P-1386/2022.

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

STALNA SLUŽBA U SUPETRU

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Supetru, po sutkinji ovog suda Katarini Heinrich, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja: NN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku KN, odvjetniku u [adresa], protiv tuženika: ad 1. MN sin AN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i ad 2. AN, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi uspostave prijašnjeg stanja i prestanka uznemiravanja, na ročištu održanom dana 8. prosinca 2025. godine, u nazočnosti punomoćnika tužitelja odvjetnika KN, te tuženika ad 1. FN i ad 2. BN, osobno, dana 18. prosinca 2025. godine, donio je i objavio

p r e s u d u

I. Nalaže se tuženicima ad 1. MN sin BN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i ad 2. AN, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da na istom mjestu, sukladno pravilima građevinske struke, sagradi kameni suhozid dužine 36,25 m i prosječne širine 1.76 m, ukupne površine 64 m2 položen na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sve prikazano kao LIK N-M-J-I-N, na skici vještva, stalnog sudskog vještaka za geodeziju dipl. ing. Mihaela Darka Burazina, U Splitu,24.08.2023,(koji nalaz i mišljenje čine sastavni dio ove presude),a što će u suprotnom napraviti tužitelj o trošku tuženika ,te mu se zabranjuje svako takvo ili slično uznemiravanje u nekretninu tužitelja, sve u roku od 15 dana ,pod prijetnjom ovrhe.

II. Nalaže se tuženiku da nadoknadi tužitelju cjelokupni parnični trošak ovog postupka u iznosu od 3.150,00 EUR, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom na taj iznos prema stopi koja se utvrđuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5 (pet) postotnih poena od donošenja presude pa do isplate, u roku od 15 dana, sve pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. U tužbi se navodi da je tužitelj upisan kao suvlasnik čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da je u isključivom posjedu predmetne nekretnine koja u naravi predstavlja okućnicu njegove obiteljske kuće koja da je položena na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da je tuženik u vremenskom periodu od 05. listopada do 20. listopada 2021. godine, iskoristivši odsustvo tužitelja i bez njegova odobrenja srušio njegov suhozid površine 64 m2, duljine 36,25 m i prosječne širine 1,76 m na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tužitelj je sukladno nalazu vještaka za geodeziju precizirao tužbeni zahtjev podneskom od dana 14. studenog 2023.g., na način kao u izreci presude. Na ročištu dana11. ožujka 2025. godine tužitelj je proširio tužbu i na tuženika ad 2. BN.

2. U odgovoru na tužbu tuženik se istoj protivi u cijelosti kao i tužbenom zahtjevu, navodi kako tuženik ad 1. MN nije osoba koja je vršila radove već su radove nasipavanja šodera na postojeći put vršili radnici po nalogu njegovog oca BN i da su angažirani od njegovog oca zbog čega tuženik ad 1. nije pasivno legitimiran. Nadalje, da opisani radovi nisu vršeni na čest. zem. [katastarska čestica] već 199/36 k. o. [katastarska općina], na kojoj tužitelj nije uknjižen, te da predmetni suhozid nije niti postojao na čest. zem. [katastarska čestica]. Tuženik ad 2. AN u odgovoru na tužbu navodi " obzirom da nastavljate ovu predstavu koja ima za cilj prema mom shvatanju izvlačenje 500 E za svako ročište u korist pisca scenarija oli več kako, usprkos nepobitnim dokazima da sam ja poravnao dio čestice pod brojem 199/30 a koja je u naravi javni put, što potvrđuju potpisanom izjavom dva policajca koja su bili na izvidu…..

3. U dokaznom postupku pregledana je sva pisana dokumentacija: skica izmjere rujan 2021.g., potvrda PP Brač od 26.10.2021.g., zk izvadci, fotografije ( list 9-20 spisa, potvrda o statusu čestica 100/30 k.o.. [adresa], Službena bilješka PP Brač od 22.10.2021.g., izveden je dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka za geodeziju koji je svoj nalaz vještačenja dostavio dana 6. rujna 2023.g., izveden je dokaz saslušanjem svjedoka RN, ŠN, pregledan je spis P- 1513/2022.

4. U ovom je predmetu tužba podnesena radi zaštite vlasništva tužitelja na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], od bespravnog uznemiravanja od strane tuženika rušenjem suhozida.

5. Odredbom čl. 167. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano je ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane. Da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom vlasnik ostvario svoje pravo iz stavka 1. ovoga članka, vlasnik mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu te stvari; ako ta osoba tvrdi da ima pravo poduzimati ono što uznemirava vlasnika stvari, na njoj je da to dokaže.

6. Nije sporno da je tužitelj NN suvlasnik čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za 930/2429 dijela, što proizlazi iz vlasničkog lista za predmetnu nekretninu. Članak 38. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisuje da svaki suvlasnik smije izvršavati glede cijele stvari sve ovlasti koje ima kao nositelj dijela prava vlasništva bez suglasnosti ostalih suvlasnika, ako time ne vrijeđa prava ostalih suvlasnika.

7. Nije sporno niti to da su tuženici MN i AN, sudjelovali u postupku rušenja predmetnog suhozida, i to AN, tuženik ad 2., na način da je o rušenju suhozida pregovarao sa SN i njegovim sinom TN, kako i sam naveo u tužbi u predmetu ovog suda P- 1513/2022, kao što je i tuženik ad 1. MN policijskim službenicima PP Brač, dana 22. listopada 2021. godine rekao kako s gospodinom SN ima dogovor za nasipavanje šodera na put kako bi mogao tuda nesmetano prolaziti s vozilima te da je otkidao grane maslina koje su izlazile van na cestu, i da on tu ne vidi ništa spornog, što je utvrđeno uvidom u Potvrdu

PP Brač od 26. listopada 2021.g.,

8. Na okolnost počinjenog smetanja posjeda izveden je dokaz saslušanjem svjedoka RN, ŠN. RN u svom je iskazu naveo da tužitelja poznaje već 31 godinu a poznavao je i njegovog sada pok. oca N koji je umro 1993 godine. Poznato mu je da je otac tužitelja kupio parcelu na kojoj je sagradio kuću koja je danas u vlasništvu tužitelja, a također mu je poznato da je od bake tuženika kupio površinu od 200m2 koja se nalazi sa istočne strane parcele tužitelja kako bi definirao oblik svoje parcele. O predmetu spora mu je poznato to da je isti ranije u naravi predstavljao suhozid odnosno gomilu u cijeloj svojoj površini koja je također predstavljala među prema masliniku u vlasništvu SN. Upitan je li mu poznato zbog čega je tužitelj betonski ogradni zid svoga dvorišta izgradio na mjestu na kojem se nalazi, odnosno sa njegove strane parcele, umjesto da ga je izgradio na međi prema parceli SN navodi da mu je poznato da je tužitelj bio angažirao negdje 1999.-2000. godine geometra pok. UN i VN u to vrijeme zaposlenike ureda za katastar koji su mu savjetovali da izgradi betonski zid na sadašnjem mjestu jer da će sigurno u budućnosti preko ovog spornog dijela njegove nekretnine, u naravi gomile, proći put, pa kako ne bi morao rušiti zid i ponovno ga graditi. Taj put nikada nije realiziran. Upitan je li vidio da bi upravo tuženik bagerom uklonio predmetnu gomilu, navodi da to nije vidio, ali kada je uočio promjene na spornom dijelu, odnosno da je gomila odnesena otišao je do kuće tuženika, odnosno do njegovog oca BN koji mu je potvrdio da je gomilu uklonio upravo njegov sin MN s namjernom da tim dijelom pristupi do parcele u vlasništvu BN, njegova oca kako bi na istom odlagao svoje strojeve, obzirom da se bavi građevinom. Upitan je li na dvorištu tuženikovog oca postojao otvor kroz koji su ti radni strojevi mogli proći navodi da nije postojao otvor niti danas postoji, već je umjesto toga izrađena rampa i to od kamena koji je uklonjen s mjesta spora, a koja se proteže sve do visine ogradnog zida. Navodi da se ovih 30 godina što poznaje tužitelja brinuo o njegovoj kući kada oni ne bi u njoj boravili, brinuo se o okućnici, obrezivao je masline, a grane bi bacao upravo na ovu spornu gomilu koju je tuženik uklonio, a tome se LN koji je vlasnik susjedne nekretnine nije protivio. Posebno upitan od strane pun. tužitelja navodi da nekada on osobno angažira neke druge osobe za obavljanje poslova na kući tužitelja, i to konkretno ŠN koji je također čistio okućnicu tužitelja. Navodi da je sporni dio nekretnine tužitelja i danas ograđen farmerskom mrežom na koji je način onemogućen prolaz.

8.1. Tuženik AN naglasio je kako je on vršio predmetne građevinske radove, s tim da je od svog sina MN tražio da ga spoji sa nekom osobom koja bi mu mogla porušiti gomilu. Visina gomile je ranije iznosila 20, 30 cm tako da ju je trebalo ukloniti. Upitan zbog čega je izvršio radove, navodi da je tim putem želio doći do svoje nekretnine. Imao je namjeru porušiti suhozid kako bi mogao na svoju parcelu ući s vozilom. Na kraju ga nije porušio već mu je EN nasuo zemljište sa obje strane zida. Upitan je li od nekoga tražio dopuštenje za radove, navodi da je pitao TN jer je vjerovao da je to njegova gomila jer se nalazi uz njegov maslinik te mu je on dopustio da radi, s tim da mu ne dira masline. Bio je uvjeren da je taj dio zemljišta vlasništvo TN jer on to nije ni osporio. Na poseban upit pun. tužitelja kada su izgrađeni zidovi sa južne strane parcela navodi da su izgrađeni 1998. godine kada je njegova majka prodala parcelu tužitelja. Na daljnje pitanje navodi kako nije provjeravao ZK stanje jer je vjerovao da je nekretnina na kojoj vrši radove u vlasništvu obitelji TN. Na daljnje pitanje koji ga je djelatnik PP Brač kontaktirao vezano za predmetne radove navodi da ga nije kontaktirao nitko, a ni njegovog sina. Dodaje da je nakon što je izveo građevinske radove na njegova vrata pokucao tužitelj NN sa RN pa ga je upitao zbog čega je to napravio, a on je vjerovao da misli na porezane maslinove grane koje su smetale bageristi da prođe bagerom, pa mu je rekao kako je taj prolaz napravio sinu za skladište za građevinski materijal jer se u to vrijeme bavio tim poslom.

8.2. Svjedok ŠN, djelatnik je u komunalnom poduzeću "Grad", a u slobodno vrijeme za tužitelja NN održava njegov vrt i okućnicu kao i masline koje se tamo nalaze. Te poslove obavlja za tužitelja već 15-ak godina, a upitan je li mu poznato da bi ovaj sporni dio parcele pripadao tužitelju navodi da je, jer je i taj dio održavao po nalogu tužitelja. O predmetnom događaju obavijestio ga je RN koji mu je rekao da ukloni odrezane grane masline i zagradim ogradu jer da se ne radi o javnom putu već je to njegova parcela te je tako i napravio. Na pitanje pun. tužitelja navodi kako pretpostavlja da je predmetne građevinske radove napravio AN jer su ti radovi njemu i u interesu obzirom da je to njegova parcela sa kućom koja graniči sa Kavašom. Na daljnje pitanje na koji način se pristupa u dvorište FN navodi da se njegovom dvorištu može pristupiti isključivo iz njegove kuće. Na dalje pitanje odgovara kako mu je poznato da se tuženik bavi građevinom. Navodi da je visina suhozida iznosila od 80 do 100 cm, radi se o duplom suhozidu širine 160 cm.

9. Iz iskaza saslušanih svjedoka te tuženika BN proizlazi da je predmetni zid porušen od strane tuženika ad 1. i ad 2., obzirom da je situacija koja je trebala nastati rušenjem zida išla u prilog obojici tuženika, naime tuženik ad 2. AN na taj bi način dobio pristupni ulaz u svoju parcelu, a prema iskazu svjedoka RN, kada je nakon što je porušen suhozid otišao do kuće BN isti mu je potvrdio da je gomilu uklonio upravo njegov sin FN s namjernom da tim dijelom pristupi do parcele u vlasništvu BN, kako bi na istom odlagao svoje strojeve, obzirom da se bavi građevinom.

10. Iz provedenih dokaza, i to službenih bilješki PP Brač, iskaza saslušanih svjedoka i stranaka, nespornim proizlazi da su upravo tuženici ad 1. i ad 2., iz zajedničkog interesa i zajedničkom akcijom porušili suhozid koji se nalazi na parceli u vlasništvu tužitelja.

11. Prigovor tuženika da tužitelj ne bi bio aktivno legitimiran na podnošenje ovakve tužbe obzirom da je dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ušao u bazu nerazvrstanih cesta na području Grada Supetra, nije osnovan prvenstveno jer je očevidom na licu mjesta utvrđeno da sporni dio nekretnine, odnosno mjesto na kojem se ranije nalazio porušeni suhozid predstavlja čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi maslinik na kojem je izgrađena nadstrešnica za parkiranje vozila i zemljani put.

11.1. Zakonom o cestama propisano je da je nerazvrstana cesta javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi. Nerazvrstana cesta se ne može otuđiti iz vlasništva jedinice lokalne samouprave niti se na njoj mogu stjecati stvarna prava, osim prava služnosti i prava građenja radi građenja građevina sukladno odluci izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave, pod uvjetom da ne ometaju odvijanje prometa i održavanje nerazvrstane ceste. Dio nerazvrstane ceste namijenjen pješacima (nogostup i slično) može se dati u zakup sukladno posebnim propisima, ako se time ne ometa odvijanje prometa, sigurnost kretanja pješaka i održavanje nerazvrstane ceste. Nekretnina koja je izvlaštenjem, pravnim poslom ili na drugi način postala vlasništvo jedinice lokalne samouprave, a lokacijskom dozvolom je predviđena za građenje nerazvrstane ceste, ne može se otuđiti.

11.2. Člankom 102. ZC-a propisano je da nerazvrstana cesta postaje javno dobro u općoj uporabi pravomoćnošću uporabne dozvole odnosno izdavanjem drugog akta na temelju kojeg je dopuštena uporaba građevine sukladno posebnom propisu. Nerazvrstana cesta upisuje se u zemljišne knjige kao javno dobro u općoj uporabi i kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave. Predmetna nekretnina upisana je kao vrt, površine 2429 m2, vlasništvo fizičkih osoba između kojih i tužitelja NN za 930/2429 dijela. Predmetna nekretnina nije nerazvrstana cesta niti ima ijedno obilježje koje bi nerazvrstana cesta trebala, kao takva imati, zbog čega je ovaj prigovor tuženika neosnovan

12. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. ZPP-a te Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, tako da su tužitelju priznati troškovi zastupanja po punomoćniku-odvjetniku, i to: sastav tužbe, odgovor na žalbu, pristup na ročišta 8.11.2022., 10.5.2023., 24.1.2024., 8.5.2024., 2.7.2024., 11.3.2025., 8.12.2025, sastav podnesaka od 7.5.2023., 14.11.2023., sve po 100 bodova, ukupno 1100 uz vrijednost boda od 2,00 EUR, iznosi 2.200 EUR te 550,00 EUR na ime 25% PDV-a, ukupno iznosi 2.750,00 EUR, te 400,00 EUR za očevid i nalaz vještačenja, ukupno iznosi 3.150,00 EUR, zbog čega je odlučeno kao u izreci pod točkom II.

U Supetru, dana 18. prosinca 2025. godine.

Sutkinja

Katarina Heinrich

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dostave presude. Žalba se izjavljuje pismeno u tri primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Županijski sud u Splitu. Odluka kojom se završava spor u postupku male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka čl. 354. st. 2. ZPP-a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

Dostaviti:

1. odvj. KN, [adresa]

2. tuženici ad 1. i ad 2. - osobno