REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

Tome Skalice 2, Slavonski Brod

Poslovni broj: Gž-981/2025-4

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Slavonskom Brodu, u vijeću sastavljenom od sudaca Draženke Ilak, predsjednice vijeća, Lidije Klašnja-Petrović, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Mirjane Šebalj Meglajec, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja MC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Ediju Crnovšaninu, odvjetniku u Zagrebu protiv tuženika Adriatic osiguranje d.d. Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976, zastupanog po punomoćniku Mislavu Biočić, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri, Zagreb, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude i rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, od 28. svibnja 2025., poslovni broj: Pn-233/2020-73, u sjednici vijeća održanoj 19. prosinca 2025.,

r i j e š i o  j e

I Uvažava se žalba tuženika Adriatic osiguranje d.d. Zagreb, ukida se presuda i rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, od 28. svibnja 2025., poslovni broj: Pn-233/2020-73 u pobijanoj točki I, II, III i IV izreke presude i u točki II izreke rješenja te se u tom dijelu predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

II Odbija se tužitelj MC sa zahtjevom za troškove odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1. Odlukom suda prvog stupnja:

presuđeno je:

„I. Nalaže se tuženiku ADRIATIC OSIGURANJE d.d., OIB: 94472454976, Listopadska 2, Zagreb, naknaditi tužitelju MC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], SC, M, štetu u visini od 14.950,36 EUR, sa zateznom kamatom tekućom od 18. siječnja 2019. do isplate, po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku ADRIATIC OSIGURANJE d.d., OIB: 94472454976, Listopadska 2, Zagreb, naknaditi tužitelju MC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], SC, M, štetu u visini u visini od 43.959,06 EUR, sa zateznom kamatom tekućom od 31. 10. 2023. po stopi koja se do 31. prosinca 2023. određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku ADRIATIC OSIGURANJE d.d., OIB: 94472454976, Listopadska 2, Zagreb, tužitelju MC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], SC, M, isplatiti ukupni iznos u visini od 6.521,85 EUR na ime dospjelih iznosa trajne tuđe pomoći i njege (trajna renta) zajedno sa zateznom kamatom po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, i to koja na:

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 05. 2019. pa do isplate, a na iznos od 26,44 eura od 1. studenog 2023. do isplate,

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 06. 2019. pa do isplate, a na iznos od 35,29 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 07. 2019. pa do isplate, a na iznos od 38,59 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 08. 2019. pa do isplate, a na iznos od 38,59 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 09. 2019. pa do isplate, a na iznos od 35,29 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 10. 2019. pa do isplate, a na iznos od 38,59 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 11. 2019. pa do isplate, a na iznos od 35,29 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 12. 2019. pa do isplate, a na iznos od 35,59 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 01. 2020. pa do isplate, a na iznos od 38,59 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 02. 2020. pa do isplate, a na iznos od 31,99 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 03. 2020. pa do isplate, a na iznos od 38,59 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 04. 2020. pa do isplate, a na iznos od 35,29 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 05. 2020. pa do isplate, a na iznos od 38,59 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 06. 2020. pa do isplate, a na iznos od 35,29 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 07. 2020. pa do isplate, a na iznos od 38,59 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 08. 2020. pa do isplate, a na iznos od 38,59 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 09. 2020. pa do isplate, a na iznos od 35,29 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 10. 2020. pa do isplate, a na iznos od 38,59 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 11. 2020. pa do isplate, a na iznos od 35,29 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 12. 2020. pa do isplate, a na iznos od 38,59 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 01. 2021. pa do isplate, a na iznos od 38,59 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 02. 2021. pa do isplate, a na iznos od 28,69 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 03. 2021. pa do isplate, a na iznos od 38,59 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 04. 2021. pa do isplate, a na iznos od 35,29 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 05. 2021. pa do isplate, a na iznos od 38,59 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 06. 2021. pa do isplate, a na iznos od 35,29 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 07. 2021. pa do isplate, a na iznos od 38,59 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 08. 2021. pa do isplate, a na iznos od 38,59 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 09. 2021. pa do isplate, a na iznos od 35,29 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 10. 2021. pa do isplate, a na iznos od 38,59 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 11. 2021. pa do isplate, a na iznos od 35,29 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 12. 2021. pa do isplate, a na iznos od 38,59 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 01. 2022. pa do isplate, a na iznos od 38,59 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 02. 2022. pa do isplate, a na iznos od 28,69 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 03. 2022. pa do isplate, a na iznos od 38,59 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 04. 2022. pa do isplate, a na iznos od 35,29 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 05. 2022. pa do isplate, a na iznos od 38,59 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 06. 2022. pa do isplate, a na iznos od 35,29 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 07. 2022. pa do isplate, a na iznos od 38,59 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 08. 2022. pa do isplate, a na iznos od 38,59 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 09. 2022. pa do isplate, a na iznos od 35,29 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 10. 2022. pa do isplate, a na iznos od 38,59 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 11. 2022. pa do isplate, a na iznos od 35,29 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 12. 2022. pa do isplate, a na iznos od 38,59 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 01. 2023. pa do isplate, a na iznos od 38,59 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 02. 2023. pa do isplate, a na iznos od 28,69 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 03. 2023. pa do isplate, a na iznos od 38,59 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 04. 2023. pa do isplate, a na iznos od 35,29 eura od 1. studenog 2023. do isplate,

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 05. 2023. pa do isplate, a na iznos od 38,59 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 06. 2023. pa do isplate, a na iznos od 35,29 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 07. 2023. pa do isplate, a na iznos od 38,59 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 08. 2023. pa do isplate, a na iznos od 38,59 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 09. 2023. pa do isplate, a na iznos od 35,29 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 10. 2023. pa do isplate, a na iznos od 38,59 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 99,00 € sa zateznom kamatom od 10. 11. 2023. godine, pa do isplate,

- iznos od 102,30 € sa zateznom kamatom od 10. 12. 2023. godine, pa do isplate

- iznos od 102,30 € sa zateznom kamatom od 10. 01. 2024. godine, pa do isplate,

- iznos od 95,70 € sa zateznom kamatom od 10. 02. 2024. godine, pa do isplate,

- iznos od 102,30 € sa zateznom kamatom od 10. 03. 2024. godine, pa do isplate,

- iznos od 99,00 € sa zateznom kamatom od 10. 04. 2024. godine, pa do isplate,

- iznos od 102,30 € sa zateznom kamatom od 10. 05. 2024. godine, pa do isplate,

- iznos od 99,00 € sa zateznom kamatom od 10. 06. 2024. godine, pa do isplate,

- iznos od 102,30 € sa zateznom kamatom od 10. 07. 2024. godine, pa do isplate,

- iznos od 102,30 € sa zateznom kamatom od 10. 08. 2024. godine, pa do isplate,

- iznos od 99,00 € sa zateznom kamatom od 10. 09. 2024. godine, pa do isplate, sve u roku 15 dana.

IV. Nalaže se tuženiku OIB: 94472454976, Listopadska 2, Zagreb, isplaćivati tužitelju MC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na ime trajne tuđe pomoći i njege (trajna renta) mjesečni iznos od 99,00 EUR, počevši od 10. listopada 2024., pa nadalje, dok budu postojali zakonski uvjeti, s time da je sve dospjele, a neisplaćene mjesečne obroke, tuženik dužan tužitelju isplatiti odjednom, zajedno sa zateznom kamatom, tekućom od dospijeća svakog pojedinog mjesečnoga iznosa rente, koji dospijeva 10 - tog u mjesecu za tekući mjesec, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana, a buduće i mjesečne obroke do svakoga 10-tog, u mjesecu za tekući mjesec.

V. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev kojim tužitelj potražuje isplatu iznosa od 587,22 eura s osnove naknade neimovinske štete, iznos od 26,40 eura na ime dospjelih iznosa rente s osnove tuđe pomoći i njege te zahtjev za naknadu zateznih kamata na dosuđene iznose naknade za tuđu pomoć i njegu u visini 63,71 eura mjesečno koji su dospjeli do 31. listopada 2023. za razdoblje od dospijeća do 31. listopada 2023.“

riješeno je:

„I. Dopušta se preinaka tužbe učinjena podneskom tužitelja od 31. listopada 2023. za iznos od 44.546,28 EUR povećanjem tužbenog zahtjeva radi isplate neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti te u odnosu na zahtjev za isplatu zateznih kamata na iznos neimovinske štete u visini 14.950,36 EUR, za razdoblje od 18. siječnja 2019. do podnošenja tužbe.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak ovog postupka u iznosu od 13.875,17 eura sa zateznim kamatama koje teku od 28. svibnja 2025. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.“

2. Pravodobno podnesenom žalbom tuženik pobija prvostupanjsku odluku u dosuđujućem dijelu, kao i odluku o troškovima parničnog postupka zbog svih žalbenih razloga navedenih u članku 353. stavak 1. točka 1., 2. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19; dalje ZPP), s prijedlogom da se žalba uvaži i prvostupanjska odluka preinači na način da se tužbeni zahtjev odbije i tuženiku dosudi naknada parničnog troška, a podredno da se pobijana odluka, zajedno s odlukom o parničnom trošku ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Traži troškove žalbenog postupka.

2.1. U žalbi navodi da je prvostupanjski sud nezakonito donio odluku o nepostojanju doprinosa tužitelja za nastanak štetnog događaja, da je nezakonito utvrdio opseg imovinske štete i štete zbog tuđe pomoći i njege, da je dosuđena previsoka naknada neimovinske štete te da je nezakonita odluka o parničnom trošku.

2.2. Navodi da je prigovor doprinosa tužitelja nastanku štetnog događaja i predmetne štete utemeljen na činjenici da se kritične zgode tužitelj kretao rubom kolnika, umjesto travnatom površinom uz rub kolnika, a s obzirom na odredbu članka 124. Zakona o sigurnosti prometa na cestama prema kojoj se pješaci ne smiju kretati niti zadržavati na kolniku te se pješak mora kretati nogostupom ili drugom površinom određenom za kretanje pješaka, odnosno površinom pokraj kolnika prikladnom za kretanje pješaka, zatim da opis travnate površine pored kolnika, kao i opis nagiba pod kojim se ta površina spušta od kolnika i navodno postojanje lokvi, kao i visina trave koja je navodno onemogućavala pješacima kretanje, u prvostupanjskoj presudi ne odgovara stvarnom stanju, budući da se i s fotografija sačinjenih na očevidu jasno vidi da je nagib površine pored kolnika minimalan i gotovo zanemariv i nikako nije mogao predstavljati zapreku za kretanje pješacima, da su fotografije očevida učinjene u svibnju, dakle u vrijeme najbujnije vegetacije pa čak ni u to vrijeme visina trave nije predstavljala zapreku kretanja pješaka te da je stvaranje lokvi na predmetnoj površini gotovo nemoguće s obzirom da je površina travnata, a teren pun šljunka i sve to na blagoj kosini pa uostalom niti prilikom očevida nisu nađene nikakve lokve, iako je i u vrijeme očevida padala kiša pa da je iz navedenih razloga vidljivo da je tužitelj prekršio odredbu članka 124. stavka 3. Zakona o sudskim pristojbama i time doprinio nastanku štetnog događaja. Ujedno tuženik ukazuje da sutkinja koja je donijela odluku nije sudjelovala u očevidu i nije vidjela predmetnu površinu zbog čega postoji opravdana sumnja u pravilnost njezine odluke, zbog čega smatra da je u ovom dijelu prvostupanjske presude pogrešno primijenjeno materijalno pravo iz članka 124. Zakona o sigurnosti prometa na cestama i članka 1067. Zakona o obveznim odnosima, ali i da je pobijana presuda obuhvaćena bitnim povredama odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točka 11. ZPP-a i članka 354. stavka 1., u svezi članka 4., 8., 227. i 228. ZPP-a pa predlaže da se usvoji prigovor doprinosa tužitelja predmetnoj šteti za 20%.

2.3. Tuženik osporava nalaz i mišljenje medicinskog vještaka navodeći da nalaz nema kvalitete kakvim ga kvalificira prvostupanjski sud, da je svoje primjedbe na nalaz tuženik isticao i tijekom prvostupanjskog postupka, uz prijedlog da se provede novo medicinsko vještačenje, da je nalazom vještaka utvrđeno umanjenje životne i radne sposobnosti za 62% i da tužitelj bez štake nije u mogućnosti prevaliti više od 2 metra, bez pridržavanja i nesigurnosti te da je tužitelju trajno i svakodnevno potrebna pomoć drugih osoba jer nije sposoban samostalno se brinuti o sebi i da suprotno ovakvom utvrđenju govore činjenice prema kojima je zdravstveni status tužitelja nakon završenog liječenja takav da se 2019. vratio na posao i na radno mjesto čuvara, što svakako ne bi bio sposoban da je otežano pokretan i da mu je svakodnevno potrebna tuđa pomoć i njega, da je nakon dvije godine rada otišao u starosnu mirovinu te da je osim toga, iz fotografija i detektivskih izvješća koje je tuženik predao u spis, jasno vidljivo da je tužitelj posve sposoban samostalno se kretati i obavljati poslove s umjerenim pa i većim opterećenjem i to bez upotrebe ortopedskog pomagala, međutim da je predmetne prigovore sud prvog stupnja ocijenio neosnovanim, obezvrjeđujući slike tužitelja kako kosi travu trimerom, na način da iste ocjenjuje samo jednokratnim pokušajem košnje tužitelja, kada je tužitelj navodno zaključio da to više nije u mogućnosti raditi, iako je dovoljno pogledati opremu tužitelja, dakle radno odijelo, kacigu, radnu obuću pa zaključiti da takvu opremu ne navlači osoba koja će tek probati kositi travu, zbog čega tuženik smatra da je pobijana presuda obuhvaćena bitnom povredom parničnog postupka iz članka 354. stavka 1. ZPP-a u svezi članka 261. ZPP-a i bitnom povredom iz članka 354. stavka 2. točka 11. ZPP-a.

2.4. U daljnjem dijelu žalbe tuženik osporava visinu naknade za neimovinsku štetu dosuđenu prvostupanjskom presudom. Tuženik tvrdi da čak i kad bi se prihvatio po tuženiku sporni opseg štete dosuđen u iznosu od 71.200,00 eura, da je prvostupanjski sud, odmjerivši tužitelju naknadu neimovinske štete preko ukupnog iznosa od 60.000,00 eura pogrešno primijenio materijalno pravo iz članka 1100. ZOO-a s obzirom da ista znatno odstupa od stajališta Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Su-1331-VI/02 i Su-1372-II/02 i da nema pravnog utemeljenja odmjeriti tužitelju naknadu štete koja za 20% premašuje iznos naknade koju u sudskoj praksi predviđaju Orijentacijski kriteriji Vrhovnog suda RH.

2.5. Osim navedenog, tuženik osporava i odluku o troškovima parničnog postupka u smislu primjene Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 138/2023; dalje Tarifa), koja je stupila na snagu 25. studenog 2023. i retroaktivnosti iste, smatrajući da je prvostupanjski sud trebao primijeniti Tarifu koja je bila na snazi u vrijeme izvršenja pojedinih odvjetničkih radnji.

3. U odgovoru na žalbu tužitelj predlaže žalbu odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

4. Žalba tuženika je osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadu imovinske i neimovinske štete zbog ozljeda koje su nastale u prometnoj nesreći od 6. studenog 2017., u kojoj je tužitelj teško stradao kao pješak, pri naletu osobnog automobila registarske oznake [registarska oznaka], kojim je upravljao osiguranik tuženika GC.

6. Zbog povrede prava osobnosti i imovinske štete, tužitelj je postavio tužbeni zahtjev na ukupan iznos od 241.800,00 kn, a nakon provedenih vještačenja, prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu tužitelj traži za povredu prava osobnosti iznos od 59.496,64 eura, za dospjelu tuđu pomoć i njegu iznos od 6.548,25 eura te rentu zbog trajne tuđe pomoći i njege u mjesečnom iznosu od 99,00 eura.

7. Prvostupanjski sud za povredu prava osobnosti dosuđuje tužitelju iznos od 58.909,42 eura, za dospjelu imovinsku štetu iznos od 6.521,85 eura i rentu u mjesečnom iznosu od 99,00 eura, dok kao neosnovan odbija tužbeni zahtjev u iznosu od 587,22 eura s osnova naknade neimovinske štete, iznos od 26,40 eura na ime dospjelih iznosa rente s osnove tuđe pomoći i njege te zahtjev za naknadu zateznih kamata na dosuđene iznose naknade za tuđu pomoć i njegu u visini 63,71 eura mjesečno koji su dospjeli do 31. listopada 2023. za razdoblje od dospijeća do 31. listopada 2023.

8. Odlučujući o osnovanosti tužbenog zahtjeva prvostupanjski sud svoje stajalište izraženo u pobijanoj presudi temelji na slijedećim utvrđenim činjenicama:

- da je tužitelj 6. studenog 2017., stradao kao pješak, kada je uslijed neprilagođene brzine kretanja stanju i uvjetima na kolniku, na njega naletjelo vozilo osiguranika tuženika,

- da u postupku nije sporan štetni događaj i pasivna legitimacija,

- da je tuženik iznio prigovor doprinosa tužitelja nastaloj šteti i da je sporna visina štete,

- da je prometnim vještačenjem utvrđeno da je u trenutku štetnog događaja, uz desni rub kolnika, gledano u smjeru kretanja vozila osiguranika, putem kojim se kretao tužitelj, postojala bankina širine 0,5 m, koja je bila ispunjena kišnicom, zatim mekani travnati teren, da je osiguranik tuženika u desnom zavoju izgubio nadzor nad vozilom koje je u zanošenju izletjelo izvan kolnika s desne strane, da se tužitelj kretao uz lijevi rub kolnika, u susret vozilu kada je vozilo s prednjim dijelom naletjelo na tužitelja (potpuni čeoni nalet), zatim da osiguranik tuženika da nije poduzeo radnju kočenja prošao bi desnim zavojem bez izlijetanja pa do štetnog događaja ne bi došlo, a da bi tužitelj ovaj događaj izbjegao da se kretao oko 1.5 m duboko od ruba kolnika po mekoj travnatoj površini te da se oko 500 m prije mjesta štetnog događaja, gledano u smjeru kretanja tužitelja, nalazi prometni znak opasnosti "Pješaci na cesti", s dopunskom pločom na kojoj piše "PJEŠACI – krećite se lijevim rubom ceste" i da se stoga tužitelj u trenutku štetnog događaja kretao u skladu s prometnom signalizacijom, lijevim rubom ceste,

- da je medicinskim vještačenjem po sudskim vještacima dr. Mladenu Miškulinu i dr. ĆC utvrđeno da je tužitelj u štetnom događaju zadobio višestruke tjelesne ozljede i da postoji uzročno-posljedična veza između načina ozljeđivanja opisanog u tužbi i iskazu tužitelja i zadobivenih ozljeda i trajnih posljedica, da je liječenje tužitelja završeno 17. siječnja 2019., a trajne posljedice ozljede slijedeće: stanje nakon eksplorativne laparotomije i suture jetre, bez poremećaja peristaltike, stanje nakon prijeloma poprečnih nastavaka kralješaka L2 i L3 s posljedičnim umanjenje pokretljivosti LS dijela kralješnice u srednjem stupnju te s kroničnim bolnim lumbosakralnim sindromom, stanje nakon luksacije kuka te prijeloma zdjelice i acetabuluma uz tešku posttraumatsku artrozu desnog kuka, stanje nakon kompleksne ligamentarne ozljede desnog koljena s posljedičnom nestabilnosti u više ravnina koja zahtijeva nošenje ortopedskog pomagala steznika te uz posljedičnu tešku posttraumatsku artrozu desnog koljena umanjenjem pokreta istoga u srednjem do teškom stupnju, da je s psihijatrijskog stajališta tužitelj razvio simptomatiku elemenata PTSP a, u primarno psihički vulnerabilne strukture, da nakon ove prometne nesreće ne može raditi sve što je prije mogao obzirom da su mu zaostale velike posljedice na desnoj nozi, zdjelici, ne može obuti desnu cipelu odnosno sagnuti se da poveže vezice i sl. i da je upravo realna opasnost po tjelesni integritet, uz dugotrajno liječenje i zaostale tjelesne posljedice i dovela do razvoja psihičkog poremećaja, da je tužitelj trpio fizičke bolove i strah, zaostalo mu je naruženje u teškom stupnju i duševne boli zbog smanjenja životnih aktivnosti od 62% i to 55% s ortopedsko-traumatološkog stajališta i 10% s psihijatrijskog stajališta, da tužitelj nije u mogućnosti obavljati poslove šumskog radnika, već isključivo sjedeće poslove, da nije u stanju obavljati poslove primjerene dobi oko kuće i okućnice, da ne može dizati terete i da može odraditi neke lakše poslove, da se tužitelj može unutar kuće kretati samostalno, uz pridržavanje i uz određene vrste pomagala, dok na imalo duže relacije bez pomagala može ići vrlo teško i da je tužitelj od strane vještaka upitan koje poslove može raditi oko kuće, na što je između ostalog odgovorio da je pokušao kositi travu trimerom, a što mu nije uspjelo i da tužitelju bila potrebna tuđa pomoć i njega te i buduća trajna tuđa pomoći i njega od 1 sata dnevno.

9. Polazeći, dakle od naprijed utvrđenih činjenica prvostupanjski sud zaključuje da se tužitelj kao pješak kretao uz rub kolnika u smjeru suprotnom od smjera kretanja osiguranika tuženika odnosno sukladno prometnoj signalizaciji, znaku opasnosti "Pješaci na cesti" s dopunskom pločom na kojoj piše "PJEŠACI–krećite se lijevim rubom ceste", da na predmetnoj cesti nema nogostupa kojim se mogu kretati pješaci, već je putem kojim se kretao tužitelj, postojala bankina širine 0,5 m koja je bila ispunjena kišnicom, a nakon bankine prostirao se mekani travnati teren i da s obzirom na suglasne navode tužitelja i svjedoka da je u trenutku prometne nezgode trava bila visine 30 – 40 cm, da je padala kiša i da je bilo sklisko, da nema doprinosa tužitelja predmetnom štetnom događaju. U odnosu na prigovori tuženika da se tužitelj trebao kretati pored kolnika na kojem je postojala površina prikladna za kretanje prvostupanjski sud ističe da je takav prigovor u suprotnosti sa izvedenim dokazima, a osobito s mišljenjem prometnog vještaka prema kojem bi se nezgoda u tehničkom smislu mogla izbjeći samo da se tužitelj kretao oko 1,5 metar duboko od ruba kolnika, a u konkretnom slučaju travnata površina s desne strane kolnika, gledano u smjeru kretanja vozila osiguranika tuženika, nije prikladna za kretanje pješaka jer se radi o skliskoj travnatoj površini i nagibu na kojem se nalazi i šipražje, slijedom čega prvostupanjski sud zaključuje da nema doprinosa tužitelja visini štete.

10. Dalje prvostupanjski sud utvrđuje da tužitelju, s obzirom na pretrpljene fizičke bolove i duševne boli pripada pravična novčana naknada za povredu prava osobnosti na temelju članka 1100. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18; dalje ZOO), u iznosu od 71.200,00 eura, što umanjeno za nesporno isplaćeni iznos od 12.290,58 eura, iznosi 58.909,42 eura. Pri tome prvostupanjski sud navodi da primjedbe tuženika na nalaz i mišljenje medicinskih vještaka nisu dovele u pitanje pravilnost danog nalaza i mišljenja i da fotografije iz Izvješća Agram detektiva od 14.5.2020., nisu dovele u sumnju nalaz i mišljenje vještaka jer okolnost da je tužitelj u svom vrtu u jednom navratu kosio s malim trimerom, koji je težine 2-3 kg, ne dovode u pitanje ocjenu trajnih posljedica koju su dali vještaci u ovoj pravnoj stvari i da iz tih fotografija nije vidljivo ima li tužitelj poteškoća pri hodanju i košenju, koliko dugo je mogao kositi, odnosno u kojoj mjeri trpi posljedice predmetnog ozljeđivanja navedene u nalazu i mišljenju vještaka, a osobito ako se uzme u obzir da je prema kazivanju vještaka tužitelj sam rekao da je probao kositi travu sa trimerom, međutim, da nije uspio.

11. Pored navedenog prvostupanjski sud dosuđuje tužitelju tuđu pomoć i njegu, prema cijeni od 3,30 eura za jedan sat i to za dospjele iznose tuđe pomoći od 1 sata dnevno ukupno 6.521,85 eura, a ubuduće rentu od 99,00 eura mjesečno dok za to budu postojali zakonski uvjeti, s obzirom da je tuđa pomoć i njega u preostalim iznosima nesporno isplaćena tužitelju.

12. Ispitujući pobijanu presudu u odnosu na istaknute žalbene razloge kao i na razloge o kojima drugostupanjski sud vodi računa po službenoj dužnosti na temelju članka 365. stavka 2. ZPP-a, utvrđeno je da prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a, kao niti bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti jer pobijana presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati pravilnost i zakonitost iste te je prvostupanjski sud o spornim činjenicama iznio svoje zaključke i mišljenja koja su jasno obrazložena. Isto tako nisu počinjene niti relativno bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 1., u svezi članka 4., 8., 227. i 228. ZPP-a. Naime, na temelju članka 224. ZPP-a, sud može iz važnih razloga odlučiti da se određeni dokazi izvedu pred sucem zamoljenog suda, koji ima sve ovlasti koje ima sudac pred kojim se dokazi izvode na glavnoj raspravi. S obzirom da je prvostupanjski sud smatrao potrebnim provesti očevid prometne nesreće uz nazočnost sudskih vještaka i osoba koje su sudjelovale u prometnoj nesreći, a mjesto inkriminiranog događaja nalazi se na području Općinskog suda u Karlovcu, prvostupanjski sud je imao osobito važne razloge za primjenu članka 224. ZPP-a, prvenstveno zbog smanjenja troškova postupka, zatim jer lokalni sud ima bolju koordinaciju s policijom područja u kojem se dogodila prometna nesreća, veća je vjerojatnost dolaska svjedoka (vozača osobnog automobila), manji je rizik izostanaka s ročišta i odgode ročišta te je puno vjerojatnije pravodobna provedba očevida uz znatno smanjene troškove postupka pa s obzirom na odredbu članka 224. stavak 4. ZPP-a, prema kojoj zamoljeni sudac ima sve ovlasti vijeća odnosno suca zaduženog za predmet, nije počinjena relativno bitna povreda iz članka 354. stavka 1. ZPP-a, u svezi članka 4. 227. i 228. ZPP-a, a isto tako niti povreda iz članka 8. ZPP-a jer je prvostupanjski sud prema svom uvjerenju, ocjenom provedenih dokaza obrazložio koje činjenice u postupku smatra dokazanim.

13. U odnosu na istaknuti prigovor doprinosa tužitelja štetnom događaju, a time i visini štete u omjeru od 20%, ovaj sud ocjenjuje da je pravilan zaključak prvostupanjskog suda da nema doprinosa tužitelja šteti, s obzirom da je ponašanje tužitelja bilo u skladu s prometnim znakom koji pješake upućuje upravo na kretanja pješaka uz lijevi rub ceste jer uz cestu nije postojao nogostup, a uz rub kolnika se nalazila bankina koja nije asfaltirana u širini od 0,5 m i travnata površina koje je u trenutku prometne nesreće bila mokra i skliska pa u takvim okolnosti mokra i blatnjava bankina te mokra i skliska travnata površina ne predstavlja niti razumnu, niti sigurnu alternativu za kretanje pješaka jer bi se u takvim uvjetima pješak izlagao povećanom riziku klizanja i pada i u tom slučaju mogućeg nekontroliranog povratka na kolnik pa stoga tužitelj nije prekršio prometne propise, nije postupao nepažljivo, nije imao sigurnu alternativu kretanja i nije pridonio nastanku prometne nesreće.

14. U odnosu na istaknutu relativno bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 1. ZPP-a u svezi članka 261. ZPP-a, o istoj se za sada ne može raspravljati niti se može zauzeti konačno stajalište o postojanju navedene procesne povrede jer u odnosu na žalbene navode tuženika, priložene fotografije tužitelja i detektivsko izvješće koje je tuženik predao prije zaključenja prethodnog postupka, prvostupanjski sud nije potpuno i pravilno utvrdio činjenično stanje, odnosno nije saslušao vještaka i tužitelja na naprijed navedene odlučne okolnosti.

14.1. Tuženik je prije zaključenja prethodnog postupka dostavio u spis fotografije tužitelja na kojima je vidljivo da se tuženik nesmetano kreće bez ortopedskog pomagala, da u radnom odijelu i sa zaštitom za glavu, trimerom kosi travu u dvorištu, a u odnosu na dostavljene fotografije prvostupanjski sud smatra da fotografije iz Izvješća Agram detektiva od 14.5.2020., nisu dovele u sumnju nalaz i mišljenje vještaka jer okolnost da je tužitelj u svom vrtu u jednom navratu kosio s malim trimerom, koji je težine 2-3 kg, ne dovode u pitanje ocjenu trajnih posljedica koju su dali vještaci u ovoj pravnoj stvari, kao i da iz tih fotografija nije vidljivo ima li tužitelj poteškoća pri hodanju i košenju, koliko dugo je mogao kositi, a osobito ako se uzme u obzir da je prema kazivanju vještaka tužitelj sam rekao da je probao kositi travu sa trimerom, međutim, da nije uspio. Pri tome prvostupanjski sud nije fotografije predočio medicinskom vještaku jer to ne proizlazi niti iz nalaza i mišljenja vještaka, niti iz zapisnika s ročišta na kojem je vještak saslušan, a osim toga nije, nakon što je tuženik na ročištu od 24. siječnja 2025. iznio primjedbe na nalaz, ispitao vještaka i pozvao istog da se na primjedbe tuženika očituje. Prvostupanjski sud u svezi priloženih fotografije nije ispitao ni tužitelja, već je iznio svoje stavove zašto smatra da fotografije nemaju utjecaj na mišljenje vještaka, iako je vještak iskazao da se tužitelj samostalno, uz pridržavanje i određene vrste pomagala može kretati unutar kuće, dok na imalo duže relacije bez pomagala može ići izuzetno teško, a s pomagalima vještak je tu relaciju procijenio na nekih pedesetak do sto metara. Osim toga vještak je zbog posljedica prometna nesreće, između kojih je i navedena teško ograničena pokretljivost, procijenio duševne boli tužitelja zbog smanjene životne aktivnosti.

14.2. U odnosu na sporne fotografije snimljene po privatnom istražitelju, valja istaknuti da Zakon o parničnom postupku sve do Novele iz 2022., nije sadržavao izričite odredbe o nezakonitim dokazima. Međutim, sama činjenica da je dokaz pribavljen protivno posebnim propisima, ne znači nužno i njegovu automatsku procesnu nedopuštenost. Imajući u vidu da se na ovaj postupak primjenjuje ZPP, važeći u trenutku pokretanja postupka te da isti ne propisuje izričitu zabranu izvođenja nezakonito pribavljenih dokaza, ovaj sud smatra da je u konkretnim okolnostima slučaja dopušteno izvesti predmetni dokaz i cijeniti njegov sadržaj, osobito radi utvrđivanja pravilnog i potpunog činjeničnog stanja. Naime, s obzirom na značajnu visinu dosuđene štete, uključujući i trajnu rentu, kao i činjenicu da je za pravilnu odluku nužno utvrditi stvarno zdravstveno stanje tužitelja, o kojem neposredno ovisi visina pravične novčane naknade za povredu prava osobnosti, visina dospjele imovinske štete i buduće rente, ovaj drugostupanjski sud ocjenjuje da interes pravičnog suđenja i pravilne primjene materijalnog prava preteže nad povredom postupka pribavljanja dokaza. Stoga je u konkretnom slučaju bilo potrebno uzeti u obzir dokaze koje je dostavio tuženik neovisno o činjenici da isti nisu pribavljeni u skladu sa člankom 12. Zakona o privatnim detektivima („Narodne novine“ broj: 24/09 i 114/22) te provesti njihovu ocjenu kroz ispitivanje tužitelja i saslušanje vještaka, radi utvrđivanja svih relevantnih činjenica pa propuštanjem navedenog, prvostupanjski sud nije u dovoljnoj mjeri raspravio sve odlučne činjenice, čime je činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrđeno.

14.3. Tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci poslovni broj: Rev- 1472/2024-2 11. prosinca 2024., smatra važnim utvrđivanje stvarnog zdravstvenog stanja tužitelja te navodi: „Uvažavajući naprijed navedeno o pravu na obrazloženu sudsku odluku, ovaj sud smatra da u pobijanoj drugostupanjskoj presudi nisu izneseni dostatni razlozi o odbijanju dokaznih prijedloga tuženika u odnosu na ključne elemente spora (utvrđivanje stvarnog zdravstvenog stanja tužitelja), a na koje je tuženik ukazivao u dosadašnjem tijeku postupka. Naime, u konkretnom slučaju tuženik je predlagao (neizvedene) dokaze na činjenične tvrdnje iznijete tijekom postupka (između ostalog osporavao je potrebu tužitelja za tuđom pomoći i njegom i ocjenu medicinskih vještaka o stupnju smanjenja životnih aktivnosti tužitelja). Kao što je već rečeno, prvostupanjski sud odbija te dokazne prijedloge jer da je činjenično stanje dovoljno rasvijetljeno i utvrđeno, a da pritom ne daje razloge zašto ti dokazi (po svojem sadržaju i vjerodostojnosti) ne bi mogli utjecati na zaključak o postojanju odlučnih činjenica (posebno fotografije o fizičkim aktivnostima tužitelja).“

14.4. S obzirom da prvostupanjski sud nije na pravilan i potpun način raspravio sve sporne činjenice u postupku i da je tužitelju dosudio za povredu prava osobnosti jedinstveni iznos bez, u obrazloženju iznesenih pojedinih kvalifikatornih elemenata, ovaj drugostupanjski sud, dok se ne upotpuni i pravilno utvrdi činjenično stanje, ne može ocijeniti primjenu materijalnog prava u odnosu na dosuđenu pravičnu novčanu naknadu, kao niti u odnosu na dosuđenu imovinsku štetu.

15. Kako prvostupanjski sud nije potpuno i pravilno utvrdio činjenično stanje, na temelju odredbe članka 370. ZPP-a, ukinuta je prvostupanjska presuda u pobijanoj točki I, II, III i IV izreke i predmet je vraćen istom sudu na ponovno odlučivanje u fazu glavne rasprave.

16. Budući da je ukinuta odluka o glavnoj stvari, valjalo je ukinuti i odluku o parničnom trošku sadržanu u točki II izreke prvostupanjskog rješenja.

17. Točka V izreke prvostupanjske presude i točka I izreke prvostupanjskog rješenja, nisu pobijane žalbom pa iste ostaju neizmijenjene.

18. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će održati novu glavnu raspravu na kojoj će utvrditi sve odlučne činjenice na koje mu je ukazano ovim rješenjem na način da će na ročište pozvati medicinskog vještaka i tužitelja i istima predočiti sporne fotografije iz Izvješća Agram detektiva od 14.5.2020. te ih detaljno na sve sporne okolnosti ispitati, zatim će vještaka zadržati u sudnici sve dok se ne rasprave sve stranačke primjedbe na nalaz i dok se vještak ne očituje na iste, nakon čega će sve provedene dokaze ocijeniti primjenom članka 8. ZPP i donijeti novu odluku o tužbenom zahtjevu, kao i o troškovima postupka i za svoju odluku dati jasne, valjane i potpune razloge, a novom odlukom odlučit će i o cjelokupnim troškovima postupka te će sukladno odredbi članka 166. stavka 3. ZPP-a, odlučiti i o troškovima ovog žalbenog postupka.

19. Tužitelj je odbijen sa zahtjevom za troškove odgovora na žalbu jer ta radnja nije bila potrebna za žalbeni postupak.

20. Iz navedenih razloga odlučeno je kao u izreci rješenja.

Slavonski Brod, 19. prosinca 2025.

Predsjednica vijeća

Draženka Ilak