Republika Hrvatska

Općinski sud u Gospiću

Stalna služba u Otočcu

Bartola Kašića 7

Otočac

Poslovni broj: Pn-32/2017-58

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Gospiću Stalna služba u Otočcu po sutkinji Slavki Nikšić kao sucu pojedincu u pravnoj stvari u pravnoj stvari tužiteljice RG, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupana po punomoćnici Gordani Peraković-Turković, odvjetnici u Otočcu, protiv tuženika HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o., OIB: 46830600751, iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 37, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika Allianz Zagreb, OIB: 23759810849, Heinzelova 70, Zagreb, zastupan po punomoćniku Goranu Krištoviću, odvjetniku iz Odvjetničkog društva KAČIĆ I BRBORA u Zagrebu, radi naknade štete, VPS:

20.200,00 eura, nakon održane glavne javne rasprave 16. prosinca 2025. u prisutnosti punomoćnika parničnih stranaka i umješača te tužiteljice osobno, dana 19. prosinca 2025., javno objavivši,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku da tužiteljici isplati iznos od 19.000,00 eura na ime imovinske štete sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana presuđenja pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, uvećanoj za 3 postotna poena, u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe.

II. Nalaže se tuženiku da tužiteljici isplati iznos od 1.000,00 eura na ime neimovinske štete sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja tužbe odnosno 13. lipnja 2018. godine pa do 31. prosinca 2022. godine, prema prosječnoj kamatnoj stopi HNB na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, uvećanoj za 3 postotna poena, a od 01. siječnja 2023. godine pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, uvećanoj za 3 postotna poena, u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe.

III. Odbija se tužiteljica sa preostalim zahtjevom za naknadom neimovinske štete u iznosu od 200,00 eura, kao neosnovanim.

IV. Odbija se tužiteljica sa zahtjevom za dosudom zateznih kamata na iznos naknade imovinske štete i to za razdoblje od 10. listopada 2017. do 18. prosinca 2025. godine, kao neosnovanim.

V. Nalaže se tuženiku da tužiteljici naknadi troškove ovog parničnog postupka u iznosu od 10.699,52 eura, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana presuđenja, pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, uvećanoj za 3 postotna poena, u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe.

VI. Odbija se tužiteljica sa preostalim zahtjevom za naknadu parničnog troška iznad dosuđenog, kao neosnovanim.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je ustala tužbom protiv tuženika radi naknade štete navodeći da je vlasnica kuće broj 14 sagrađena na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a da je 26.9.2016. godine došlo do požara u tavanskom prostoru kuće tužiteljice koji da je uzrokovan kvarom na priključnom SKS aluminijskom kabelu prije pancir osigurača na način da je na mjestu spajanja kose drvene grede sa okomitom nosećom drvenom gredom došlo do kratkog spoja između vodiča faze i vodiča 0 četverožilnog SKS kabela probojem plastične izolacije vodiča. Stvaranjem vrlo visoke temperature na mjestu kratkog spoja da je došlo do zapaljenja plastične izolacije, taljenja aluminija vodiča i njihovog prekida te do širenja požara. Navodi se da ispravna nepregorena patrona pancir osigurača, kao i neoštećeni bakreni vodiči iza pancir osigurača ukazuju da je električna mreža objekta iza pancir osigurača bila ispravna te da nije bilo događaja koji bi utjecao na požar, a da to ukazuje da je do kvara došlo na napojnom SKS kabelu na utvrđenom mjestu. Navodi se da su sve ove okolnosti utvrđene u postupku osiguranja dokaza provedenim pod posl. brojem: R1-125/2016. Tužiteljica drži da je za nastalu štete na objektu i stvarima tužiteljice isključivo odgovoran tuženik i to po kriteriju objektivne odgovornosti kao vlasnik opasne stvari jer da je požar nastao na napojnom SKS kabelu te isplatu na ime naknade imovinske štete.

Tužiteljica je pod posl. brojem Pn-15/18 također ustala tužbom protiv tuženika radi neimovinske štete navodeći da zbog opisanog štetnog događaja proživljava strah, nemirno spava te da je zbog pogoršanog zdravstvenog psihičkog stanja uzrokovanog navedenim događajem dva puta posjetila i psihijatrijsku bolnicu na Rabu gdje joj je dijagnosticiran težak povratan depresijski poremećaj sa simptomima psihoze kao i akutna reakcija na stres slijedom čega tužiteljica potražuje neimovinsku štetu.

Rješenjem posl. broj: Pn-32/2017-20 od 20. ožujka 2024. godine spojeni su postupci pod navedenim poslovnim brojevima radi zajedničkog raspravljanja te da nastavljen jedinstveni postupak pod posl. brojem: Pn-32/2017.

Tužiteljica po pravomoćnosti nakon provedenih vještačenja uređuje tužbeni zahtjev podneskom od 1.12.2025. godine, list 397 i 398 spisa predlažući donošenje takve presude.

2. U odgovoru na tužbu vezano za imovinsku štetu tuženik se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti navodeći da nije neosporno utvrđeno da je došlo do kratkog spoja na priključnom SKS kabelu koji je dalje uzrokovao paljenje vodiča i širenje požara, a sve iz razloga jer da je tuženik proveo analizu dosega zaštite temeljem utvrđenih parametara na niskonaponskoj mreži te da je ista pokazala da je zaštita funkcionirala, odnosno da su uzeti parametri zadovoljavali uvjete zaštite. Nadalje se navodi da je u slučajevima možebitne naknade štete ustaljena praksa da se obrati tuženiku, a što da tužiteljica nije učinila. Također je predloženo da se o parnici obavijesti Allianz Zagreb d.d. s obzirom na sklopljenu policu osiguranja od odgovornosti, a predlaže se da se tužba i tužbeni zahtjev odbije u cijelosti. U odgovoru na tužbu vezano za tužbeni zahtjev koji se odnosi na naknadu neimovinske štete (pod ranijim posl. brojem: Pn-15/2018) tuženik se također protivi tužbi i tužbenom zahtjevu navodeći da je požar nedvojbeno nastao unutar objekta tužiteljice, odnosno na "kabelu prije pancir osigurača u tavanskom prostoru tužiteljičine kuće", slijedom čega da tuženik nije odgovoran za navedeno. Naime, da priključni kabel prije glavnih kućnih osigurača čini dio niskonaponskog unutarnjeg priključka za ispravnost kojeg odgovara potrošač odnosno kupac električne energije, a ne tuženik. Također se osporava i visina tužbenog zahtjeva, a ističe se i da štetni događaj nije kod tužiteljice prouzročio strah opisanog intenziteta i trajanja jer da je tužiteljica i ranije imala određenih tegoba. Predlaže se također odbijanje tužbe i tužbenog zahtjeva u cijelosti.

3. Umješač Allianz Hrvatska d.d. Zagreb na strani tuženika pridružuje se navodima iz odgovora na tužbu tuženika predlažući također odbijanje tužbe i tužbenog zahtjeva kako u odnosu na imovinsku tako i u odnosu na neimovinsku štetu.

4. Tijekom provedbe dokaza izvršen je uvid u Izvadak iz zemljišne knjige, list 4 spisa, u Zapisnik o očevidu, list 6 – 7 spisa, u Zapisnik o vještačenju obavljenom u predmetu R1-125/2016 Općinski sud u Gospiću – postupak osiguranja dokaza, list 8 – 12 spisa, saslušan je sudski vještak Stanislav Peruško kao i svjedok DG, list 31 – 33 spisa, svjedoci IG, EG te tužiteljica u svrhu dokazivanja, list 40 – 44 spisa, uvid u medicinsku dokumentaciju za tužiteljicu, list 56 – 59 spisa, održano je ročište na licu mjesta u nazočnosti vještaka građevinske struke, list 114 i 115 spisa, izvršen je uvid u Procjembeni elaborat građevinskog vještaka, list 124 – 142 spisa, saslušan je građevinski vještak NG, list 156 – 158 spisa, izvršen je uvid u Nalaz i mišljenje vještaka psihijatra, list 384 – 392 spisa.

5. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

6. Sud je punu vjeru poklonio Nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka elektrotehničke struke Peruško Stanislava, dipl. ing., a koji je u postupku osiguranja dokaza koji postupak je prethodio ovoj parnici i proveden je pod poslovnim brojem R1-125/2016 pred Općinskim sudom u Gospiću, sačinio Zapisnik o vještačenju nakon obavljenog očevida 12. travnja 2017. godine. Navedeni vještak je dao mišljenje da je centar požara bio na spoju kose drvene grede i okomite noseće drvene grede u potkrovlju objekta te da je uzrok nastanka predmetnog požara kvar na priključnom SKS (samonosivi kabelski snop) aluminijskom kabelu u potkrovlju objekta. Navodi da je došlo do proboja izolacije između faznog i nultog vodiča te do kratkog spoja uslijed čega da je došlo do zapaljenja plastične izolacije vodiča te nadalje do zapaljenja drvene grede na kojoj se kabel nalazio pričvršćen. Vještak je ustvrdio da ispravna nepregorena patrona pancir osigurača kao i neoštećeni bakreni vodiči iza pancir osigurača ukazuju da je električna mreža objekta iza pancir osigurača bila ispravna i da nije bilo događaja koji bi utjecali na požar. Ističe da to ukazuje da je to kvara došlo na napojnom SKS kabelu na utvrđenom mjestu, što je dovelo do kratkog spoja i izazivanja požara u potkrovlju objekta.

Sudski vještak Stanislav Peruško, dipl. ing., saslušan na glavnoj raspravi od 24. travnja 2018. godine ostaje u cijelosti kod svog nalaza i mišljenja te navodi da je činjenica da je na priključnom kabelu HEP-a koji prolazi kroz tavanski prostor tužiteljice do pancir osigurača na drvenom potpornom stupu došlo do proboja izolacije između faze i nule čime je došlo do zapaljenja plastične izolacije vodiča i daljnjeg širenja požara po kabelu u oba smjera te prijenosa požara na ostali zapaljivi materijal koji se nalazi na tavanu. Također navodi da je riječ o jednofaznom priključku i da je do kratkog spoja došlo između dva vodiča i to faze i nultog vodiča, no, kako se radilo o aluminijskom kabelu, četverožilnom, da je prilikom požara sasvim normalno i uobičajeno da se rastope sva četiri vodiča spomenutog aluminijskog kabela. Također pojašnjava da se kvar dogodio na potezu prije pancir osigurača, dakle, na električnom kabelu, a pojašnjava da je kabel do pancir osigurača u vlasništvu i nadležnosti HEP-a. Nadalje navodi da je područje požara izmijenjeno od trenutka nastanka požara 26.9.2016. pa do dana kada je on obavio pregled mjesta 12.4.2017. godine samo na način da je premještena jedna nagorena škrinja te je požarni krš počišćen. Također navodi da je HEP napravio novi električni priključak dok ostali tragovi opožarenosti nisu pomaknuti. Također, vezano za navode iz dopisa MUP-a od 9.11.2016. očituje se da policijski službenici prilikom očevida nisu sa sobom poveli inspektora za požare koji je inače djelatnik MUP-a, a da policijski službenici nisu članovi tehničke očevidne ekipe tako da se njihova izjava ne može smatrati relevantnom osim što su isti točno označili šire mjesto centra požara.

7. Ovaj Sud je punu vjeru poklonio ovakvom nalazu i mišljenju navedenog vještaka te Sud drži da se isti sa sigurnošću i u skladu s pravilima struke očitovao na sve iznesene prigovore od strane tuženika te ovaj Sud smatra nedvojbeno utvrđenim da je uzrok nastanka požara kvar na priključnom SKS aluminijskom kabelu u potkrovlju objekta, a koji kabel predstavlja imovinu odnosno vlasništvo tuženika. S obzirom na namjenu i osobine navedenog priključnog SKS kabela, isti zasigurno predstavlja opasnu stvar.

8. Odredba čl. 1063. Zakona o obveznim odnosima(NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 i 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23, dalje: ZOO) propisuje da šteta nastala u svezi s opasnom stvari odnosno opasnom djelatnošću smatra se da potječe od te stvari odnosno djelatnosti osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete. Nadalje, čl. 1064. citiranog Zakona propisuje da za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi.

9. Vlasnik se oslobađa odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti, a sve sukladno čl. 1067. st. 2. ZOO-a.

10. Međutim, na temelju izvedenih dokaza tuženik kao vlasnik nije dokazao da bi šteta potekla od takvog uzroka te Sud drži da je odgovornost tuženika dokazana.

11. Svjedoci IG i EG, u svojim iskazima navode i opisuju događanja nakon otkrivanja požara, pozivanje vatrogasaca te njihovog pomaganja tužiteljičinoj obitelji u prvim trenucima nakon izbijanja požara.

12. Tužiteljica u svome iskazu također opisuje događanja nakon otkrivanja požara navodeći da ju je nazvala kuharica iz dječjeg vrtića i kazala joj da joj "nešto gori u kući", a da je onda i ona opazila gust dim širinom krova kuće. Navodi da je psihički bolesnik, da se odmah prestrašila i počela tresti, popila tablete i otišla na tavan gdje je već bilo puno dima. Potom da je došao susjed IG koji se onda vratio svojoj kući po aparat za gašenje te su došli i drugi ljudi te pozvali vatrogasce. Navodi da su na tavanu bila dva televizora, jedna hilti bušilica za zidove, jedan "kinderbet" (krevetić za dijete), šivaća mašina, stalak za cvijeće, odjeća njezine odrasle djece, tri tepiha i još puno toga. Te stvari da su nakon požara uništene, izgorene te neupotrebljive, a poslije su bačene u smeće. Također, da su uništena i drvena sobna vrata, dvije tapecirane stolice. Pojašnjava da su ona i suprug kompletan krov kuće mijenjali 2014. godine, da se i sada može vidjeti izgoreno, no, da je suprug to podupro daskom. Ističe da je njezino psihičko stanje poslije požara bilo loše te joj se pogoršalo pa da je odlazila kod psihijatra.

13. Svjedok DG, zaposlenik tuženika, navodi da je tuženik zaprimio dojavu o izbijanju požara u kući tužiteljice nakon čega da je tuženik uputio djelatnika da isključi dovod struje iz trafostanice. Navodi da je niskonaponska mreža bila ispravna te da se sve instalacije tuženika redovito provjeravaju.

14. Sud je zakazao ročište na licu mjesta 13. lipnja 2024. godine u nazočnosti stalnog sudskog vještaka građevinske struke JG, dipl. ing. građevine, radi utvrđenja visine štete nastale na objektu i stvarima tužiteljice. Isti je potom dostavio Procjembeni elaborat sa zaključkom da je za obiteljsku kuću na predmetnoj čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] utvrđena ukupna visina štete u iznosu od 18.987,88 eura, što zaokruženo iznosi 19.000,00 eura. Vještak je u svome elaboratu prvotno opisao oštećenja objekta, zatim izračun vrijednosti sanacije štete (građevinski radovi, obrtnički radovi, soboslikarski i ličilački radovi) te konačno utvrdio ukupnu visinu štete.

14.1. Povodom iznesenih prigovora navedeni vještak je usmeno saslušan na glavnoj raspravi 7. studenoga 2024. godine navodeći da je na dan uviđaja 13. lipnja 2024. godine izvršio pregled objekta tužiteljice odnosno svih oštećenih dijelova te da su bila vidljiva oštećenja djelomično na svim elementima krovišta, na drvenom gredniku te na limenom pokrovu u dijelu krova, u sljemenu vertikalno iznad točke zapaljenja. Osim tih oštećenja da je uočio i crnilo na fasadi na istočnom dijelu kuće, a da je procjena štete utvrđena iznosom prema troškovniku. U troškovniku da je obuhvatio sve potrebne nove materijale kao i demontažu i ponovnu montažu postojećih materijala koji se mogu ponovno upotrijebiti, a količina materijala da su utvrđene stvarnom izmjerom na lokaciji. Obzirom da se radi o drvenoj konstrukciji da postoji specifičnost u procjeni njezine daljnje uporabljivosti odnosno kvaliteti. Naglašava da je teško vizualno reći koliko je samih gorenjem drvne mase smanjena njena uporabljivost odnosno nosivost svih elemenata. Kako se radi o konstruktivnom dijelu krovišta odnosno dijelu stupova i grednika koji podupiru cijeli krov, da je prema pravilima struke jedino ispravno sve dijelove zahvaćene požarom odnosno na kojima postoje tragovi gorenja, ukloniti i zamijeniti novim materijalima. S obzirom da je isto nemoguće učiniti bez demontaže dijela krovišta koji naliježe na konstruktivni dio, da je u troškovnik morao obuhvatiti sve potrebne predradnje da bi se ostvarila mogućnost uklanjanja konstruktivnih dijelova. Kod svih materijala da je uzeo u obzir manji postotak novog materijala odnosno veći postotak postojećeg materijala koji će se moći u sanaciji vratiti. Vještak smatra da svi dijelovi krovišta koji su zahvaćeni požarom moraju biti zamijenjeni odnosno obnovljeni te je ostao pri nalazu i mišljenju u cijelosti. Također je iznio da je izvršio uvid u zapisnik o očevidu PP Otočac kao i u priležeće fotografije te je nakon pregleda i izmjere na terenu ustanovio da stvarne količine ne odgovaraju navedenima odnosno da su stvarne količine drugačije. Vještak pojašnjava da su u zapisniku o očevidu koji je sačinjen od strane PP Otočac uneseni samo jako oštećeni odnosno jako izgoreni dijelovi. Također navodi da je procjenu oštećenja vršio prema kvadraturi krovišta koja iznosi 115,78 m[2] , a u građu krovišta da se podrazumijeva sav materijal ispod krovišta koji uključuje stupove, grednike, rogove, daske i letvice. Količine da je utvrdio uzimajući u obzir zagorjele dijelove kao i dijelove krovišta koje neće biti moguće vratiti nakon montaže, a iznos je 30% od ukupne površine. Vještak zaključuje da je apsolutno siguran da se ne radi o "točkastom oštećenju" slijedom čega da je potrebno zamijeniti sve dijelove koji su zahvaćeni požarom.

15. Sud je navedenom vještaku također poklonio punu vjeru slijedom čega je valjalo usvojiti tužbeni zahtjev tužiteljice koji se odnosi na naknadu imovinske štete u cijelosti.

16. Nadalje, a vezano za pretrpljenu neimovinsku štetu, Sud je odredio provođenje medicinskog vještačenja po stalnom sudskom vještaku psihijatru radi očitovanja da li je tužiteljica uslijed štetnog događaja pretrpjela strah odnosno koje duljine i kojeg intenziteta.

17. Vještak Dragan Lovrović, dr. med, spec. psihijatrije, subspecijalist biologijske psihijatrije, u svome Nalazu i mišljenju, a nakon uvida u medicinsku dokumentaciju koja prileži spisu te nakon osobnog pregleda tužiteljice u svome zaključku navodi da je tužiteljica po požaru na obiteljskoj kući pretrpjela strah i to primarni strah koji se može vezati uz trenutak saznanja za požar na kući, a da je takav primarni strah jakog intenziteta trajao sat vremena, srednjeg intenziteta četiri sata, a slabijeg intenziteta 16 dana. Također navodi da je tužiteljica pretrpjela sekundarni strah u kontinuitetu 10 dana, a nakon toga da se strah javlja samo povremeno i sporadično, u situacijama koje je podsjete na požar, no, da navedeno ne remeti kvalitetu života i funkcioniranje. Pri tome valja istaći da je vještaku bila dostupna medicinska dokumentacija koja se odnosi na tužiteljičinu raniju psihijatrijsku anamnezu, a što je vještak imao u vidu prilikom donošenja nalaza i mišljenja.

18. Ovaj Sud drži da je uslijed požara tužiteljici nedvojbeno bila narušena psihička ravnoteža, odnosno da je pretrpjela strah koji kao takav predstavlja kriterij koji zajedno s ostalim okolnostima iz čl. 1100. ZOO-a utječu na ocjenu Suda je li tužiteljici povrijeđeno pravo osobnosti u toj mjeri da bi zbog toga imala pravo na isplatu pravične novčane naknade.

19. Po ocjeni ovoga Suda, saznanje za izbijanje požara u potkrovlju kuće nedvojbeno predstavlja izrazito jak šok i stresnu situaciju, osobito što tužiteljica od ranije ima psihijatrijsku anamnezu, kako je to i sama iznijela u svome iskazu.

20. S obzirom na intenzitet i duljinu pretrpljenog straha te okolnost da je riječ o požaru na obiteljskoj kući, odnosno domu, Sud drži da isto svakako predstavlja povredu prava osobnosti, a da težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju dosudu pravične novčane naknade.

21. Također valja istaći da sama činjenica nastupa velike imovinske štete potvrđuje da je kod tužiteljice morala nastupjeti teška povreda osobnosti odnosno strah za vlastiti dom.

22. Stoga Sud na ime ove povrede prava osobnosti drži da tužiteljici treba dosuditi pravičnu novčanu naknadu u iznosu od 1.000,00 eura. S obzirom da Sud smatra navedeni iznos primjeren svim okolnostima slučaja, to je tužiteljicu valjalo odbiti sa preostalim dijelom tužbenog zahtjeva kao neosnovanim.

23. Vezano za naknadu prouzročenog parničnog troška, proistječe da je tužiteljica uspjela sa 99% postavljenog tužbenog zahtjeva budući je potraživala 20.200,00 eura, a dosuđeno joj je 20.000,00 eura iz čega proistječe da tužiteljica nije uspjela samo u neznatnom dijelu postavljenog tužbenog zahtjeva, slijedom čega Sud odlučuje da joj je tuženik dužan nadoknaditi sve prouzročene troškove, budući da zbog tog dijela zahtjeva u kojem nije uspjela nisu nastali posebni troškovi, a sve temeljem čl. 154. st. 5. ZPP-a.

24. Sud je odmjerio trošak postupka prema ispostavljenom troškovniku priznao trošak za sastav prijedloga za osiguranje dokaza u predmetu R1-125/2016 koji postupak je prethodio ovome postupku, u iznosu od 100,00 eura, nadalje za zastupanje na očevidu u predmetu posl. broj R1-125/16 12.4.2017. u iznosu od 100,00 eura, za sastav tužbe u predmetu Pn-32/2017 u iznosu od 500,00 eura, za zastupanje na ročištima od 15.3.2018., 24.4.2018., nadalje za sastav tužbe u predmetu Pn-15/2018 u iznosu od 500,00 eura, za zastupanje na ročištu od 23.1.2023., 13.6.2024., 7.11.2024., 16.12.2025., u iznosu od po 500,00 eura za svaku radnju. Nadalje je priznat trošak sastava obrazloženog podneska od 20.2.2018. kojim se tužiteljica očitovala na navode iz odgovora na tužbu u iznosu od 500,00 eura, nadalje je priznat sastav obrazloženog podneska od 5.6.2024. kojim se tužiteljica očitovala na navode umješača Allianz Hrvatska d.d. u iznosu od 500,00 eura, nadalje, za sastav podneska od 2.9.2024. kojim se tužiteljica očitovala na nalaz i mišljenje građevinskog vještaka u iznosu od 500,00 eura, kao i za sastav podneska od 26.11.2025. godine kojim je konačno uređen tužbeni zahtjev, u iznosu od 500,00 eura.

24.1. Proistječe da je ukupni trošak zastupanja tužiteljice iznos od 6.200,00 eura, a što sa pripadajućim PDV-om u iznosu od 1.550,00 eura daje ukupan iznos od 7.750,00 eura, a sve prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.

24.2. Sud nije priznao trošak traženja podataka – dopis PP Otočac od 18.10.2016., naknadu na dopis, traženje podataka od ODO Gospić, s obzirom da navedeno je svakako bilo korisno za samu tužiteljicu, no, isto ne može pasti na teret protivne strane.

24.2.1. Isto tako, nije priznat niti trošak zastupanja od 24.4.2018. s obzirom da je punomoćnica ovaj trošak naznačila dva puta. Nadalje, niti trošak sastava podneska od 15.10.2024. godine nije priznat jer je sadržaj toga podneska mogla iznijeti na ročištu te navedeno nije nužno za vođenje parnice, kao što nije priznat trošak zastupanja na ročištu za objavu jer ni taj trošak nije nužan za vođenje parnice.

S druge pak strane, Sud je priznao materijalni trošak i to trošak pristojbe na prijedlog i rješenje u postupku R1-125/16 u iznosu od 26,55 eura, trošak uplaćenog predujma za očevid u navedenom predmetu u iznosu od 540,85 eura, uplaćeni dodatni predujam za očevid u iznosu od 274,47 eura, trošak pristojbe na tužbu u iznosu od 53,09 eura, predujam za saslušanje vještaka u iznosu od 330,08 eura, pristojbe na tužbu u predmetu Pn-15/18 u iznosu od 26,55 eura, trošak predujma za očevid sa građevinskim vještakom u iznosu od 849,48 eura, trošak predujma za provođenje medicinskog vještačenja u iznosu od 600,00 eura, kao i trošak pristojbe na presudu u iznosu od 248,45 eura, pa proistječe da je ukupan iznos kojeg je tuženik dužan isplatiti tužiteljici iznos od 10.699,52 eura.

24.3. Sa preostalim zahtjevom za naknadnom parničnog troška iznad dosuđenog tužiteljica se odbija, kao neosnovanim.

25. Zatezne kamate na dosuđeni iznos imovinske štete kao i na dosuđeni iznos troška presuđene su temeljem čl. 29. st. 1. i 2. ZOO-a.

26. Naime, na dosuđeni iznos imovinske štete kamate također teku od dana presuđenja budući je riječ o naknadi nenovčane materijalne štete te opseg naknade takve nenovčane štete može biti poznat tek kad je na pravno obvezujući način izražen u novcu, a to je u trenutku presuđenja, dok kamate na dosuđeni iznos neimovinske štete teku od dana podnošenja tužbe, kako je to presuđeno. Stoga je valjalo tužiteljicu odbiti sa tijekom zateznih kamata na imovinsku štetu i to od 10. listopada 2017. do 18. prosinca 2025.

27. Temeljem iznesenog, presuđeno je kao u izreci.

U Otočcu 19. prosinca 2025.

Sutkinja:

Slavka Nikšić

Uputa o pravnom lijeku

Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju istovjetnih primjerka za sud i protivnu stranu, u roku od 8 dana od dana ročišta za objavu presude za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu, odnosno od dana primitka ovjerenog prijepisa presude za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu. O žalbi odlučuje Županijski sud.

O tom obavijest

1. Gordana Peraković-Turković, odvjetnica u Otočcu

2. HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 37

3. Goran Krištović, odvjetnik u Zagrebu