Republika Hrvatska

Općinski sud u Virovitici

Virovitica, Tomaša Masaryka 8

Poslovni broj: P Ob-4/2024-23

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V AT S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Virovitici po sucu Zoranu Mandiću, u pravnoj stvari tužiteljice HU OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnicima, odvjetnicima ZOU Jovan Doneski, Perica Medaković, Nera Panjkret, Bojan Doneski, Antonio Mihoci i Kristina Burcar iz Garešnice, protiv tuženika OU OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Željku Palatinušu, odvjetniku iz Virovitice, radi utvrđenja bračne stečevine, nakon zaključenja glavne rasprave 13. prosinca 2025. u prisutnosti punomoćnika stranaka, te tuženika osobno, temeljem odredbe čl. 335. st. 4. Zakona o parničnom postupku ( Narodne novine 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13,89/14, 70/19,80/22, 114/22, 155/23 u daljnjem tekstu ZPP-a), 18. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužiteljica HU iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], s osnova bračne stečevine suvlasnik u 28/100 dijela nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to k. č. br. [katastarska čestica] – [adresa]: [adresa] površine 1604 m2, ŠUMA površine 1664 m2, DVORIŠTE površine 800 m2, ORANICA površine 2104 m2, KUĆA površine 30 m2, POMOĆNA ZGRADA površine 26 m2, NADSTREŠNICA površine 15 m2, POMOĆNA ZGRADA površine 16 m2, POMOĆNA ZGRADA površine 43 m2, STAMBENA ZGRADA, [adresa] površine 79 m2, GARAŽA površine 24 m2, što joj je tuženik OU iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] dužan priznati i trpjeti upis uknjižbe prava suvlasništva na ime i u korist tužiteljice na navedenim nekretninama, po pravomoćnosti presude.

II. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev u razlici od presudom utvrđenog suvlasničkog udjela od 28/100 dijela, do zatraženih 3/8 dijela.

III. Tuženik je dužan tužiteljici naknaditi troškove ovog postupka u iznosu od 2.273,76 €, sa zakonskim zateznim kamatama po stopi koja se određuje uvećanjem referentne stope iz čl. 29. st. 9. Zakona o obveznim odnosima za 3 postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, tekućim od dana donošenja prvostupanjske presude ( 18. prosinca 2025.), do isplate, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica HU iz [adresa], podnijela je putem svojih punomoćnika 20. ožujka 2017. tužbu protiv prvotuženika OU i drugotužene FU, oboje iz [adresa], radi utvrđenja suvlasništva s osnova bračne stečevine.

1. 1. U tužbi i tijekom postupka tužiteljica navodi da je s tuženim OU zaključila brak 19. veljače 1994. koji brak je pravomoćno razveden presudom Općinskog suda u Virovitici P-332/2007-8 od 7. prosinca 2007. Tijekom trajanja bračne zajednice tužiteljica i prvotuženik su zajedničkim sredstvima i radom na nekretnini u vlasništvu drugotužene FU sagradili obiteljsku kuću, katnicu tlocrtne površine 7x12 metara i gotovo je uredili, odnosno prizemlje je bilo ožbukano, kupaonica kuhinja dovršeni, a u dnevnom boravku nisu postavljeni parketi. Kuća ima podrum 5,00 x 5.00 m, sa električnim instalacijama. Na kuću su stranke stavile plastičnu stolariju bez roleta Uz obiteljsku kuću napravljene su gospodarske zgrade i to: svinjci i šupa. Tuženik OU bio je u radnom odnosu , dok se tužiteljica bavila uzgojem svinja, sadila vrt, imala plantažu krastavaca, kuhala za majstore te brinula o zajedničkoj djeci stranaka. Između ostalog radila je u nadnici, a od zarađenog novca plaćala majstore. Uz to, pomagali su joj njeni roditelji koji su prodali neke nekretnine i novac podijelili među djecom na tri dijela, s time da joj je sestra dala svoj dio.

1. 2. Stoga tužiteljica predlaže da sud donese presudu kojom bi se utvrdilo da je suvlasnica predmetne nekretnine i to kčbr [katastarska čestica] kuća, dvor i oranica u selu sa 4198m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u ½ dijela.

1. 3. Tijekom postupka, umrla je drugotužena FU, a tuženik OU upisan je kao vlasnik predmetne nekretnine temeljem rješenja o nasljeđivanju iza FU, O-1021/2020-8 od 24. studenog 2020. Površina predmetne kčbr [katastarska čestica] povećana je na 6405m2, jer je tuženik kupio susjednu kčbr [katastarska čestica] i pripisao je predmetnoj. Tužiteljica je nakon provedenog vještačenja precizirala tužbeni zahtjev na utvrđenje da je suvlasnica u 3/8 dijela predmetne nekretnine.

2. U odgovoru na tužbu i tijekom postupka tuženici se protive tužbi i tužbenom zahtjevu, poriču da bi tužiteljica uopće sudjelovala u izgradnji obiteljske kuće, navode kako izgradnji nije pridonosila niti radom, a niti na drugo način. Prvotuženik navodi da je bio djelatna vojna osoba, podizao kredite, a u vrijeme gradnje nekretnina je bila vlasništvo prvotuženikovog oca BU, a nakon njegove smrti prvotuženik se odrekao nasljedstva, te ističu i prigovor promašene pasivne legitimacije. Predlažu tužbeni zahtjev u cijelosti odbiti kao neosnovan, dok je za eventualni obveznopravni zahtjev nastupila zastara.

2. 1. Prvotuženik nadalje navodi da su nakon prestanka braka djeca ostala živjeti s njim u domaćinstvu, a tužiteljica nije ispunjavala svoju obvezu plaćanja doprinosa za uzdržavanje, tijekom postupka sklapanje nagodbe pri kojem bi se uzelo u obzir i neplaćene iznose za uzdržavanje.

3. Tijekom postupka za utvrđivanje činjenica izvršen je uvid u zk. izvadak (str. 4), rješenje o odobrenju besplatne pravne pomoći ( str. 5-6), dopis Privredne banke ( str. 19), dopis RBA banke ( str. 20), rješenje o nasljeđivanju iza pok. KU O-390/08 od 20. kolovoza 2008. ( str. 35-36), dopis Ureda državne uprave ( str. 40- 42), smrtni list za FU ( str. 47), rješenje o nasljeđivanju iza Kate Peić O- 1021/2020 od 24. studenog 2020. ( str. 55-56), rješenje ovoga suda Z-8890/2020 ( str. 57-58), rješenje Upravnog odjela Virovitičko-podravske županije ( str. 80-84), zk. izvadci ( str. 90-92), dopis Zagrebačke banke ( str. 103), rješenje Z-334/2021 ( str. 106-107), zk. izvadak ( str. 110-111), podaci o visini doprinosa sačinjeni od strane tuženika ( str. 114-117), dopis Upravnog odjela ( str. 129-130), rješenje Upravnog odjela Virovitičko-podravske županije ( str. 137-138), dopisi Upravnog odjela VPŽ-e ( str. 145-147) dopisi dokumentacija Upravnog odjela za graditeljstvo, zaštitu okoliša i imovinsko pravne poslove a koja se odnosi na građevine na predmetnim nekretninama ( str. 174-222), zapisnik sastavljen kod Općinskog suda u Pazinu od 28. travnja 2025. sa iskazom svjedoka AU ( str. 231-232), rješenje Z- 1453/15 od 30. travnja 2015. ( str. 239), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Branimira Bukvića ( str. 242-301), podnesak tužiteljice sa preciziranim tužbenim zahtjevom ( str. 308-309), očitovanje vještaka na prigovor tužiteljice ( str. 315-316), saslušani su svjedoci UU, DU, CU, IU ( str. 162-166), AU ( str. 231-232), GU ( str. 233-234) vještaka Branimira Bukvić ( str. 313), te tužiteljice HU i tuženika OU

FU kao stranaka ( str. 234-237),

4. Svi dokazi ocijenjeni su temeljem čl. 8. ZPP-a.

5. Tužbeni zahtjev je pretežno osnovan.

6. Tijekom postupka nije sporno da su stranke bile u braku od 19. veljače 1994. , a koji je razveden presudom ovoga suda broj P-332/2007-8 od 7. prosinca 2007.

6. 1. Također nije sporno niti da je tijekom trajanja braka na nekretnini i to čkbr. [katastarska čestica] kuća, dvor i oranica u selu sa 4195 m2, upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koja se vodila kao vlasništvo BU, sagrađena obiteljska kuća i gospodarske zgrade.

6. 2. Nije sporno niti da je nakon prestanka zajednice života tuženik OU kupio susjednu čkbr. [katastarska čestica] koju je pripisao predmetnoj čkbr. [katastarska čestica], tako da ista sada ima površinu od 6405 m2.

7. Sporno je, je li tužiteljica mogla steći pravo vlasništva ulaganjem, odnosno gradnjom na nekretnini kao i postojanje njena doprinosa gradnji na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

8. Radi utvrđenja spornih činjenica izvršen je uvid u dokumentaciju koja se nalazi u spisu, te je izveden dokaz saslušanjem svjedoka i stranaka, te je provedeno i građevinsko vještačenje.

9. Ocjenjujući izvedene dokaze zasebno i u cjelini, sud je dokumentaciju koja se nalazi u spisu, a koju su stranke same dostavile ili ih je sud pribavio na prijedlog stranaka našao vjerodostojnom, a vjerodostojnost dokumentacije niti stranke nisu osporavale.

9. 1. Tako je uvidom u potvrde banaka utvrđeno, da je tuženik OU kod Privredne banke koristio nenamjenski kredit u iznosu od 7.500,00 € a koji mu je kredit odobren 17. ožujka 2005. s rokom otplate od 84 mjeseca, a kredit je zatvoren 14. travnja 2010. Iz potvrde Raiffeisenbank Austria d.d. od 12. travnja 2017., vidljivo je kako je tuženik 3. prosinca 2004. podigao kredit za kupnju osobnog automobila u iznosu od 9.317,66 €, s rokom otplate od 84 mjeseca, a koji je kredit otkazan i naplaćen 26. siječnja 2007.

9. 2. Iz rješenja o nasljeđivanju broj O-390/08 od 20. kolovoza 2008. ( str. 35- 36) iza pok. BU, utvrđeno je, kako je isti umro **.**.2008. Kao nasljednici I. nasljednog reda utvrđeni su supruga FU, te djeca GU i OU. U ostavinsku imovinu uvrštena je i predmeta čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je u cijelosti uručena FU, supruzi ostavitelja.

9. 3. Uvidom u Smrtni list za Katu FU ( str. 47), utvrđeno je da je ista umrla **.**.2020. a rješenjem o nasljeđivanju ovoga suda O-1021/2020-8 ostavinska imovina, pa i predmetna čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] temeljem sporazuma nasljednika u cijelosti je uručena OU.

9. 4. Uvidom u presliku spisa Upravnog odjela za graditeljstvo, zaštitu okoliša i imovinsko pravne poslove Županije Virovitičko-podravske, utvrđeno je, da je proveden postupak ozakonjenja nezakonito izgrađenih zgrada na predmetnoj čestici ( str. 174-222).

9. 5. Uvidom u ovosudni spis posl. br. P-332/07, utvrđeno je, kako su stranke zaključile brak 19. veljače 1994. U zajednici života stranaka rođeno je troje djece i to; TU, rođ. **.**.1993. , VU rođ. **.**.1997. i MU rođ. **.**.2001. Zajednica života stranaka prestala je početkom listopada 2005. a presudu o razvodu braka sud je donio 7. prosinca 2007.

9. 6. Ocjenjujući iskaze svjedoka, sud je iskaz svjedoka UU našao životnim, logičnim pa stoga i vjerodostojnim. Tako svjedokinja opisuje način života stranaka za vrijeme trajanja zajednice života, odnosno ono što joj je kao prijteljici tužiteljice bilo poznato i za koju navodi da nije bila u radnom odnosu, no vodila je brigu o troje mldb. djece, hranila svinje, sadila krastavce za prodaju, pa i aktivno radila na izgradnji, pri čemu su joj i prijateljice pomagale, a za pomoć gradnji bez naknade angažirale i članove svoje obitelji.

9. 7. Što se tiče iskaza svjedoka GU i CU, sud je našao da su ovi iskazi pristrani zbog rodbinske povezanosti sa tuženikom, pa tako u svom iskazu GU potpuno negira da bi tužiteljica doprinosila svojim radom i ulaganjem u predmetnu nekretninu, isto kao i svjedok CU.

9. 8. Iskaza svjedoka DU ( str. 164), sud je našao vjerodostojnim, obzirom da je isti u skladu sa iskazom svjedoka UU, a i sam je radio na nekretnini tako što je postavljao stiropor u kupaonici, lamperiju, te je bojao dnevni boravak, dok svjedok IU navodi da je bio angažiran za postavljanje električnih instalacija, no ne može se sjetiti koje godine je to bilo.

9. 10. Iz iskaza svjedoka AU ( str. 231-232), sud nije dobio relevantna saznanja, obzirom da ista nema neposrednih saznanja o gradnji i ulaganju, osim što dijelom potvrđuju navode tužiteljice da su stranke zajedno ulagale u gradnju, dok je tužiteljica koja nije bila u radnom odnosu, uzgajala svinje i kokoši, a ona im je poklonila tri slavine i 5-6 plafonjera. U svom iskazu ne potvrđuje navode iz tužbe, odnosno da bi tužiteljici u vrijeme gradnje pomogla davanjem novca

10. Nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Branimira Bukvića, sud je našao stručnim, objektivnim i nepristranim te izrađenim u skladu sa pravilima znanosti i vještine ( str. 242-301). Vještak je u svom nalazu postupio po nalogu suda, na način da je uzeo u obzir da vrijednosti zemljišta, radova i građevinskog materijala, kao niti tržišna vrijednost u vrijeme početka gradnje, vrijeme prestanka zajednice života, te dana provođenja vještačenja zbog proteka vremena i izmjene tržišnih uvjeta ne mogu međusobno korespondirati. Stoga, da bi se dobio realan uvid u povećanje vrijednosti nekretnina gradnjom u razdoblju 2002. -2005., vještak je nalaz izradio na način da je utvrdio koja bi tržišna vrijednost bila situacije koja je postojala u vrijeme prestanka zajednice života i u vrijeme očevida. Također je posebno u svakoj utvrđenoj vrijednosti naznačio udio kojim u utvrđenoj vrijednosti participira zemljište, a koliko građevinski dio, s obzirom na utvrđeni stupanj izgrađenosti.

10. 1. Tako je vještak utvrdio da bi tržišna vrijednost nekretnine čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u stanju u kojem je bila u vrijeme prestanka zajednice života stranaka, dakle u jesen 2005., kada je imala površinu od 4195 m2, i na kojoj je bila novoizgrađena kuća, u potpunosti nedovršena sa dva svinjca, šupa i stara kuća iznosila 63.711,00 € a u toj cijeni vrijednost samog zemljišta participira sa 11.472,00 €, priključci sa 2.500,00 €, novoizgrađen dio sa ukupno 53.078,00 €, a vrijednost stare kuće koja se nalazi na čestici sa 1.660,00 €, te postoji umanjenje vrijednosti zbog nezakonite gradnje građevine od 5.000,00 €.

10. 2. Nadalje, vještak je utvrdio tržišnu vrijednost nekretnine na dan vještačenja, kada predmetna čkbr. [katastarska čestica] ima površinu od 6405 m2, do koje je došao stoga što je tuženik tijekom trajanja postupka kupio susjednu nekretninu i pripisao je predmetnoj čestici, u iznosu od 87.229,00 €, a u ovoj cijeni samo zemljište participira sa 17.515,00 €, priključci i doprinosi sa 2.701,00 €, izgradnja ukupno sa 66.838,00 €, vanjsko uređenje sa 2.674,00 €, a došlo je do umanjenja vrijednosti , obzirom da je nakon prestanka zajednice tuženik bespravno sagradio garažu. Vještak je također vrijednost građevine umanjio zbog starosti objekta od 23 godine, navodeći da je održivi vijek korištenja građevine takva tipa, po pravilima struke 70 godina, a preostali vijek korištenja 47 godina, zbog čega je došlo do smanjenja vrijednosti.

11. Što se tiče iskaza tužiteljice HU ( star. 234-235), sud njen iskaz nalazi vjerodostojnim u dijelu gdje navodi da je gradnja počela 2002. godine kada je najmlađa kćer MU bila godinu dana stara. Tuženik je radio u HV-u, uzgajali su svinje za vlastite potrebe i prodaju, te kukuruz za prehranu svinja. Osim brige o djeci , pred kraj bračne zajednice išla je u nadnice. Prije toga nije mogla zbog brige o djeci. Kada je odlazila iz zajedničkog domaćinstva, pločice su bile postavljene u kuhinji i kupaoni, i kupaona bila osposobljena za korištenje. Parket je tuženik dobio od svoje sestre i poslije ga postavio. Gore nije bilo ožbukano osim dvije male sobe, no bila je postavljena lamperija. Gradili su na predmetnoj nekretnini po želji majke tuženika, a oni nisu imali svoju nekretninu. Sa tom gradnjom je bio suglasan i otac tuženika a protiv nije bila niti njegova sestra. Financije u domaćinstvu vodio je uglavnom tuženik i nije imala uvida u to, niti je znala kolika mu je plaća. Kada bi odlazio u Petrinju gdje je radio, ostavio bi joj novac. Sjeća se da je osobno platila majstore za pločice novcem koji je zaradila u nadnici. Novac za prodane krastavce dobivali su na račun u Slatinskoj banci i to su radili dvije godine.

12. Suglasno njenom iskazu, tuženik potvrđuje da je gradnja kuće počela 2002. ili čak 2003.godine, a prije toga su napravljeni svinjci. Za potrebe gradnje podigao kredite u Zagrebačkoj banci, Slatinskoj banci, Kovanici i Privrednoj banci. Pa je tako u Zagrebačkoj banci podigao kredit od 80.000,00 kuna sa rokom vraćanja od 10 godina, a u Kovanici pozajmicu od nekih 10.000,00 kuna što je utrošeno u temelje i taj kredit je zatvorio kreditom u Privrednoj banci, a kreditom od Slatinske banke od 50.000,00 kuna kupljena je uglavnom stolarija.

12. 1. Nakon prestanka zajednice života njemu je ostao kredit u Zagrebačkoj banci koji je otplaćivao do 2012.godine, kredit u Privrednoj banci do 2011., a auto koji je kupio kreditom kod RBA banke, morao je vratiti. Misli da je 2015. kupio gradilište pokraj njegovog na kojem je izgradio garažu, a to je financirao zaostacima koje je dobio iz vojske. Iskaz tuženika o svim kreditima koje je podigao i načinu kako je utrošen, tuženik nije potvrdio dokumentacijom, naime u spis su dostavljene samo potvrde Privredne banke (str. 19) o podizanju nenamjenskog kredita i Raiffeisenbank Austrija za kupnju vozila. No sama činjenica da je kod Privredne banke podignut nenamjenski kredit u iznosu od 7.500,00 €, šest mjeseci prije kraja bračne zajednice ne podrazumijeva da je isti u cijelosti utrošen na gradnju, iako to sud nalazi vjerojatnim. Sud nije našao vjerodostojan dio iskaza gdje tuženik omalovažava doprinos tužiteljice u povećanju vrijednosti nekretnine indirektnim doprinosom, odnosno brigom o djeci, radom u domaćinstvu i poljoprivredi.

13. Cijeneći svaki izvedeni dokaz zasebno i u odnosu s drugim izvedenim dokazima, sud je našao utvrđenim da su stranke na prijedlog majke tuženika i uz suglasnost BU, oca tuženika i ondašnjeg vlasnika nekretnine, na predmetnoj čkbr. [katastarska čestica] izgradili obiteljsku kuću, u razdoblju od 2002. do listopada 2005., s time da su prije gradnje kuće na nekretnini izgradili i svinjce. Prema utvrđenju suda predmetnu nekretninu su roditelji darovali tuženiku no posao nije realiziran upisom u zemljišne knjige. U vrijeme početka gradnje kćeri stranaka bile su u dobi od jedne, pet i devet godina. Iako tužiteljica nije bila u radnom odnosu radila je u domaćinstvu, vodila brigu o maloljetnoj djeci stranaka, te uzgojem i prodajom svinja i krastavaca, a kasnije i radom u nadnicama. Da su roditelji dopustili gradnju na predmetnoj nekretnini, tuženiku ne proizlazi samo iz iskaza tužiteljice, nego i iz brojnih indicija koje potvrđuju ovakav zaključak. Tako primjerice iz rješenja o nasljeđivanju iza BU proizlazi da je predmetna nekretnina u temeljem sporazuma nasljednica GU i FU, dok se tuženik koji je na nekretnini sa tužiteljicom sagradio obiteljsku kuću odrekao nasljedstva tako da je nekretnine u cijelosti uručena FU. Ovakvo nelogično postupanje tuženika koji se odriče nasljedstva na nekretnini u koju je uložio puno rada i novca i na kojoj živi, sud je cijenio u odnosu na iskaz tužiteljice i kontekst vremena, odnosno da je to prethodilo postupku za utvrđivanje bračne stečevine te predstavlja pokušaj prikrivanja stvarnog stanja. Takvo uvjerenje suda potvrđuje i postupanje GU koja nakon smrti majke ZU ostavinsku imovinu prepušta tuženiku.

14. Utvrđenje je suda, da su stranke kao bračni drugovi na predmetnoj nekretnini radove izvodili u skladu sa svojim mogućnostima i lokalnim običajima, oslanjajući se na vlastita sredstva i pomoć u radu susjeda, prijatelja i rodbine.

15. Stoga je sud našao utvrđenim slijedeće činjenice:

- da je zajednica života stranaka trajala od 7. mjeseca 1991. pa do listopada 2005.,

- da je u zajednici života stranaka rođeno troje djece i to: TU, rođ. **.**.0193. , ŠU rođ. **.**.1997. i MU rođ. **.**.2001. ,

- da su roditelji tuženiku darovali nekretninu čkbr. [katastarska čestica] upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja je tada imala površinu od 4950 m2, upravo za gradnju obiteljske kuće, a nekretnina je u zemljišnim knjigama ostala upisana kao vlasništvo BU,

- da su stranke na predmetnoj kčbr [katastarska čestica] ko [katastarska općina], prije gradnje kuće napravile svinjce,

- da su stranke započele gradnju 2002. godine, kada im je najmlađa kći bila stara godinu dana, a ostale u dobi od pet i devet godina,

- da je tijekom trajanja zajednice života tuženik bio djelatna vojna osoba, te je radio u Petrinji, dok je tužiteljica bila nezaposlena, vodila brigu o djeci, svinjama, kokošima, radila u poljoprivredi, na uzgoju krastavaca, a kasnije tijekom gradnje išla raditi u nadnice,

- da je tijekom gradnje tuženik digao više kredita za koje tijekom postupka nije utvrđeno na što su sredstva utrošena, kada su krediti vraćeni, no za pretpostaviti je da je većina sredstava utrošena na gradnju,

- da bi tržišna vrijednost nekretnine čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u stanju u kojem je bila u vrijeme prestanka zajednice života stranaka, dakle u jesen 2005., kada je imala površinu od 4195 m2, i na kojoj je bila novoizgrađena kuća , u potpunosti nedovršena sa dva svinjca i šupom iznosila 63.711,00 € a u toj cijeni vrijednost samog zemljišta participira sa 11.472,00 €, priključci sa 2.500,00 €, stara kuća sa 1.660,00€ i novoizgrađen dio sa ukupno 53.078,00 €, te postoji umanjenje vrijednosti zbog nezakonite gradnje od 5.000,00 €.

- da je nakon smrti Dragutina Peića 2008., predmetna nekretnina temeljem rješenja o nasljeđivanju upisana kao vlasništvo FU,

- da je tuženik i nakon prestanka zajednice života sa tužiteljicom nastavio ulagati u nekretninu na način da je istu legalizirao, povećao površinu nekretnine pripajanjem susjedne čestice, dovršio unutrašnje žbukanje prostorija, postavio parkete i rolete, dogradio garažu, uredio okućnicu čime je povećao vrijednost nekretnine,

- da sadašnja vrijednost nekretnine , u iznosu od 87.229,00 €, a u ovoj cijeni samo zemljište participira sa 17.515,00 €, priključci i doprinosi sa 2.701,00 €, izgradnja ukupno sa 66.838,00 €, vanjsko uređenje sa 2.674,00 €, a došlo je do umanjenja vrijednosti , obzirom da je nakon prestanka zajednice tuženik bespravno sagradio garažu. Vještak je pri utvrđivanju vrijednost građevine istu umanjio zbog starosti objekta od 23 godine, navodeći da je održivi vijek korištenja građevine takva tipa 70 godina, a preostali vijek korištenja 47 godina, zbog čega je došlo do smanjenja vrijednosti.

16. Za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari, relevantne su odredbe Obiteljskog zakona ( Narodne novine 162/98, 116/03, 17/04, 136/04 u daljnjem tekstu: ObZ), te Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima Narodne novine 91/96).

16. 1. Zakon o braku i porodičnim odnosima počeo se primjenjivati 1. siječnja 1979. , a Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o braku i porodičnim odnosima stupio je na snagu 1. studenog 1989. , dok se Obiteljski zakon NN 162/98 primjenjuje od 1. srpnja 1999., a Obiteljski zakon NN 116/03 od 14. srpnja 2003.

17. Iako je bračna zajednica postojala još u vrijeme važenja Zakona o braku i porodičnim odnosima koji je zajedničku imovinu bračnih drugova definirao kao imovinu koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ( braka) ili potječe iz te imovine, time da se kod utvrđenja suvlasničkih dijelova udio bračnog druga u zajedničkoj imovini određuje prema njegovu doprinosu u stjecanju te imovine (čl. 281.st.1. i 2. ZBPO-a), predmetno stjecanje bračnih drugova bilo je za vrijeme važenja Obiteljskog zakona koji u čl. 36. st. 1. ObZ/03 određuje da je bračna stečevina imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine.

18. Vlastita imovina po čl. 39. ObZ-a je imovina koju bračni drug imao u trenutku sklapanja braka ili stekao na pravnom temelju različitom od temelja iz čl. 36. ovog Zakona, a temeljem čl. 38. na bračnu se stečevinu primjenjuju odredbe propisa kojim se uređuju stvarnopravni i obveznopravni odnosi, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

19. Dakle, je li neka imovna bračna stečevina utvrđuje se prema odredbama Zakona koji je bio na snazi u vrijeme njena stjecanja, pa se u ovom slučaju na stjecanje primjenjuju odredbe Obiteljskog zakona koje sadrže presumpciju ravnopravnosti bračnih drugova u stjecanju, bez obzira na vrijednost rada.

20. Rad kojim supruzi stvaraju zajedničku imovinu može biti pojedinačan ili zajednički, direktni ili indirektni. U obzir dolazi svaki oblik rada kojim se stvara vrijednost, odnosno koji je jedan bračni drug upotrijebio za stvaranje imovine koja ima status bračne stečevine. To može biti rad na temelju kojeg se ostvaruje pravo na plaću ili naknadu, obavljanje poljodjelskih poslova, a kao udjel bračnog druga uzima se i rad u kućanstvu, briga o članovima obitelji, te svaki drugi oblik rada i suradnje u upravljanju održavanju i povećanju zajedničke imovine, pri čemu količina, trajanje , vrsta i novčana vrijednost rada ne utječe na omjer suvlasničkih dijelova bračnih drugova u bračnoj stečevini.

21. Stavljajući u odnos utvrđene činjenice sa citiranim odredbama i načelom jednake vrijednosti rada, sud je našao da su stranke jednako doprinijele povećanju vrijednosti nekretnine gradnjom na čkbr. [katastarska čestica] u razdoblju do listopada 2005.

22. Što se tiče činjenice da je predmetna nekretnina bila upisana kao vlasništvo BU, oca tuženika i prednika tuženih OU i FU, sud ovu činjenicu nije našao za smetnju utvrđenju bračne stečevine. Prema shvaćanju ovog suda predmetna nekretnina bila je posebna imovina tuženika OU, još za života roditelja, a tako su se stranke i roditelji tuženika prema nekretnini i odnosili. Ovakvo stanje prihvaća i tužiteljica koja nakon provedenog vještačenja smanjuje tužbeni zahtjev s ½, na 3/8 dijela vlasništva. U protivnom stranke bi se imale smatrati poštenim graditeljima, a prednik tuženika koji se se nije usprotivio gradnji nepoštenim vlasnikom što bi upućivalo na primjenu čl. 153. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Naime ovaj članak određuje, da pošten graditelj stječe vlasništvo nekretnine ako se vlasnik koji je znao za gradnju nije usprotivio gradnji, tako da niti prigovor promašene legitimacije sud nije našao osnovanim. Tuženik osim što je bivši bračni drug tužiteljice, ujedno je i pravni slijednik BU, kao i ranije tužene FU.

23. Dakle polazeći od presumpcije jednake vrijednosti rada bračnih drugova, sud je utvrdio koliko je zajedničkom gradnjom povećana vrijednost predmetne nekretnine koja je posebna imovina tuženika do listopada 2005., odnosno do prestanka zajednice.

24. Radi utvrđenja suvlasničkih dijelova provedeno je građevinsko- gospodarsko vještačenje.

25. Vještak je utvrdio da bi današnja tržišna vrijednost nekretnine u stanju kakvom je bila u listopadu 2005. iznosila 63.700,00 €. U toj tržišnoj vrijednosti samo bi zemljište participiralo sa 11.472,00 €, priključci sa 2.500,00 €, dok bi stara kuća koja se nalazi na čestici participirala sa1.660,00 €. Udio novoizgrađenog objekta bio bi 53.078,00 €, što ukupno i iznosi 68.710,00 €.

25. 1. No, vještak umanjuje vrijednost cijele nekretnine zbog nezakonite gradnje za 5.000,00 €, te utvrđuje tržišnu vrijednost na 63.711,00 €. Iako sud prihvaća nalazom utvrđene vrijednosti, valja uzeti u obzir da je bespravna gradnja koja umanjuje vrijednost nekretnine poduzeta od stranaka pa bi vrijednost novoizgrađenog objekta trebalo umanjiti zbog bespravne gradnje čime se ne smanjuje ukupno utvrđena tržišna vrijednost.

25. 2. Dakle u tržišnoj vrijednosti nekretnine po stanju u listopadu 2005., u iznosu od 63.710,00 € , zemljište, koje je imalo površinu 4195 m2 participira sa 11.472,00 €, priključci sa 2.500,00 €, stara kuća sa1.660,00 €, a novoizgrađeni bespravni objekt sa 48.078,00 €.

26. Prema izloženom shvaćanju suda, zemljište sa starom kućom i priključcima posebna je imovina tuženika, dok je novoizgrađeni objekt posljedica zajedničkog i ravnopravnog ulaganja stranaka, dakle bračna stečevina stranaka na ravne dijelove, što predstavlja osnov za stjecanje prava vlasništva, pa je tužiteljica navedenim ulaganjem postala suvlasnica u 24.039/63.710 dijela (udio vrijednost nove građevine s umanjenjem zbog bespravne gradnje 48.078,00 :2= 24.039 kroz tržišnu vrijednost cijele nekretnine obzirom na stanje u vrijeme prestanka zajednice). Dok je tuženik suvlasnik u 39.671/63.710 dijela (11.472 €, zemljište+2.500 € priključci+1.660 € stara kuća+24.039 € pola vrijednosti novogradnje=39.671 € ).

27. Pri donošenju odluke sud je uzeo u obzir da je tuženik nakon prestanka zajednice života dovršio gradnju i legalizirao objekt, što je bilo opravdano i nužno obzirom da je ostao živjeti u kući sa zajedničkom djecom stranaka. Osim toga povećao je površinu same nekretnine i bespravno dozidao garažu, čime je povećao tržišnu vrijednost nekretnine na 87.229,00 €, pa je time smanjen suvlasnički udio tužiteljice sa ranijih 24039/63710 na sadašnjih 24039/87229 dijela, odnosno izraženo u postotku 27,56% ili zaokruženih 28/100 dijela.

28. Slijedom iznijetog riješeno je kao u izreci.

29. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154.st.2. ZPP-a.

29. 1. Tužiteljica je u pogledu visine prvobitno postavljenog tužbenog zahtjeva uspjela sa 56%, dok je u dokazivanju pravne osnove uspjela u cijelosti, što ukupno iznosi 156%, a nakon što se navedeni postotak podijeli sa 2 (pravna osnova i visina) dobiva se tužiteljičin uspjehu sporu od 78%, dok tuženikov uspjeh u visini tužbenog zahtjeva iznosi 22%, a nakon što se podijeli sa 2, pravni osnov i visine, dobije se tuženikov uspjeh u sporu od 11%.

29. 2. Nakon što se od postotka uspjeha tužiteljice 78%, oduzme uspjeh tuženika 11%, jer je tužiteljica stranka koja je u većoj mjeri uspjela u sporu, dobiven je uspjeh tužiteljice u prvom dijelu spora, do umanjenja tužbenog zahtjeva, podneskom od 6. studenog 2025.

29. 3. Razmatrajući zahtjev tužiteljice za naknadu troškova postupka sud je kao opravdan i nužan trošak našao trošak zastupanja po punomoćniku.

29. 4. Punomoćniku tužiteljice, obzirom na vrijednost spora za sastav tužbe pripada nagrada od 200,00 €, po tbr. 7. točka 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ( u daljnjem tekstu; Tarife) .

29. 5. Za sastav podneska od 20. travnja 2017. kojim punomoćnik obavještava sud da nije zaprimio dokumentaciju iz odgovora na tužbu, punomoćniku tužiteljice pripada po tbr. 8. točka 4. Tarife nagrada od 50,00 €.

29. 6. Za sastav obrazloženog podneska od 18. veljače 2018. punomoćniku tužiteljice pripada nagrada od 200,00 €, po tbr. 8. točka 1. Tarife.

29. 7. Za zastupanje na ročištu od 29. svibnja 2018. punomoćniku tužiteljice pripada po tbr. 9. točka 1. Tarife nagrada od 200,00 €.

29. 8. Za zastupanje na ročištu od 3. veljače 2021. punomoćniku tužiteljice pripada nagrada od 200,00 € po tbr. 9. točka 1. Tarife, a ista nagrada pripada mu i za sastav obrazloženog podneska od 27. svibnja 2021. po tbr. 8. točka 1. Tarife.

29. 9. Za zastupanje na ročištu od 11. lipnja 2021. na kojem ročištu se raspravljalo samo o procesnim pitanjima, punomoćniku tužiteljice po tbr. 9. točka 2.Tarife pripada nagrada od 100,00 €.

29. 10. Za sastav podneska od 25. siječnja 2024. punomoćniku tužiteljice pripada nagrada od 200,00 € po tbr. 8. točka 1. Tarife.

29. 11. Za zastupanje na ročištima od 19. rujna 2024. , 12. studenog 2024., 22. veljače 2025. i 3. lipnja 2025. punomoćniku tužiteljice po tbr. 9. točka 1. Tarife pripada nagrada od 200,00 € za svako ročište.

29. 12. Za sastav obrazloženog podneska od 15. rujna 2025. punomoćniku tužiteljice pripada nagrada od 200,00 €.

29. 13. Dakle u ovoj fazi postupka, sud je zahtjev za naknadu troškova zastupanja po punomoćniku našao opravdanim i u skladu sa Tarifom o nagradama i naknadi za rad odvjetnika u iznosu od 2.350,00 €, što sa PDV-om iznosi 2.937,50 €.

29. 14. Kako u ovoj fazi postupka uspjeh tužiteljice iznosi 67%, zahtjev za naknadu troškova u ovom dijelu postupka nađen je osnovanim u iznosu od 1.968,13 €.

29. 15. Podneskom od 5. studenog 2025. tužiteljica smanjuje tužbeni zahtjev na 3/8 dijela, pa je u parničnom postupku i pogledu visine zahtjeva uspjela sa 73,68%, a u pogledu osnove u cijelosti, odnosno 100%, što ukupno iznosi 173,68%, a nakon što se navedeni postotak podijeli sa 2, tužiteljičin uspjeh u sporu je 87%, dok uspjeh tuženika u pogledu visine zahtjeva iznosi 13%, a nakon što se podijeli sa 2, dobije se tuženikov uspjeh u parnici od 6,5%.

29. 16. Nakon što se od uspjeha tužiteljice u ovoj fazi postupka ( 87%) oduzme uspjeh tuženika ( 6,5%), tužiteljica ima pravo na naknadu troškova od 81,5%.

29. 17. Kao opravdan i nužan trošak u ovoj fazi postupka javlja se trošak podneska kojim je preciziran tužbeni zahtjev, no obzirom da je to peti obrazloženi podnesak, punomoćniku tužiteljice po tbr. 8. točka 3. Tarife pripada 50% nagrade, odnosno 100,00 €.

29. 18. Za zastupanje na ročištu od 13. studenog 2025. punomoćniku tužiteljice pripada nagrada od 200,00 €, tako da u ovoj fazi postupka opravdani i nužan trošak za zastupanje po punomoćniku iznosi 300,00 € odnosno sa PDV-om 375,00 €, a kako je uspjeh tužiteljice u ovoj fazi postupka 81,5%, sud je zahtjev našao osnovanim do iznosa od 305,63 €.

29. 19. Dakle, ukupan opravdan i nužan trošak zastupanja po punomoćniku iznosi 2.273,76 €.

29. 20. Obzirom da je tužiteljici odobrena pravna pomoć koja se odnosi na troškove vještačenja i pristojbi, drugih opravdanih i nužnih troškova nije bilo, pa je slijedom iznijetog riješeno kao u izreci.

U Virovitici 18. prosinca 2025.

Sudac:

Zoran Mandić

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira je li na isto pristupila, odnosno od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje. Žalba se podnosi pisano, u tri istovjetna primjerka, putem ovog suda. O žalbi odlučuje Županijski sud.

Dostaviti:

1. ZOU Jovan Doneski, Perica Medaković, Nera Panjkret, Bojan Doneski, Antonio Mihoci i Kristina Burcar iz Garešnice,

2. Odvjetnik Željko Palatinuš, Virovitica