Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI SUD U BJELOVARU

    Bjelovar, Trg E. Kvaternika 8

    Poslovni broj: Pp-2293/2025-14

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Bjelovaru, po sucu Ratku Labanu, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničara Andree Hudoletnjak, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog RŽ, radi prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kojeg brani Marina Lacković, odvjetnica iz Daruvara, a povodom Optužnog prijedloga Policijske postaje Daruvar Klasa: 211-07/25-5/21241, Urbroj: 511-02-07-25-1. od 13.8.2025., nakon održane usmene, javne i glavne rasprave u prisutnosti punomoćnika oštećene, a u odsutnosti okrivljenika, branitelja i podnositelja Optužnog prijedloga, na temelju članka 183. u vezi članka 160. Prekršajnog zakona (NN 107/07), dana 18. prosinca 2025.,

    p r e s u d i o j e

    OKRIVLJENI RŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin R, rođen **.**.1985. u [adresa], s prebivalištem u [adresa]., otac jednog maloljetnog djeteta, državljanin Republike Hrvatske, ostali podaci nepoznati, prekršajno neosuđivan,

    k r i v  j e

    I što je dana 9. i 10. kolovoza 2025., u točno neutvrđeno vrijeme, u gradu [adresa], u [adresa]., gdje stanuje njegova bivša izvanbračna partnerica IŽ, nasilnički se ponašao u obitelji na način da je više puta sa svog mobitela pozivnog broja [broj telefona] na broj mobitela pozivnog broja [broj telefona] koji koristi njegova bivša izvanbračna partnerica IŽ, poslao SMS i poruke putem aplikacije Whats App kojima vrijeđa dostojanstvo oštećene i navodi da je ona smeće jebeno, smeće odvratno, da je psihopat i idiot, što je kod oštećene izazvalo strah i uznemirenost,

    dakle, vrijeđanjem bivše izvanbračne partnerice nasilnički se ponašao u obitelji,

    pa je time počinio prekršaj iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji mu se prekršaj na temelju istog propisa,

    i z r i č e

    NOVČANA KAZNA OD 300,00 EURA (tristo eura).

    II

    Na temelju članka 33. stavka 10. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan platiti novčanu kaznu u roku od 60 dana od dana pravomoćnosti presude.

    Ako okrivljenik u određenom roku u cijelosti ili djelomično ne plati izrečenu novčanu kaznu ista će se na temelju članka 34. stavka 2. Prekršajnog zakona naplatiti prisilnim putem.

    Ako okrivljenik plati 2/3 izrečene novčane kazne i to iznos od 200,00 eura (dvjesto eura) u gore navedenom roku, smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cjelini.

    III Na temelju članka 16. stavka 1. i 2. u vezi članka 13. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji okrivljeniku se izriče ZAŠTITNA MJERA ZABRANE PRIBLIŽAVANJA, UZNEMIRAVANJA ILI UHOĐENJA ŽRTVE NASILJA U OBITELJI I TO BIVŠOJ IZVANBRAČNOJ PARTNERICI IŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenoj **.**.1996. Navedena zaštitna mjera odnosi se na sva javna mjesta na kojima će žrtva nasilja boraviti kao i na adresi prebivališta u [adresa]. Okrivljeniku se nalaže da se žrtvi nasilja ne smije približiti na udaljenost manju od 100 metara i to u trajanju od 3 (tri) mjeseca u koji se period uračunava vrijeme trajanja navedene mjere opreza izdane od strane Policijske postaje Daruvar u periodu od 13. kolovoza 2025. do 20. kolovoza 2025.

    Na temelju odredbe članka 2. Pravilnika o načinu provedbe zaštitnih mjera koje su Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji stavljene u nadležnost policije, provedba ove zaštitne mjere povjerava se Policijskoj postaji Daruvar na čijem području prebiva žrtva nasilja, ali i drugim nadležnim Policijskim postajama, ovisno o mjestu boravka žrtve nasilja.

    Ako okrivljenik ne postupi prema izrečenoj zaštitnoj mjeri temeljem članka 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kaznit će se za prekršaj kaznom zatvora od najmanje 10 dana.

    IV Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan platiti trošak prekršajnog postupka u ukupnom iznosu od 64,00 eura (šezdeset četiri eura), u gore navedenom roku, pod prijetnjom ovrhe.

    Obrazloženje

    1. Policijska postaja Daruvar podnijela je protiv okrivljenika Optužni prijedlog Klasa: 211-07/25-5/21241, Urbroj: 511-02-07-25-1. od 13.8.2025., a radi prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.

    2. Okrivljenik se očitovao o optužbi na način da se u vezi činjeničnih navoda izjasnio kako se ne smatra krivim za prekršaj stavljen mu na teret.

    3. Okrivljeni RŽ iznio je pisanu obranu u kojoj navodi da u cijelosti poriče prekršaj za koji se tereti. Naime, optužnim prijedlogom stavlja mu se na teret počinjenje opisanog prekršaja, time da sadržaj optužnog prijedloga nije jasan, niti određen, te se prema istom nije moglo valjano postupati, sve kako je člankom 160. stavak 2. Prekršajnog zakona jasno propisno što sve ulazi u sadržaj optužnog prijedloga, time da optužni prijedlog ne ispunjava činjenični opis radnje prekršaja iz koje proistječe zakonsko obilježje prekršaja, niti vrijeme, niti mjesto počinjenja prekršaja, sredstvo kojim je prekršaj počinjen te i ostale bitne okolnosti za točno određenje prekršaja. Stoga je povrijeđeno materijalno pravo na njegovu štetu, a imajući u vidu kako je vrijeme počinjenja prekršaja konstitutivni element bića prekršaja i optužnog prijedloga te se radi o odlučnoj okolnosti koja sama po sebi nije točno određena. U prilogu dostavlja presliku poruka -razgovora iz kojeg ne proizlazi da bi dana 9. i 10. kolovoza 2025. bivšoj izvanbračnoj partnerici uputio riječi iz optužnog prijedloga. Ne osporava komunikaciju sa bivšom izvanbračnom partnericom, ali nije u njoj sadržano bitno obilježje prekršaja niti je upućivao navedene riječi. Do sada nije kažnjavan niti je sklon činjenju prekršaja. Priznaje da su on i IŽ bivši izvanbračni partneri kao i da su odnosi između njih narušeni nakon prekida izvanbračne zajednice, jer mu ona brani kontakte i osobne odnose sa zajedničkim maloljetnim djetetom, te dijete ne viđa niti ostvaruje kontakte. Ističe da su pred nadležnim Zavodom za socijalni rad Područni ured Daruvar pokušali postići sporazum oko njegovih osobnih susreta sa maloljetnim djetetom, ali nisu uspjeli, jer se IŽ protivi. Stoga predlaže da ga sud oslobodi optužbe.

    4. Obzirom da je okrivljenik porekao prekršaj za koji se tereti, sud je na glavnoj raspravi ispitao oštećenu IŽ, nakon čega je izvršen uvid u zapisnik o ispitivanju oštećene IŽ u svojstvu svjedoka, izvod aplikacije Whats app te izvješće o obveznom savjetovanju.

    5. Ispitana IŽ iskazuje da je ona bivša izvanbračna partnerica okrivljenika s kojim ima jedno maloljetno dijete u dobi od 2,5 godina, a njihova izvanbračna veza je trajala oko 6 mjeseci. Međutim, za vrijeme trajanja te kratke intimne veze okrivljenik je više puta bio ponajprije fizički nasilan prema njoj te ju je tukao i nanosio tjelesne povrede, što nije prijavljivala zbog straha od njegovog novog nasilničkog ponašanja. Nedugo prije prestanka njihove veze saznala je da je u izvjesnom stupnju graviditeta i kada je to priopćila okrivljeniku, on je bio nezadovoljan time te joj je višestruko predlagao da prekine trudnoću pobačaje, na što je nagovarao i njezine roditelje. Ona se nije na to odlučila, tako da po rođenju djeteta okrivljenik oko 6 mjeseci nije dolazio vidjeti njihovo dijete, time da je ona već tada zbog prekida veze živjela kod roditelja u [adresa], dok su prethodno zajedno živjeli u [adresa]. Tek nakon 6 mjeseci od rođenja djeteta okrivljenik se prvi puta pojavio s naznakom da želi vidjeti dijete u kući gdje je živjela. No, i u toj situaciji on faktički nije boravio s djetetom niti je pokazao želju i intenciju da se s njim druži i upozna, već je nju ponovno fizički napadao. Nakon toga neko vrijeme okrivljenik nije pokazivao interes za dijete da bi to učinio u ožujku 2025. kada je putem Zavoda za socijalni rad tražio susrete s djetetom, što mu je omogućeno. Ti su susreti održavani po međusobnom dogovoru na javnom mjestu, ali u svakoj od tih situacija tokom susreta imala je stah i nelagodu od okrivljenika ponajprije stoga što je on dolazio uvijek pod utjecajem alkohola ili druge vrste opijata, što se na njemu moglo jasno zapaziti. U tim prilikama također nije pokazivao želju i interes da se zbliži sa djetetom već je komunikaciju ostvario sa njom i ta komunikacija je bila nekorektna, jer ju je gotovo u pravilu vrijeđao i nipodaštavao. Nije ništa od toga prijavila policiji kao nasilje u obitelji, jer je osjećala stah od njega, time da je on očito zbog svojih sposobnosti i mogućnosti manipulirati drugim osobama, pa je tako nju prilično vremena uvjeravao u normalan i idiličan međusobni odnos iako se ponašao suprotno od toga. Također, u višekratnoj međusobnoj komunikaciji putem telefona i po društvenim mrežama okrivljenik je uvijek nju vrijeđao pogrdnim riječima, pa i njezine roditelje, iako nije s njima ostvario međusobni odnos. Čak što više, okrivljenik je u tim višekratnim komunikacijama putem telefona vrijeđao njihovo zajedničko dijete nazivajući ga kopiletom te je tvrdio da on nije njegov otac te da će se utvrđivati očinstvo na adekvatan način. U posljednjoj međusobnoj komunikaciji koja se odvijala putem društvene mreže i aplikacije "Whats app" okrivljenik je ponovno taj razgovor vodio sa njom radi vlastitog interesa, a nikako zbog djeteta i želje da ostvaruje s njim kontakte i druženja. Ta se komunikacija odvijala na dane 9. i 10. kolovoz 2025., jer prilikom prijave verbalnog nasilnog čina od strane okrivljenika policija je skenirala sadržaj tih poruka iz njezinog mobilnog aparata gdje je bilo razvidno u koje dane je navedena komunikacija izvršena. Tom prilikom vrijeđao ju je pogrdnim riječima nazivajući je odvratnim smećem, psihopatom te idiotom, što je nju iznimno uznemirilo i povrijedilo dostojanstvo kao žene i majke, jer ničime nije zaslužila da se prema njoj tako izražava, posebno kada sama vodi brigu o djetetu te ga uzdržava bez njegove pomoći. Nakon toga odlučila je onemogućiti okrivljenika da sa njom može na bilo koji način komunicirati i blokirala je na svom telefonu primitka poziva i poruka s njegovog mobilnog aparata. Time od ove zgode okrivljenik više ne može telefonom komunicirati sa njom niti je pokušavao dolaziti na adresu gdje živi s njihovim djetetom. Međutim, znalo se dogoditi da se u nekim prilikama slučajno susretnu gradu gdje je pratio nju i dijete s izvjesne udaljenosti, ali se nije pokušavao približiti, iako je ona u tim situacijama osjećala nelagodu i strah ne znajući kako će on reagirati i da li će prilaziti njoj i djetetu. Obzirom da krajnje asocijalno i ponašanje okrivljenika prema njoj izražava duži period i u svakoj prilici kada mu se to omogući u komunikaciji ili susretu sa njom, ujedno osjeća i strah od njegove bilo kakve reakcije i stoga inzistira da mu se od strane suda izrekne zaštitna mjera zabrane približavanja i uznemiravanja nje kao žrtve nasilja, bez obzira na činjenicu što on kao roditelj ima pravo i mogućnost da traži susrete sa njihovim djetetom, koji se u toj situaciji mogu održavati pod kontrolom službenih osoba Zavoda za socijalni rad.

    6. U postupku nije bilo sporno da su okrivljenik i oštećena bivši izvanbračni partneri te da je okrivljenik u naznačene dane imao komunikaciju sa oštećenom putem SMS poruka i aplikacije Whats App.

    7. Međutim, valjalo je kao sporno utvrđivati da li bi tom prilikom okrivljenik vrijeđao oštećenu pogrdnim riječima, pa da bi takvo njegovo eksplicitno ponašanje kod oštećene izazvalo psihičku posljedicu u vidu povrede dostojanstva i uznemirenost.

    8. Na temelju svih provedenih dokaza, sud je na siguran način utvrdio da se okrivljenik u ovoj situaciji ponašao na način koji nije dopustiv za užu socijalnu sredinu odnosno obitelj, pa je njegovo postupanje imalo sve bitne elemente nasilja psihičke naravi iz članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

    9. Okrivljenik se prvotno izjasnio da se ne smatra odgovornim za naznačenu protupravnu radnju, kod čega u obrani navodi kako svakako te zgode nije vršio nasilje prema oštećenoj u komunikaciji putem navedene društvene mreže, pri čemu u činjeničnom opisu nije naznačeno niti točno vrijeme kada je njihov razgovor vođen. Kod toga ne spori kako je sa oštećenom bivši izvanbračni partner te su odnosi među njima narušeni zbog prekida te zajednice, a posebno što mu ona brani kontakte i osobne odnose sa zajedničkim maloljetnim djetetom. Vezano za to pokušali su postići sporazum kod Zavoda za socijalni rad, u čemu nisu uspjeli, jer se oštećena protivi njegovim susretima sa djetetom.

    10. Međutim, takve navode okrivljenika ne potvrđuje i ne potkrjepljuje svojim tvrdnjama sama oštećena koja je vrlo jasno i detaljno naznačila kako se okrivljenik praktički od početka njihove kratke emotivne veze ponašao prema njoj nasilno gdje ju je u više navrata fizički zlostavljao, ali takvo nasilje nije prijavljivala upravo zbog straha koji je osjećala od njega i činjenice da je u svakoj prilici njome manipulirao i uvjeravao ju u njihov normalan idiličan odnos, iako se ponašao suprotno od toga. Posebno oštećena ističe kako se okrivljenik protivio rođenju njihovog djeteta inzistirajući na pobačaj, a kada se to nije dogodilo po rođenju djeteta 6 mjeseci nije ga dolazio vidjeti iako je ona u međuvremenu živjela kod roditelja, jer je prekinula vezu s njim. Potom kada se odlučio konačno vidjeti dijete dolazio je u kuću gdje živi s roditeljima, te nije pokazivao interes za druženje i ostvarivanje bliskog odnosa sa djetetom, već je ponovno nasrtao na nju, zbog čega je ona u stalnom strahu i nelagodi. Takav osjećaj nelagode odnosno straha kod nje produbio se u situacijama kada je okrivljenik preko Zavoda za socijalni rad ostvario povremene susrete i druženja s djetetom koji su odvijali na javnom mjestu, ali u tim situacijama on ponovno nije pokazivao interes da se zbliži s djetetom već je u pravilu komunicirao sa njom na nekorektan način, jer je uglavnom bio pod utjecajem neke vrste opijata, zbog čega ju je tokom tih susreta vrijeđao i nipodaštavao, što također nije prijavljivala upravo zbog straha koji je osjećala. Njegovo nekorektno i neprimjereno ponašanae se u pravilu nastavljalo i u situacijama kada su komunicirali putem društvenih mreža odnosno telefonom kada ju je vrijeđao pogrdnim riječima višekratno pa i njene roditeljem, ali i zajedničko dijete. Upravo prilikom posljednje sporne komunikacije u naznačene dane ponovno je došlo do izricanja ružnih i pogrdnih riječi uvredljivog sadržaja na njezin račun gdje ju je okrivljenik nazivao odvratnim smećem, psihopatom te idiotom, a nju je to iznimno uznemirilo i vrijeđala njezino dostojanstvo kao žene i majke, posebno kad se sama brine i uzdržava zajedničko dijete. Na kraju oštećena ističe kako je na svojem mobilnom aparatu blokirala primitak poziva od strane okrivljenika da od te zgode nije s njim komunicirala niti joj se on približavao, osim što ga je znala slučajno susretati u gradu dok je bila s djetetom, pa je i tada osjećala strah ne znajući kako će okrivljenik reagirati ako priđe do njih. Time je u konstantom strahu zbog njega i inzistira da mu se izrekne zaštitna mjera zabrane približavanja i uznemiravanja nje kao žrtve nasilja.

    11. Također, neposredno nakon predmetnog događaja u svojstvu svjedoka je ispitana IŽ, a zapisnik o njezinom ispitivanju kao svjedoka valjan je i zakonit dokaz obzirom da su joj pružena potrebna upozorenja, a potom je sadržaj zapisnika uredno osobno potpisala. U tom smislu navedeni zapisnik može predstavljati dokaz u postupku. Tako iz njenog iskaza nalazimo da je sporni događaj opisala na potpuno identičan način ističući da sa maloljetnim djetetom čiji je otac okrivljenik živi kod svojih roditelja time da su oni kao roditelj postigli dogovor kod Zavoda za socijalni rad oko viđanja djeteta s ocem. Dalje spominje da je sa okrivljenikom komunicirala u naznačene dane putem mobilnog telefona kada joj je on poslao više SMS poruka kojima je nju te njene roditelje i brata vrijeđao. Za nju je napisao da je odvratno smeće i jeftina glupača, što je izazvalo kod nje uznemirenost i povredu dostojanstva te osjećaj straha.

    12. Nadalje, uvidom u ispis sporne komunikacije između okrivljenika i oštećene putem poruka na aplikaciji Whats app sasvim je razvidno da je ta komunikacija trajala izvjesno vrijeme tokom popodnevnih i večernjih sati. Praćenjem ukupne komunikacije odnosno sadržaja poruka koje su izmjenjivali uviđa se da postoji znatan problem i neslaganje između njih kao roditelja vezano za susrete i viđanja oca s djetetom, tako da se primjećuje animozitete i netrpeljivost među njima, u kojoj situaciji se okrivljenik višekratno porukama izjašnjavao pogrdnim i uvredljivim riječima prema oštećenoj. Tako je u jednoj od ovih prilika nakon primitka poruke od oštećene u 16:24 sata gdje mu je napisala " ovo je i tvoj problem tako da se sredi i uozbilji", oštećena je primila poruku od okrivljenika u 16:27 sati "Gotovo je! Jebala te mater luda jebena! Smeće jebeno! Nazvat ću ju i stjerat ću ju u pičku materinu!", a potom je napisao novu poruku "Nek ti ona nađe budalu koja će te trpit! Jebem vam mater svima!". Nakon toga je oštećena u 16:30 sati napisala poruku "Ti si tata ovog djeteta. I tvoja obitelj također.", primila je poruku od okrivljenika u 16:31 sat "Smeće odvratno". Nastavno je uslijedila poruka od strane okrivljenika: "Možda da si sa bratom ili tatom napravila dijete, ne bi bilo loše obzirom da se svi tak pašete…Vidiš li ti da stvari nisu kako si ti zamislila? Samo ti zamišljaj, zato i imaš pakao od života jer si takvog činiš bez obzira na sve=psihopat!!! Ne odeš li kod dr. ja ću ti ga dati". Potom upućuje u 19:26 sati poruku "Šta je ovo, švedski stol? To što ti je dijete kopile te ne brine? Zatim u 20:37 sati oštećena okrivljeniku upućuje poruku "kažem ti sada zadnji put da prestaneš ili zovem policiju", na što joj okrivljenik odgovara istovremeno porukom "Idiote zvala si mi policiju jer sam pitao gdje mi je dijete. To su mi savjetovali u soc skrbi".

    13. Iako je i okrivljenik u spis predmeta također dostavio ispis predmetne konverzacije sa oštećenom ističući kako u njoj nema nikakvih pogrdnih riječi koje bi on upućivao oštećenoj, upravo jedan od tih priloga (list 39 spisa) sadrži naprijed spomenutu posljednju poruku sa uvredljivim izrazom prema oštećenoj u 20:37 sati sadržaja " Idiote zvala si mi policiju jer sam pitao gdje mi je dijete. To su mi savjetovali u soc skrbi".

    14. I preostali sadržaj navedene duže komunikacije između okrivljenika i oštećene jasno ukazuje na međusobno nezadovoljstvo njihovim odnosom te krajnja napetost i nerazumijevanje, koja potom rezultira izostankom dogovora o skrbi nad zajedničkim djetetom. To se ujedno uviđa i prema Izvješću o obveznom savjetovanju okrivljenika i oštećene koji je obavljen kod Zavoda za socijalni rad u Daruvaru vezano za ostvarivanje roditeljske skrbi nad njihovim maloljetnim djetetom. Nakon što su stranke upoznate sa sadržajem plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi zaključuje se da među roditeljima nije postignut sporazum oko načina održavanja osobnih odnosa i nisu popunili Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi.

    15. Prema tome, osim što je oštećena krajnje uvjerljivo iskazivala o odnosima sa okrivljenikom za vrijeme trajanja njihove relativno kratke izvanbračne veze koju je naprasno prekinula pojašnjavajući razlog za to i koji se odnosio na višekratno i sukcesivno fizičko nasilje koje je okrivljenik vršio prema njoj, ujedno je napomenula da se loša komunikacija i nerazumijevanje sa okrivljenikom nastavila i nakon rođenja njihovog djeteta gdje je okrivljenik u svakoj prilici prilikom međusobnog susreta ili u komunikaciji putem telefonskih razgovora odnosno poruka na razne načine nju nipodaštavao odnosno vrijeđao. Pri tome je oštećena izričito istaknula da su je naprijed spomenute poruke koje je primala od okrivljenika kritične zgode iznimno uznemirile i vrijeđale njezino dostojanstvo kao žene i majke, jer to nije ničime zaslužila, posebno kada sama uzdržava njihovo zajedničko dijete. Pri tome je također indikativna tvrdnja oštećene kako je tek u ovoj situaciji prvi puta odlučila prijaviti okrivljenika za nasilničko ponašanje koje je on iskazivao i ranije u više navrata, ali to nije činila upravo zbog straha koji je osjećala od njega, pa proizlazi da je taj strah kod nje prisutan i nadalje usprkos prekidu njihove emotivne veze. Time nalazimo da je bez sumnje kod oštećene u ovoj situaciji došlo do nastupanja izvjesne psihičke posljedice izazivanjem negativnih emocija kao što je strah, uznemirenost te svakako povreda dostojanstva. Upravo zbog nastupanja tih negativnih emocija koje je svojim eksplicitnim ponašanjem izazvao okrivljeni, time nesumnjivo egzistira protupravna radnja koja se odnosi na psihički nasilni čin u odnosu na oštećenu kao bivšu izvanbračnu partnericu s kojom ima zajedničko maloljetno dijete.

    16. Upravo stoga nikako ne mogu biti prihvatljivi navodi obrane okrivljenika, posebno kada iz priloženog ispisa od njegove strane vezano za komunikaciju sa oštećenom u naznačene dane također neupitno proizlazi da je njoj uputio poruku u kojoj je naziva I, a što svakako predstavlja izraz kojim se druga osoba želi uvrijediti. Time on očito samo želi izbjeći odgovornost za opisano asocijalno ponašanje, pri čemu je irelevantno što nije ranije sankcioniran za bilo kakvo nasilje kao i to što su neupitno narušeni odnosi između njega i oštećene zbog nemogućnosti adekvatnog dogovora za osobne odnose sa zajedničkim maloljetnim djetetom, a k tome je sadržaj činjeničnog opisa dovoljno određen i jasan te precizan što se tiče vremena i mjesta te načina izvršenja radnje koja se okrivljeniku stavlja na teret. Pri tome treba istaknuti da se svakako i bez sumnje Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji primjenjuje u konkretnoj situaciji i na okrivljenika odnosno oštećenu bez obzira što su oni bivši emotivni izvanbračni partneri, ponajprije stoga što imaju zajedničko maloljetno dijete, tako da u svakoj prilici njihova međusobna komunikacija mora biti krajnje primjerena i korektna. Kada je tome tako onda iskazivanje pogrdnih riječi uvredljivog sadržaja na račun bliske osobe, pa time i bivšeg člana obitelji predstavlja nasilni čin psihičke naravi upravo iz razloga što je kod te oštećene osobe nastupila izvjesna štetna posljedica psihičke naravi, a u konkretnom slučaju radilo se o uznemirenosti, povredi dostojanstva, ali čak i izazivanju straha kao negativnih emocija, o čemu se oštećena izričito izjasnila.

    17. Nakon ocijene provedenih dokaza i to svakog zasebno te u njihovoj ukupnosti, okrivljenik je u subjektivnom i objektivnom smislu ispunio elemente prekršaja koji mu se stavlja na teret te je oglašen krivim i izrečena mu je novčana kazna u zakonom propisanom minimumu.

    18. Prilikom odmjeravanja kazne sud nije uzeo u obzir obiteljsko i imovno stanje okrivljenika, obzirom da se tokom postupka o tome nije izjašnjavao, time da olakotnih i otegotnih okolnosti nije nađeno. Međutim, sasvim je jasno da je okrivljenik krajnje nekritičan za svoje postupke i kod njega nije zaostao niti minimum tolerancije u komunikaciji sa bivšom izvanbračnom partnericom s kojom ima zajedničko dijete, pa je stoga u odnosu na njegovo eksplicitno ponašanje odnosno izvjesnu upornost u višestrukom vrijeđanju i omalovažavanju oštećene, bilo primjereno izreći mu novčanu kaznu u zakonom propisanom minimumu koja će biti nesumnjivo dostatna da utječe na njegovu svijest i buduće primjereno ponašanje u socijalnoj sredini, posebno u obiteljskim odnosima, na koji će se način postići zakonska svrha kažnjavanja i to u smislu individualne prevencije.

    19. Također, odredbom članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona izričito je propisano da okrivljenik u roku koji mu je određen u presudi može platiti i dvije trećine izrečene novčane kazne u kojem slučaju se smatra da je novčana kazna plaćena u cjelini, dok protekom tog roka ipak mora platiti cjelokupan iznos izrečene novčane kazne.

    20. Sud je odlučio okrivljeniku odrediti zaštitnu mjeru zaštitnu mjeru zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja u odnosu na oštećenu i to bivšu izvanbračnu partnericu kao žrtvu nasilja u obitelji u trajanju od 3 mjeseca, u koji period se uračunava i vrijeme trajanja identične mjere opreza izrečene naredbom od strane PP Daruvar u trajanju od 7 dana. Navedena mjera odnosi se na sva javna mjesta na kojima će boraviti žrtva nasilja, kao i na adresu prebivališta ili boravišta, a za vrijeme trajanja ove zaštitne mjere okrivljenik se ne smije približiti žrtvi na udaljenost manju od 100 metara. Provođenje ove zaštitne mjere pratiti će djelatnici Policijske postaje Daruvar, a po potrebi i druge nadležne Policijske postaje u skladu sa Pravilnikom o načinu provedbe zaštitnih mjera koje su zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji stavljene u nadležnost policije. Sud je smatrao potrebnim izreći ovu zaštitnu mjeru obzirom da je prema provedenim dokazima utvrđeno da oštećena osjeća permanentan strah i nelagodu za slučaj da se negdje mora susresti sa okrivljenikom, a koji strah datira već izvjesno vrijeme i izazvan je ranijim ispadima odnosno nasiljem od njegove strane. U konkretnoj situaciji okrivljenik je svojim eksplicitnim ponašanjem prema oštećenoj ponovno izazivao negativne emocije i time produbio njezin strah opisanim psihičkim zlostavljanjem, tako da je radi zaštite integriteta i ukupnog interesa žrtve nasilja sasvim prihvatljivo da se okrivljeniku kao nasilniku onemogući bilo kakva komunikacija i pristup oštećenoj. Sama dužina trajanja ove mjere u skladu je sa životnim i obiteljskim okolnostima okrivljenika i oštećene, tako da kroz navedeni period okrivljenik ipak može prihvatiti propisane socijalne i zakonske norme ponašanja i odustati od nakane da nastavi sa nasiljem prema oštećenoj.

    21. Okrivljenik je na temelju članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. Prekršajnog zakona dužan platiti trošak postupka s naslova paušala, čija je visina odmjerena obzirom na dužinu trajanja i složenost postupka, te putni trošak svjedoka od [adresa] do Bjelovara i nazad, koji iznos predstavlja cijenu prijevoza osobnim vozilom u skladu sa odredbama Pravilnika o naknadi troškova u prekršajnom postupku, jer je radno sposobna osoba i može platiti navedeni iznos troška postupka bez da dovede u pitanje vlastitu egzistenciju.

    U Bjelovaru, 18. prosinca 2025.

    Zapisničar

    SUDAC

    Andrea Hudoletnjak v.r.

    Ratko Laban v.r.

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude okrivljenik i podnositelj Optužnog prijedloga imaju pravo žalbe nadležnom Prekršajnom sudu u Zagrebu, u roku od 8 dana od dana primitka pisanog otpravka presude, a ista se podnosi putem ovog Suda, u dva istovjetna primjerka.

    Dostaviti:

    1. Okrivljeniku

    2. Podnositelju Optužnog prijedloga

    3. Branitelju

    4. Punomoćniku oštećene

    • po pravomoćnosti

    5. Oštećenoj IŽ

    6. Hrvatskom zavodu za socijalni rad, Područni ured Daruvar

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.