REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Povrv-2910/2019-58

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu tog suda Goranu Goluži, a na temelju prijedloga višeg sudskog savjetnika Tonija Kapeline, u pravnoj stvari tužitelja HOK-OSIGURANJE d.d., sa sjedištem u [adresa], OIB: 00432869176, kojeg zastupa punomoćnica Iva Pezić, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Olujić, Pezić & partneri d.o.o. iz Zagreba, protiv tuženika VA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Nebojša Bestić, odvjetnik u Zagrebu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene 7. studenoga 2025. u prisutnosti zamjenika punomoćnice tužitelja i zamjenika punomoćnika tuženika, 18. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Održava na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika Kristiana Hukelja iz Zagreba pod poslovnim brojem Ovrv-2638/2019 od 21. ožujka 2019. u dijelu pod točkom 1. kojom je naloženo tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 1.111,55 EUR (slovima: tisuću sto jedanaest eura i pedeset pet centi) sa zateznim kamatama koje teku od 18. listopada 2017. do isplate, i to za razdoblje od dospijeća do 31. prosinca 2022. prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, za razdoblje od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. prema stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a za razdoblje od 30. prosinca 2023. do isplate prema stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 15 dana.

II. Djelomično se ukida platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika Kristiana Hukelja iz Zagreba pod poslovnim brojem Ovrv-2638/2019 od 21. ožujka 2019. u dijelu pod točkom 3. i 4. kojim je tuženiku naloženo tužitelju naknaditi odmjereni trošak ovršnog postupka u iznosu od 170,88 EUR (1.287,50 kn) i predvidivi trošak ovršnog postupka u iznosu od 108,67 EUR (818,75 kn).

III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju prouzročeni trošak postupka u iznosu od 2.219,24 EUR (slovima: dvije tisuće dvjesto devetnaest eura i dvadeset četiri centa), sa zateznim kamatama koje teku od 18. prosinca 2025. pa do isplate, prema stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

IV. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova parničnog postupka preko dosuđenog iznosa, kao neosnovan.

V. Odbija se zahtjev tuženika za naknadom troškova parničnog postupka kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Na temelju prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave tužitelja (ranije ovrhovoditelja) javni bilježnik Kristian Hukelj iz Zagreba donio je 21. ožujka 2019. rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave pod poslovnim brojem Ovrv- 2638/2019 kojim je tuženiku (ranije ovršeniku) naloženo tužitelju platiti iznos od 1.111,55 EUR (8.375,00 kn) sa zateznim kamatama na pojedince iznose. Istim rješenjem tuženiku je naloženo da tužitelju naknadi odmjerene troškove ovršnog postupka u iznosu od 170,88 EUR (1.287,50 kn) i predvidive troškove ovršnog postupka u iznosu od 108,67 EUR (818,75 kn) sa zateznim kamatama od donošenja rješenja o ovrsi do isplate.

2. Protiv navedenog rješenja o ovrsi tuženik je podnio prigovor u kojem u bitnome navodi da nikada nije primio obavijest tužitelja da postoji potraživanje. Smatra da prilikom predmetne prometne nezgode nisu mogle nastati navedene tjelesne ozljede jer da je intenzitet udara njegovog vozila u vozilo oštećenice bio vrlo mali, a što da je vidljivo na oštećenjima na oba vozila. Stoga ističe da je tužbeni zahtjev u cijelosti neosnovan.

3. Sud je rješenjem od 18. srpnja 2019. (list 9 spisa) stavio izvan snage spomenuto rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave u dijelu kojim je određena ovrha, ukinuo provedene radnje te je odlučio da će se daljnji postupak provesti kao u povodu prigovora protiv platnog naloga.

4. U nastavku postupka tužitelj je istaknuo da se potraživanje tužitelja odnosi na posljedice prometne nezgode koja se dogodila u Zagrebu 22. siječnja 2016. u 8,05 sati, na način da je tuženik upravljao osobnim automobilom registarske oznake [registarska oznaka], osiguranim kod tužitelja policom osiguranja od automobilske odgovornosti te da se kretao spojnim kolnikom s južnog kolnika Slavonske avenije na zapadni kolnik Ulice Hrvatske bratske zajednice i Avenije Većeslava Holjevca, a da pritom nije prilagodio brzinu kretanja gustoći prometa, uslijed čega je prednjom stranom vozila naletio na stražnju stranu osobnog automobila registarske oznake [registarska oznaka], kojim je neposredno ispred njega u istom smjeru upravljala ŠA, koja je u trenutku prometne nezgode bila zaustavljena zbog zaustavljanja vozila ispred sebe zbog upaljenog crvenog svjetla za njihov smjer. Dakle, tužitelj navodi da je tuženik isključivo odgovoran za izazivanje predmetne prometne nesreće. Isto tako, tužitelj navodi i da je tuženik u trenutku nastanka prometne nesreće bio pod utjecajem alkohola u koncentraciji od najmanje 0,93 g/kg u krvi. Tužitelj je istaknuo da je oštećenica ŠA u navedenoj prometnoj nesreći zadobila tjelesne ozljede te da je 1. veljače 2016. putem punomoćnika podnijela odštetni zahtjev tužitelju radi naknade štete, a kojeg je tužitelj ocijenio osnovanim te da je 12. srpnja 2017. sklopljen Sporazum o namirenju na temelju kojeg je tužitelj 14. veljače 2017. i 11. listopada 2017. na račun njezinog punomoćnika odvjetnika Jurice Tončića isplatio iznos od 8.375,00 kn, a od čega iznos od 6.500,00 kn na ime neimovinske i imovinske štete te iznos od 1.875,00 kn na ime troškova zastupanja po odvjetniku. Tužitelj nadalje ističe da je tuženik izgubio pravo na osigurateljno pokriće po sklopljenoj polici jer je isti isključivo odgovoran za nastanak prometne nezgode te je vozilom upravljao pod utjecajem alkohola, pa da je stoga isti postao regresni dužnik prema tužitelju koji ima pravo potraživati naknadu cjelokupno isplaćenog iznosa štete, kamate i troškove. Slijedom navedenog, predlaže da se održi na snazi platni nalog, kao i da se obveže tuženika da mu naknadi troškove parničnog postupka.

5. U tijeku postupka sud je izveo dokaze čitanjem kartice regresa (list 3 spisa), podataka o prometnoj nesreći (list 15 spisa), zapisnika o očevidu (list 16-18 spisa), odštetnog zahtjeva (list 19-21 spisa), police osiguranja od automobilske odgovornosti (list 23 spisa), zapisnika o ispitivanju alkohola (list 24 spisa), vozačke dozvole (list 25- 26 spisa), medicinske dokumentacije ŠA (list 27-38 spisa), računa (list 39-40 spisa), sporazuma o namirenju (list 41 spisa), potvrde o plaćanju (list 42-43 spisa), Uvjeta za obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti (list 44-46 spisa) i regresnog zahtjeva 47-48 spisa). Izvršen je i uvid u spis Policijske uprave zagrebačke, I. postaje prometne policije Zagreb formiran povodom prometne nesreće zajedno s fotografijama (list 91-102 spisa). Saslušani su tuženik (list 106-107 spisa), svjedok ŠA (list 133-134 spisa) i svjedok PA (list 135 spisa). Provedeno je prometno vještačenje (list 142-146 spisa) i medicinsko vještačenje (list 154-155 spisa) te je saslušan vještak Žarko Rašić (list 174-175 spisa).

5.1. Druge dokaze sud nije izvodio budući da stranke nisu stavljale dokaznih prijedloga, a što su dužne temeljem čl. 7. st. 1. i čl. 219. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP). Naime, punomoćnici stranaka su na zadnjem ročištu izjavili da nemaju drugih dokaznih prijedloga te da predlažu donošenje odluke na temelju stanja spisa.

6. Predmet spora je regresni zahtjev tužitelja za isplatu naknade štete koju je tužitelj isplatio oštećenici u prometnoj nezgodi koja se dogodila 22. siječnja 2016. u iznosu od 1.111,55 EUR (8.375,00 kn) sa zakonskim zateznim kamatama.

7. Ocjenjujući rezultate provedenih dokaza, u skladu s čl. 8. ZPP-a, sud je utvrdio da je zahtjev tužitelja osnovan.

8. Među strankama je nesporna činjenica nastanka predmetnog štetnog događaja, aktivna i pasivna legitimacija te odgovornost tuženika za nastanak predmetnog štetnog događaja odnosno izazivanje prometne nesreće. Isto tako, nesporno je da je tužitelj dana 14. travnja 2017. isplatio ŠA iznos od 5.500,00 kn (729,98 EUR) te da je 11. listopada 2017. isplatio ŠA iznos od 2.875,00 kn (381,58 EUR), a sve na ime naknade štete iz prometne nezgode koja se dogodila 22. siječnja 2016. te koja je predmet ovog postupka.

9. Sporna je uzročna vezu između predmetnog štetnog događaja i ozljeda oštećenice ŠA te visina tužbenog zahtjeva.

10. Iz Zapisnika o očevidu (list 91-93 spisa) proizlazi da je tuženiku vrijeme nastanka prometne nezgode ima koncentraciju alkohola u krvi od najmanje 0,93 g/kg, a što tuženik nije niti osporio.

11. Svjedok ŠA je u svom iskazu u bitnome navela da je predmetna prometna nezgoda nastala na način da je vozilo kojim je upravljao tuženik udarilo u zadnji kraj vozila kojim je ona upravljala te u kojem se kao suvozač nalazio njezin suprug PA. Istaknula je da je od siline udarca udarila prvo glavom u volan, a nakon toga u naslon za glavu na sjedištu, kao i da je bila vezana sigurnosnim pojasom. Navela je i da joj je potom počela vrtoglavica pa da je njezin suprug pozvao hitnu pomoć te da ne zna zbog čega na hitnom prijemu nije u anamnezi navela da je udarila glavom, već je samo navela trzaj vratom, pretpostavlja da je to iz razloga što ju je u tom trenutku više bolio vrat od glave.

11.1. Sud prihvaća iskaz svjedoka ŠA, s obzirom da je ista iskazivala jasno, logično i samopouzdano.

12. Svjedok PA je u svom iskazu u bitnome naveo da je prometna nesreća nastala na način da je na stražnji dio vozila kojim je upravljala njegova supruga naletjelo drugo vozilo. Istaknuo je da je njegovoj supruzi ŠA nakon sudara bilo loše radi čega je pozvao hitnu pomoć koja ju je odvezla u Vinogradsku bolnicu. Isto tako, naveo je da je njegova supruga od udarca trznula tijelom i vratom.

12.1. Sud prihvaća iskaz svjedoka PA, s obzirom da je isti iskazivao jasno, logično i samopouzdano.

13. Tuženik je u svom iskazu u bitnome naveo da se prometna nezgoda dogodila jer je u jednom trenutku nešto pogledao i da se tada dogodio "dodir" njegovog vozila s vozilom koje se nalazilo u koloni ispred njegovog vozila. Istaknuo je da su ga na licu mjesta policijski službenici alkotestirali, a i da mu je vađena krv i urin, kao i da mu je poznat rezultat oba alkotesta. Naveo je da je prije štetnog događaja zadnji puta konzumirao alkohol to jutro oko 1,00 sat iza ponoći, ali da se ne sjeća što je pio.

13.1. Sud prihvaća iskaz tuženika, s obzirom da je isti iskazivao jasno, logično i u skladu s drugim izvedenim dokazima.

14. Radi utvrđenja relevantnih činjenica odnosno dinamike nastanka štetnog događaja, sud je izveo dokaz prometnim vještačenje po sudskom vještaku Zvonku Ivašiću.

14.1. Na temelju nalaza i mišljenja vještaka od 17. kolovoza 2023. (list 142-146 spisa) sud nalazi utvrđenim da je u trenutku nesreće vozilo tuženika naletjelo je tijekom kočenja, spušteno prednjim dijelom prema dolje, na stražnji dio vozila oštećenika brzinom od oko 15 - 20 km/h. Iz navedenog proizlazi da je nakon naleta vozila tuženika na vozilo oštećenika, brzina kretanja vozila oštećenika momentalno povećana za oko 12,3 km/h ili 3,4 m/sek, a što odgovara sili gravitacije od 3,2 g. Isto tako, utvrđeno je da je uslijed naleta vozila tuženika na vozilo oštećenika, tijelo oštećenika imalo je tendenciju nabačaja unatrag.

14.2. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka Zvonka Ivašića kao stručan i objektivan te izrađen u cijelosti po pravilima struke, a da je to tako potvrđuju i same stranke koje na nalaz i mišljenje nisu imale nikakvih prigovora.

15. Radi utvrđenja relevantnih činjenica (odnosno je li oštećenica ŠA pretrpjela fizičke bolove i strah, jesu li trajne posljedice njezinih ozljeda umanjile njezinu životnu aktivnost, a koje činjenice predstavljaju kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu naknade) te radi utvrđenja činjenice je li oštećenici ŠA i u kojem opsegu bila potrebna tuđa pomoć i njega, sud je izveo dokaz medicinskim vještačenje po sudskom vještaku prof.dr.sc. Žarku Rašiću, specijalistu kirurgu.

15.1. Na temelju nalaza i mišljenja vještaka od 2. studenoga 2024. (list 154-155 spisa) sud nalazi utvrđenim da je ŠA u štetnom događaju zadobila istegnuće mišića uz vratnu kralježnicu. Utvrđeno je i da je pretrpjela bolove jakog intenziteta u trajanju od 1 dana, srednjeg intenziteta u trajanju od 7 dana, a da su bolovi slabijeg intenziteta trajali 30 dana, da je pretrpjela primarni strah jačeg intenziteta i kratkog trajanja, zatim sekundarni strah u jačem intenzitetu u trajanju od 2 dana, u srednjem intenzitetu 7 dana, a u blažem intenzitetu 15 dana; da joj je nakon predmetnog događaja bila potrebna tuđa pomoć i njega u trajanju od 35 sati ukupno, kao i da kod iste nisu zaostale trajne posljedice koje bi uzrokovale smanjenje životne aktivnosti.

15.2. Povodom prigovora tuženika iz podneska od 2. prosinca 2024. na nalaz i mišljenje vještaka prof.dr.sc. Žarka Rašića, na ročištu je saslušan vještak koji navodi da je uvidom u medicinsku dokumentaciju vidljivo da je nakon štetnog događaja oštećenica pregledana po kirurgu 25. siječnja 2016. i da je u kliničkom opisu navedeno kako je vratna muskulatura napeta, pokreti u vratu limitirani i bolni, pa da prema tome ne stoji navod tuženika da je nalaz i mišljenje sačinjen samo na temelju subjektivnog iskaza oštećenice, nego da postoji i klinička objektivizacija ozljede vratne kralježnice nakon štetnog događaja. Istaknuo je da je slična objektivizacija ozljede vrata opisana u pregledu neurologa 29. siječnja 2016. te pregledu fizijatra od 2. veljače 2016., pa da je uzimajući u obzir postojeću medicinsku dokumentaciju izvršena ocjena trajanja i intenziteta bolova, straha, potrebe za tuđom pomoći. Nadalje, u odnosu na utvrđenu činjenicu prometnim vještačenjem da je promjena brzine vozila oštećenice bila 12,3 km/h, vještak je istaknuo kako u rasponu od 10,00km/h do 15,00km/h promjene brzine dolazi do ozljede vratne kralježnice ukoliko postoje od ranije blaže degerativne promjene, a da je oštećenica 1975. godište, dakle da je u trenutku štetnog događaja imala 41 godinu te da je to životna dob kada već postoje blaže degerativne promjene koje nije potrebno posebno dokazivati, a niti ne moraju biti zabilježene u zdravstvenom kartonu.

15.3. Sud je prihvatio izrađeni nalaz i mišljenje prof.dr.sc. Žarka Rašića kao jasan, stručan i argumentiran, imajući u vidu da je isti izrađen na temelju cjelokupne medicinske dokumentacije i zdravstvenog kartona. Naime, po mišljenju suda, vještak je vrlo jasno, logično i detaljno odbio sve prigovore tuženika i time kod suda otklonio svaku sumnju u dani nalaz i mišljenje, a da je tako potvrđuje i činjenica da tuženik nije imao primjedbi na usmeni iskaz vještaka.

16. Iz provedenih dokaza sud je utvrdio da je u predmetnoj prometnoj nesreći oštećenica ŠA zadobila ozljedu istegnuća mišića vratne kralježnice te da joj je tužitelj opravdano isplatio naknadu neimovinske i imovinske štete u iznosu od 6.500,00 kn, a sve s obzirom da je oštećenici u predmetnom štetnom događaju povrijeđeno pravo osobnosti, i to pravo na tjelesno i duševno zdravlje, sukladno odredbi čl. 19. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15; dalje: ZOO) čime joj je prouzročena neimovinska šteta iz čl. 1046. ZOO-a, a utvrđena težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju dosudu pravične novčane naknade sukladno odredbi čl. 1100. st. 1. ZOO-a.

17. Nadalje, s obzirom da je oštećenicu prema tužitelju zastupao odvjetnik u pogledu sastava odštetnog zahtjeva, to je tužitelj opravdano istoj isplatio i trošak odvjetničkih usluga u iznosu od 1.875,00 kn, a sve u skladu s računom odvjetnika (list 40 spisa).

17.1. Naime, navedeni odvjetnički trošak odmjeren je sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.

18. Dakle, tužitelj je oštećenici ŠA opravdano isplatio iznos naknade štete u iznosu od ukupno 1.111,55 EUR (8.375,00 kn).

19. U skladu s čl. 24. st. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" broj 151/2005, 36/2009, 75/2009, 76/2013 i 152/2014) osigurana osoba gubi prava iz osiguranja ako je vozač upravljao vozilom pod utjecajem alkohola iznad ugovorene granice, dok je čl. 3. st. 1. Uvjeta za obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti propisano da osiguranik gubi svoja prava iz osiguranja ako je u vrijeme prometne nezgode vozač osiguranog vozila bio pod utjecajem alkohola te ako se analizom krvi u organizmu vozača utvrdi da udio alkohola u krvi iznosi 0.5 g/kg ili više.

20. S obzirom da je tuženik nesporno imao koncentraciju alkohola u krvi od najmanje 0,93 g/kg to je isti izgubio svoja prava iz osiguranja sukladno sklopljenoj polici osiguranja od automobilske odgovornosti s tužiteljem.

21. U skladu s čl. 963. Zakona o obveznim odnosima ("Narodno novine" broj 35/05, 41/08 i 125/11; dalje: ZOO) isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu.

22. S obzirom da je nesporna odgovornost tuženika za nastanak predmetne prometne nesreće, to tužitelj ima pravo regresa prema tuženika, a u odnosu na isplaćenu naknadu štete oštećenici u iznosu od 1.111,55 EUR.

23. Slijedom utvrđenog činjeničnog stanja te navedenih zakonskih odredbi, tuženik je dužan tužitelju naknaditi iznos od 1.111,55 EUR (8.375,00 kn), odnosno iznos naknade štete koji je tužitelj isplatio oštećenici ŠA.

24. Odluka o zateznim kamatama sadržana u ovoj presudi temelji se na odredbi članka 29. stavak 1. ZOO kojom je propisano da dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice i zatezne kamate po stopi utvrđenoj zakonom, i to od dana dospijeća pojedinih predmetnih iznosa, koji su utvrđeni uvidom u izvadak iz ovjerovljenih poslovnih knjiga tužitelja, pa do dana isplate, te je utvrđeno da je zahtjev tužitelja za isplatom zateznih kamata osnovan, datum tijeka kamata je utvrđen kao u izreci presude, s obzirom da je među strankama nesporna isplata naknade štete od strane tužitelja prema oštećenici, dok je kamatna stopa određena sukladno odredbi članka 29. stavak 2. ZOO.

25. Slijedom svega navedenog primjenom odredbe čl. 451. st. 3. ZPP-a valjalo je održati na snazi predmetno rješenje o ovrsi te je odlučeno kao u točci I. izreke ove presude.

26. S obzirom da se postupak, povodom prigovora tuženika protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, nastavio kao parnični postupak, to nema mjesta razdvajanju troška postupka na ovršni trošak i parnični trošak, već o trošku postupka treba odlučiti kao da se radi u cijelosti o parničnom postupku, kako će biti obrazloženo u nastavku odluke (Zaključak broj 3 sa sastanka Vrhovnog suda Republike Hrvatske s predsjednicima građanskih odjela županijskih sudova održanom 2. lipnja 2017.). Tako se odluka o parničnim troškovima temelji na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP te čl. 155. ZPP, odredbama Uredbe o tarifi sudskih pristojbi (Narodne novine broj 37/23; dalje: Uredba), odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23, dalje u tekstu: Tarifa) i odredbama Pravilnika o nagradama i naknadi troškova javnih bilježnika u ovršnom postupku (Narodne novine broj: 9/21, 18/22; dalje u tekstu: Pravilnik) te određenom zahtjevu tužitelja (list 178 spisa).

26.1. S obzirom da je tužitelj u potpunosti uspio u ovome sporu, time njemu pripada naknada troškova postupka. Tužitelju je tako priznat trošak sastava podneska od 18. listopada 2019. i podneska od 17. travnja 2025. u iznosu od 75 bodova svaki (Tbr. 8/1 Tarife), trošak zastupanja na ročištu od 11. rujna 2020., 28. svibnja 2021., 9. ožujka 2022., 13. rujna 2022., 23. svibnja 2023., 25. travnja 2025. i 7. studenoga 2025. u iznosu od 75 bodova svako (Tbr. 9/1 Tarife), trošak zastupanja na ročištu od 22. siječnja 2020. i 15. veljače 2023. u iznosu od 18,75 bodova (Tbr. 9/5 Tarife), odnosno ukupno 712,50 bodova, što uz vrijednost 1 boda od 2,00 EUR (Tbr. 54 Tarife) daje iznos od 1.425,00 EUR po Tarifi te sve uvećano za 25 % PDV-a (Tbr. 42 Tarife i čl. 8 Pravilnika) daje ukupan iznos od 1.781,25 EUR. Isto tako, tužitelju je priznat i trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 39,82 EUR te trošak predujma za provođenje prometnog i medicinskog vještačenja u iznosu od 398,17 EUR. Dakle, tužitelju je priznat trošak parničnog postupka u ukupnom iznosu od 2.219,24 EUR, a prihvaćen je i zahtjev tužitelja za isplatom zateznih kamata na trošak parničnog postupka od dana presuđenja do isplate (čl. 151. st. 3. ZPP).

26.2. Tužitelju nije priznat trošak nagrade javnog bilježnika, s obzirom da tužitelj nije dostavio dokaze o plaćanju navedene nagrade, niti da mu je javni bilježnik isto naplatio. Isto tako, nije priznat niti trošak sastava podneska od 29. listopada 2020. s obzirom da je istim tužitelj razjasnio svoje pogrešne navode s prethodne rasprave, pa stoga isti nije bio potreban za vođenje postupka.

26.3. Budući da nije uspio u postupku valjalo je odbiti zahtjev tuženika za naknadu troškova postupka.

26.4. Odbijen je i prijedlog tuženika da trošak ročišta održanih 11. rujna 2020. i 28. svibnja 2021. snosi tužitelj, s obzirom da trošak istih nije nastao krivnjom tužitelja.

27. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

U Zagrebu 18. prosinca 2025.

Sudac:

Goran Goluža

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba. Žalba se podnosi pisano putem ovog suda u četiri istovjetna primjerka u roku od petnaest dana od dana primitka ove presude, a o istoj odlučuje županijski sud. Presuda u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ovoga Zakona, osim zbog povrede iz čl. 354. st. 2. toč. 3. ovoga Zakona.

Dostaviti:

1. Tužitelju po punomoćniku – uz rješenje o naplati pristojbe na presudu u iznosu od 39,82 EUR

2. Tuženiku po punomoćniku