REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

Tome Skalice 2, Slavonski Brod

Poslovni broj: Gž Ovr-316/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Slavonskom Brodu po sutkinji Mirjani Šebalj Meglajec kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu predlagatelja osiguranja APS RE service dioničko društvo za usluge, Zagreb, Radnička cesta 43, OIB: 63760715910, zastupan po punomoćniku Nevenu Kozoliću, odvjetniku u Zagrebu, protiv protivnice osiguranja PŠA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Sanela Kontin Miklin i Željko Rožić, odvjetnicima u Križevcima, radi unovčenja i prodaje nekretnina, odlučujući o žalbi protivnice osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Križevcima, od 14. listopada 2025., poslovni broj: Ovrv-31/2020-20, ispravljenog rješenjem od 11. studenog 2025., poslovni broj: Ovrv-31/2020-22, 19. prosinca 2025.,

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba protivnice osiguranja PŠA, ukida se rješenje Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Križevcima, od 14. listopada 2025., poslovni broj: Ovrv-31/2020-20, ispravljeno rješenjem od 11. studenog 2025., poslovni broj: Ovrv-31/2020-22, te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

Obrazloženje

1. Rješenjem prvostupanjskog suda odlučeno je:

„I. Odbija se prijedlog protivnika osiguranja za ograničenjem predmeta i sredstva osiguranja podnesen ovom sudu 14. svibnja 2024.

II. Odbija se prigovor prava na dom I. protivnika osiguranja PŠA podnesen ovom sudu 14. svibnja 2024.“

2. Protiv navedenog rješenja protivnica osiguranja pravovremeno je izjavila žalbu u kojoj navodi da rješenje prvostupanjskog suda pobija u cijelosti jer ne sadrži valjane razloge, da je pogrešno utvrđeno činjenično stanje, te pogrešno primijenjeno materijalno pravo, a sadržajno ukazuje i na apsolutno bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a.

2.1. U žalbi ukazuje na tvrdnje iz podneska od 14. svibnja 2024. Navodi da se pored ovog ovršnog postupka, istovremeno protiv nje provodi ovrha pokrenuta od istog ovrhovoditelja radi namirenja istog potraživanja, na njezinoj mirovini radi naplate duga u iznosu od 40.000,00 eura sa zateznim kamatama, temeljem suglasnosti o zapljeni od 14. listopada 2002. u dokaz čega je dostavila obavijest o ustegama mirovinskih primanja za travanj 2024., po kojoj suglasnosti o zapljeni da se postupa od 1. lipnja 2022., kako to proizlazi iz dopisa HZMO-a od 14. srpnja 2022. Navodi i da je uz podnesak od 14. svibnja 2024., dostavila dokaz da je protiv nje kao ovršenika pokrenut ovršni postupak od istog ovrhovoditelja za naplatu istog potraživanja, ali u iznosu od 49.234,45 eura, sa zakonskom zateznom kamatom na iznos glavnice od 22.650,83 eura, koji se vodi kod Općinskog suda u Zadru pod brojem: Ovr-237/2023, na nekretnini upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Kako se vode tri različita ovršna postupka radi naplate istog potraživanja istog ovrhovoditelja, protiv istog ovršenika, smatra da se ovdje ne radi o primjeni članka 5. stavka 3. Ovršnog zakona.

2.2. Nadalje navodi da je netočan navod suda da tražbina ovrhovoditelja daleko prelazi vrijednost njezinih nekretnina, što obrazlaže činjenicom da je ovrhovoditelj u predmetni spis dostavio izvadak iz poslovnih knjiga iz kojeg je razvidno da njegovo potraživanja iznosi 51.640,16 eura (od čega glavnica 20.072,26 eura, kamata banke 25.705,14 eura i zakonska zatezna kamata 5.862,76 eura), a da iz procjene dostavljene 18. ožujka 2024. proizlazi da tržišna vrijednost nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] u k. o. [katastarska općina], iznosi 255.000,00 eura, tako da ovrhovoditelj uz to što naplaćuje svoje potraživanje na njezinoj mirovini, dodatno svoje potraživanje može naplatiti ili ovrhom na nekretnini u ovom predmetu ili ovrhom na nekretnini u predmetu koji se vodi kod Općinskog suda u Zadru.

2.3. Napose ističe da je vrijednost nekretnine u Viru, veća od vrijednosti predmetne nekretnine u Križevcima, da se ovrhovoditelj može namiriti prodajom samo jedne od te dvije nekretnine, pri čemu naglašava da nekretnina u Križevcima predstavlja njezin dom, te zaključuje da je rješenje suda pod točkom 7.1. obrazloženja nerazumljivo, jer je u suprotnosti s procjenom koju je dostavio ovrhovoditelj, stoga da je sud pogrešno utvrdio činjenično stanje o vrijednosti nekretnina te mogućnosti naplate ovrhovoditelja, te da je pogrešno primijenio odnosno da uopće nije primijenio odredbu članka 5. stavka 2. Ovršnog zakona, slijedom čega da bi pravilnom primjenom te odredbe, te vodeći računa o visini dugovanja i vrijednosti nekretnina, te pravu na dom, sud trebao ograničiti provedbu ovrhe odnosno osiguranja.

2.4. Predlaže da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovan postupak. Trošak ne traži.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je osnovana.

5. Ispitivanjem pobijanog rješenja i postupka koji mu je prethodio utvrđeno je da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba postupka iz članka 354. stavka 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 - Odluka USRH, 123/08 - ispravak, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 - Odluka USRH; - dalje: ZPP), na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju članka 365. stavka 2. u vezi s člankom 381. ZPP-a i člankom 21. stavka 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17; - dalje: OZ). Nisu ostvareni ni žalbeni razlozi na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti prema članku 50. stavka 5. OZ-a, osim u odnosu na pogrešnu primjenu materijalnog prava.

5.1. Međutim, pobijano rješenje ima nedostataka jer o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima rješenja navodi o sadržaju isprava i samih tih isprava, prvostupanjski sud odlučne činjenice nije pravilno utvrdio i raspravio u smislu članka 8. ZPP-a, tako da se zbog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja rješenje ne može ispitati, pa se stoga ne može ispitati niti pravilnost primijenjenog materijalnog prava.

6. Iz spisa predmeta prvostupanjskog suda proizlazi:

- da je predlagatelj osiguranja 6. ožujka 2019., na temelju ovršne isprave-Ugovora o kreditu uz fiducijarno osiguranje od 14. listopada 2002. solemniziranog kod javnog bilježnika pod brojem: OU-650/2002, podnio javnom bilježniku Nataši Jelić-Veršić iz [adresa], protiv protivnice osiguranja, prijedlog za unovčenje i prodaju nekretnina temeljem članka 277. OZ-a, i to nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], označene kao čkbr. [katastarska čestica] Kuća i dvor Tomislavova ulica površine 620 m2, te oranica površine 210 m2,

- da je u prijedlogu naveo da dospjela tražbina sukladno izvatku iz poslovnih knjiga od 1. siječnja 2019., ukupno iznosi 51.646,11 eura u kunskoj protuvrijednosti, na koji iznos i dalje teku zatezne kamate na iznos glavnice od 25.705,14 eura u kunskoj protuvrijednosti,

- da je uz podnesak od 9. prosinca 2019., predlagatelj osiguranja dostavio procjenu predmetne nekretnine izrađene u rujnu 2002. iz koje je razvidno da tržišna vrijednost te nekretnine iznosi 120.003,11 eura (880.822,85 kn),

- da je nakon toga dostavio i novu procjenu od 4. prosinca 2023. iz koje je razvidno da tržišna vrijednost predmetne nekretnine iznosi 255.000,00 eura (1.921.297,50 kn),

- da je javni bilježnik predmet proslijedio na odlučivanje prvostupanjskom jer je protivnica osiguranja u podnesku od 14. svibnja 2024. predložila da sud sukladno članku 5. OZ-a ograniči ovrhu odnosno osiguranje, samo na njezinoj mirovini, podredno i na jednoj od nekretnina u njezinom vlasništvu odnosno ili na predmetnoj nekretnini u Križevcima vezano uz koju je istakla prigovor prava na dom, ili na nekretnini upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u odnosu na koju nekretninu je isti ovrhovoditelj na temelju iste ovršne isprave pokrenuo ovršni postupak kod Općinskog suda u Zadru, poslovni broj: Ovr-237/2023, za dug u iznosu od 49.234,45 eura sa zakonskom zateznom kamatom na iznos glavnice od 22.650,83 eura,

- da je osim toga protivnica osiguranja predložila i da sud sukladno članku 65. stavka 1. točke 1. OZ-a odgodi provedbu ovrhe odnosno osiguranja, obzirom da ugovor sadrži nepoštene a time i ništetne odredbe, pa da je sud dužan ovrhu odgoditi do okončanja postupka u kojem će se ispitati da li ovršna isprava kao potrošački ugovor sadrži nepoštene odnosno ništetne odredbe,

- da je navode iz podneska 14. svibnja 2024., vezane uz prijedlog za ograničenje ovrhe odnosno osiguranja, protivnica osiguranja potkrijepila materijalnim dokazima dostavljenim uz taj podnesak, koje prvostupanjski sud nije cijenio prilikom donošenja pobijanog rješenja,

- da je prvostupanjski sud na ročištu održanom 20. studenog 2024. saslušao protivnicu osiguranja, međutim nije ju saslušao na okolnosti osnovanosti prijedloga za odgodu osiguranja odnosno ovrhe,

- da je predlagatelj osiguranja sukladno nalogu suda, uz podnesak od 9. prosinca 2024., dostavio izvadak iz poslovnih knjiga iz kojeg je razvidno da stanje duga na dan 3. prosinca 2024. iznosi 51.640,16 eura, od čega glavnica iznosi 20.072,26 eura,

- da je prvostupanjski sud pozivom na odredbe članka 5. stavka 3. OZ-a i članka 336. stavka 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17; - dalje ZVDSP), odbio prijedlog protivnice osiguranja za ograničenje predmeta i sredstava osiguranja, kao i prigovor prava na dom, dok o prijedlogu za odgodu ovrhe odnosno osiguranja, nije odlučio.

7. Odredbom članka 5. stavka 1. OZ-a propisano je da sud određuje ovrhu, odnosno osiguranje onim sredstvom i na onim predmetima koji su navedeni u ovršnom prijedlogu, odnosno prijedlogu za osiguranje, stavkom 2. istog članka, da ako je predloženo više sredstava ili više predmeta ovrhe, odnosno osiguranja, sud će, na prijedlog ovršenika, odnosno protivnika osiguranja, ograničiti ovrhu, odnosno osiguranje samo na neka od tih sredstava, odnosno predmeta, ako su dovoljni za ostvarenje ili osiguranje tražbine, a stavkom 3., da ako se pravomoćno rješenje o ovrsi određenim sredstvom ili na određenom predmetu ne može provesti, ovrhovoditelj može radi namirenja iste tražbine predložiti novo sredstvo ili predmet ovrhe. U tom slučaju sud će donijeti novo rješenje o ovrsi i nastaviti ovrhu na temelju toga rješenja. Ovrha određena prijašnjim rješenjem o ovrsi obustavit će se ako ovrhovoditelj povuče ovršni prijedlog u povodu kojega je ona određena ili ako za to budu ispunjeni drugi zakonom predviđeni razlozi.

8. Polazeći od sadržaja odredbe članka 5. stavka 2. OZ-a, ovaj sud prihvaća žalbeni razlog (činjeničnu i materijalno pravnu osnovu podnijete žalbe) prema kojem protivnica osiguranja ima pravo tražiti da sud ograniči osiguranje namirenja potraživanja predlagatelja osiguranja, samo na neka od predloženih sredstava, odnosno predmeta osiguranja, da od više predloženih odredi samo jedno ili neka, a ne sva sredstva osiguranja (predmete osiguranja), zbog čega protivnica osiguranja ima zakonsku osnovu tražiti ograničenje osiguranja odnosno ovrhe, na samo neke od nekretnina, odnosno ili na nekretnine u Križevcima ili na nekretnine u Viru.

8.1. Naime, iz prijedloga za unovčenje i prodaju nekretnine od 6. ožujka 2019. te izvatka iz poslovnih knjiga predlagatelja kao priloga ovršnoj ispravi-Ugovoru o kreditu uz fiducijarno osiguranje od 14. listopada 2002., proizlazi da je unovčenje i prodaja nekretnine u Križevcima, zatraženo radi namirenja potraživanja predlagatelja u iznosu od 51.646,11 eura u kunskoj protuvrijednosti, na koji teku zatezne kamate na iznos glavnice od 25.705,14 eura u kunskoj protuvrijednosti, s time da visina potraživanja prema izvatku iz poslovnih knjiga od 3. prosinca 2024., iznosi 51.640,16 eura, od čega glavnica iznosi 20.072,26 eura, pri čemu je tržišna vrijednost predmetne nekretnine, u rujnu 2002. utvrđena u iznosu od 120.003,11 eura (880.822,85 kn), a 4. prosinca 2023. tržišna vrijednost predmetne nekretnine utvrđena je u iznosu od 255.000,00 eura (1.921.297,50 kn), dakle, predlagatelj radi namirenja predmetnog potraživanja, obuhvaća nekretninu u vlasništvu protivnice osiguranja u Križevcima, u vrijednosti gotovo pet puta većoj od vrijednosti visine duga, a provodi i ovrhu na nekretnini protivnice osiguranja u Viru, za koju se i bez procjene sudskog vještaka, može pretpostaviti da vrijedi više od nekretnine u Križevcima, pri čemu valja navesti da predlagatelj vrši i ustegu na mirovini protivnice osiguranja, slijedom čega prema mišljenju ovog suda, u konkretnim činjeničnim i materijalno pravnim okolnostima, protivnica osiguranja ima ovlast tražiti ograničenje osiguranja jer je evidentno da se naplata tražbine predlagatelja osiguranja može ostvariti samo na jednoj od predloženih nekretnina.

8.2. Reduciranje predmetnog osiguranja provodi se po kriteriju dostatnosti za naplatu potraživanja pa se ovrha odnosno osiguranje određuju i provode samo na onom predmetu koji je dovoljan za namirenje tražbine, s time da je prvotno potrebno utvrditi vrijednost svake pojedine nekretnine kao predmeta ovrhe odnosno osiguranja, kako bi se radi donošenja odluke o ograničenju ovrhe, moglo utvrditi da li postoji očiti nesrazmjer između tražbine čije se ostvarenje traži i vrijednosti predmeta osiguranja, uz očuvanje zaštite dostojanstva ovršenika odnosno protivnika osiguranja.

9. Nadalje, a obzirom da je protivnica osiguranja predložila odgodu provedbe ovrhe, valja navesti da je u konkretnom slučaju postupak pokrenut na temelju solemnizirane privatne isprave, odnosno ovršnog javnobilježničkog akta kao ovršne isprave (članak 23. točka 5. OZ-a) koja nije prošla prethodnu sudsku kontrolu.

9.1. Na sastanku predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanom 11. ožujka 2022. prihvaćen je zaključak pod brojem Su IV-87/2022, prema kojem je u ovršnim postupcima u kojima se ovrha određuje i provodi na temelju ovršnih isprava koje nisu prošle sudsku kontrolu (rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, zadužnice, javnobilježnički akti ili solemnizirane privatne isprave i sl.) a koje proizlaze iz potrošačkih ugovora, ovršni sud dužan po službenoj dužnosti ispitati sadrži li potrošački ugovor nepoštene (ništetne) ugovorne odredbe. Na taj način, nacionalni sudovi u Republici Hrvatskoj osiguravaju sudsku kontrolu koju zahtijeva pravo Europske unije.

9.2. Stoga je u konkretnom slučaju prvostupanjski sud trebao po službenoj dužnosti preispitati radi li se u ovom predmetu o potrošačkom ugovoru, sadrži li potrošački ugovor nepoštene ugovorne odredbe jer predmetni Ugovor o kreditu uz fiducijarno osiguranje od 14. listopada 2002. solemniziran od javnog bilježnika, nije prošao sudsku kontrolu, a iz stanja spisa proizlazi da prvostupanjski sud to nije učinio.

9.3. S tim u svezi, valja ukazati prvostupanjskom sudu na mogućnost da u tu svrhu može zakazati ročište, time da mora potrošača izvijestiti o eventualno utvrđenoj ništetnosti ugovornih odredaba te o posljedicama ništetnosti. Ukoliko se potrošač izjasni da želi ostati vezan nepoštenim ugovornim odredbama, odnosno, ukoliko se odrekne od zaštite potrošača, takva izjava mora se unijeti u zapisnik ili sačiniti službena bilješka u spisu. U spomenutoj situaciji (a i ukoliko se utvrdi da se ne radi o potrošaču niti o potrošačkom ugovoru), prvostupanjski sud će nastaviti ovrhu prema pravilima ovršnog zakona, s tim da će prethodno odlučiti o prijedlogu za ograničenje ovrhe odnosno osiguranja. U okolnostima utvrđenja da se radi o potrošaču i o potrošačkom ugovoru, što bi se moglo razumjeti iz sadržaja predmetnog ugovora koji u ovom slučaju predstavlja ovršnu ispravu, a ovršenica odnosno protivnica osiguranja kao potrošač se ne odrekne zaštite, ovršni sud je dužan, kako je naprijed navedeno, po službenoj dužnosti preispitati ništetnost ugovornih odredaba ugovora o kreditu. Kod ocjene da se radi o nepoštenim odnosno ništetnim ugovornim odredbama, ovršni sud je ovlašten odbiti prijedlog za ovrhu, točnije, ako je rješenje o ovrsi doneseno, ovršni sud može preinačiti rješenje o ovrsi te ovršni zahtjev odbiti u cijelosti ili djelomično, odnosno, obustaviti ovrhu u cijelosti ili djelomično, a u slučaju sumnje o nepoštenosti ugovornih odredaba, sud će ovršenicu odnosno protivnicu osiguranja, uputiti u parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom i odgoditi ovrhu po službenoj dužnosti do okončanja parničnog postupka.

10. Naposlijetku, protivnica osiguranja se u podnesku od 14. svibnja 2024. pozvala na pravo na dom, pa je i iz tog razloga predložila odgodu ovrhe.

10.1. Odredbom članka 8. stavka 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine“ - MU, broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10, 13/17; dalje Konvencija) je propisano da svatko ima pravo na štovanje svog privatnog i obiteljskog života, doma i prepiske, dok je stavkom 2. ovoga članka određeno da se javna vlast ne miješa u vršenje ovog prava, osim ako je takvo miješanje predviđeno zakonom i ako je to neophodna mjera u demokratskom društvu u interesu nacionalne sigurnosti, gospodarske dobrobiti zemlje, sprečavanja nereda ili sprečavanja zločina, zaštite zdravlja i morala ili zaštite prava i sloboda drugih.

10.2. Pojam doma za sud je činjenično pitanje, o kojem sud odlučuje po kriterijima trajnosti faktične veze, imajući u vidu okolnosti konkretnog slučaja i pravna shvaćanja sadržana u odlukama Ustavnog suda Republike Hrvatske te Europskog suda za ljudska prava. Zaštita prava na dom nije apsolutna ni neupitna jer ograničenje tog prava mora zadovoljiti određene kriterije, materijalnopravne i procesnopravne, sadržane u testu razmjernosti, a u predmetnom slučaju pravilno je prvostupanjski sud uzeo u obzir činjenicu da je protivnica osiguranja dobrovoljno koristila predmetnu nekretninu kao instrument osiguranja kredita, čime je pristala da u slučaju neisplate kredita vjerovnik naplati svoje potraživanje prodajom predmetne nekretnine, međutim obzirom da predlagatelj osiguranja nije dokazao točan i zakonit obračun duga i to visinu otplaćenog duga i visinu ostatka duga (u tijeku su tri postupka te je nije jasna točna visina potraživanja), slijedom čega niti sud nije mogao pravilno procijeniti je li prodaja dopuštena i razmjerna uzimajući u obzir odnos duga i vrijednost nekretnina protivnice osiguranja, za sada je ostalo sporno i pitanje prava na dom.

11. Slijedom naprijed navedenog, na temelju odredbe članka 380. točke 3. ZPP-a u vezi s člankom 21. stavka 1. OZ-a, odlučeno je kao u izreci.

12. U ponovnom postupku sud će na adekvatan i primjeran način, vodeći računa o dostojanstvu protivnice osiguranja sukladno članku 6. OZ-a, te da se sam postupak osiguranja za nju provede što manje nepovoljno s jedne strane, ali i o činjenici da predlagatelj osiguranja ima opravdani interes osigurati naplatu svoje tražbine s druge strane, utvrditi ima li uvjeta za reduciranje predmetnog osiguranja koje se provodi po kriteriju dostatnosti za naplatu potraživanja, pa će osiguranje provesti samo na onom predmetu koji je dovoljan za namirenje tražbine, imajući u vidu i da u konkretnom slučaju s obzirom na prijedlog predlagatelja osiguranja u odnosu na nekretnine na kojima se predlaže osiguranje postoji očiti nerazmjer između tražbine čije se osiguranje traži i vrijednosti predmeta osiguranja.

12.1. Radi ocjene osnovanosti prigovora protivnice osiguranja da se predmetno osiguranje u smislu odredbe članka 5. stavka 2. OZ-a ograniči na prijedlogom obuhvaćenu nekretninu protivnice osiguranja u Križevcima ili na nekretninu u Viru, prvostupanjski sud će zakazati ročište na kojem će dodatno saslušati protivnicu osiguranja, a saslušati će je i na okolnosti osnovanosti prijedloga za odgodu provedbe ovog postupka i s tim u vezi osnovanosti prigovora prava na dom, zatim će procijeniti tržišnu vrijednost predmetnih nekretnina u Križevcima, ukoliko stranke nisu suglasne sa procjenom od 4. prosinca 2023., a procijeniti će i vrijednost nekretnina protivnice osiguranja u Viru, ukoliko ista već nije procijenjena u predmetu koji se vodi kod Općinskog suda u Zadru pod poslovnim brojem: Ovr-237/2023, nadalje će naložiti predlagatelju osiguranja da u spis dostavi podatke o točnoj visini otplaćenog duga po predmetnom kreditu i to na ime glavnice, kamata banke, zakonskih zateznih kamata i ostalih troškova, kao i podatke o točnoj visini preostalog dugu, uz posebnu naznaku visine duga naplaćenog ustegama sa mirovine protivnice osiguranja, nakon čega će provesti test razmjernosti stavljajući u razmjer visinu potraživanja predlagatelja osiguranja u odnosu na vrijednost predmeta i sredstava osiguranja iz ovog ovršnog predmeta i predmeta koji se vodi kod Općinskog suda u Zadru pod poslovnim brojem:

Ovr-237/2023, ispitati će uvjete može li se predlagatelj potpuno namiriti jednim sredstvom, te ocijeniti nužnost istodobnog provođenja tri različita postupka radi naplate istog potraživanja temeljem iste ovršne isprave, te donijeti novu na zakonu osnovanu odluku o prijedlogu protivnice za ograničenje sredstava odnosno predmeta osiguranja i ovrhe, kao i odluku o prijedlogu za odgodu ovrhe, a vezano s tim ponovno odlučiti i o prigovoru prava na dom.

Slavonski Brod, 19. prosinac 2025.

Sutkinja

Mirjana Šebalj Meglajec