REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-5150/2018-41

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu po sucu Siniši Marinoviću, a po prijedlogu više sudske savjetnice-specijalistice Alme Beganović, u pravnoj stvari tužitelja RD iz [adresa], Ul. 22. rujna 1991. br. 8, OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Alan Hranilović, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika REPUBLIKE HRVATSKE, OIB: 52634238587, kojeg zastupa Općinsko građansko državno odvjetništvo u Zagrebu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 12. prosinca 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i AD, zamjenice u OGDO, 19. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku da tužitelju isplati iznos od 338,83 Eura bruto zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na iznos od:

- 11,49 Eura počevši od 6. travnja 2012. do isplate,

- 29,16 Eura počevši od 7. svibnja 2012. do isplate,

- 19,97 Eura počevši od 6. lipnja 2012. do isplate,

- 2,32 Eura počevši od 7. kolovoza 2012. do isplate,

- 35,50 Eura počevši od 7. rujna 2012. do isplate,

- 17,92 Eura počevši od 9. svibnja 2013. do isplate,

- 19,29 Eura počevši od 7. lipnja 2013. do isplate,

- 17,25 Eura počevši od 5. srpnja 2013. do isplate,

- 17,14 Eura počevši od 7. kolovoza 2013. do isplate,

- 11,20 Eura počevši od 5. rujna 2013. do isplate,

- 17,14 Eura počevši od 7. studenog 2013. do isplate,

- 18,78 Eura počevši od 9. prosinca 2013. do isplate,

- 6,72 Eura počevši od 17. siječnja 2014. do isplate,

- 37,73 Eura počevši od 8. travnja 2014. do isplate,

- 18,01 Eura počevši od 9. lipnja 2014. do isplate,

- 20,33 Eura počevši od 7. veljače 2017. do isplate,

- 38,88 Eura počevši od 7. travnja 2017. do isplate,

po stopi određenoj u razdoblju do 31. srpnja 2015. za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a u razdoblju od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. po stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, izuzev isplatu zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u navedenim bruto iznosima, u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja u dijelu koji se odnosi na isplatu zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u dosuđenim bruto iznosima, kao neosnovan.

III. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 1.519,76 Eura zajedno s pripadajućim zateznim kamatama tekućim od 19. prosinca 2025. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

IV. Nalaže se tužitelju isplatiti tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 25,00 Eura zajedno s pripadajućim zateznim kamatama tekućim od 19. prosinca 2025. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je zaposlenik tuženika u odjelu osiguranja Zatvora u Zagrebu. Tužitelj povremeno, nakon što od ponedjeljka do petka odradi 40 sati, radi subotom i / ili nedjeljom. Time njegov ukupan broj radnih sati prelazi tjedni fond od 40 radnih sati koji je propisan člankom 8. st. 1. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ("Narodne novine" br. 89/12, u daljnjem tekstu: KU) i člankom 61. st. 1. Zakona o radu ("Narodne novine" br. 93/14). Takav rad se smatra prekovremenim radom i sukladno čl. 44. st. 9. KU koji propisuje: Prekovremenim radom kad je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, kao i svaki sat rada subotom ili nedjeljom. Opisani prekovremeni rad tuženik je propustio evidentirati u obračunima plaća tužitelja i za isti isplatiti naknadu. Temeljem čl. 44. st. 1. al. 2. KU, osnovna plaća službenika i namještenika se uvećava za svaki sat rada i to za prekovremeni rad 50%. Slijedom navedenog, tužitelj potražuje isplatu razlike iznosa koji mu nije isplaćivan s osnova prekovremenog rada. Tužitelj navedeno potražuje za razdoblje koje započinje pet godina i tri mjeseca prije podnošenja ove tužbe i traje do dana podnošenja prijedloga za mirno rješenje spora (15. ožujak 2017.), sve sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dospijeća svakog pojedinog iznosa pa do isplate. Tužitelj je svoje pravo pokušao ostvariti u mirnom postupku sukladno čl. 186. ZPP-a. Tužitelj predlaže provesti vještačenje radi utvrđivanja kojih datuma je tužitelj radio prekovremeno sukladno navodima u tužbi te da vještak specificira za koliko veću plaću bi tužitelj primio da mu je obračunat taj prekovremeni rad.

1.1. Podneskom od 6. listopada 2025. tužitelj predlaže da sud usvoji konačno postavljeni tužbeni zahtjev i naloži tuženiku isplatu ukupnog iznosa od 338,83 EUR sa zateznim kamatama tekućim na mjesečne iznose od dana nakon dospijeća svakog pojedinog iznosa za prethodni mjesec, kao i naknadu parničnog troška sa zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da u cijelosti osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva te ističe da je tužitelju dostavio odgovor na zahtjev za mirno rješenje spora uz dokumentaciju te izračun o osnovi prekovremenog rada, o čemu se isti nije očitovao. Predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev uz naknadu parničnog troška tuženiku.

3. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u Zahtjev za mirno rješenje spora (str. 10- 11 spisa), Prijamnu knjigu-list (str. 12 spisa), Očitovanje na Zahtjev za mirno rješenje spora (str. 16-21 spisa), Obračun neisplaćenog bruto dodatka po osnovi prekovremenog rada tužitelja (str. 121-126, 164, 169, 188, 207, 226, 251 spisa), evidenciju o radnom vremenu tužitelja i evidenciju ostvarenih sati (str. 164-165, 169- 175, 188-194, 207-213, 226- 238, 251-257, 270, 298 spisa), obračunske isprave za isplatu plaće tužitelja (str. 166-168, 176-187, 195-206, 214-225, 239-250, 258-267, 269 spisa), proveden je dokaz financijskim vještačenjem po stalnoj sudskoj vještakinji Lidiji Tkalec Gradinščak iz Vještak Tkalec d.o.o. (str. 278-284 spisa), saslušana je vještakinja Lidija Tkalec Gradinščak (str. 290-291 spisa), proveden je dokaz novim financijskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Zrinku Ručeviću iz Ručević vještačenja d.o.o. (str. 319-325 spisa).

4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 23/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23

- dalje ZPP), sud je utvrdio da je konačno postavljeni tužbeni zahtjev osnovan.

5. Nije sporno da je tužitelj državni službenik zaposlen u državnoj službi u Zatvoru u Zagrebu te da se prije podnošenja ove tužbe obratio nadležnom državnom odvjetništvu u Zagrebu sa zahtjevom za mirno rješenje spora u skladu s člankom 186.a ZPP-a (list 5-6 spisa).

6. Predmet ove parnice je zahtjev tužitelja za isplatu razlika plaća koje su nastale zbog neisplaćenih prekovremenih sati za razdoblje od 15. ožujka 2012. do 15. ožujka 2017.

7. Čl. 94. Zakona o radu („Narodne novine“ broj: 93/14, 127/17- dalje: ZR/14) propisano je da radnik ima pravo na povećanu plaću za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad, te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi.

8. Čl. 44. st. 1. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ("Narodne novine" broj: 104/13) odnosno čl. 38. st. 1. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ("Narodne novine" broj 112/2017 – dalje KU/17) propisano je da će se osnovna plaća službenika i namještenika uvećati za svaki sat rada, između ostalog i za prekovremeni rad za 50%. Dodaci na osnovnu plaću se ne isključuju, a što je propisano st. 2. istog članka.

9. Čl. 44. st.1. toč. 5. oba Kolektivna ugovora propisano je da, ako službenik i namještenik radi na blagdane, neradne dane utvrđene zakonom i na Uskrs ima pravo na plaću uvećanu za 150%. Prekovremenim radom, a u slučaju kada je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, kao i svaki sat rada duži od predviđenog rada, utvrđenog dnevnim rasporedom rada (čl. 44. st. 10. KU-a).

10. Čl. 40. st. 11. KU/13 odnosno čl. 38. st. 11. KU/17 propisano je da ako je rad službenika i namještenika organiziran na drugačiji način, prekovremeni rad je svaki sat rada duži od dnevnog radnog vremena te svaki sat rada duži od 40 sati tjedno.

11. Čl. 44. st. 12. oba Kolektivna ugovora propisano je da su redovni mjesečni fond radnih sati, oni sati koje službenik i namještenik treba raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati.

12. Zajednička komisija za tumačenje odredbi i praćenje Kolektivnog ugovora za službenike i namještenike (dalje: Zajednička komisija), utvrdila je u svojim tumačenjima broj 7/44 od 29. travnja 2013., 8/44 od 13. lipnja 2013., 19/44 od 20. prosinca 2013., 24/44 od 22. siječnja 2014., 27/44 od 20. svibnja 2014., 2/35 od 23. svibnja 2018., 16/44 od 16. prosinca 2013., 21/44 od 22. siječnja 2014., 25/44 od 04. travnja 2014., 32/44 od 31. listopada 2014., 35/44 od 21. studenog 2014., da je poslodavac dužan organizirati rad na način da djelatnik odradi najmanje puni mjesečni fond radnih sati. Ako djelatnik odradi manje sati od mjesečnog fonda sati, poslodavac je dužan isplatiti djelatniku punu plaću koja se u takvim slučajevima treba evidentirati i obračunati kao ''nadopuna satnice''. Prekovremeni sati rada djelatnika koji radi u turnusu, dobije se na način da se od njegovih ukupno odrađenih sati rada u mjesecu odbije redovni mjesečni fond radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati dobije se na način da se broj radnih dana u mjesecu pomnoži s 8 sati. Dakle, u taj fond ne ulaze blagdani i neradni dani određeni zakonom. Prekovremeni rad se djelatniku, koji radi u turnusu, obračunava mjesečno, neovisno o tome je li djelatnik radio na blagdan ili neradni dan određen zakonom, ili nije. Djelatniku koji radi u turnusu, ne plaća se posebno naknada plaće za blagdan ili neradni dan određen zakonom, ako ne radi na taj dan. Ako na taj dan radi, plaća mu se uvećava za rad blagdanom, odnosno neradnim danom određenim zakonom, a prekovremeni rad obračunava mu se po isteku mjeseca kao rad koji prelazi redovni mjesečni fond radnih sati. Sati za koje se djelatniku isplaćuje naknada plaće zbog bolovanja, plaćenog dopusta ili godišnjeg odmora, prilikom obračuna prekovremenog rada ulaze u ukupno odrađene sate kao sati koje bi djelatnik odradio da nije bio opravdano odsutan s posla. Prekovremeni rad koji se koristi kao slobodni dani (sati) je jedna vrsta preraspodjele rada o kojoj odlučuje djelatnik u dogovoru s poslodavcem. Službeniku koji bez svoje krivnje ne ostvari redovni mjesečni fond radnih sati, u određenom mjesecu, ne može se ''manjak sati'' prenositi u slijedeći kalendarski mjesec.

13. Radi utvrđenja visine tužbenog zahtjeva sud je izveo dokaz financijskim vještačenjem po stalnoj sudskoj vještakinji Lidiji Tkalec Gradinščak iz Vještak Tkalec d.o.o., a nakon osnovanih prigovora tužitelja na nalaz i mišljenje navedenog vještaka koja vještakinja na ročištu održanom 6. srpnja 2021. nije otklonila, sud je odredio provođenje dokaza novim financijskim vještačenjem po stalnom vještaku Zrinku Ručeviću iz Ručević vještačenja d.o.o. Iz nalaza i mišljenja vještaka Zrinka Ručevića od 23. siječnja 2025. i dopune istog od 5. studenog 2025. proizlazi da je vještak u skladu s postavljenim zadatkom te na temelju pregledane dokumentacije i prema utvrđenjima i izračunima iz nalaza, mišljenja kako u razdoblju od ožujka 2012. do zaključno ožujka 2017. neisplaćena bruto plaća po osnovi prekovremenog rada, a u skladu s odredbama važećih Kolektivnih ugovora za državne službenike i namještenike (čl. 8. st. 1. KU 89/2012 i čl. 44. st. 9. KU 93/2014.), a uzimajući u obzir ostvarene slobodne dane, iznosi ukupno 338,83 EUR, a pojedini mjesečni iznosi i dospijeća istih dani su u Tabeli 1a iz dopune.

13.1. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka Zrinka Ručevića od 23. siječnja 2025. i dopunu istog od 5. studenog 2025. jer su sačinjeni nakon pribave i uvida u svu relevantnu dokumentaciju te su isti logični, obrazloženi i sačinjeni sukladno pravilima struke, a primjedbe na nalaz i mišljenje odnosile su se jedino na pogrešan zbroj pojedinačnih iznosa koje je vještak svojom dopunom od 5. studenog 2025. ispravio.

14. S obzirom da je tužitelj specificirao konačno postavljeni tužbeni zahtjev sukladno dopuni nalaza i mišljenja vještaka 5. studenog 2025., sud je usvojio predmetni tužbeni zahtjev, kao u točki I. izreke presude.

15. Na dosuđene mjesečne iznose razlike plaće, tužitelju su dosuđene zatezne kamate tekuće od dana nakon dospijeća svakog pojedinog iznosa u svakom pojedinom mjesecu za protekli mjesec do isplate, sukladno čl. 29. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23) i čl. 92. st. 3. ZR-a, dok se odluka o stopi zatezne kamate temelji se na odredbi čl. 29. st. 2. i 8. ZOO-a i Uredbi o izmjeni Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 156/22).

16. Pri tome valja reći i da sud nije prihvatio zahtjev tužitelja za isplatom zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u dosuđenim bruto iznosima. Dosuđeni bruto iznosi sastoje se od neto iznosa, te doprinosa, poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a u smislu odredbe članka 15. stavak 3. Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine" broj 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14 i 143/14), i članka 17. stavak 3. Pravilnika o porezu na dohodak ("Narodne novine" 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 20/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13 i 157/14) zatezne kamate koje se na zakašnjele isplate plaće isplaćuju po sudskoj presudi, ne smatraju se dohotkom i ne podliježu oporezivanju. Iz navedenog proizlazi da bruto iznosi koji su u konkretnom slučaju dosuđeni, te koji se isplaćuju po sudskoj presudi sve do trenutka isplate u odnosu na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak nisu u potpunosti dospjeli na naplatu, odnosno u tom slučaju porez na dohodak i prirez porezu na dohodak dospijevaju na naplatu tek s isplatom same plaće (Gž R-624/14 od 16. travnja 2015., Gž R-376/15 od 2. lipnja 2015., Gž R-440/15 od 24. veljače 2015., Gž R-508/14 od 14. travnja 2015.).

17. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama čl. 154. st. 1. i čl. 155. st. 1. ZPP, te su troškovi odmjereni sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23), a prema vrijednosti konačno postavljenog tužbenog zahtjeva. Tako je tužitelju valjalo priznati trošak sastava Zahtjeva za mirno rješenje spora po Tbr. 7/1 – 50 bodova, trošak sastava tužbe po Tbr. 7/1 – 50 bodova, trošak zastupanja na ročištu 9. studenog 2018. po Tbr. 9/1 – 50 bodova, trošak zastupanja na ročištu 14. siječnja 2019. po Tbr. 9/1 - 50 bodova, trošak zastupanja na ročištu 6. srpnja 2021. po Tbr. 9/1 - 50 bodova, trošak zastupanja na ročištu 17. svibnja 2024. po Tbr. 9/2 - 25 bodova, trošak sastava podneska od 6. listopada 2025. po Tbr. 8/1 – 50 bodova, trošak zastupanja na ročištu 12. prosinca 2025. po Tbr. 9/1 - 50 bodova, odnosno ukupno 375 bodova, a što uz vrijednost boda iznosi 750,00 EUR, a što uz PDV ukupno iznosi 937,50 EUR i kojem iznosu treba dodati trošak financijskog vještačenja u iznosu od 199,08 EUR i 350,00 EUR kao i trošak pristupa vještaka na ročište u iznosu 33,18 EUR dakle tužitelju je sveukupno priznat trošak u iznosu od 1.519,76 EUR.

18. Tužitelju nisu priznati troškovi sastava podneska od 11. prosinca 2018. obzirom isti nije bio potreban, trošak zastupanja na ročištu 10. siječnja 2021. nije priznat obzirom navedeno ročište nije održano, dok troškovi sastava podnesaka od 29. ožujka 2019., 24. prosinca 2021. i 26. rujna 2024. nisu priznati jer istima samo dostavlja dokaz o uplati predujma za vještačenje. Trošak sastava podneska od 15. srpnja 2024. nije priznat obzirom je navode iz podneska mogao iznijeti na ročištu 17. svibnja 2024. za koji mu je priznat trošak zastupanja. Trošak zastupanja na ročištu 26. kolovoza 2025. nije priznat obzirom je ročište odgođeno na prijedlog tužitelja, dok trošak zastupanja na ročištu 10. listopada 2025. nije priznat jer je tužitelj prije održavanja ročišta mogao prigovoriti nalazu i mišljenju vještaka.

19. Tuženiku je priznat trošak pristupa na ročište 26. kolovoza 2025. na temelju čl. 156. st.1. ZPP-a po Tbr. 9/5 – 12,50 bodova, a što uz vrijednost boda iznosi 25,00 EUR, dok trošak zastupanja na ročištu 10. listopada 2025,. na temelju čl. 156. st.1 ZPP-a, nije priznat obzirom greška vještaka u izračunu ne može ići na teret tužitelja. U preostalom dijelu zatraženih troškova tuženiku ne pripada trošak obzirom, sukladno čl. 154. st. 1. ZPP-a, nije uspio u postupku.

20. Odluka o kamatama na parnični trošak temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP- a, u visini određenoj čl. 29. st. 2. i st. 8. ZOO-a.

21. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 19. prosinca 2025.

Sudac

Siniša Marinović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana računajući od dana primitka otpravka ove presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje županijski sud.

DNA:

1. Tužitelju po punomoćniku

2. Tuženiku po zakonskom zastupniku