REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli – Pola

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola

Poslovni broj: K-6/2025-98

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Puli – Pola, u vijeću za mladež sastavljenom od sutkinje Tanje Prenc Kanis, kao predsjednice vijeća za mladež, sutkinje Kristine Pavičić Sirotić, te sudaca porotnika Branka Crljenice, Loredane Lazarić i Elvie Rojnić, kao članova vijeća, te Roberte Ivančić kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženika DR, zbog kaznenog djela iz čl. 111.a i dr. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24 - dalje u tekstu: KZ/11), po optužnici Županijskog državnog odvjetništva u Puli-Pola, broj KOz-DO-8/2024-1 od 19. studenog 2024., nakon održane rasprave 16. listopada 2025., 3. studenog 2025., 20. studenog 2025. te zaključene 16. prosinca 2025. u nazočnosti zamjenika Županijskog državnog odvjetnika u Puli-Pola, ZR, optuženika DR, te braniteljice Vere Glasnović Gjoni, odvjetnice iz [adresa], **.**.2025. objavio je i

p r e s u d i o  j e

I Optuženik DR, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1985. u [adresa], od oca IR i majke ĆR r. D, državljanin Republike Hrvatske, s prebivalištem u [adresa], pismen, sa završenom srednjom školom za zanimanje elektroinstalater, razveden, otac troje djece starosti 19, 8 i 5 godine, zaposlen, s mjesečnim primanjima u iznosu od 1.200,00 eura, ne vodi se drugi kazneni postupak protiv njega

k r i v  j e

što je:

u periodu od mjeseca travnja 2024. do noći 6. srpnja 2024. oko 04:00 sati u [adresa], u stanu gdje je živio sa svojom izvanbračnom suprugom ER i njihovom zajedničkom djecom, NR rođenoj **.**.2019. i ĐR, rođenoj **.**.2016., protivno članku 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ("Narodne novine" broj 70/17, 126/19., 84/21. i 114/22), u prisutnosti djece, u namjeri da svoju izvanbračnu suprugu ER ponizi i kod nje izazove strah za njenu sigurnost, a pri tome svjestan da ugrožava pravilan emocionalni i psihički razvoj svoje djece te na to pristajući, dovodio se u alkoholizirano stanje, te ju tada vrijeđao i omalovažavao govoreći joj da je smeće, kurva, bolesna, rukama je udarao po licu, pritom joj govoreći da ništa ne vrijedi, da će joj uzeti djecu, da će sve uvjeriti da je luda, te ju na taj način dovodio u stanje bojazni za sebe, uznemirenosti i patnje, te je i njihovoj zajedničkoj djeci NR i ĐR govorio protiv njihove majke da nije nikakva majka, da se ne brine o djeci, da za to nije ni sposobna, da ne valja ništa, u par navrata NR udarao rukama po stražnjici, te je ĐR i NR tjerao u kut dok se ne ispričaju, a što je sve negativno utjecalo na psihofizički razvoj obje djevojčice, pa je 06. srpnja 2024. godine u vremenu od 01,20 sati do 04,00 sati po dolasku u stan u alkoholiziranom stanju ušao u spavaću sobu, skinuo odjeću sa sebe, zatim je legao u krevet, te želeći s njom spolno općiti, legao pored izvanbračne supruge ER, počeo ju dirati i tražiti spolni odnos, a kako ona to nije htjela, čemu se cijelo vrijeme protivila, govorio joj da je kurva, da joj je to dužnost, a zatim, odustajući od spolnog odnosa ju je otvorenim dlanom udario po licu, potom, u nakani da ju liši života, a koju je ranije od početka 2019. do 24. ožujka 2019. povremeno udarao, govorio joj da je kurva, da joj pička materina, da joj jebe mater i da ju je on stvorio i da bez njega ništa ne zna, za što je pravomoćno osuđen presudom Općinskog suda u Puli – Pola broj Kzd- 62/2020 od 8. srpnja 2021., koristeći svoju fizičku i psihičku nadmoć nad njom kao vanbračnom suprugom, sjeo joj na prsa, te ju uhvatio svojim rukama za vrat i počeo snažno stiskati i gušiti, zatim ju je nekoliko puta otvorenim dlanom udario po glavi i tijelu, čemu se ona opirala i počela plakati, pritom je vikala da ju pusti, pa je uzeo ručnik koji se nalazio na krevetu i snažnim intenzitetom joj ga je gurao u usta i preko nosa i istovremeno uzeo ukrasni jastučić i stavio joj ga je na lice, tako da nije mogla disati, te je posustajala u otporu i prestala se braniti jer nije mogla disati, uslijed čega je u jednom trenutku ostala ležati nepomično nakon čega je, držeći da je uspio u svojoj nakani, uslijed pijanog stanja i umora, prestao s napadom i time nije uspio je lišiti života, nanijevši joj otok mekotikvnih struktura čeone regije glave između obrva, krvni podljev donje vjeđe lijevog oka, oguljotine i krvni podljev glave sljepoočno lijevo i lijeve strane lica u projekciji luka lične kosti, oguljotinu lijeve strane lica uz nosno krilo, oguljotinu lijeve strane lica u projekciji ruba kuta donje čeljusti, oguljotina lijeve strane lica sa unutarkožnim krvnim podljevom u projekciji donjeg ruba tijela donje čeljusti, krvni podljev brade, krvni podljev sluznice donje usnice usta, krvni podljev lijeve nadlaktice te krvni podljev desne nadlaktice i desne lakatne jame, a kad je zaspao ER je, u strahu od daljnjeg napada, s djetetom NR, pobjegla iz stana i pozvala policiju,

dakle, s namjerom da počini rodno utemeljeno ubojstvo ženske osobe poduzeo radnju koja prostorno i vremenski neposredno prethodi ostvarenju bića kaznenog djela, teško kršio propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time kod člana obitelji izazvao strah za njezinu sigurnost, te doveo u ponižavajući položaj a time nije počinjeno teže kazneno djelo, te zlostavio dijete i na drugi način grubo povrijedio djetetova prava,

čime je počinio jedno kazneno djelo protiv života i tijela, teškim ubojstvom ženske osobe u pokušaju iz čl. 111.a st. 1. u svezi čl. 34. Kaznenog zakona ("Narodne novine" br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. -ispr., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22. , 114/23. i 36/24., dalje: KZ/11), te tri kaznena djela protiv braka, obitelji i djece, jedno nasiljem u obitelji iz čl. 179.a KZ/11 i dva kaznena djela povrede djetetovih prava iz čl. 177. st. 2. KZ/11.

II Optuženiku DR se

- za kazneno djelo protiv života i tijela, teškim ubojstvom ženske osobe u pokušaju iz čl. 111.a st. 1. u svezi čl. 34. KZ/11, temeljem odredbe čl. 111.a st. 1. u svezi čl. 34. st. 2. i čl. 48. KZ/11 utvrđuje

KAZNA ZATVORA

U TRAJANJU OD 6 (ŠEST) GODINA

- za kazneno djelo protiv braka, obitelji i djece, i to nasilja u obitelji iz čl. 179.a KZ/11, temeljem odredbe čl. 179.a u svezi čl. 44. KZ/11 utvrđuje

KAZNA ZATVORA

U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE

- za kazneno djelo protiv braka, obitelji i djece, i to za kazneno djelo povrede djetetovih prava iz čl. 177. st. 2. KZ/11, temeljem odredbe čl. 177. st. 2. u svezi čl. 44. KZ/11 utvrđuje

KAZNA ZATVORA

U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE

- za kazneno djelo protiv braka, obitelji i djece, i to za kazneno djelo povrede djetetovih prava iz čl. 177. st. 2. KZ/11, temeljem odredbe čl. 177. st. 2. u svezi čl. 44. KZ/11 utvrđuje

KAZNA ZATVORA

U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE.

III Na temelju čl. 58. st. 1. i 3. KZ/11 u svezi čl. 564. st. 4. ZKP/08 optuženiku DR opoziva se uvjetna osuda izrečena presudom Općinskog suda u Puli-Pola poslovnog broja Kzd-61/2018 od 31. kolovoza 2022., koja je postala pravomoćna 5. ožujka 2024., kojom presudom je optuženik DR proglašen krivim za počinjenje jednog kaznenog djela protiv osobne slobode – prijetnjom iz čl. 139. st. 2. i 4. KZ/11, jedno kazneno djelo protiv života i tijela – tjelesnom ozljedom iz čl. 177. st. 2. KZ/11 i dva kaznena djela protiv braka, obitelji i djece – povredom djetetovih prava iz čl. 177. st. 2. KZ/11, te je osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine, a na temelju čl. 56. KZ/11 izrečena je uvjetna osuda kojom je izrečeno da se izrečena kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine neće izvršiti ukoliko optuženik DR u roku od 5 (pet) godina od dana pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo, te se kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine ima izvršiti, te se ista uzima kao utvrđena.

IV Na temelju čl. 58. st. 1. i 3. KZ/11 u svezi čl. 564. st. 4. ZKP/08 optuženiku DR opoziva se uvjetna osuda izrečena presudom Općinskog suda u Puli-Pola poslovnog broja Kzd-62/2020-16 od 8. srpnja 2021., koja je postala pravomoćna 14. rujna 2021., kojom presudom je optuženik DR proglašen krivim za počinjenje četiri kaznena djela protiv braka, obitelji i djece, i to jedno kazneno djelo nasilja u obitelji iz čl. 179.a KZ/11 i tri kaznena djela povrede djetetovih prava iz čl. 177. st. 2. KZ/11 te jedno kazneno djelo protiv osobne slobode, prijetnjom iz čl. 139. st. 2. i 4. KZ/11, te je osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine, a na temelju čl. 56. KZ/11 izrečena je uvjetna osuda kojom je izrečeno da se izrečena kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine neće izvršiti ukoliko optuženik DR u roku od 3 (tri) godine od dana pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo, te se kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine ima izvršiti, te se ista uzima kao utvrđena.

V Na temelju čl. 58. st. 3. i čl. 51. st. 2. KZ/11 optuženiku DR izriče se

JEDINSTVENA KAZNA ZATVORA

U TRAJANJU OD 8 (OSAM) GODINA.

VI Temeljem čl. 54. KZ/11 optuženiku DR se u izrečenu jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) godina uračunava vrijeme provedeno u istražnom zatvoru kao i svako oduzimanje slobode i to od trenutka njegova uhićenja 6. srpnja 2024. u ovome predmetu pa nastavno vrijeme koje će u istražnom zatvoru provesti do upućivanja na izvršenje kazne zatvora.

VII Temeljem odredbe čl. 148. st. 1. u svezi s čl. 145. st. 2. t. 1. , 6. i 7. Zakona o kaznenom postupku, optuženik DR je dužan nadoknaditi ukupan trošak kaznenog postupka u iznosu od 5.810,02 eura (pet tisuća osamsto deset eura i dva centa), od čega se 5.310,02 eura (pet tisuća tristo deset eura i dva centa) odnosi na troškove vještačenja, a iznos od 500,00 eura (petsto eura) na paušalnu svotu, te trošak branitelja po službenoj dužnosti, o čemu će se odlučiti posebnim rješenjem.

Obrazloženje

1. Županijsko državno odvjetništvo u Puli-Pola (u daljnjem tekstu: ŽDO Pula- Pola) podiglo je optužnicu broj KOz-DO-8/2024-1 od 19. studenog 2024., kojom tereti optuženika DR (u daljnjem tekstu: optuženik) da je počinio jedno kazneno djelo protiv života i tijela, teškim ubojstvom ženske osobe u pokušaju iz čl. 111.a st. 1. u svezi čl. 34. KZ/11, te tri kaznena djela protiv braka, obitelji i djece, i to jedno kazneno djelo nasiljem u obitelji iz čl. 179.a KZ/11 i dva kaznena djela povrede djetetovih prava iz čl. 177. st. 2. KZ/11.

2. Rješenjem optužnog vijeća ovog suda pod poslovni broj Kov-36/2024-20 od 19. veljače 2025., potvrđena je optužnica Županijskog državnog odvjetništva u Puli- Pola, broj KOz-DO-8/2024-1 od 19. studenog 2024.

3. Izjašnjavajući se o osnovanosti optužbe optuženik je na raspravi kod ovoga suda izjavio da se ne smatra krivim za kaznena djela koja mu se stavljaju na teret.

4. Sud je u dokaznom postupku ispitao optuženika, pročitan je zapisnik o prvom ispitivanju optuženika u PP Pula od 6. srpnja 2024. te je reproducirana snimka njegovog ispitivanja na listu 25-27 spisa, pročitan je zapisnik o prvom ispitivanju optuženika u ŽDO Pula od 7. srpnja 2024., te je reproducirana snimka njegova ispitivanja na listu 57-60 spisa, ispitani su svjedoci RR i KR, ispitan je vještak sudske medicine dr. Ilija Kučinar, vještak Romel Krajačić i vještakinja Sandra Domitrović Spudić, vještakinja Daniela Petrić i Ivana Frančula Modrčin, pročitana je medicinska dokumentacija za žrtvu ER list 18 spisa; zapisnik o očevidu list 23 do 24 spisa sa fotodokumentacijom list 465 do 475 spisa; zapisnik o očevidu od 6. srpnja 2024. sa fotodokumentacijom, list 84 do 87 spisa; dopis Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Pula – Pola od 16. srpnja 2024., list 102 do 104 spisa; pregledane su fotografija žrtve, list 107 spisa; pročitan je dopis Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Pula – Pola od 14. lipnja 2024 sa sveobuhvatnom obiteljskom procjenom, list 139 do 150 spisa; medicinski karton za žrtvu ER, list 106 do 207 spisa; zapisnik o provedenoj dokaznoj radnji izuzimanje krvi na FTA karticu od žrtve ER od 22. kolovoza 2024., list 251 spisa; zapisnik o provedenoj dokaznoj radnji izuzimanje krvi na FTA karticu od optuženika DR od 22. kolovoza 2024., list 253 spisa; dopis Opće bolnice Pula sa medicinskom dokumentacijom za optuženika, list 260 do 283 spisa; zapisnik o ispitivanju svjedokinje TR u ŽDO Pula od 16. rujna 2024. list 288-291 spisa; dopis Državnog odvjetništva u Mainnheimu SR Njemačka s DVD-om i zapisnikom o ispitivanju svjedokinje OR list 397-413 spisa s prijevodom zapisnika o ispitivanju svjedoka OR list 415-420 spisa; zapisnik o biološkom vještačenju s mišljenjem, list 426 do 433 spisa, nalaz i mišljenje vještaka dr. Ilije Kučinara na listu 294-299 spisa, nalaz i mišljenje Kliniku za psihijatriju Vrapče na listu 436-455 spisa, vještački nalaz psihijatrijsko-psihologijske struke na listu 695-711 spisa, pročitan je zapisnik o ispitivanju žrtve ER dat u Županijskom sudu u Puli 22. kolovoza 2024. na listu 218-220 spisa, te je reproducira snimka ispitivanja žrtve, izvršen je uvid u spis Općinskog suda u Puli- Pola poslovni broj Kzd-61/2018 i poslovni broj Kzd-62/2020, te je pročitan izvadak iz KE s lista 75 spisa i PE s lista 41 spisa za optuženika.

5. Sud je odbio prijedlog obrane za dodatnim ispitivanjem žrtve budući je žrtva na prvom ispitivanju već ispitana na okolnosti na koje je predložila obrana da se dodatno ispita pa je takav dokazni prijedlog odbijen kao nevažan.

6. Sud je temeljem odredbe čl. 421. st. 1. t. 4. ZKP-a odbio dokazne prijedloge obrane da se u svojstvu svjedoka ispitaju majka optuženika ĆR i kćerka ČR, prijatelj GR, SR i JR kao odugovlačeće prijedloge, budući je optužnica podnijeta dana 19. studenog 2024., bilo je više ročišta na sudu, a tek dana 20. studenog 2025., dakle nakon punih godina dana obrana je predložila izvođenje tih dokaza, slijedom čega je sud takve dokazne prijedloge ocijenio kao odugovlačeće prijedloge, a i dotad provedenim dokazima je činjenično stanje dovoljno utvrđeno.

7. Nesporna je činjenica da su optuženik i žrtva u inkriminirano vrijeme živjeli zajedno kao izvanbračni drugovi zajedno s djecom NR i ĐR, te da je inkriminiranog dana žrtva zadobila ozljede, a što je utvrđeno iz iskaza žrtve, svjedoka KR, OR i ŠR, iz nalaza i mišljenja vještaka sudske medicine, zapisnika o očevidu nad tijelom žrtve, iz medicinske dokumentacije za žrtvu, te iskaza samog optuženika. Nadalje, nesporna je činjenica da je predmetne večeri žrtva s djetetom izašla iz stana i otišla u susjednu zgradu gdje je pozvonila na vrata jednog stana odakle je pozvala policiju koja je stigla na lice mjesta, a što je utvrđeno iz iskaza žrtve, te svjedoka ŠR i KR.

8. Sporna je činjenica da li je optuženik nanio predmetne ozljede žrtvi, te da li se isti ponašao na način kako ga se to tereti predmetnom optužnicom.

9. Nakon provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio da je optuženik počinio kaznena djela koja mu se predmetnom optužnicom stavljaju na teret.

10. Optuženik je u svojoj obrani u ŽDO Pula-Pola u bitnom porekao počinjenje kaznenih djela kritičnog dana, te je iskazao da je 5. srpnja 2024. njegova izvanbračna supruga ŽR dobila rješenje kojim joj se oduzima skrb nad njenom kćeri iz prvog braka Z, da ju je navedeni događaj doveo u teže psihičko stanje u kojem je inače bila te je postala ljuta i manična i to je povod njene dojave policiji. Inače njegova bivša supruga, a sadašnja izvanbračna supruga ŽR se duže vrijeme liječi zbog psihičkih problema i uzima lijekove zbog depresije i drugih psihičkih stanja, a primijetio je unazad nekoliko mjeseci kako lijekove uzima u većoj količini nego što joj je propisano. Toga dana zatekao ju je u teškom psihičkom stanju, ljutu na kćer I kako je sjedila u parku te ju je utješio, smirio i odveo u stan. Morao je potom navečer obaviti neki posao, a kada se vratio u stan zatekao je ŽR u stanju da će počiniti samoubojstvo, misli da je pala na stolić i udarila glavom o stolić, te ju je u jednom trenutku zatekao kako udara glavom u zid govoreći da ne želi da ide u ludnicu pa ju je držao kako se ne bi ozlijedila. U jednom trenutku krenula je na njega s nožem pa joj je oduzeo nož i moguće će tu biti kakvih tragova krvi. U periodu od travnja do inkriminiranog vremena ove godine nije ju vrijeđao, tukao niti udarao, nisu se svađali, niti se on alkoholizirao, a upravo suprotno njemu su se djeca NR i ĐR žalile da ih majka ŽR tuče. Nakon što je umirio ŽR i oduzeo joj nož oboje su zaspali i slijedeće što se desilo je da je policija došla u stan i privela ga. O navedenom mora postojati dokumentacija u Općoj bolnici Pula, Zavodu za socijalnu skrb i Zavodu za mentalno zdravlje jer se ŽR tamo liječila.

10.1. Optuženik je na raspravi naveo da ostaje kod svoje obrane, te je naveo da nije nikad u prisutnosti djece vikao na izvanbračnu suprugu, niti je konzumirao alkohol. Da je on nakon što mu je izrečena uvjetna osuda te određeno javljanje u Probacijski ured, nije bilo naznaka da je on konzumirao alkohol te se uredno javljao jednom mjesečno. Da kada je tu noć policija došla po njega, nisu ga alkotestirali. Da predmetne noći 6. srpnja 2024. između 01,00 i 04,00 sata su oni spavali. Da je tu večer oko pola noći njegova izvanbračna supruga htjela počiniti samoubojstvo, najprije je uzela tablete koje joj je on uzeo nakon čega je uzela nož i rekla da će se ubiti, no on ju je spriječio u tome, rekao je da će zvati hitnu no ona je rekla da ne zove hitnu jer da će opet završiti na psihijatriji pa on nije zvao hitnu, te su rekli da će onda ujutro žrtva otići na pregled da li kod doktora, da li kod psihijatra, da li na hitnu, samo da negdje ode da porazgovara. Slijedeće čega se sjeća je da je policija došla u stan po njega. Da on na žrtvi ozljede koje su naveli svjedoci nije vidio, a da je to točno da je žrtva bila krvava tada bi bilo krvi i po posteljini i po jastučnici, po sobi, no toga nije bilo, te kao što se navodi da ju je on šakama udarao, to nije točno, jer njegove ruke nisu bile ozlijeđene. Da je i ranije žrtva pokušala počiniti samoubojstvo u veljači 2024. kada su bili razdvojeni te ju je tada kćerka Z našla u vrlo teškom stanju, te on ne zna da li je to negdje evidentirano. Da je on inkriminiranog dana vidio jednu ozljedu kod žrtve kada se udarila glavom u zid, ona je bila manična, on pretpostavlja da je više puta udarala glavom u zid, no on je vidio samo jednom da je udarila glavom u zid jer je on bio u kuhinji a ona je bila u sobi. Da je on rekao žrtvi da će joj kupiti Lekadol, jer je vidio ozljedu kod nje na glavi, pitao ju je da li je boli, ona je rekla da je boli, pitao ju je da li želi nešto za bolove, ona je rekla da nemaju ništa kući, on je htio ići nešto kupiti no ona je rekla „Ujutro ćemo kupiti“, pa joj je on prije spavanja rekao da će ujutro ići kupiti Lekadol. Da on misli da ga je žrtva prijavila da izbjegne, odnosno da ne ide na psihijatriju jer je rekla da ako zove hitnu da će završiti na psihijatriji kao što je to bila i prije, i to prije manje od mjesec dana u odnosu na inkriminirani događaj kada je završila zbog iste stvari na psihijatriji u [adresa] gdje je boravila 4 ili 5 dana.

11. Ispitana kao svjedok na dokaznom ročištu žrtva ER je navela da su ona i optuženik razvedeni od siječnja 2024., ali da su u travnju iste godine ponovno počeli živjeti zajedno u izvanbračnoj zajednici. Njihov odnos je bio gori nego ranije, primijetila je da je optuženik u recidivu što se tiče alkohola zbog čega su se svađali, djeca su slušala njihove svađe. Prije događaja od 6. srpnja 2024. po danu su normalno funkcionirali ali popodne je uvijek imao potrebu negdje otići, a u biti je zapravo išao piti. Tog dana ona je došla na večer kući iz parka sa najmlađom kćerkom NR, a tada je optuženik rekao da ide kod prijatelja odnijeti nekakav alat i da će brzo doći. Međutim došao je oko 01,00 ujutro u vidno pijanom stanju, raspoložen za svađu kao i do sada. Počeo ju je napadati, probudio ju je, odnio je NR u njenu sobu jer je s njom zaspala u spavaćoj sobi, zatim ju je počeo natezati, svađati se, htio je imati s njom seksualne odnose što je ona odbila, govorila mu je kao i ranije da ova njihova obnovljena zajednica ipak ne ide, da bi bilo bolje da se raziđu, željela je da se on iseli iz stana, da djeca više ne slušaju njihove svađe, a on je inzistirao na spolnom odnosu a ona ga je odbijala. Tada ju je počeo stiskati, gurati, sjeo je na nju, počeo se skidati, ona je počela vikati da se makne da je ne dira pa ju je on počeo šamarati, govorio joj je da je kurva, da je ona dužna s njim imati spolni odnos, da je ona njegova žena a ona ga je i dalje odbijala, a kad ju je počeo šamarati ona ga je od sebe odgurala a on je udarao sve jače. Sjeo joj je doslovno na pluća, počeo ju je gušiti, udarati šakama u glavu, uzeo je ukrasni jastučić i ručnik koji su bili u blizini pored kreveta i što je ona više vikala on ju je jače gušio, zatvorio je prozor u sobi a prozor se nalazi iznad uzglavlja kreveta kako je netko ne bi čuo. Ona je plakala a što je jače plakala on ju je jače udarao i jače gušio. U jednom trenu je toliko jako stisnuo i toliko dugo da je mislila da će umrijeti. Tada je kao da je pala u nesvijest ostala bez zraka i prestala se opirati i tek onda je stao. To se sve odvijalo nekih tri sata. Bacio ju je sa kreveta a ona kako ga je gurala grebala ga je, mlatarala je nogama kako bi se maknuo. Oko 04,00 ujutro kada je vidio koliko je natečena da više nije imala snage ni plakati i da se umirila, on se očito umorio od toga natezanja što je tipično za njegovo pijanstvo. Rekao joj je da se strpi do jutra da će joj kupiti Lekadol da je manje boli i onda je on zaspao, a kada je zaspao odlučila je pobjeći jer je bila uvjeren da će se tijekom noći buditi i da će se svađa nastaviti. Sve ju je bolilo, tresla se od straha, uzela je kćerku NR iz kreveta i nakon 04,00 sata ujutro otišla je iz stana i došla je do susjedne zgrade, pozvonila susjedu on joj je otvorio, susjed je vidio u kakvom je stanju i onda je nazvala policiju. U njihovom odnosu su bile stalne rasprave ponižavao ju je pred djecom, umanjivao njenu vrijednost, proturječio joj je u odgoju djece, stalno su bile rasprave a djeca su uvijek bila prisutna. Iz tog razloga je počela govoriti da to nije bila pametna ideja što su se pomirili i da je bolje da ne budu zajedno, ali njemu to nije bila opcija. On je i dalje pokazivao namjeru da je udari i bilo je i šamara u tom periodu od travnja do 6. srpnja. To se dešavalo u njihovoj sobi da djeca na vide jer je on jako pazio jer imaju kćer od 8 godina a ona jako dobro vidi i on je točno znao u kojem trenutku će nešto napraviti. Uvijek je bilo njeno ponižavanje kao majke, kao žene, govorio joj je da je smeće, da je kurva i to pred djecom. To se dešavalo svakodnevno i on je imao potrebu svaki dan nestat na pola sata, sat vremena pod isprikom da ide nešto obaviti ili napraviti i uvijek se vraćao crvenih očiju a ona je već po govoru, načinu hoda, izrazu lica znala da je pijan iako ju je on uporno uvjeravao da ne pije, no kako su oni zajedno skoro punih 10 godina naučila je kako prepoznati znakove pijanstva kod optuženika. Kad ju je gušio ručnik joj je gurao preko usta i preko nosa a to je bio onaj trenutak kad je mislila da neće ostati živa. Ručnik je koristio istovremeno sa ukrasnim jastučićem kojima bi je pokrio svom snagom preko cijele glave i gušio ju je i za vrat i udarao je po glavi. Kada je otišla njihova starija kći je bila kod optuženikove majke. Zajedno su počeli živjeti 2014. i cijelo to vrijeme je postojao taj problem s alkoholom time da je pristao i na bolničko liječenje, na dnevnu bolnicu i dok se liječio je sve bilo dobro, dobro se ponašao, dok je bila trudna joj je pomagao oko kuće no kada je liječenje završilo tada je imao prvi recidiv i od tada se neprestano vraća odnosno stalno pije. Oba dvije kćeri su stalno bile prisutne, to su ĐR i NR, u njihovom stanu se ionako sve čuje, i zapravo kada bi nešto trebali pričat morali su izaći iz stana kako ih ne bi čule. On ju je uvijek ponižavao da nije nikakva majka, da se za kćeri ne brine, da njega nema da ne bi djeca bila dobro, da kao žena ne znači ništa, da ne valja ništa, da nije sposobna, govorio joj je da će joj oduzeti djecu kada bi govorili da će se rastati, da će dokazivat da je ona luda, da nije sposobna brinuti za djecu i općenito da ne valja za ništa. Znao je NR udarati po stražnjici, glasno vikati i one su se njega u tom trenutku jako bojale pa bi se onda ona derala na njega da prestane. S ĐR je malo manje zato što je starija i uvijek je govorio da je ĐR ista kao ona li bi se i na nju znao izderati. Djecu je također tjerao u kut, to bi se stalno dešavalo jer je to njegov način. To se dešavalo kada su djeca bila preglasna ili su nešto napravila i onda bi se on izvikao i poslao ih u kut te im rekao da kada razmisle što su napravile kada budu spremne se ispričati da onda mogu doći. Djeca su u kut bile možda od par minuta pa do desetak minuta. Nadalje je navela da se ona branila tako da je pokušala optuženika odgurnuti, ali on joj je sjedio na prsima, pokušala ga je grepsti, pokušala ga je i pogoditi u oko. Da je bila pod utjecajem alkohola vidjela je zbog toga što je imao zadah na pivo jer je to njegovo piće, jer je imao crvene oči te je frfljao. Dobila je rješenje privremenog smještaja za njezinu najstariju kćer da će živjeti kod bake. DO toga je došlo jer je njezina starija kćer Ć otišla samovoljno od kuće kod bake. Ona je otišla jer se optuženik vratio. One se jesu posvađale oko ocjena i oko škole pa joj je ona oduzela mobitel. Kasnije joj je Ć ispričala da taj dan kad je otišla da je svjedokinja radila popodne a optuženik je bio u njihovoj spavaćoj sobi i skrivao je da pije. Kćerke su joj inače govorile da se on zatvara u sobu i pije kad je žrtva radila popodne. Također je navela da se godina liječi od depresije i redovito ide u službu za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti. Ima svog terapeuta, svog liječnika, pije antidepresive. Nije točno da je bila u parku da je držala nož u ruci s namjerom da počini samoubojstvo. Isto tako navodi da 6. srpnja 2024. nije pala na nekakav stolić niti je udarila glavom u stolić. Kad su se svađali ona mu je govorila da ga neće trpiti pijanog i da to nije opcija. Govorila mu je da je posesivan, da se ljubav ne može napraviti na silu jer je imala osjećaj kao da je želi prisiliti da ga voli pa je ona jednostavno izgubila emocije prema njemu te mu je rekla da ne želi da bude s njima, da ne želi da bude blizu nje. NR je udario po stražnjici, to se dešavalo kada su djeca cijeli dan doma, pa su razdražljiva, nervozna, ne slušaju, i onda bi je on udario po stražnjici i stavio u kut. To se desilo možda jednom ili dva puta ali ti udarci nisu bili toliko jaki no sasvim dovoljni za malu curicu da je zaboli. Ponovila je da kada je on vidio da se ona umirila da se cijelo njeno tijelo umirilo jer je ostajala bez zraka i da se ne dere, onda je on prestao. Što se tiče prijašnjeg nasilja odnosno šamaranja u sobi nije se nekome konkretno povjerila dok se nije desilo događaj od 6. srpnja 2024., međutim prijateljici je pričala da se s optuženikom ne osjeća dobro, da je on opet počeo piti. Također je to govorili sestri, ali je nije željela previše opteretiti. Prijateljica se zove CR, a sestra KR. O ozljedama koje je zadobila postoji nalaz hitne pomoći. Nakon prestanaka napada on je još njoj govorio da vidi što je napravila da vidi što ga je natjerala da napravi. Ona se zapravo borila, svađala se s s njime ali po njegovoj logici ona na to nema pravo, nema pravo se buniti, nema pravo govoriti što želi ili ne želi, i što je više vikala i plakala i govorila da ne želi on je forsirao da to bude po njegovom pa zbog toga je on rekao da vidi što je napravila u smislu da ga je natjerala da ju istuče. Znalo je biti slučajeva da je on izlazio van navečer i da mu je ona rekla da se ne mora ni vraćati jer zna da će doći kući pijan i onda bi ona zaključavala vrata i poslala mu poruku da ne mora dolazit a onda je on rekao da je drugi dan spavao u autu. To se desilo možda tri puta.

12. Svjedok RR u najbitnijem je naveo da mu nisu poznata imena DR i ER, da te osobe ne poznaje. Sjeća se da je bila subota te je u 4 sata ujutro netko njima zvonio više puta na vrata, on se prvotno nije htio dignuti jer je mislio da netko provocira, no kako zvonjava nije prestajala on se dignuo iz kreveta i otvorio vrata te je vidio na ulaznim vratima majku i kćer oskudnije obučene, u kućnoj robici, kćer nije bila bosa, a majka je bila bosa, nije imala niti čarape na nogama. Majka je bila vidno uznemirena, a zamolila ga je da je primi u kuću, nesuvislo je govorila, on da joj je rekao neka se smiri, neka uđe u kuću i neka sjedne. Njegova supruga se u međuvremenu probudila. Da mu je ta žena rekla da ju je tukao suprug i da je bio u alkoholiziranom stanju, a da je ona iskoristila priliku kada je zaspao i izašla iz svoje kuće. Naveo je da supruga i on žive u zgradi, no brava na ulaznim vratima zgrade je pokvarena tako da svatko može ući u zgradu, a oni žive u stanu na prvom katu, te je ta gospođa zvonila na njihova vrata. Dijete je tom prilikom kada su došli kod njih bilo zbunjeno, šutilo je kao da ništa ne razumije. Kada je on otvorio vrata ta žena je tražila da uđe kod njih u stan, da joj pruže utočište te da pozove policiju. Kada su majka i kćer ušle u naš stan, sjele su u dnevni boravak, bile su cijelo vrijeme zajedno, oni su curici ponudili robicu, dekicu. Majka je sa svog mobitela zvala policiju. Na pitanje da li je vidio nekakve ozljede na majci i kćerki, odgovorio je da je na majci vidio otečenu usnu i oko. Ne sjeća se da li se majci klimao zub, ali se sjeća da je curica nešto komentirala u smislu da će sada majci doći E. Nije pitao dijete pojašnjenje toga kada je rekla da će majci doći E. Policija je stigla u njihov stan, oni su ju dočekali, od poziva do dolaska je prošlo otprilike 30-40 minuta. Njemu je ta gospođa rekla da živi u susjednoj zgradi, a na pitanje da li je nekad ranije vidio tu gospođu, odgovorio je da ju je možda vidio u prolazu. Na pitanje da li mu je ta gospođa ispričala kako je zadobila ozljede, odgovorio je da se sada detalja ne sjeća no sjeća se da mu je rekla da je do sukoba došlo jer je suprug trebao doći kući nešto popraviti ali valjda nije došao, došao je par sati kasnije te je tada došlo do tog sukoba. To dijete je po njemu imalo 4 ili 5 godina, predškolski uzrast. Svjedoku je predočen dio njegovog iskaza dat u ŽDO Pula-Pola dana 28. kolovoza 2024. na trećoj stranici zapisnika koji počinje riječima „Rekla je…“, a završava riječima „opisivala detalje udaraca“, pa svjedok upitan da li se sjeća da je to iskazivao, svjedok je odgovorio da se sada ne sjeća detalja, ali ako je tako iskazao onda je to bilo tako. Kada je stigla policija kod njih, ta gospođa je s policijom otišla, a curica je ostala kod njih u stanu sve dok se nije ponovno ta gospođa zajedno s policijom vratila u njihov stan. Na upit svjedok je odgovorio da on nije bio vani kada je policija privela optuženika i odvezla ga automobilom. Nakon što je svjedoku predočeno da je u ranijem iskazu iskazao da mu je gospođa ispričala da je čekala da suprug zaspe i iskoristila priliku da izleti van iz kuće, odgovorio je da mu je to gospođa rekla.

13. Svjedokinja KR u najbitnijem je navela da je bila u kontaktu sa svojom sestrom ali ne često, čule su se telefonom ali ne toliko intenzivno. Da zna da su se njena sestra i šogor često svađali, no misli da fizičkog sukoba između njih do ovog zadnjeg nije bilo ranije. Njoj se sestra žalila da optuženik povremeno pije, da je bio na liječenju od alkohola, njenoj sestri je smetalo to što on pije, te je to eskaliralo, riječ na riječ, vika na viku. Njenoj sestri je smetalo da optuženik pije makar joj je ona rekla da on u zadnje vrijeme nije radio probleme kao i prije, njoj je smetalo iz straha da se ne ponovi nešto gore, kao i ranije, a na pitanje što se dešavalo ranije, svjedokinja je odgovorila da bi njena sestra potjerala optuženika van iz kuće. Na pitanje da li zna koje riječi je prilikom tih svađa optuženik govorio oštećenoj, odgovorila je da ne zna točno riječi, samo bi joj sestra rekla da ju je vrijeđao. U većini slučajeva kada bi došlo do tih svađa djeca su bila kući, pa bi ju sestra zvala da dođe po djecu ili bi ona dovela djecu kod nje. Kada je rekla djecu, mislila je na NR i ĐR. Da je njoj sestra rekla da je optuženik bio ljubomoran jer su se oni u jednom vremenskom periodu bili razišli te je ona imala drugog partnera te kada su se pomirili ona i optuženik svađe bi bile zbog tog partnera kojeg je njena sestra imala u tom periodu. Da je njoj sestra govorila da ju je optuženik kontrolirao u zadnje vrijeme, s kim se dopisuje, čuje i tako jer se njena sestra tu i tamo znala čuti s tim bivšim partnerom. Na pitanje u kakvom odnosu je sa svojom sestrom, odgovorila je da one ne razgovaraju o nekim detaljima, one su u normalnim odnosima, srednjem odnosu, nisu jako bliske, da su se znale razići par godina, te par godina se ne bi ni vidjele ni čule. Kada se rodila ĐR, da su oni bili vidjeti ĐR, nije bila neka svađa između njih, no one se nakon toga 3 godine nisu vidjele ni čule. Kada su kasnije pričale za to, sestra da joj je rekla da nije bila psihički ni emocionalno spremna te da nije imala dobar period. Na pitanje kakav odnos ima s optuženikom, odgovorila je da ima normalan odnos, no viđa ga još manje nego svoju sestru. Prije ovog incidenta njena kćerka je imala krštenje, a njezin sin je imao krizmu isti dan, bili su i njena sestra i optuženik kod njih te je sve bilo u redu. To je bilo u svibnju 2024. U zadnje vrijeme da je viđala sestru svaka 2, 3 nekad 4 dana, te bi se redovno čule. Kada bi kod nje bile ĐR i NR, njoj bi ĐR znala reći da se mama i tata često svađaju, da tata pije, da ona ne zna da li bi ĐR vidjela svađu ili bi ona to protumačila kako bi mama i tata komunicirali. Kada bi znala uzeti ĐR iz škole, ona bi plakala i rekla bi da se svađaju mama i tata, a da ona želi da se pomire. Da njoj ĐR nije nikada rekla da bi nekad mama udarila tatu ili tata udario mamu. ĐR joj nije ništa pričala što bi im optuženik govorio kada bi bile same s njim. Poznato joj je da je njena nećakinja u 4 sata ujutro zajedno s majkom otišla iz kuće, a to zna zato jer su ujutro iz policije zvali njenog izvanbračnog supruga budući njen mobitel nije bio dostupan, te su mu rekli da treba doći po nećakinju NR pa je njen izvanbračni suprug otišao po NR ne kući kod njene sestre, već u drugu zgradu gdje je njena sestra pobjegla s NR. Kada je njen izvanbračni suprug dovezao NR kod njih kući, NR je bila potresena i plakala je. Na upit što joj je nećakinja ispričala zašto su otišle iz stana, svjedokinja je odgovorila da NR nije puno pričala, bila je u kanotjerici, gaćicama, omotana u dekicu, te bilo joj je lice krvavo i uplakano. Krvavo lice od NR nije bilo od njene neke ozljede. Misli da NR nije vidjela sam događaj, ali vidjela je mamu tako ozlijeđenu, da je njoj NR rekla da je mama „bubana“, da se udarila, da ima svuda krv. Da je ona vidjela svoju sestru kada je ona došla po NR, lice joj je bilo unakaženo, usta su joj bila natečena, nije mogla ni pričati, na slamku je pila, oko joj je bilo natečeno, vrat, ruke, imala je podljeve na rukama i oko oka. Da je njoj NR rekla da su ona i mama išle kod neke tete koja joj je dala bombone, a to je kada su išle u susjednu zgradu. Nakon predmetnog događaja ona više nije razgovarala s NR o tome što se desilo tu večer jer su ona i druga kćerka vrlo emotivne. Kada su bili njena sestra i optuženik kod njih na krštenju i krizmi, optuženik nije konzumirao alkohol te je sve bilo u redu. Na pitanje da li joj je sestra rekla da sumnja da optuženik pije ili ga je vidjela da pije, svjedokinja je odgovorila da joj je sestra rekla da sumnja da optuženik pije. U zadnje vrijeme djecu je vozio u vrtić i školu optuženik, te je dolazio po njih kada je mogao, da to zna jer joj je to pričala sestra, a i djeca. Da njoj niti NR niti ĐR nisu govorile da se optuženik ponaša ružno prema njima.

14. Ispitana kao svjedok TR je navela da optuženika poznaje oko dvadesetak godina jer su zajedno radili u Konzumu u Vodnjanu. Zadnjih godinu dana intenzivno se druže. Poznato joj je da je bio izbačen iz stana više puta, primjerice on bi išao šetati i kada bi se vratio kući vrata su bila zaključana i onda je znao doći kod svjedokinje. Inače je jako brižan otac, brine se o djeci, zbog njih se i vratio kod bivše supruge jer bi mu ona govorila neka joj oprosti ali onda oko nakon 7 dana ponovno bi ga ona izbacila. Prema svjedokinji osobno nije bio agresivan. Poznato joj je da mu je pobacala stvari iz stana. Poznato joj je da je ona ostala trudna ali je pobacila i da su onda išli na psihološko savjetovanje. Ta trudnoća je zapravo bila s drugim muškarcem koji se zove N. Bivšu suprugu optuženika svjedokinja ne poznaje niti ju je ikada vidjela. S optuženikom je u prijateljskim odnosima i on bi dolazio kod nje na nekoliko dana naročito počevši od travnja 2024. Znala je ići po njega jer bi joj on poslao poruku da dođe i ona bi ga zatekla na cesti kod stana u [adresa] i on je tada u rukama držao vrećice a ponekad bi je znao zvati bez da je imao bilo kakve stravi sa sobom. Svjedokinja nije vidjela stvari izvan stana. Sve što je iskazala joj je poznato jer joj je optuženik to ispričao. Sjeća se da je žrtva poslala optuženiku poruku da je trudna negdje u ožujku ili travnju 2024. i tada je rekla da je trudna sa N, a svjedokinja je tu poruku vidjela jer joj ju je optuženik pokazao. Nije joj poznato da bi ER imala kakve ozljede, o tome nema saznanja. Optuženik joj je govorio da je bio optuživan ali da su optužbe odbačene. Kod svjedokinje njegova djeca ĐR, NR i ČR nisu dolazili ali ih je znala vidjeti kad je išla kod njega u Juršiće. U tih dvadeset godina koliko poznaje optuženika nije vidjela da bi konzumirao alkohol niti da bi bio pijan. Optuženikovu djecu a nakon što je on završio u istražnom zatvoru je vidjela sam jednom s bakom na Puntiželi i tada je vidjela da je mala NR imala modricu ispod stražnjice. Baka ju je pitala odakle joj modrica a djevojčica joj je odgovorila od koga drugog nego od mame, da više ne može tuči ĐR pa je prešla na nju. To joj je ispričala njihova baka na moru kada djeca nisu bila u blizini. Nadalje je navela da bi žrtva izbacivala optuženika jer je imale neke napade depresije pa ga je onda zatražila da izađe a kada bi on išao prošetati kad se htio vratiti kući poslao bi joj poruku da se vraća a ona bi rekla da ne dolazi. Optuženik je govorio da žrtva stalno spava, da novac traži na tetovaže. Optuženik je za žrtvu stalno govorio da je bolesna, brinuo se za nju,a svjedokinja ga je stalno pitala do kad će tako izdržati a on joj je odgovorio da će joj pomoć do kad bude mogao. Posljednji put je kod svjedokinje bio u lipnju 2024. Poznato joj je da ER ima još jednu kćerku I iz prvog braka a to joj je također rekao optuženik. Poznato joj je da se žrtva liječila na psihijatriji negdje u svibnju 2024. Nije joj poznato što se desilo te noći kada je optuženik uhićen.

15. Ispitana kao svjedok CR je navela da od studenog 2015. živi u [adresa] a u 2014. je živjela kod svoje tete u [adresa]. ER je upoznala na poslu jer su radile kod istog poslodavca, često ju je vozila na posao. Obje su bile samohrane majke i imale su kćeri iste dobi. Teta svjedokinje je iznajmljivala apartmane i u jednom je kratko vrijeme živjela ŽR. Sa ŽR je bila kolegica prema njoj je bila ljubazna i sprema pomoći, ali s njom nema ništa zajedničko no ŽR s druge strane smatra da joj je svjedokinja jako dobra prijateljica. Dok su zajedno radile ŽR je upoznala DR i nakon nekog vremena su išli zajedno živjeti a s njima je živjela i Irina kćer iz prvog braka. Svjedokinja je upoznala DR, sreli su se nekoliko puta ali o njemu kao osobi ne može puno reći. ŽR je nakon nekog vremena prestala raditi tako da ju je rijetko viđala a kad je svjedokinja 2015. odselila u Njemačku više nisu imale kontakata. Prije otprilike godinu i pol su ponovno stupile u kontakt no sve je zapravo polazilo od ŽR koja ju je redovito kontaktirala i pričala joj o svojim problemima, sve putem aplikacije Whatsapp. Misli da su se ŽR i DR vjenčali 2015. i imaju dvoje djece u dobi od 8 i 5 godina. O samoj vezi nema puno saznanja no poznato joj je da je od početka bilo problema u vezi i da su se više puta razdvajali i ponovno pomirili. Oni su sada razvedeni ali su ponovno počeli živjeti zajedno. Nije joj poznato kada se DR ponovno uselio kod ŽR. Od početka je bilo problema između njih dvoje, primjerice problem je bio zbog partnera koji su se mijenjali. Poznato joj je da je ŽR imala nešto s drugim muškarcem iako je još bila udana za DR. Poznato joj je da je bila nasilja u vezi, a to joj je ispričala ŽR i to da je DR imao problem s alkoholom, da je bio na odvikavanju a kako je trenutno s alkoholom nije joj poznato. Iz Irinih priča zna da ju je DR nekoliko puta tukao, to je tako bilo od početka i događalo se svako malo. ŽR joj nikad nije pričala da bi bila nasilna prema DR. O događaju od 6. srpnja 2024. dobila je poruke i fotografije od ŽR. Ispričala joj je da ju je DR tukao po noći i da je zatim ujutro otišla iz kuće i od jednog susjeda obavijestila policiju. Ispričala je da ju je DR htio ugušiti s jastukom i da joj je čvrsto stisnuo jastuk na lice. Tako ju je udarao da je imala plavo oko. Nije joj poznato je li ŽR što govorio dok joj je stiskao jastuk na lice. Nakon što joj je stiskao jastuk na lice ŽR je govorila da se bojala i da je bila u panici. nakon što je ŽR obavijestila policiju otišla je svojoj sestri a onda je otišla u policiju kako bi se sve fotografiralo i dokumentiralo, a ŽR je odvela policija. Najmlađa kći NR bila je u kući i ŽR ju je uzela kada je otišla iz stana. Drugo dvoje djece je bilo kod bake. Prema Irinim pričama ŽR se u zadnje vrijeme dobro brinuo o djeci i djeca su ga jako voljela. Ne zna je li ikada došlo do nasilja prema djeci niti da bi ŽR ikada vrijeđao ili omalovažavao ŽR. Još je u kontaktu sa ŽR, svjedokinja je bila u hrvatskoj od 28. srpnja do 2. kolovoza 2024. i tada su se kratko srele u gradu. O događaju od 6. srpnja 2024. tada nije puno pričala nit je vidjela na njoj kakve ozljede. Prema onome što je ŽR govorila ŽR ju je pustio jer je zaspao. Prema Irinim navodima ŽR u tom trenutku je bio alkoholiziran. Svjedokinja je dostavila i poruke koje je dobila od ER i fotografije. Govorne poruke je svjedokinja dobila 6. srpnja 2024. u 10:44, 13:29 i 19:01 sati.

16. Iz medicinske dokumentacije sa hitnog pregleda Opće bolnice Pula utvrđeno je da je žrtva ER pregledana te da su utvrđene povrede kako je i opisano u samom nalazu.

17. Iz zapisnika o očevidu od 6. srpnja 2024. utvrđeno je da je obavljen u stanu u [adresa], vlasništvo ER. Isto tako je utvrđeno da je u spavaćoj sobi na donjem dijelu kreveta pronađen jedan ručnik krem boje dimenzije 73 x 44 cm na kojim su vidljivi tragovi crvene boje nalik na kriv u vidu brisotina. Pored ručnika je pronađen jastuk tamno sive boje dimenzije 45 x 27 cm sa vidljivim tragovima crvene boje nalik na krv u vidu brisotina.

18. Iz zapisnika o očevidu od 6. srpnja 2024. utvrđeno je da je napravljen u zgradi Policijske uprave istarske nad tijelom ER te su utvrđene povrede na tijelu kako je i navedeno u zapisniku i što je sve i fotodokumentirano.

19. Iz kartona pacijenta za žrtvu ER utvrđeno je kada je posjećivala liječnika i zbog kojih zdravstvenih tegoba.

20. Iz zapisnika o provedenoj dokaznoj radnji izuzimanja krvi na FTA karticu utvrđeno je da je uzet nesporni biološki trag od žrtve ER.

21. Iz zapisnika o provedenoj dokaznoj radnji izuzimanja krvi na FTA karticu utvrđeno je da je uzet nesporni biološki trag od optuženika DR.

22. Iz podataka Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Pula – Pola utvrđeno je da su odnosi između optuženika DR i žrtve ER poremećeni.

23. Iz nalaza i mišljenja vještaka sudske medicine utvrđeno je da je žrtva ER zadobila sljedeće ozljede: otok mekotkivnih struktura čeone regije glave između obrva, krvni podljev donje vjeđe lijevog oka, oguljotine i krvni podljev glave sljepoočno lijevo i lijeve strane lica u projekciji luka lične kosti, oguljotinu lijeve strane lica uz nosno krilo, oguljotinu lijeve strane lica u projekciji ruba kuta donje čeljusti, oguljotina lijeve strane lica sa unutarkožnim krvnim podljevom u projekciji donjeg ruba tijela donje čeljusti, krvni podljev brade, krvni podljev sluznice donje usnice usta, krvni podljev lijeve nadlaktice te krvni podljev desne nadlaktice i desne lakatne jame. Otok mekotkivnih struktura kao nespecifična mehanička ozljeda predstavlja nakupljanje slobodne tekućine u međustaničnim prostorima ozlijeđenog tkiva ali može biti i ekspresija krvnog podljeva smještenog u podležećim strukturama. Oguljotine predstavljaju nespecifične mehaničke ozlijede karakterizirane oštećenjem površinskog sloja kože (epidermisa). Krvni podljevi predstavljaju nespecifične mehaničke ozljede karakterizirane oštećenjem stjenki krvnih žila s posljedičnim prožimanjem okolnog tkiva sa krvlju. U konkretnom slučaju evidentirane broje oguljotine na licu žrtve mogle su u okolnostima fizičkog sukoba nastani tangenciajalnim (linearnim) povlačenjem nekog mehaničkog sredstva površinom kože, kod onih koje imponiraju ogrebotinama nekim tupo tvrdim mehaničkim sredstvom manje kontaktne površine kao što su nokat ili noktu slično sredstvo, a kod onih nepravilne forme posebice združenih sa unutarkožnim krvnim podljevima moguće i kombinacijom pritiska i tangecijalnog povlačenja nekim mehaničkim sredstvom što može biti ručnik ili jastuk odnosno tome slično sredstvo. Isto tako ove potonje ozljede mogle su nastani i mehanizmom višekratnih udaraca nekim tupotvrdim mehaničkim sredstvom poput ruba otvorenog dlana, zatvorene šake, u laktu savijene ruke u koljenu savijene noge ili tomu sličnim sredstvom u okolnostima kada sredstvo djeluje pod nekim kutom u odnosu na površinu kožu i uz djelovanje neke sile nekog slabijeg intenziteta. Diskontinuirani krvni podljev sluznice donje usnice mogao je nastati mehanizmom udarca nekim tupo tvrdim mehaničkim sredstvom u području donje usnice poput ruba otvorenog dlana zatvorenom šakom, u laktu savijenom rukom ili u koljenu savijenom nogom odnosno tomu sličnim sredstvom ali je isto tako mogao nastati i mehanizmom pritiska odnosno guranja nekog mehaničkog sredstva u usnu šupljinu gdje jastuk i ručnik predstavljaju pogodno sredstvo za nastanak ovakve ozljede donje usnice. Za nastanak krvnog podljeva sluznice donje usnice bilo je potrebno djelovanje sile nekog slabije do srednjeg jakog intenziteta. Krvni podljev prednje strane desne nadlaktice i desne lakatne jame svojim karakteristika upućuju na zaključak kako se radi o ozljedama koje čine jednu cjelinu a koje su s obzirom na svoj oblik i dimenzije u prvom redu mogle nastati mehanizmom pritiska nekim tupo tvrdim mehaničkim sredstvom poput ruku ili u koljenu savijenih nogu druge osobe u okolnostima kada je desna ruka djelomice ili u potpunosti fiksirana o neku prepreku ili podlogu. Krvni podljev stražnje stane lijeve nadlaktice svojim karakteristikama a posebice lokalizacijom upućuje na zaključak kako je mogao nastati mehanizmom jednokratnog udarca nekim tupotvrdim mehaničkim sredstvom po načelu pasivne obrambene ozljede postavljenjem lijeve nadlaktice ispred ili ispod mehaničkog sredstva s kojim je ozljeda nanesena. Isto tako nije moguće u potpunosti isključiti mogućnost kako je spomenuti krvni podljev mogao nastati i udarom ozlijeđenog dijela nadlaktice o neku tupotvrdu prepreku ili podlogu. Za nastanak gore evidentiranih krvnih podljeva obje ruke bilo je potrebno djelovanje sile nekog slabijeg do srednje jakog intenziteta. Sve gore evidentirane ozljede pojedinačno se i u svom zbiru sudskomedicinskim kvalificiraju kao tjelesna ozljeda. Sve gore evidentirane ozljede svojim karakteristikama upućuje na zaključak kako se radi o recentnim ozljedama li preciznije izjašnjavanje o trenutku njihovog nastanka u jedinicama vremena nije moguće. O redoslijedu nanošenja ozljeda nije moguće zaključivati. U svezi mogućnosti nastanka težih tjelesnih ozljeda te mogućnosti usmrćivanja žrtve uzimajući u obzir dinamiku događanja može se isključivo teoretski i uopće iskazati kako u okolnostima primjene fizičke sile u području glave/lica nije moguće uz primjenu istog mehaničkog sredstva na istom mjestu ali uz djelovanje sile nekog jako intenziteta isključiti mogućnost nastanak teških tjelesnih ozljeda osobito teških tjelesnih ozljeda pa i ozljeda sa smrtnom posljedicom sve zbog topografsko anatomskog smještaja kako važnih tako i vitalnih struktura i organa (koštane strukture, živčane i krvožilne strukture, oči, mozak i sl.) U okolnostima guranja ručnika u usta žrtve sa potpunom opstrukcijom usne šupljine, zatvaranjem nosnih otvora i usta žrtve jastukom sa posljedičnim potpunim zatvaranje spomenutih otvora ili pak stezanjem vrata žrtve rukama druge osobe, sve u nekom produženom vremenskom intervalu, može imati za posljedicu smrtni ishod uslijed asfikcije (ugušenja), podražaja živca vagusa (inhibitorna smrt) te uslijed stezanja velikih krvnih žila vrata sa posljedičnim prekidom dotoka krvi u možda strukture.

24. Vještak sudske medicine dr. Ilija Kučinar je na raspravi u cijelosti ostao kod datog nalaza kojeg je dostavio sudu u pisanom obliku. Na poseban upit da li su neke ozljede mogle nastati mehanizmom pada i da li su neke od evidentiranih ozljeda mogle nastati i mehanizmom samoozljeđivanja primjerice udarom odnosno udarima glave o neku tupo tvrdu prepreku ili podlogu, iskazao je kako su ozljede u području glave dominantno oguljotine i krvni podljevi, a te ozljede predstavljaju nespecifične mehaničke ozljede, dakle one ozljede koje često svojim karakteristikama ne upućuju na samo jedno točno određeno mehaničko sredstvo s kojim su načinjene niti na samo jedan točno određeni mehanizam njihovog nastanka. Naveo je da se u skladu s izrečenim može uopćeno iskazati kako su sve evidentirane ozljede u području glave, a koje su locirane na isturenim ili izbočenim dijelovima glave kao što je čeoni dio glave, brada i slično mogle nastati i mehanizmom pada i mehanizmom samoozljeđivanja udarom dijelova glave o neku tupo tvrdu prepreku ili podlogu. Važno je naglasiti kako u području glave postoje mnogobrojne ozljede tako da ne samo sa sudskomedicinskog nego i životnog aspekta je manje vjerojatan veliki broj padova i veliki broj udaraca glavom o neku tupo tvrdu prepreku ili podlogu po načelu samoozljeđivanja.

25. Iz nalaza i mišljenja biološkog vještačenja utvrđeno je da je utvrđen DNA profil žrtve ER i optuženika DR. Molekularnom genetskom analizom uzoraka spornih tragova krvi s ručnika i spornih tragova krvi s jastuka utvrđen je DNA profil ženske osobe koji se podudara sa DNA profilom žrtve ER. Molekularno genetskom analizom uzoraka spornog traga krvi s ručnika utvrđen je DNA profil muške osobe koji se podudara sa DNA profilom optuženog AR. Molekularno genetskom analizom uzrokom brisa prednje strane ručnika, uzorka brisa obje strane jastuka utvrđeni su miješani DNA profili u kojima dominira DNA profil ženske osobe koji se podudara sa DNA profilom žrtve ER dok se preostali utvrđeni aleli u miješanim DNA profilima podudaraju sa alelima DNA profila optuženika DR. Molekularno genetskom analizom uzorka brisa druge strane ručnika utvrđen je djelomičan miješani DNA profil u kojima dominira DNA profil ženske osobe koji se podudara sa alelima DNA profila žrtve ER, dok se preostali utvrđeni aleli u djelomično miješanom DNA profilu podudaraju sa alelima DNA profila optuženika DR.

26. Vještačenjem psihijatrijskim i psihologijskim pregledom optuženika utvrđeno je da je optuženik osoba na granici prosječnog i iznadprosječnog intelektualnog funkcioniranja kod koje je prisutan poremećaj ličnosti narcističnog tipa uz ovisnost o alkoholu. Vještaci nisu našli podatak koji bi govorili da bi optuženikove sposobnosti da shvati značenje svojih postupanja ili da upravlja svojom voljom u bilo kojoj mjeri bile smanjene pa stoga nisu ispunjeni uvjeti za preporučivanje sigurnosne mjere prema članku 68. KZ/11 niti prema članku 69. KZ/11. Optuženik je raspravno sposoban. Prema dijagnostičkim kriterijima MKB-10 klasifikacije o poremećaju ličnosti govori se kada se radi o dubokom ukorijenjenim i trajnim obrascima ponašanja koji se očituju kao neprilagodljivo i disharmonično reagiranje u različitim osobnim i socijalnim situacijama predstavljajući značajno odstupanje na očekivano prosječno proživljavanje. Naglašava se da poremećaj ličnosti nisu duševne bolesti u užem smislu. Narcistički poremećaj ličnosti kod optuženika upućuje na narcisoidnost, sklonost precjenjivanju vlastite vrijednosti uz nesposobnost sagledavanja vlastitih ograničenja, sklonost idealizaciji i obezvređivanju, latentnu agresivnost, niži prag tolerancije frustracije, mogućnosti impulzivnih i pretjeranih emocionalnih reakcija, slabije učenje iz iskustva, poteškoće u stvaranju dubljih emocionalnih odnosa i poteškoće s preuzimanjem odgovornosti. Uzimajući u obzir optuženikovu strukturu ličnosti i njegov alkoholizam te mogućnost da je povremeno i mogao biti alkoholiziran tijekom počinjenja djela, može se zaključiti da je alkoholom mogao pridonijeti slabljenju i ovako slabo kontroliranih mehanizama te akcentuiranju karakteristike ličnosti i modela ponašanja koji prvenstveno proizlaze iz njegove narcističke ličnosti.

27. Vještaci Romel Krajačić i Sandra Domitrović Spudić su na raspravi naveli da ostaju u cijelosti kod datog nalaza kojeg su dostavili sudu u pisanom obliku. Na upit braniteljice, vještakinja Sandra Domitrović Spudić odgovorila je da je dijagnoza poremećaja ličnosti narcističnog tipa uz ovisnost o alkoholu postavljena na temelju kliničkog pregleda psihologijskog testiranja te uvida u medicinsku dokumentaciju. Dakle, kao što je navedeno u nalazu i mišljenju vezano za događaj od 6. srpnja 2024. ispitanik tada nije bio alkotestiran niti su mu uzeti uzorci krvi i mokraće za laboratorijsku analizu radi utvrđivanja koncentracije alkohola što bi tada bili valjani pokazatelji stupanja njegove eventualne alkoholiziranosti. Međutim, uvidom u spis te u iskaze svjedoka te i samog ispitanika nisu našli nikakvih elemenata koji bi ukazivali na to da je ispitanik tempore criminis bio izmijenjenog stanja svijesti, izmijenjenog doživljavanja ili pokazivao bilo kakve simptome psihičke bolesti. Ukoliko tempore criminis nije bilo alkoholiziranosti kod optuženika, to ne mijenja njihov nalaz obzirom da nisu niti ocijenili da bi djela koja mu se stavljaju na teret, ukoliko mu se dokažu, bila počinjena pod odlučujućim djelovanjem ovisnosti, već da proizlaze iz njegove strukture ličnosti, a eventualna alkoholizirana stanja su onda mogla naglasiti tu ličnost djelujući dezinhibirajuće uz oslobađanje agresivnih impulsa i smanjenja samokontrole. Vještak Romel Krajačić naveo je da je suglasan s iskazom vještakinje Sandre Domitrović Spudić.

28. Iz psihijatrijsko-psihologijskog nalaza i mišljenja za žrtvu na listu 695-711 spisa utvrđeno je da žrtva ER ima trajni miješani poremećaj osobnosti F61, povratni depresivni poremećaj F33.1 te posttraumatski stresni poremećaj F43.1, da nema duševne bolesti koja bi umanjila njezinu sposobnost razumijevanja ili upravljanja ponašanjem, da nije imala patološki poremećaj svijesti koji bi onemogućio točno reproduciranje događaja, da može svjedočiti uz stručnu podršku, da su je događaji izrazito traumatizirali i rezultirali PTSP-om, ali da nije sklona manipulaciji niti simulaciji, da nije ovisna o alkoholu, drogama ni lijekovima, a da su sjećanje i sposobnost vjerodostojnog opisivanja događaja očuvani.

29. Vještakinje Daniela Petrić i Ivana Frančula Modrčin su na raspravi iskazale da ostaju u cijelosti kod datog psihijatrijsko-psihologijskog nalaza i mišljenja za žrtvu kojeg su dostavile sudu u pisanom obliku. Na upit zamjenice braniteljice da li je oštećena imala iskrivljenu percepciju da ju je optuženik želio ugušiti a sve imajući u vidu njenu dijagnozu?, vještakinja je odgovorila da su kod žrtve kombiniranim psihijatrijsko-psihologijskim vještačenjem utvrđene sljedeće dijagnoze prema međunarodnoj kvalifikaciji bolesti 10, dobio se uvid u strukturu osobnosti žrtve kod koje su zadovoljeni svi kriteriji za postavljanjem dijagnoze miješanog poremećaja osobnosti F61 koji se sastoji od elemenata graničnog poremećaja osobnosti i anksioznog poremećaja osobnosti, napomenula je da žrtva inače koristi nezrelije mehanizme obrane, interpretativna je, projektivna i upravo iz tih crta osobnosti dolazi do nepovjerenja u interpersonalnim odnosima, nesigurnosti i inferiornosti. Dakle, žrtva se trudi u nošenju s osjećajima tjeskobe međutim pod utjecajem stresa oni mogu i oni jesu puno izraženiji. Tako da dominiraju obzirom na proživljena traumatska iskustva i tjeskoba i depresivnost. Inače poremećaj osobnosti je poremećaj koji je trajno karakteristika koja se trajno razvila kroz nepovoljne životne situacije a koja se manifestira u odrasloj osobi. Kod žrtve ona ima obzirom na crte osobnosti izraženiju emocionalnu reaktivnost i ajmo reći ranjivost žrtve na način na koji doživljava i interpretira traumatske događaje ali isto ne umanjuje vjerodostojnost iskaza. Kod žrtve nadalje, su zadovoljeni kriteriji i za posttraumatski stresni poremećaj s time da isti odnosno nekada posttraumatski stresni poremećaj može uzrokovati fragmentirana sjećanja i snažan efekt međutim kod žrtve je sposobnost pamćenja i kronološko opisivanje događaja očuvano. Napomenula je da smetnje kod žrtve se javljanju nakon višegodišnjeg fizičkog, psihičkog i seksualnog zlostavljanja no facilitirani su i ranijim traumatskim iskustvima kod žrtve kroz djetinjstvo i njenu adolescenciju, znači gubitak majke, nastavak života s ocem koji je bio ovisnik i koji ju je zapostavljao, dalje traumatska iskustva vezana za prvi brak i općenito rastavu. Žrtva se prvi put liječila još 2009. kada je postavljena dijagnoza depresivne epizode i tada je dominirala obiteljska problematika pred razvod, a ponovno dolazi do pogoršanja 2017. i od tada je u redovitim kontrolama psihijatra uz redovito uzimanje farmako terapije antidepresiva i lijekova za umanjenje tjeskobe anksilita, i aktualno u vrijeme provođenja vještačenja kod žrtve su zadovoljeni kriteriji za postavljanje dijagnoze povratni depresivni poremećaj. Depresivna epizoda inače depresija oni kažu da je bolest s 1000 lica, a kod žrtve inače su dobivene crte osobnosti inferiornosti, a dijagnostički kriteriji kod depresije su između ostalog narušeno samopouzdanje, samopoštovanje i gubitak reaktivnosti. Na pitanje da li iskaz žrtve ima psihološki kontinuitet, odnosno da je isti smislen s obzirom na tijek iskazivanja, vještakinja Petrić je odgovorila da je iskaz žrtve vjerodostojan, da ista nije ništa simulirala, niti agravirala, vjerno je opisivala događaj, a to su zaključili na temelju intervjua sa žrtvom te psihologijskih i psihijatrijskih upitnika. Da nisu dobili elemente koji se znaju javiti kod posttraumatskog stresnog poremećaja kao disocijativni fenomeni, derealizacija i depersonalizacija tako da je žrtva bila sposobna shvatiti događaje, opisati i nije imala poremećaj svijesti.

30. Uvidom u spis Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj Kzd-61/2018 utvrđeno je da je nakon provedenog dokaznog postupka donijeta presuda poslovni broj Kzd-61/2018 od 31. kolovoza 2022., koja je postala pravomoćna 5. ožujka 2024., kojom presudom je optuženik DR proglašen krivim za počinjenje jednog kaznenog djela protiv osobne slobode – prijetnjom iz čl. 139. st. 2. i 4. KZ/11, jedno kazneno djelo protiv života i tijela – tjelesnom ozljedom iz čl. 177. st. 2. KZ/11 i dva kaznena djela protiv braka, obitelji i djece – povredom djetetovih prava iz čl. 177. st. 2. KZ/11, te je osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine, a na temelju čl. 56. KZ/11 izrečena je uvjetna osuda kojom je izrečeno da se izrečena kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine neće izvršiti ukoliko optuženik DR u roku od 5 (pet) godina od dana pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo.

31. Uvidom u spis Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj Kzd-62/2020 utvrđeno je da je nakon provedenog dokaznog postupka donijeta presuda poslovni broj Kzd-62/2020-16 od 8. srpnja 2021., koja je postala pravomoćna 14. rujna 2021., kojom presudom je optuženik DR proglašen krivim za počinjenje četiri kaznena djela protiv braka, obitelji i djece, i to jedno kazneno djelo nasilja u obitelji iz čl. 179.a KZ/11 i tri kaznena djela povrede djetetovih prava iz čl. 177. st. 2. KZ/11 te jedno kazneno djelo protiv osobne slobode, prijetnjom iz čl. 139. st. 2. i 4. KZ/11, te je osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine, a na temelju čl. 56. KZ/11 izrečena je uvjetna osuda kojom je izrečeno da se izrečena kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine neće izvršiti ukoliko optuženik DR u roku od 3 (tri) godine od dana pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo, te mu je temeljem čl. 69. KZ/11 izrečena sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti koja će se uz nadzor nadležnog tijela za probaciju, izvršavati u zdravstvenoj ili drugoj specijaliziranoj ustanovi za otklanjanje ovisnosti izvan zatvorskog sustava, odnosno pod uvjetima određenim posebnim propisom, u terapijskoj zajednici ako je takvo odvikavanje dostatno za otklanjanje opasnosti, s time da mjera može trajati najdulje do proteka roka provjeravanja iz izrečene uvjetne osude. Uvidom u spis poslovni broj Kzd-62/2020 utvrđeno je da je sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti izrečena optuženiku budući iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka proizlazi kako je provedenom ekspertizom utvrđeno da optuženik boluje od alkoholizma te da je tempore criminis njegovo psihičko stanje bilo označeno stanjem alkoholizma, pa je vještak naveo da takvo stanje može u budućnosti poticajno djelovati na počinjenje novog kaznenog djela zbog čega je optuženiku indicirana primjena sigurnosne mjere liječenja od ovisnosti od alkohola.

32. Iz izvatka iz PE na listu 41 spisa utvrđeno je da je optuženik presudom Općinskog suda u Puli-Pola poslovno broj Pp-3095/2021 od 18. listopada 2022. proglašen krivim radi čl. 22. st. 3. t. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji te mu je izrečena novčana kazna uz obvezan psihosocijalni tretman u trajanju od 6 mjeseci.

33. Iz izvatka iz KE na listu 75 spisa utvrđeno je da je optuženik kazneno osuđen u dva navrata i to kod Općinskog suda u Puli-Pola presudom Kzd-62/2020 od 8. srpnja 2021. radi kaznenog djela iz čl. 177. st. 2. KZ/11 na uvjetnu kaznu zatvora u trajanju od jedne godine uz rok kušnje u trajanju od tri godine te presudom istoga suda poslovni broj Kzd-61/2018 od 20. srpnja 2022. radi kaznenog djela iz čl. 117. st. 2., čl. 139. st. 2. i čl. 177. st. 2. KZ/11 na uvjetnu kaznu zatvora u trajanju od jedne godine s rokom kušnje u trajanju od pet godina.

34. Analizirajući sve dokaze zajedno, kao i iste u njihovoj ukupnosti, sud je utvrdio da je optuženik počinio sva kaznena djela za koja se tereti predmetnom optužnicom.

35. Sud je u cijelosti prihvatio iskaz svjedokinje ER kao istinit i vjerodostojan budući je ista iskazivala životno, logično i uvjerljivo, a njen iskaz je detaljan i konzistentan, te njen iskaz potvrđuju i ispitani svjedoci RR, KR i OR. Iz iskaza svjedokinje ER utvrđeno je da kada je inkriminirane večeri optuženik došao u kuću, da je bio pod utjecajem alkohola, da je inzistirao na spolnom odnosu, no kako ga je ona odbijala da ju je počeo stiskati, gurati, sjeo joj je na pluća, počeo se skidati, ona je počela vikati da se makne, da je ne dira, nakon čega ju je počeo šamarati, govoriti joj da je kurva, da je dužna imati s njim spolni odnos, da je ona njegova žena, a kako ga je ona i dalje odbijala da ju je on udarao sve jače, da ju je počeo gušiti, udarati šakama u glavu, da je uzeo ukrasni jastučić i ručnik koji su bili u blizini pored kreveta i što je ona više vikala da ju je on jače gušio, pa u jednom trenu ju je toliko jako stisnuo i toliko dugo da je mislila da će umrijeti te je tada kao da je pala u nesvijest ostala bez zraka i prestala se opirati te je tek onda optuženik stao. Nadalje, iz iskaza svjedokinje ER utvrđeno je da kada se ona umirila da je on prestao sa svojim ponašanjem, nakon čega je on zaspao, a kada je zaspao da je ona uzela svoju kćer NR i oko 04,00 sata ujutro otišla iz stana i došla do susjedne zgrade gdje je pozvonila susjedu na vrata.

36. Iskaz svjedokinje ER potvrđuje svjedok RR koji je iskazao da mu je u 04,00 sata ujutro netko zvonio više puta na vrata te nakon što je otvorio vrata vidio je na ulaznim vratima majku i kćer oskudnije obučene, da je majka bila bosa, te nije imala niti čarape na nogama. Da je majka bila vidno uznemirena, a zamolila ga je da je primi u kuću, da je nesuvislo govorila, te joj je on rekao neka se smiri, da mu je ta žena rekla da ju je suprug tukao, da je bio u alkoholiziranom stanju pa da je ona iskoristila priliku kada je zaspao da izađe iz svoje kuće. Da je dijete tom prilikom kada su došli kod njih bilo zbunjeno, šutilo je kao da ništa ne razumije. Da je ta žena tražila da joj pruže utočište te da pozove policiju. Da je on vidio na majci otečenu usnu i oko, te se sjeća da je curica nešto komentirala u smislu da će sada majci doći E. Sud je u cijelosti prihvatio iskaz svjedoka RR kao vjerodostojan iskaz jer sud nije našao razlog zašto isti ne bi govorio istinu, te isti nema nikakvog objektivnog razloga zbog kojeg ne bi istinito iskazivao, a žrtvu je prvi puta vidio predmetne noći kada mu je pozvonila na vrata i to usred noći.

37. Iskaz svjedokinje ER potvrđuje i svjedokinja KR koja je iskazala da su se njena sestra ŽR i optuženik često svađali, da se njoj žalila sestra da optuženik povremeno pije, te da je bio na liječenju od alkohola. Da bi joj sestra rekla da je optuženik vrijeđa, te da u većini slučajeva kada bi došlo do svađa između njene sestre i šogora djeca NR i ĐR su bila u kući pa bi je sestra zvala da dođe po djecu ili bi sestra dovela djecu kod nje. Da kada bi djeca ĐR i NR bili kod nje, Đ bi znala joj reći da se mama i tata često svađaju, da tata pije. Da je svjedokinja ER zajedno s kćerkom NR otišla iz stana u 04,00 sata ujutro potvrdila je svjedokinja KR budući su to jutro iz policije nazvali njenog izvanbračnog supruga kojem su rekli da mora doći po nećakinju NR u zgradu gdje je njena sestra pobjegla s NR a kada je njen izvanbračni suprug dovezao NR kod njih kući da je bila potresena, da je plakala, bila je u kanotjerici, gaćicama, omotana u dekicu te joj je lice bilo krvavo i uplakano ali da to krvavo lice nije bilo od Emilyne ozljede. Da je ona vidjela svoju sestru kada je došla po NR, da joj je lice bilo unakaženo, usta su joj bila natečena, da nije mogla niti pričati, da je pila na slamku, da joj je oko bilo natečeno, vrat, ruke, te je imala ozljede na rukama i oko oka.

38. Iskaz svjedokinje ER potvrđuje i svjedokinja OR koja je iskazala da ima saznanja da je od početka bilo problema u vezi između optuženika i žrtve ER, da su se oni više puta razdvajali i ponovno mirili, da joj je ŽR ispričala da je bilo nasilja u vezi, da je optuženik imao problem s alkoholom, da je bio na odvikavanju, da ju je optuženik nekoliko puta tukao, te da se to događalo svako malo. Također, svjedokinja OR je iskazala da je o događaju od 6. srpnja 2024. dobila poruke i fotografije od ŽR te joj je ŽR napisala da ju je optuženik tukao po noći, da ju je htio ugušiti s jastukom i da je zatim ujutro otišla iz kuće i od jednog susjeda obavijestila policiju.

39. Sud je u cijelosti prihvatio iskaze svjedokinja KR i OR kao istinite i vjerodostojne budući su njihovi iskazi suglasni glede svih bitnih činjenica, životni i uvjerljivi, te podudarni sa iskazima žrtve i RR.

40. Tvrdnju žrtve ER da ju je optuženik gušio ukrasnim jastučićem i ručnikom potvrdila je svjedokinja OR koja je iskazala da joj je ŽR ispričala da ju je optuženik htio ugušiti s jastukom i da joj je čvrsto stisnuo jastuk na lice. Da je optuženik jastukom pokušao ugušiti ER utvrđeno je iz nalaza i mišljenja biološkog vještačenja gdje je analizom uzoraka spornih tragova krvi s ručnika i spornih tragova krvi s jastuka utvrđeno da tragovi krvi pripadaju žrtvi ER, a dok jedan trag krvi na jastuku i na ručniku pripada optuženiku iz čega se utvrđuje da je optuženik imao u ruci jastuk i ručnik, a što potvrđuje navode žrtve ER.

41. Da je žrtva ER istinito iskazivala sud je utvrdio i iz psihijatrijsko- psihologijskog nalaza i mišljenja iz kojeg je utvrđeno da iako ista ima trajno miješani poremećaj osobnosti, da ista nije imala patološki poremećaj svijesti koji bi onemogućio točno reproduciranje događaja, da ista nije sklona manipulaciji niti simulaciji, da su sjećanja i sposobnost vjerodostojnog opisivanja događaja očuvani, slijedom čega da je iskaz žrtve vjerodostojan, da ista nije ništa simulirala već je vjerno opisala događaj.

42. Da je žrtva ER inkriminiranog dana zadobila mnogobrojne ozljede utvrđeno je iz iskaza same žrtve, iskaza svjedoka RR koji je iskazao da je vidio ozljede na istoj kao i iz iskaza svjedokinje KR koja je također iskazala da je lice žrtve bilo unakaženo, usta natečena, oko natečeno, vrat i ruke te podljevi na rukama i oko oka. Da je ER zadobila mnogobrojne ozljede utvrđeno je iz provedenog sudsko medicinskog vještačenja koji nalaz i mišljenje sud u cijelosti prihvaća kao vjerodostojan budući je isti jasan, precizan, te sačinjen po pravilima struke i vještine.

43. Svjedokinja TR je iskazala da ne poznaje žrtvu, ali da poznaje optuženika dvadesetak godina, te da se zadnjih godinu dana intenzivno druže, a da u tih dvadeset godina nije vidjela da bi optuženik konzumirao alkohol niti da bi bio pijan. Svjedokinja je navela da joj je optuženik govorio da je bio optuživan ali da su optužbe odbačene. Da optuženik nije govorio istinu TR utvrđeno je uvidom u spis Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj Kzd-61/2018 i poslovni broj Kzd-62/2020, te čitanjem izvatka iz kaznene evidencije za optuženika iz čega proizlazi da je optuženik dva puta kazneno osuđivan i to upravo radi kaznenih djela na štetu žrtve i mlt. djece, pa je očito da je optuženik svjedokinji TR govorio neistinu i to kako glede sebe tako i u odnosu na žrtvu. Iz iskaza svjedokinje TR sud nije utvrdio relevantne činjenice za ovaj postupak budući ista nema saznanja o samom predmetnom događaju, a o odnosu između žrtve i optuženika ista ima samo iz priče optuženika koji je istoj predočavao samo ono što mu ide u korist, te joj je pričao na način kako bi sebe predstavio u što boljem svijetlu.

44. Da je optuženik konzumirao alkohol u inkriminirano vrijeme utvrđeno je iz iskaza žrtve ER, a i svjedokinja LR je iskazala da joj se sestra žalila da optuženik konzumira alkohol, a to je potvrdila i svjedokinja OR. Da je optuženik ranije bio ovisan o alkoholu utvrđeno je iz presude Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj Kzd-62/2020-16 od 8. srpnja 2021., kojom presudom je optuženik DR proglašen krivim za počinjenje četiri kaznena djela protiv braka, obitelji i djece, i to jedno kazneno djelo nasilja u obitelji iz čl. 179.a KZ/11 i tri kaznena djela povrede djetetovih prava iz čl. 177. st. 2. KZ/11 te jedno kazneno djelo protiv osobne slobode, prijetnjom iz čl. 139. st. 2. i 4. KZ/11, te je osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine, uz primjenu uvjetne osude, te mu je temeljem čl. 69. KZ/11 izrečena sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti i to upravo zbog problema s alkoholom.

45. Sud ne prihvaća obranu optuženika budući je ista neživotna i neuvjerljiva, a i u suprotnosti je sa ostalim provedenim dokazima, te je sud cijeni kao obranu danu s ciljem izbjegavanja kaznene odgovornosti. Sud ne prihvaća tvrdnju optuženika da se žrtva sama ozlijedila jer je takva obrana u suprotnosti s iskazom same žrtve ER, te iskazima svjedoka ŠR, KR i CR, koji su svi iskazali da im je žrtva rekla da ju je optuženik udarao, kao što to ne proizlazi iz sudskomedicinskog vještačenja budući je iz sudskomedicinskog vještačenja utvrđeno da tvrdnja optuženika da se žrtva sama ozlijedila udaranjem glave u zid je manje vjerojatna kako sa životnog tako i sa sudskomedicinskog aspekta u odnosu na varijantu da je žrtva zadobila ozljede od druge osobe.

46. Iz iskaza vještaka sudske medicine utvrđeno je da je žrtva zadobila mnogobrojne ozljede, pretežno u području glave, te je vještak naveo kako ne samo sa sudsko-medicinskog nego i sa životnog aspekta je manje vjerojatno da su mnogobrojne ozljede mogle nastati velikim brojem padova i velikim brojem udarca glavom u neko tupo tvrdu prepreku ili podlogu po načelu samoozljeđivanja, slijedom čega sud ne prihvaća obranu optuženika u kojoj isti navodi da si je žrtva nanijela sama ozljede udarajući glavom o zid. Sud prihvaća iskaz vještaka sudske medicine u cijelosti kao vjerodostojan jer je isti jasan, stručan i objektivan. Kako je žrtva osim mnogobrojnih ozljeda na glavi, kako na području oko oka, na licu, uz nosno krilo, donjoj čeljusti, bradi i ustima, zadobila i ozljede u vidu krvnog podljeva lijeve nadlaktice te krvni podljev desne nadlaktice i desne lakatne jame, nije logična niti životna obrana optuženika u kojoj isti navodi da je žrtva zadobila ozljede jer da je glavom udarala u zid, budući da da je žrtva udarala glavom u zid kako to tvrdi optuženik tada žrtva ne bi mogla zadobiti i ozljede na desnoj i lijevoj nadlaktici, pa stoga sud ne prihvaća takvu obranu optuženika budući takva obrana nije uvjerljiva niti životna, već sud prihvaća iskaz žrtve kao istinit i vjerodostojan u kojem ista navodi da joj je upravo optuženik opisanim načinom udaranja i postupanja nanio mnogobrojne ozljede, a koje ozljede su utvrđene iz nalaza i mišljenja vještaka sudske medicine, te temeljem utvrđenih tragova pronađenim na mjestu događaja i provedenim očevidom. Sud ne prihvaća obranu optuženika kao istinitu jer da je bilo tako kako to optuženik iskazuje postavlja se pitanje zašto bi žrtva zajedno sa mldb. djetetom pobjegla iz stana u 4 sata ujutro i otišla zvoniti nepoznatim ljudima na vrata usred noći ako se nije bojala za sebe i za svoju mldb. kćer, odakle je pozvala policiju.

47. Kako je iz nalaza i mišljenja vještaka sudske medicine utvrđeno da u okolnostima primjene fizičke sile u području glave/lica nije moguće uz primjenu istog mehaničkog sredstva na istom mjestu ali uz djelovanje sile nekog jakog intenziteta isključiti mogućnost nastanak teških tjelesnih ozljeda osobito teških tjelesnih ozljeda pa i ozljeda sa smrtnom posljedicom sve zbog topografsko anatomskog smještaja kako važnih tako i vitalnih struktura i organa (koštane strukture, živčane i krvožilne strukture, oči, mozak i sl.), te u okolnostima guranja ručnika u usta žrtve sa potpunom opstrukcijom usne šupljine, zatvaranjem nosnih otvora i usta žrtve jastukom sa posljedičnim potpunim zatvaranje spomenutih otvora ili pak stezanjem vrata žrtve rukama druge osobe, sve u nekom produženom vremenskom intervalu, može imati za posljedicu smrtni ishod uslijed asfikcije (ugušenja), podražaja živca vagusa (inhibitorna smrt) te uslijed stezanja velikih krvnih žila vrata sa posljedičnim prekidom dotoka krvi u možda strukture, zaključuje se da je postupanje optuženika prema žrtvi, a to je udaranje po glavi, stiskanje rukama za vrat i gušenje, guranje ručnika u usta i preko nosa moglo dovesti i do smrtnog ishoda.

48. Kako je iz iskaza žrtve utvrđeno da ju je u jednom trenu optuženik toliko jako stisnuo i toliko dugo da je mislila da će umrijeti te je tada kao da je pala u nesvijest ostala bez zraka i prestala se opirati te da je tek onda optuženik stao, odnosno prestao s napadom nakon čega je zapao pa je tada žrtva uzela kćerku NR u ruke i s njom u 4 ujutro pobjegla iz stana i otišla u susjednu zgradu i zvonila na vrata nepoznatim ljudima zaključuje se da je žrtva bila u velikom strahu i bojala se za svoj život i život kćerke.

49. Kako je optuženik počeo udarati žrtvu nakon što je ista odbila spolni odnos s istim, što je rezultiralo tjelesnim ozljedama kod žrtve, te je uhvatio rukama za vrat i počeo snažno stiskati i gušiti, nakon čega je uzeo ručnik koji se nalazio na krevetu i snažnim intenzitetom joj ga je gurao u usta i preko nosa i istovremeno uzeo ukrasni jastučić i stavio joj ga je na lice, tako da nije mogla disati, to je utvrđeno da je optuženik imao namjeru usmrtiti žrtvu, no djelo je ostalo u pokušaju budući se žrtva u jednom trenutku prestala braniti jer nije mogla disati, te je ostala nepomično ležati, pa je optuženik mislio da je uspio u svojoj namjeri, te je stoga prestao sa napadom i zaspao je. Slijedom takva utvrđenja sud je utvrdio da je optuženik htio usmrtiti žrtvu, no isto je ostalo u pokušaju zbog toga što se žrtva prestala braniti i opirati, bila je mirna pa je optuženik mislio da je uspio u svom naumu, pa je prestao sa napadom.

50. Odredbom čl. 111. a st. 1. KZ/11 propisano je da kazneno djelo protiv života i tijela, kazneno djelo teškog ubojstva ženske osobe, čini onaj tko počini rodno utemeljeno ubojstvo ženske osobe, te će se počinitelj kazniti kaznom zatvora od najmanje 10 godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

51. Odredbom čl. 111.a st. 2. KZ/11 propisano je da će se pri utvrđivanju kaznenog djela iz st. 1. istog članka uzeti u obzir da je djelo počinjeno prema bliskoj osobi, osobi koju je počinitelj već ranije zlostavljao, ranjivoj osobi, osobi koja se nalazi u odnosu podređenosti ili zavisnosti ili je djelo počinjeno u okolnostima spolnog nasilja ili zbog odnosa koji žene stavlja u neravnopravan položaj ili da postoje druge okolnosti koje upućuju da se radi o rodno utemeljenom nasilju.

52. Da je optuženik počinio kazneno djelo iz čl. 111.a st. 1. Kaznenog zakona, sud je utvrdio temeljem utvrđene činjenice da je žrtva izvanbračna supruga optuženika, ujedno i član obitelji u smislu čl. 87. st. 8. Kaznenog zakona, a kao član obitelji ujedno je i bliska osoba, u smislu čl. 87. st. 9. Kaznenog zakona, te je ovo protupravno djelo optuženika protiv života i tijela, počinjeno prema bliskoj osobi ženskog roda, vlastitoj izvanbračnoj supruzi, u okolnostima i okviru izvanbračnog odnosa optuženika i žrtve i time postupanje optuženog predstavlja rodno utemeljeno teško ubojstvo ženske osobe u pokušaju, počinjeno protiv života i tijela vlastite izvanbračne supruge i na štetu vlastite izvanbračne supruge, žrtve ER. Sud nalazi da radnje koje je optuženik poduzeo inkriminiranog dana prema izvanbračnoj supruzi koju je prethodno zlostavljao u vidu udaranja, stiskanja rukama za vrat i gušenja, guranje ručnika snažnim intenziteta u usta i preko nosa, te stavljanje ukrasnog jastučića na lice predstavljaju radnje koje neposredno prethode izvršenju bića kaznenog djela teškog ubojstva iz čl. 111.a KZ/11, a koje kazneno djelo je ostalo u pokušaju jer je optuženik mislio da je uspio u svojoj namjeri jer se žrtva umirila, prestala se braniti i pružati otpor, te je bespomično ležala, pa je optuženik umoran od natezanja i od alkohola pomislio da je uspio u svom naumu, te je zaspao. Rodno nasilje je nasilje nad ženom upravo zbog toga što je žena, a na temelju svega utvrđenog sud je utvrdio da je optuženik počinio rodno nasilje nad žrtvom upravo zbog toga što je žena, te da je postupanje optuženika imalo rodno uvjetovani motiv proizlazi iz činjenice da je kazneno djelo počinjeno prema bliskoj osobi tj.izvanbračnoj supruzi nakon što je ista odbila spolni odnos s njime, što optuženik nije mogao prihvatiti, već je inzistirao na tome govoreći joj da je to njena dužnost jer da je ona njegova žena, nakon čega je koristeći svoju fizičku nadmoć krenuo sa radnjama udaranja, stiskanja, gušenja, guranja ručnika u usta i preko nosa, te stavljanje ukrasnog jastučića na lice.

53. Na temelju svega naprijed navedenog, te ocjene svih provedenih dokaza pojedinačno i istih u ukupnosti, sud smatra dokazanim da je optuženik poduzeo radnju koja prostorno i vremenski neposredno prethodi ostvarenju bića kaznenog djela da počini rodno utemeljeno ubojstvo ženske osobe i time je optuženik počinio predmetno protupravno djelo protiv života i tijela, zakonskih obilježja kaznenog djela teškog ubojstva ženske osobe u pokušaju, opisano u čl. 111.a st. 1. u vezi sa čl. 34. Kaznenog zakona.

54. Da je optuženik počinio kazneno djelo nasilja u obitelji iz čl. 179. a KZ/11 sud je utvrdio na temelju iskaza žrtve ER koji iskaz sud pozitivno cijeni i drži ga vjerodostojnim jer je ista detaljno i uvjerljivo opisala ponašanje optuženika tijekom inkriminiranog perioda od mjeseca travnja 2024. do 06. srpnja 2024., a to je da ju je optuženik vrijeđao i omalovažavao govoreći joj da je smeće, kurva, bolesna, rukama je udarao po licu, pritom joj govoreći da ništa ne vrijedi, da će joj uzeti djecu, da će sve uvjeriti da je luda, te ju na taj način dovodio u stanje bojazni za sebe, uznemirenosti i patnje. Da je često dolazilo do svađa između optuženika i žrtve potvrdila je svjedokinja KR, koja je iskazala da bi žrtva ER zvala svjedokinju da dođe po djecu ili bi sama dovezla djecu kod nje kada bi djeca bila u kući za vrijeme svađa, te je nadalje iskazala da bi joj dijete ĐR znalo reći da se mama i tata često svađaju, te da tata pije, a koji iskaz sud također pozitivno cijeni jer je isti uvjerljiv i suglasan iskazu žrtve. Takvo ponašanje optuženika pokazuje ustrajnost i intenzitet koje prelazi granice prekršajne odgovornosti, čime je počinio psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost budući ponašanje optuženika je zasigurno kod žrtve izazvalo strah za sigurnost, te je žrtva dovedena u ponižavajući položaj čime je ugroženo njezino dostojanstvo.

55. Da je optuženik počinio dva kaznena djela povrede djetetovih prava iz čl. 177. st. 2. KZ/11 sud je utvrdio iz iskaza žrtve ER i svjedokinje KR, a koje iskaze sud pozitivno cijeni jer su isti logični, životni i uvjerljivi. Kako je svjedokinja KR iskazala da kad je dolazilo do svađe između optuženika i žrtve da su djeca bila kući pa da bi ju žrtva zvala da dođe po djecu ili bi žrtva dovela djecu kod svjedokinje, kao i da bi joj dijete ĐR znala reći da se mama i tata često svađaju, te da tata pije, dok je žrtva ER iskazala da su kćerke NR i ĐR bile nazočne njihovim svađama, da ju je pred djecom ponižavao i vrijeđao, da je NR znao udarati po stražnjici, glasno vikati te da su se djeca tada jako bojala, da ih je znao slati u kat, a koje iskaze sud pozitivno cijeni budući su isti životni i uvjerljivi. Iz takva ponašanja optuženika utvrđuje se da su djeca bila nazočna verbalnom napadu optuženika na njihovu majku, kojom prilikom je optuženik vrijeđao i omalovažavao njihovu majku nazivajući je pogrdnim riječima, da je optuženik vikao na kćerke, te da je tim verbalnim napadima na kćerke, tjeranjem u kut a i udaranjem R po stražnjici, izazvao kod njih strah i traumu, te su takvi događaji zasigurno imali negativan utjecaj na djetetov pravilan emocionalan i psihofizički razvoj, stoga su u takvom ponašanju optuženika ostvarena sva objektiva obilježja kaznenog djela povrede djetetovih prava iz čl. 177. st. 1. KZ/11.

56. Kako je u tijeku postupka utvrđeno da je optuženik in tempore criminis bio ubrojiv, da svaki prosječan čovjek zna koja ponašanja predstavljaju ponašanja koja su kaznenopravno nedopuštena i društveno neprihvatljiva, a optuženik je već ranije bio kazneno i prekršajno osuđivan slijedom čega je bio svjestan protupravnosti djela, a postupao je s izravnom namjerom tj. bio je svjestan svog protupravnog ponašanja i želio je njegovo počinjenje, čime su u njegovom postupanju ostvarena obilježja kaznenog djela iz članka 111. a st.1. u svezi sa člankom 34. KZ/11, iz članka 179. a KZ/11 i iz članka 177. st. 2. KZ/11 pa je sud optuženika proglasio krivim za sva kaznena djela koja mu se stavljaju na teret.

57. Prilikom odmjeravanja vrste i visine kaznene sankcije, sud je kao olakotne okolnosti kod optuženika cijenio činjenicu da je isti otac troje djece od kojih je dvoje maloljetno te ih je u obvezi uzdržavati, te da su u odnosu na kazneno djelo pokušaja teškog ubojstva ženske osobe na strani žrtve izostale teže posljedice, dok je kao otegotne okolnosti cijenio raniju kaznenu osuđivanost u dva navrata kojom prilikom su mu izrečene uvjetne osude koje očito nisu dovoljno utjecale na optuženika da se kloni protupravnog ponašanja već se isti i dalje upušta u novo činjenje težeg kaznenog djela, kao i prekršajnu osuđivanost i to upravo zbog prekršaja iz domene Zakona o zaštiti nasilja u obitelji, pa imajući u vidu da je kazneno djelo iz čl. 111. a st. 1. KZ/11 ostalo u pokušaju za koje se može i po zakonu optuženika blaže kazniti, sud je u postupku odmjeravanja kazne optuženiku primijenio odredbe o zakonskom ublažavanju kazne, pa je optuženiku za kazneno djelo teškog ubojstva ženske osobe u pokušaju iz čl. 111.a st. 1. u svezi čl. 34. KZ/11 utvrdio kaznu zatvora u trajanju od 6 godina, za kazneno djelo nasilja u obitelji iz čl. 179.a KZ/11 utvrdio kaznu zatvora u trajanju od 1 godine, a za svako kazneno djelo povrede djetetovih prava iz čl. 177. st. 2. KZ/11 utvrdio kaznu zatvora u trajanju od 1 godine.

58. Kako je optuženiku presudom Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj Kzd- 61/2018 od 31. kolovoza 2022., pravomoćnom 5. ožujka 2024., kojom je proglašen krivim izrečena kazna zatvora u trajanju od 1 godine s rukom kušnje od 5 godina, a kaznena djela koja mu se predmetnom optužnicom u ovom postupku stavljaju na teret su počinjena od mjeseca travnja 2024. do noći 6. srpnja 2024., utvrđeno je da je kaznena djela koja su predmet ovog kaznenog postupka optuženik počinio u roku kušnje, pa je temeljem odredbe čl. 58. st. 1. i 3. KZ/11 valjalo optuženiku opozvati presudu Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj Kzd-61/2018 od 31. kolovoza 2022., te izrečenu kaznu zatvora u trajanju od 1 godine uzeti kao utvrđenu.

59. Kako je optuženiku presudom Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj Kzd- 62/2020-16 od 8. srpnja 2021., pravomoćnom 14. rujna 2021., kojom je proglašen krivim izrečena kazna zatvora u trajanju od 1 godine s rukom kušnje od 3 godina, a kaznena djela koja mu se predmetnom optužnicom u ovom postupku stavljaju na teret su počinjena od mjeseca travnja 2024. do noći 6. srpnja 2024., utvrđeno je da je kaznena djela koja su predmet ovog kaznenog postupka optuženik počinio u roku kušnje, pa je temeljem odredbe čl. 58. st. 1. i 3. KZ/11 valjalo optuženiku opozvati presudu Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj Kzd-62/2020-16 od 8. srpnja 2021., te izrečenu kaznu zatvora u trajanju od 1 godine uzeti kao utvrđenu.

60. Slijedom navedenog, a temeljem čl. 51. st. 2. KZ/11 optuženiku je izrečena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od 8 godina, koja je primjerena, kako okolnostima počinjenja djela te njihovoj brojnosti, tako i ličnosti optuženika, te sud smatra da će se upravo tom sankcijom dovoljno utjecati na optuženika da ubuduće ne čini kaznena djela, kao i na svijest o pravednosti kažnjavanja.

61. Motrište je ovoga suda da će se upravo izrečenom sankcijom kaznom zatvora postići svrha kažnjavanja, te će upravo ovakva kazna s obzirom na težinu počinjenog djela, te način počinjenja, djelovati na optuženika, ali i na druge da ubuduće ne čine kaznena djela, te utjecati na svijest o pogibeljnosti vršenja kaznenih djela.

62. Temeljem čl. 54. KZ/11 optuženiku je u kaznu zatvora u trajanju od osam godina uračunato vrijeme provedeno u istražnom zatvoru kao i svako drugo oduzimanje slobode i to od trenutka uhićenja dana 6. srpnja 2024. pa nadalje i može trajati do pravomoćnosti presude, a nakon pravomoćnosti presude najdulje do pravomoćnosti rješenja o upućivanju na izdržavanje kazne zatvora.

63. Budući je optuženik proglašen krivim, temeljem odredbe čl. 148. st. 1. ZKP/08 valjalo je istoga obvezati na dužnost plaćanja troškova kaznenog postupka, te kako je isti bio prije uhićenja zaposlen te ostvarivao redovne prihode, a isti je zdravstveno radno sposoban, sud je istog obvezao na plaćanje postupka u ukupnom iznosu od 5.810,02 eura od čega se 5.310,02 eura odnosi na troškove vještačenja a iznos od 500,00 eura na paušalnu svotu, dok će se o visini troškova branitelja po službenoj dužnosti odlučiti posebnim rješenjem.

64. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

U Puli-Pola 18. prosinca 2025.

Predsjednica vijeća za mladež

Tanja Prenc Kanis

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude dozvoljena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka ovjerenog preslika iste. Žalba se podnosi ovom sudu u tri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, kao sud drugog stupnja.

Oštećena ima prvo žalbe samo radi odluke o troškovima i imovinskopravnom zahtjevu.

DNA:

1. ŽDO Pula-Pola na broj KOz-DO-8/2024

2. Optuženik DR putem Zatvora u Puli-Pola

3. Braniteljica optuženika Vera Glasnović Gjoni, odvjetnica iz Pule

4. Oštećena ER