno. Tri mjeseca dok traje sezona dobivaju povišicu, a kasnije samo plaću, u prosjeku 1.000,00 eura. Vlasnica je vozila marke Hyundai I30, staroga 10 godina. PL još nema položen vozački ispit. PL je radio kao sezonac mjesec i pol dana, ali još nije dobio plaću, možda će zaraditi oko 1.400,00 eura sve zajedno. Ne prima nikakav dječji doplatak s obzirom da je sa svojim primanjima bila iznad kriterija za dobivanje i odobravanje dječjeg doplatka. Potrebe tužitelja su potrebe svakog prosječnog teenagera, igra nogomet za NK Iskra, do nedavno je nosio naočale, sad mu više nisu potrebne. Tužitelj ima alergijsku astmu i stalno ima kontrole u Rijeci. Dok je bio manji išli su mjesečno 3-4 puta, a sada idu rjeđe. PL više i ne pita za tatu. Kada se zz tužitelja pita koje su prosječne mjesečne potrebe za njezino dijete izjavljuje da joj je zaista teško iskazivati. Naime, zaista je teško teenageru ispuniti osnovne želje a o potrebama da i ne govori. Bilo je vrlo teških dana, dana kad zz tužitelja nije radila, kad su teško živjeli. Sad je malo lakše.

11. Tuženik je u svom iskazu naveo da ima 3 kćerke i jednog sina koje nose njegovo prezime, jedna kćerka je stara 31 godinu, druga 26., treća 19., i sin 15 i pol godina. Dvije kćerke su udane, jedna, najmlađa, nije, ali on nije s nijednom kćerkom u kontaktu. Navodi da je njegove kćerke financirao njegov otac. Za sebe navodi da je u novoj vezi, oženjen je za AL, imaju sina od 15 godina koji ide u prvi srednje. Oni žive u stanu u [adresa]. Navodi da mu je utvrđen invaliditet, i da mu je u Njemačkoj utvrđeno da može raditi 4 sata, i to samo na lakšim poslovima (preporuka doktora). Ne može naći poslove za 4 sata, niti ga itko želi primiti. Prima naknadu od države u iznosu od 400 eura mjesečno, za svoje malodobno dijete dobiva također pomoć od 270 eura, zbog njegove nesposobnosti. Supruga tuženika radi u poslu „mini job“, i dobiva mjesečno 520 eura. Ona radi po par sati tjedno, prodaje cvijeće. Supruga ima 53 godine, nema potvrde od doktora za nesposobnost s time da ima tegobe sukladno godinama. Stan u kojem žive je iznajmljen, plaćaju ga 800 eura zajedno sa režijama odnosno strujom. Nemaju nikakvih dodatnih primanja. Tuženik navodi da je zaista pokušavao naći posao, ali nije uspio. Ne može se puno saginjati, hladnoća mu smeta. Supruga je vlasnica vozila VW Touran, 2007. godište, kupljenog prije 11 godina. U [adresa] ima očevu kuću, otac živi u toj nekretnini. Tuženik i otac su u dobrim odnosima. Dok je tuženik bio u braku sa bivšom suprugom P nije bio dobar sa ocem, ali nakon razvoda su u dobrim odnosima. Tuženikove kćerke ne dolaze kod njega. Tuženik navodi da je bio vlasnik kuće u [adresa] i vlasnik 2000 m2 zemljišta, ali nakon razvoda sa bivšom, da mu je otac to oduzeo, jer je njegova bivša oca htjela istjerati iz te kuće. Navodi da ima i dvije sestre. Tuženik nema nikakve imovine u Njemačkoj. Tuženik ima vizu u Njemačkoj koju treba produžiti u siječnju 2026., no ako ne radi neće mu je produžiti. I supruga je u istom problemu, jer nemaju dovoljno primanja da bi im mogli produljiti vizu. Prije je taj rok bio na 3 godine, a sad zadnje godine je godina i pol. Prošle godine, u 7 mjesecu je tuženik zadnji put produžio vizu. Nadalje navodi da su im primanja bila ista kao i sada, no kako im je rečeno da moraju stvoriti nova primanja jer dosadašnja nisu dostatna za produženje vize. Stan je iznajmljen od njemačke državljanke. Stan se sastoji od 4 sobe i terase, radi se o stanu od 94 m2. Sa njima živi i sin od tuženikove sadašnje supruge koji ima 23 godine. On radi, te je završio školu. On doprinosi za stanovanje i za hranu koliko na njega otpada. On radi u poduzeću koje se bavi instalacijom grijanja, njegova mjesečna plaća je 1.650-1.700,00 eura, te im pomaže u plaćanju režija, plaća 200 eura, s obzirom da je mjesečni najam stana 800 eura a nas je 4, dakle na njega otpada 200 eura. Supruga nigdje dodatno ne radi, jer su pooštrene mjere za one koji rade na crno. Tuženik iskazuje kako zaista traži poslove ali nije dobro naučio njemački jezik. Prima naknadu u banci Sparkasse. U Hrvatsku je došao sa vozilom od prijatelja, potrošio je 160 eura benzina, bez cestarine. Došao je jutros i neće nigdje prespavati. Auto je posudio od prijatelja O. Kad se tuženika pita da dostavi tunelarinu iskazuje da Ž ima kod sebe te račune i da je sada momentalno otišao na neku drugu stranu. Benzin mu je platio sin od žene. Tuženik nema ništa na svoje ime, sve što je imao mu je oduzeto. Navodi da može plaćati, da bi zaista pomagao bilo koga. Naime, njegova sestra je također obolila i on joj zaista nije mogao pomoći, tako da je tražio od prijatelja da se ostvari neka pomoć. Tuženik navodi da nije plaćao uzdržavanje zbog toga što je tražio od majke tužitelja da obavi stvari koje je trebalo obaviti, njoj je poznato što sam tražio, te da je ona u jednom momentu, rekla da neće, jer dijete nije moje i da se to njemu meni urezalo u glavi. Za uzdržavanje njegovih kćerki u [adresa], uzdržavanje je plaćao njegov otac. U Hrvatskoj je živio do 2009., nekih 5-6 godina. Dolazio je, odlazio, radio na crno, otvorio firmu, propao i otišao. Nikad nije doprinosio za IL, da je mogao davao bi. Navodi da su on i sadašnja supruga, zajednički gradili u [adresa] kuću, jer joj je otac u [adresa] kupio kuću i to se moralo renovirati. Ta kuća je u [adresa], površine 10x8, kuća je kupljenja 2013. godine, i njihovo zajedničko dijete ima 15 i pol godina. Tuženik navodi da je tada bio sa svojom sadašnjom suprugom u vezi, ali da je otac supruge, njoj kupio kuću, na njezino ime. Njezin otac je u [adresa]. On se zove ĐL, umirovljenik, radio je u Uljaniku. Kuća je kupljenja u stanju roh-bau i sve su godinama renovirali i kad odu na godišnji u [adresa] stanuju u toj kući. Ta kuća se ne iznajmljuje. Tuženik navodi da je trenutno na zavodu za zapošljavanje u Njemačkoj i traži posao. Tuženik je suglasan da PL živi s majkom, ne želi da živi s njim, te da je želio da PL živi s njim da bi i nosio njegovo prezime kao i ostala njegova djeca. Što se tiče kontakata tuženik iskazuje da nije mogao sa svojim kćerkama održavati kontakte, a što se tiče C, s njim ne želi kontakte, ali mu je žao djeteta. Ne želi ni telefonski kontaktirati. Kad ga se pita ovaj sat koji nosi iskazuje da košta 50 eura i marke je Festina, kupio ga je sebi prije 7 godina. Kad ga se pita na koji način je uređivana kuća u [adresa] iskazuje da je većinu financijski pomagao ženin sin, njezin otac. Njezin sin hoće da se ženi, hoće da ima neki smještaj, a za sebe navodi da je pomagao onoliko koliko je mogao. Navodi da je njegov punac, dao svojoj kćerki, njegovoj supruzi, a ne svom unuku.

12. Dakle, kako maloljetni sin stranaka, od svog rođenja živi sa svojom majkom, i kako iz iskaza majke proizlazi da ona želi i dalje da s njom živi PL, a s obzirom da je tuženik iskazao da ne želi da PL živi s njim i da ne želi imati kontakte s djetetom, to je sud, odlučio da će maloljetni PL rođen **.**.2008., živjeti i dalje s majkom ŽL. Iako je tuženik, izričito naveo da ne želi ostvarivati nikakve kontakte sa PL, to je sud usvojio prijedlog tužitelja da se susreti i druženja mlt. ZL sa ocem CL, ostvaruju jednom tjedno- četvrtkom u 18,00 h, telefonskim putem, ukoliko se tuženik predomisli. Stoga je na temelju čl. 95. i 96. ObZ-a odlučeno kao pod točkom I i II. izreke.

13. Iz iskaza majke maloljetnog tužitelja, sud je utvrdio materijalne potrebe maloljetnog IL, na način da je utvrdio kako je u vrijeme podnošenja tužbe u ovoj pravnoj stvari tužitelj imao 4 godine, a da sad isti ima navršenih 17. godina, da su njegove mjesečne potrebe varirale od njegove dobi uzrasta, da je rođen prijevremeno, i da ima astmu, zbog koje je ranije češće odlazio na kontrole, a sada rjeđe, da je ranije nosio naočale, a da ih više ne nosi. PL igra nogomet, pohađa treći razred srednje škole, ekonomski smjer , da radi sezonski, tako da je ove sezone zaradio 1.400,00 EUR. Dakle, saslušanjem tužiteljice, te uzimajući u obzir opće poznate činjenice koje su se dogodile (pretvorba kune u eure, porast troškova, inflacija..), sud je utvrdio kako su se mjesečne materijalne potrebe IL od podnošenja tužbe, pa do danas mijenjale, ovisno o njegovoj dobi, slijedom čega sud zaključuje da su od podnošenja tužbe, pa do njegove 6 godine, odnosno do travnja 2015., njegove mjesečne potrebe iznosile 250 eura mjesečno, a od njegove 6. godine, dakle do kada je pošao u osnovnu školu, pa do završetka osnovne škole odnosno do travnja 2022., da su njegove potrebe iznosile 400 eura, a od početka srednje škole pa do danas 600 EUR mjesečno.

14. Iz iskaza tuženika, proizlazi da isti živi u [adresa] sa suprugom, s kojom ima sina u dobi od 15 i pol godina, da iz ranijeg braka ima 3 kćerke od kojih su sve punoljetne, da s njima nema kontakte, da je za njihovo uzdržavanje doprinosio njegov otac u [adresa], da je bio vlasnik kuće u [adresa], kao i zemljišta od 2.000 m2, ali da mu je nakon razvoda u [adresa], otac „oduzeo to zemljište“, da je njegova sadašnja supruga vlasnica kuće u [adresa], te da joj je kuću darovao njezin otac, koji je umirovljenik i živi u [adresa]. Tuženik navodi da živi u [adresa] u iznajmljenom stanu, te da mjesečna najamnina iznosi 800 EUR, da stan ima 4 sobe i površinu od 94 m2, i da s njima živi sin iz prijašnjeg braka supruge, star 23 godine, da isti doprinosi sa iznosom od 200 EUR za plaćanje najamnine, te da sin supruge oprema kuću u [adresa], bez obzira što je vlasnica kuće njegova supruga. Njegova mjesečna naknada iznosi 400 EUR mjesečno i da njegova maloljetni sin prima naknadu od 270 EUR na ime njegovog invaliditeta, te da ima uvjerenje da je sposoban samo za 4 sata rada, i da ne radi jer nitko ga neće primiti na rad za 4 sata, a osim toga ne zna njemački jezik. Nije vlasnik vozila, vlasnica je supruga i to WV Touran, 2007 godište, te njegova sadašnja supruga prodaje cvijeće i njezina zarada iznosi oko 520 EUR mjesečno.

15. Naime, iako je tuženik lošeg zdravstvenog stanja (medicinska dokumentacije na stranici 272- 275 spisa), loše imovne situacije (stranica 255-270 spisa), iako tuženik nema imovine, odnosno, iako je nekada bio vlasnik kuće u [adresa], a koju je prenio na svog oca i koji je doprinosio za uzdržavanje njegovih triju kćerki iz prvog braka, da je isti sposoban za rad samo 4 sata dnevno, da je otuđio svoju kuću u [adresa] svome ocu, a koji je doprinosio za uzdržavanje njegovih triju kćeri iz prvog braka, da u sadašnjem braku nema imovine na svojem imenu, da je vozilo u vlasništvu supruge, da je kuća u [adresa] u vlasništvu supruge, da je isti sudjelovao u renoviranju te kuće, to sud zaključuje da je tuženik, bez obzira što nema nikakve imovine u svojem vlasništvu, u mogućnosti doprinositi za uzdržavanje svojeg sina IL, i to sa mjesečnim iznosima, koji su navedeni u izreci ove presude, a koji predstavljaju minimalna novčane iznose za mjesečno uzdržavanje djeteta u skladu s Odlukama o minimalnim novčanim iznosima za mjesečno uzdržavanje djeteta. Tuženik će sredstva iznaći za uzdržavanje maloljetnog IL, djelomično iz svoje mjesečne naknade koju prima u Njemačkoj, djelomično od pomoći od svog oca u [adresa], kako je isti činio za njegove kćerke iz prvog braka, i djelomično svojim zaposlenjem. Osim toga, tuženiku za svoju obitelj po mišljenju ovog suda nije potreban stan od 94 m2, te si isti može smanjiti najamninu na način da potraži manji i jeftiniji stan. Sud je stekao dojam da tuženik zbog ovog postupka ne želi imati nikakvu imovinu na svojem imenu, odnosno u vlasništvu. Naime, njegove kćerke iz prvog braka su punoljetne i isti nema nikakvu obvezu da doprinosi za njihovo uzdržavanje. Obvezu za njihovo uzdržavanje je podmirivao njegov otac, a na kojeg je tuženik i prenio vlasništvo kuće u [adresa]. Nije logično ni životno da njegova sadašnja supruga ima kuću u [adresa], da je tuženik sudjelovao u renoviranju kuće, da isti nema nikakvog prava na kuću. Dakle, po mišljenju suda, tuženik je dužan doprinositi za uzdržavanje svoga sina IL, na način kako je to navedeno u izreci ove presude, dok će preostalim iznosom morati sudjelovati njegova majka ŽL, kako je to činila svih ovih godina.

16. Ukazuje se i na članak 310. ObZ-a kojim je propisano da roditelj s kojim dijete stanuje svoj udio u obvezi uzdržavanja djeteta ispunjava kroz svakodnevnu skrb o djetetu, a roditelj koji ne stanuje s djetetom obvezu uzdržavanja djeteta ispunjava zadovoljavanjem materijalnih potreba djeteta u obliku novčanog uzdržavanja pri čemu se svakodnevna skrb o djetetu smatra se jednakovrijednom zadovoljavanju materijalnih potreba djeteta u obliku novčanog uzdržavanja.

17. Dokaze, koje je sud proveo, a nije ih posebno obrazlagao nisu od važnosti za ovaj postupak.

18. Punomoćnici stranaka su dostavili troškovnike.

19. Punomoćnik tužitelja potražuje trošak u iznosu jednokratne nagrade u iznosu od 400 EUR uz pripadajući PDV od 25% u iznosu od 100 EUR, odnosno ukupno iznos od 500 EUR.

20. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 366. OZ-a, a koji trošak se odnosi na zastupanje tužiteljice po punomoćniku odvjetniku odmjeren prema odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj: 142/12., 103/14., 107/15., 37/22., 126/22. i 138/2023.; dalje: Tarifa) na temelju koje je tužitelju priznato pravo na jednokratnu naknadu u visini od 200 bodova (Tbr. 7.3.) odnosno 400 eura (Tbr. 54.) što uvećano za PDV od 25% iznosi 500,00 eura.

21. Radi svega navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Labinu, 19. prosinca 2025.

Sutkinja

Zdenka Raguž Zupičić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovom sudu, u roku od petnaest (15) dana od dana ročišta za objavu odluke za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu, odnosno od dana primitka ovjerenog prijepisa odluke za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

- Tužitelju putem punomoćnika

- Tuženiku putem punomoćnika

- Hrvatski zavod za socijalni rad, Centar za socijalnu skrb Labin – nakon pravomoćnosti