REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj:P-2888/2024-91

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda dr. sc. Dijani Vragović, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Margaretska 3, Zagreb, OIB: 02958272670, kojeg zastupa punomoćnik po zaposlenju i diplomirani pravnik ŠD, protiv tuženika ČD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 10. studenog 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja, dana 19. prosinca 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku ČD, OIB: [osobni identifikacijski broj], isplatiti tužitelju Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, OIB: 02958272670, iznos od 5.709,43 eura zajedno sa zateznom kamatom tekućom na iznose od:

- 20,22 eura od 04. lipnja 2015.,

- 279,43 eura od 26. studenog 2015.,

- 12,77 eura od 09. srpnja 2015.,

- 501,61 eura od 21. listopada 2015.,

- 9,31 eura od 09. srpnja 2015.,

- 50,69 eura od 09. srpnja 2015.,

- 7,25 eura od 15. kolovoza 2015.,

- 9,73 eura od 15. kolovoza 2015.,

- 52,15 eura od 15. kolovoza 2015.,

- 457,99 eura od 26. studenog 2015.,

- 9,82 eura od 07. kolovoza 2015.,

- 9,82 eura od 13. kolovoza 2015.,

- 479,80 eura od 22. prosinca 2015.,

- 17,01 eura od 14. studenog 2015.,

- 9,82 eura od 05. rujna 2015.,

- 479,80 eura od 20. siječnja 2016.,

- 9,82 eura od 08. listopada 2015.,

- 9,82 eura od 07. studenog 2015.,

- 457,99 eura od 20. veljače 2016.,

- 9,82 eura od 13. studenog 2015.,

- 261,71 eura od 24. ožujka 2016.,

- 9,82 eura od 11. prosinca 2015.,

- 167,93 eura od 21. lipnja 2016.,

- 71,97 eura od 19. siječnja 2017.,

- 61,07 eura od 20. travnja 2016.,

- 26,17 eura od 19. siječnja 2017.,

- 6,83 eura od 09. siječnja 2016.,

- 370,75 eura od 20. travnja 2016.,

- 18,22 eura od 09. siječnja 2016.,

- 10,15 eura od 09. siječnja 2016.,

- 457,99 eura od 20. svibnja 2016.,

- 501,61 eura od 21. lipnja 2016.,

- 457,99 eura od 19. srpnja 2016.,

- 392,56 eura od 20. kolovoza 2016.,

po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 331,87 eura u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je osiguranica tužitelja HD zadobila tjelesne ozljede dana 13. lipnja 2015., a koje su priznate ozljedom na radu, a koje je prouzročio tuženik protiv kojeg je donesena presuda Prekršajnog suda u Zagrebu poslovni broj: PpJ-1697/15, pravomoćna 07. prosinca 2015., a kojom je isti proglašen krivim za počinjenje prekršaja iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Navodi da je tužitelj platio zdravstvenim ustanovama troškove liječenja osiguranice tužitelja HD te je snosio troškove naknade plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, kako slijedi prema priloženim računima. Slijedom navedenog, temeljem odredbi čl. 136., čl. 143. i čl. 148. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, tužitelj potražuje od tuženika na ime naknade navedene štete isplatu iznosa od 5.709,43 eura s pripadajućim zateznim kamatama i troškovima postupka.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava tužbeni zahtjev navodeći da je nemoguće da za jedan šamar netko bude na bolovanju godinu dana i da mu se plate troškovi liječenja u iznosu od 50.000,00 kuna. Također navodi da nije u stanju platiti taj iznos jer je nezaposlen i prima socijalnu pomoć.

3. Presudom ovog suda od 24. veljače 2023. broj P-6386/17-61 prihvaćen je tužbeni zahtjev te je naloženo tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 5.709,43 eura s pripadajućim zateznim kamatama i troškovima postupka.

3.1. Povodom žalbe tuženika je navedena presuda ukinuta rješenjem Županijskog suda u Splitu broj Gž-172/24-3 od 29. veljače 2024. zbog bitne povrede postupka iz članka 354. stavka 1. ZPP-a u svezi s odredbom članka 260. stavka 1. ZPP-a jer je sud propustio usmeno saslušati vještaka, kao i zato jer je izostalo utvrđenje suda u odnosu na troškove odnosno račune o kojima vještak govori da se ne mogu podvesti pod predmetni štetni događaj.

4. U tijeku dokaznog postupka sud je izvršio uvid u presliku opomene pred tužbu od 12. listopada 2017. s dostavnicom (list 4-8), presliku presude Prekršajnog suda u Zagrebu poslovni broj PpJ-1697/15 od 23. listopada 2015. (list 9-10), presliku medicinske dokumentacije osiguranice tužitelja HD (list 11-36, 51, 55- 61), presliku Izvješća o privremenoj nesposobnosti / spriječenosti za rad HD (list 37-50), Prijavu ozljede / bolesti tužitelja od 13. lipnja 2015. (list 53), Prijavu KB Dubrava od 13. lipnja 2015. (list 54), presliku Rješenja tužitelja od 25. siječnja 2016. (list 62-63), presliku utuženih računa troškova liječenja i isplaćenih naknada plaće zbog privremene nesposobnosti za rad HD (list 64- 161), dopis Allianz Zagreb d.d. od 10. travnja 2018. (list 177), Potvrdu HZZO-a od 04. lipnja 2018. (list 178), Potvrdu Centra za socijalnu skrb Zagreb, Podružnica Dubrava od 16. travnja 2018. (list 179). Sud je također proveo dokaz vještačenjem po vještaku medicine rada dr. Mariji Bubaš (list 186-196, 341-342) kao i dokaz saslušanjem svjedoka HD (list 275-276).

4.1. Ocjenjujući rezultate provedenih dokaza, u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05 i 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje ZPP), sud je utvrdio da je zahtjev tužitelja osnovan.

5. Predmet spora u ovom postupku jest zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 5.709,43 eura, koji iznos predstavlja štetu koju trpi u vidu isplaćenih troškova liječenja i naknade plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad svome osiguraniku HD.

6. Među strankama nije sporan nastanak predmetnog štetnog događaja, niti da je tuženik pravomoćnom presudom Prekršajnog suda u Zagrebu broj PpJ-1697/15 od 23. listopada 2015. proglašen krivim za počinjenje prekršaja protiv javnog reda i mira na štetu HD.

6.1. U konkretnom je predmetu sporno postoji li uzročno posljedična veza između štetnog događaja i ozljeda zbog kojih se liječila osiguranica tuženika.

7. Tužitelj svoje potraživanje temelji na odredbama čl. 136., 143. i 148. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine, broj 80/13 i 137/13, dalje ZOZO).

7.1. Odredbom čl. 136. ZOZO-a propisano je da je Zavod obvezan zahtijevati naknadu prouzročene štete od osobe koja je prouzročila bolest, ozljedu ili smrt osigurane osobe. Dok prema odredbi čl. 143. ZOZO-a naknada štete koju Zavod ima pravo zahtijevati u slučajevima iz članaka 135. i 136. te članaka 138. do 142. ovoga Zakona obuhvaća troškove za zdravstvene i druge usluge te iznose novčanih naknada i drugih davanja koje plaća Zavod. Prema čl. 148. st. 1., 2. i 3. ZOZO-a kada se utvrdi da je nastala šteta, Zavod će uz navođenje dokaza pozvati osiguranu osobu, pravnu ili fizičku osobu, pravnu osobu za osiguranje imovine i osoba ili drugu osobu koja je dužna naknaditi štetu, da u određenom roku naknadi štetu. Ako šteta ne bude naknađena u određenom roku, Zavod tražbinu ostvaruje tužbom kod nadležnog suda. Zavod ima pravo na zateznu kamatu po stopi propisanoj Zakonom o zateznim kamatama, od dana nastale štete.

8. Radi utvrđenja spornih činjenica sud je izvršio uvid u dokumentaciju koja prileži spisu, saslušao svjedoka HD te je izveden dokaz vještačenjem po vještaku medicine rada dr. Mariji Bubaš.

8.1 Uvidom u presudu Prekršajnog suda u Zagrebu poslovni broj PpJ-1697/15 od 23. listopada 2015., pravomoćnom 07. prosinca 2015., utvrđeno je da tuženik proglašen krivim što je, između ostalog, dana 13. lipnja 2015. na ulazu u trgovinu Arabesca na naročito drzak način narušavao javni red, višekratno vrijeđavši HD, te je fizički nasrnuo na istu udaravši je dva puta dlanom desne ruke u desni dio lica.

8.2. Uvidom u Prijavu ozljede / bolesti tužitelja od 13. lipnja 2015. utvrđeno je da je tužitelj prijavio ozljedu HD u tučnjavi u trgovini Arabesca 13. lipnja 2015. (list 53), dok je uvidom u Prijavu (list 54) utvrđeno da je KB Dubrava prijavila Policijskog upravi - Policijskoj postaji Kriminalistička služba Zagreb, Centar, ozljedu HD u vidu nagnječenja glave nastalu od strane druge osobe dana 13. lipnja 2015. u trgovini Arabesca.

8.3. Iz iskaza svjedoka HD proizlazi da je u utuženo vrijeme bila zaposlenica u trgovini, da je u trgovinu je ušao tuženik i zadržao se nekoliko sati, i odjednom ju je iz čistog mira, iza leđa, udario dva ili tri puta otvorenom šakom u prednji, odnosno bočni dio glave oko sljepoočnice. Došla je hitna pomoć koja ju je odvela u bolnicu, imala je glavobolje i visoki tlak koje ima i danas, te psihičke probleme i kontinuirano se od 2015. liječi zbog posljedica predmetnog štetnog događaja. Također navodi da se sva medicinska dokumentacija koju je tužitelj stavio u spis odnosi na navedeno liječenje.

8.4. Iz nalaza i mišljenja vještaka dr. Marije Bubaš proizlazi da je HD dana 13. lipnja 2015. napadnuta od strane poznate osobe na radnom mjestu zadobivši pri tome povrede: S00.8 (površinska ozljeda ostalih dijelova glave) i F43.0 (akutna reakcija na stres) te su navedene ozljede priznate ozljedama na radu od strane osiguravatelja - tužitelja. Zbog zadobivenih povreda HD je bila privremeno nesposobna za rad u kontinuitetu od 14. lipnja 2015. do 25. svibnja 2016. kada je provedena dijagnostička obrada i liječenje po dijagnozama S00.8 (površinska ozljeda ostalih dijelova glave), F43.0 (akutna reakcija na stres), F43 (reakcija na teški stres i poremećaj prilagođavanja), F43.1 (posttraumatski stresni poremećaj), F43.2 (poremećaj prilagođavanja) te F33 (povratni depresivni poremećaj). Vještak smatra sve dijagnostičke i terapijske postupke, a time i učinjene troškove opravdanim s obzirom da se navedena ozljeda dovodi u izravnu vezu s predmetnim štetnim događajem, te se navedene promjene u psihičkom i emocionalnom funkcioniranju HD mogu vremenski i uzročno- posljedično povezati s predmetnim štetnim događajem. Također, s obzirom na narav zadobivenih ozljeda, a uzimajući u obzir i tegobe koje je HD navodila prilikom obrade i liječenja, vještak smatra da je bilo opravdano odlučiti o trajanju privremene nesposobnosti za rad u navedenom razdoblju od 14. lipnja 2015. do 25. svibnja 2016. Konačno vještak navodi da nalaz od 31. siječnja 2017. (str. spisa 27) u kojem se navodi dijagnoza F06, koja je potom prekrižena i ispravljena dijagnozom F43.1, iako sadrži osobne podatke gospođe HD, prema opisu simptomatologije i propisanom liječenju imenovanoj ne pripada. Kako spisu prileži i nalaz istog datuma pregleda s osobnim podacima gospođe HD (na str. 26) koji je izdan prije spornog nalaza na str. 27, smatra da je došlo do administrativnog previda na način da su na kasnije izdanom spornom nalazu zaostali osobni podaci gospođe HD zbog čega troškove dijagnostičke obrade i liječenja po spornom nalazu smatra neopravdanima.

8.5. Na nalaz i mišljenje vještaka tuženik je imao primjedbe iznesene u žalbi koje je vještak otklonio usmeno na ročištu 10. studenog 2025. te je u bitnome navela da ozljeda kod osiguranice tužitelja ne mora biti fizička odnosno tjelesna u ovom konkretnom slučaju niti nije fizička koja zahtijeva liječenje ali ozljeda kao takva može nastati prema fizičkom integritetu i prema psihološkom integritetu osobe. U ovom konkretnom slučaju fizička ozljeda je bila blaže prirode u odnosu na ozljedu psihološkog integriteta osobe, što potvrđuje i medicinska dokumentacija. Slijed događaja, razvoj i dijagnostika posljedica od strane narušenog mentalnog zdravlja i samim time psihološkog zdravlja osobe kao i dinamika pojave tih poremećaja zabilježenih u medicinskoj dokumentaciji upravo govori o uzročno-posljedičnoj vezi nasilnog čina pa se lako može opravdati nesrazmjer o kojem govori tuženik između tjelesne ozljede i poremećaja mentalnog zdravlja koji je uslijedio nakon toga. Međutim, upravo se iz medicinske dokumentacije u spisu lijepo prati razvoj psihičkih tegoba koji su posljedica te ozljede na radu te se najprije razvija akutni stresni poremećaj, zatim posttraumatski stresni poremećaj koji je zapravo kronična posljedica akutnog šoka izazvanog napadom, zatim se u dokumentaciji jednako tako prati povratno depresivni poremećaj uz povremene egzacerbacije i pogoršanja psihološkog stanja u okolnostima kada osiguranica tužitelja biva pozvana na policiju da daje iskaz, odnosno kada dolazi na sud vezano uz fizički napad na nju što dovodi do dekompenzacije psihičkog stanja (5 mjeseci nakon štetnog događaja). 27. svibnja 2016. osiguranica tužitelja dolazi zbog poremećaja psihičkog stanja, ranije nego je dogovoreno jer je u pogoršanju. Cijelo vrijeme kroz med. dokumentaciju u spisu prati se i gubitak radne sposobnosti koji je sukladan težini narušenog psihičkog stanja pri čemu je privremena nesposobnost za rad u spisu zabilježeno da je trajala od 14.06.2015. do 25.05.2016. što smatra i danas prekratkim za ovakve psihičke tegobe i narušenu radnu sposobnost. U odnosu na prigovor tuženika na neprovođenje pregleda osiguranice tužitelja navodi da je nalaz i mišljenje izrađen 2019. a predmet spora je bolovanje koje je trajalo dijelom u 2015. i dijelom u 2016. godini što znači da nema smisla provoditi pregled te je zadatak vještaka bio staviti u kontekst postavljenu dijagnozu i radnu sposobnost odnosno spriječenost za rad. Vezano uz nalaze od 31. siječnja 2017. na listu 26 i na listu 27 spisa, navodi da nalaz na listu 26 pripada imenovanoj a troškovi liječenja na listu 27 spisa smatra neopravdanima jer su na tom nalazu ostali podaci od osiguranice tužitelja ali se radi o sasvim drugoj osobi, odnosno ne može sa sigurnošću reći da se radi o gospođi Š.

9. Sud je u cijelosti prihvatio iskaz svjedoka HD kao istinit s obzirom da je ista iskazivala životno uvjerljivo i logično, te sukladno s ostalom dokumentacijom u spisu i nalazom i mišljenjem vještaka. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka dr. Marije Bubaš budući da je sačinjen jasno i obrazloženo, nije u proturječnosti sa sobom ili s izviđenim okolnostima, te je u skladu s ostalim izvedenim dokazima. Vještak je prema ocjeni suda otklonio sve primjedbe tuženika te sud na temelju istog zaključuje da je osiguranica tužitelja uslijed šetnog događaja pretrpjela ozljede zbog kojih su opravdani troškovi liječenja, dijagnostike i terapije kao i naknade koju je tužitelj isplaćivao zbog privremene nesposobnosti za rad.

9.1. Na ovakav zaključak suda nije od utjecaja ni činjenica da se nalaz koji se nalazi na listu 27 spisa ne može pripisati osiguranici tužitelja s obzirom da tužitelj s osnove predmetnog nalaza ne potražuje nikakve troškove što je vidljivo iz popisanih troškova koje tužitelj potražuje na listovima 64-65 spisa, osobito s obzirom da iz nalaza i mišljenja vještaka, koji nije uzeo u obzir sporni nalaz, proizlazi da su opravdani po tužitelju zatraženi troškovi liječenja i naknade plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad.

10. Slijedom navedenog, sukladno odredbi čl. 136. i 143. ZOZO-a tuženik odgovara za štetu koja je tužitelju nastala isplatom troškova liječenja i naknade plaće. Konačno valja reći da navodi tuženika o nemogućnosti da naknadi štetu, uvažavajući financijske i socijalne tegobe tuženika, nisu od utjecaja na odluku suda jer sud nije ovlašten tuženika osloboditi obveze zbog teškog financijskog stanja.

11. U odnosu na visinu tužbenog zahtjeva, koja nije posebno osporena, valja reći da iz popisanih troškova na listovima 64-65 spisa, izvoda stavaka i preslika računa tužitelja na listovima 66-161 spisa proizlazi da je tužitelj svom osiguraniku na ime troškova liječenja i naknade plaće isplatio ukupno iznos od 5.709,43 eura.

12. Sukladno odredbi čl. 148. st. 3. ZOZO-a tužitelj ima pravo i na zatezne kamate tekuć od dana nastanka štete, odnosno od dana plaćanja svakog pojedinog računa do isplate.

13. Slijedom navedenog, sud je prihvatio zahtjev tužitelja kao osnovan pa je odlučeno kao u izreci presude.

14. S obzirom da je tužitelj u cijelosti uspio u sporu, u skladu s odredbom čl. 155. i 154. st. 1. ZPP-a ima pravo na naknadu parničnih troškova u visini plaćenog predujma za izvođenje dokaza vještačenjem u iznosu od 316,41 eura te troška predujam za sudskog dostavljača u iznosu od 15,46 eura. Ovdje se napominje da tužitelju nije dosuđen trošak za pristup vještaka na ročište u iznosu od 33,18 eura s obzirom da vještak nije tražio navedeni trošak, stoga će ostatak uplaćenog, a ne iskorištenog predujma u visini 33,18 eura biti vraćen tužitelju. Slijedom navedenog, naloženo je tuženiku naknaditi tužitelju trošak postupka u iznosu od 331,87 eura, kako je to odlučeno u točki II. izreke.

U Zagrebu, 19. prosinca 2025.

Sutkinja:

dr. sc. Dijana Vragović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana objave presude. Žalba se podnosi ovome sudu pisanim putem, a o žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

- tužitelj

- tuženik