REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Pr-1420/2024-26

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji Martini Sučević, u pravnoj stvari tužiteljice BI, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Domagoj Kovač, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Zagrebačkog električnog tramvaja d.o.o. sa sjedištem u [adresa], OIB: 82031999604, kojeg zastupa Denis Bajs, odvjetnik u odvjetničkom društvu Mihočević i Bajs d.o.o. u Zagrebu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 21. studenoga 2025., u prisutnosti odvjetničkog vježbenika RI u zamjeni za punomoćnika tužitelja i odvjetnički vježbenik II u zamjeni za punomoćnika tuženika, 18. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Zagrebačkom električnom tramvaju d.o.o., da tužiteljici BI na ime razlike plaće isplati ukupan iznos od 5.046,93 eura bruto sa zateznom kamatom tekućom na iznos od:

- 108,51 EUR od 16. studenog 2019. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 98,30 EUR od 16. prosinca 2019. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 104,38 EUR od 16. siječnja 2020. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 119,86 EUR od 16. veljače 2020. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 103,59 EUR od 16. ožujka 2020. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 111,92 EUR od 16. travnja 2020. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 112,91 EUR od 16. svibnja 2020. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 108,43 EUR od 16. lipnja 2020. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 13,11 EUR od 16. srpnja 2020. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 44,02 EUR od 16. kolovoza 2020. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 109,43 EUR od 16. rujna 2020. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 113,88 EUR od 16. listopada 2020. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 114,59 EUR od 16. studenog 2020. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 86,48 EUR od 16. prosinca 2020. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 103,70 EUR od 16. siječnja 2021. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 69,85 EUR od 16. veljače 2021. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 103,38 EUR od 16. ožujka 2021. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 64,24 EUR od 16. travnja 2021. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 114,15 EUR od 16. svibnja 2021. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 108,24 EUR od 16. lipnja 2021. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 114,09 EUR od 16. srpnja 2021. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 114,32 EUR od 16. kolovoza 2021. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 113,99 EUR od 16. rujna 2021. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 115,28 EUR od 16. listopada 2021. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 109,06 EUR od 16. studenog 2021. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 120,32 EUR od 16. prosinca 2021. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 120,00 EUR od 16. siječnja 2022. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 109,79 EUR od 16. veljače 2022. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 103,86 EUR od 16. ožujka 2022. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 119,44 EUR od 16. travnja 2022. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 110,26 EUR od 16. svibnja 2022. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 114,69 EUR od 16. lipnja 2022. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 115,11 EUR od 16. srpnja 2022. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 109,98 EUR od 16. kolovoza 2022. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 120,04 EUR od 16. rujna 2022. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 115,55 EUR od 16. listopada 2022. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 109,57 EUR od 16. studenog 2022. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 119,32 EUR od 16. prosinca 2022. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 115,66 EUR od 16. siječnja 2023. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 120,19 EUR od 16. veljače 2023. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 109,37 EUR od 16. ožujka 2023. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 59,89 EUR od 16. travnja 2023. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 54,92 EUR od 16. svibnja 2023. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 63,48 EUR od 16. lipnja 2023. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 60,43 EUR od 16. srpnja 2023. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 59,35 EUR od 16. kolovoza 2023. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 64,24 EUR od 16. rujna 2023. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 59,31 EUR od 16. listopada 2023. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 62,41 EUR od 16. studenog 2023. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 65,71 EUR od 16. prosinca 2023. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 59,45 EUR od 16. siječnja 2024. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 65,30 EUR od 16. veljače 2024. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 59,58 EUR od 16. ožujka 2024. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

pa do isplate, po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. pa do 29. prosinca 2023. po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa nadalje po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku Zagrebačkom električnom tramvaju d.o.o. naknaditi tužiteljici BI troškove parničnog postupka u iznosu od 2.250,00 eura sa zateznim kamatama koje teku od 18. prosinca 2025. pa do isplate, po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

III. Odbija se zahtjev tužiteljice BI za naknadu daljnjih troškova parničnog postupka u iznosu od 750,00 eura, kao neosnovan.

IV. Odbija se zahtjev tuženika Zagrebačkog električnog tramvaja d.o.o. za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 2.818,84 eura, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je temeljem Ugovora o radu od 20. lipnja 2016. zaposlena kod tuženika na radnom mjestu „Kontrolor karata I“, šifra radnog mjesta ZS044, koeficijent složenosti poslova 2,00 na temelju kojeg je tužiteljici vršen obračun plaće sukladno Kolektivnom ugovoru. Kolektivni ugovor za radnike u trgovačkom društvu Zagrebački električni tramvaj d.o.o. od 31. prosinca 2019. u članku 67. uređuje osnovnu plaću radnika definirajući da osnovnu plaću radnika za puno radno vrijeme čini zbroj umnoška osnovice i koeficijenta karakteristične skupine poslova i zadaća u koju je razvrstano radno mjesto na koje je radnik raspoređen, stalnog dodatka i dodatka na radni staž. Navodi da je uz radno mjesto na koje je raspoređena tužiteljica, općim aktom tuženika sistematizirano je i radno mjesto „Kontrolor karata II“, koeficijent složenosti 2,20. Radnici na radnim mjestima „Kontrolor karata I“, i „Kontrolor karata II“, suštinski obavljaju identične poslove i poslove iste složenosti. Tužiteljici je za jednak posao isplaćivana za 10% manja plaće od plaće radnika koji je raspoređen na radno mjesto „Kontrolor karata II“, stoga smatra da je diskriminiran u odnosu na druge radnike tuženika koji obavljaju jednak posao. Navodi da je podnijela stupnjevitu tužbu jer unatoč podnesenom zahtjevu tuženiku za dostavu dokumentacije, tuženik joj nikada traženo nije dostavio te je zatražio da sud prvog stupnja naloži tuženiku isplatu manje isplaćene plaće tužiteljici za razdoblje od 7. listopada 2019. do 30. rujna 2024., a time i manje isplaćene naknade za godišnji odmor, minuli rad i za manje isplaćeni rad nedjeljom. U konačno postavljenom tužbenom zahtjevu predložila je sudu prvog stupnja da naloži tuženiku isplatu iznosa od 5.046,93 eura s pripadajućim zateznim kamatama i to kao razliku plaće između koeficijenta složenosti poslova 2,00 i 2,20 u razdoblju od 1. listopada 2019. do 28. veljače 2023. te razliku plaće između koeficijenata složenosti poslova 2,10 i 2,20 u razdoblju od 1. ožujka 2023. do 29. veljače 2024., kao i troškove ovog parničnog postupka.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu osporio osnovu i visinu tužbenog zahtjeva. Navodi da u konkretnoj pravnoj stvari nisu ispunjene procesne pretpostavke za podnošenje tužbe jer je prije podnošenja tužbe tužiteljica, ako je već smatrala da je njezino pravo iz radnog odnosa povrijeđeno, morala uputiti zahtjev poslodavcu za zaštitu prava radnika, što je tužiteljica propustila učiniti. Navodi da tužiteljica u tužbi pogrešno tvrdi da je kod tuženika zaposlena temeljem Ugovora o radu od 20.6.2016. na radnom mjestu „Kontrolor karata I“. Prema podacima tuženika tužiteljica radi na radnom mjestu „Kontrolor karata“ temeljem Ugovora o radu zaključenog sa tuženikom 8.4.2024. godine. Tuženik navodi da prema Katalogu radnih mjesta po kategorijama složenosti, koji je sastavni dio Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta Zagrebačkog električnog tramvaja iz 2015. u grupi složenosti poslova IV postoje radna mjesta: Kontrolor karata I '' s koeficijentom složenosti poslova 2,00 i '' Kontrolor karata II'' s koeficijentom 2,10. Navodi da je tužiteljica s tuženikom sklopila tri ugovora o radu i to Ugovor o radu od 4.7.1996., zatim Ugovor o radu od 2.5.2023. te Ugovor o radu od 8.4.2024. Međutim, iz sadržaja tužbe se ne može sa sigurnošću reći koju razliku plaće tužiteljica potražuje i za koje razdoblje. Navodi da pri tome ako tužiteljica nije bila zadovoljna ponuđenim ugovorom o radu, da je takvu ponudu mogao odbiti, budući da su mu u vrijeme sklapanja ugovora bile poznate sve činjenice. Navodi da osporava visinu potraživanja jer tužiteljica nije priloži valjane dokaze na kojima temelji razlike plaće koje potražuje tužbom. Tužiteljica nema pravo potraživati zakonske zatezne kamate na porez na dobit i prirez kao sastavni dio bruto plaće radnika, jer prema čl. 22. st. 3. važećeg Zakona o porezu na dohodak, zatezne kamate koje se na zakašnjele isplate plaće isplaćuju po sudskoj presudi, ne smatraju se dohotkom i ne podliježu oporezivanju. Iz navedenog proizlazi da bruto iznosi koje potražuje tužiteljica, a ukoliko isti budu dosuđeni te koji se budu isplaćivali po sudskoj presudi sve do trenutka isplate u odnosu na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak nisu u potpunosti dospjeli na naplatu, odnosno u tom slučaju porez na dohodak i prirez porezu na dohodak dospijevaju na naplatu tek s isplatom same plaće. Predlaže da sud prvog stupnja odbaci tužbu tužiteljice, podredno odbije zahtjev tužiteljice.

3. Tijekom postupka sud je proveo dokaz uvidom u dokumentaciju koju su stranke dostavile u spis, saslušani su svjedoci UI, DI i ČI, te tužiteljica.

4. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 12/08., 57/11., 25/13., 28/13., 89/14. i 70/19., u daljnjem tekstu: ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice kao radnice tuženika za isplatu razlike neisplaćene plaće u razdoblju od listopada 2019. do veljače 2024. i to između pripadajućeg koeficijenta složenosti poslova 2,20 i obračunatog koeficijenta složenosti poslova 2,00 u razdoblju od 1. listopada 2019. do 28. veljače 2023. te pripadajućeg koeficijenta složenosti poslova 2,20 i obračunatog koeficijenta složenosti poslova 2,10 u razdoblju od 1. ožujka 2023. do 29. veljače 2024.

6. Među strankama nije sporno da je:

- da je tuženik u razdoblju od listopada 2019. do veljače 2023. obračunavao i isplaćivao plaću tužiteljici temeljem koeficijenta složenosti poslova 2,00,

- da je tuženik u razdoblju od ožujka 2023. do veljače 2024. obračunavao i isplaćivao plaću tužiteljici temeljem koeficijenta složenosti poslova 2,10,

- nije sporan niti matematički obračun potraživanja koji je načinio tuženik u iznosu od 5.046,93 eura s pripadajućim zateznim kamatama.

7. Među strankama je sporno jesu li poslovi na radnom mjestu "Kontrolor karata I'', "Kontrolor karata II", ''Kontrolor karata III'' te "Kontrolor karata" kod tuženika u naravi isti poslovi, u smislu čl. 91. Zakona o radu (''Narodne novine'' 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23 i 64/23 u daljem tekstu: ZOR), za koje je poslodavac dužan isplaćivati jednaku osnovnu plaću za jednak rad, odnosno ima li tužiteljica, slijedom toga, pravo na naknadu razlike u bruto plaći u iznosu razlike između koeficijenta 2,00 i 2,20 u razdoblju od 1. listopada 2019 do 28. veljače 2023. te razlike između koeficijenata 2,10 i 2,20 u razdoblju od 1. ožujka 2023. do 29. veljače 2024.

8. Iz Ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 4. srpnja 1996. ovaj sud je utvrdio da je tužiteljica kod tuženika bila zaposlena na radnom mjestu “Kontrolor karata” s plaćom prema koeficijentu složenosti poslova 1,75.

9. Spisu ne prileži odluka o povećanju koeficijenta složenosti poslova tužiteljice iz koje bi bilo razvidno kada je tužiteljici povećan koeficijent sa 1,75 na 2,00, međutim među strankama nije sporno da se u utuženom razdoblju od listopada 2019. do veljače 2023. tužiteljici obračunavala i isplaćivala plaća temeljem koeficijenta složenosti poslova 2,00.

10. Uvidom u ugovor o radu na neodređeno vrijeme od 2. svibnja 2023. ovaj sud je utvrdio da je tužiteljica kod tuženika u razdoblju od 2. svibnja 2023. (pa do 8. travnja 2024.) bila zaposlena na radnom mjestu “Kontrolor karata” s plaćom koja se obračunava prema koeficijentu složenosti poslova 2,10. U čl. 2. navedenog ugovora ugovoreno je da će radnik na temelju tog Ugovora obavljati poslove radnog mjesta "Kontrolor karata" kod tuženika sukladno Dodatku Kolektivnom ugovoru za radnike kod tuženika od 31. ožujka 2023. koji se primjenjuje od 1. ožujka 2023.

11. Uvidom u čl. 2. i čl. 6. Ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 8. travnja 2024. ovaj sud je utvrdio da je tužiteljici povećan koeficijent složenosti poslova na 2,20, a s primjenom od 1. ožujka 2024.

12. Uvidom u Ugovor o radu koji je s pravnim prednikom tuženika sklopio UI od 24. listopada 2016. ovaj sud je utvrdio da je taj radnik zaposlen na radnom mjestu "Kontrolor karata III" te da mu je utvrđen koeficijent složenosti poslova od 2,20.

13. Svjedok UI je u svom iskazu naveo da je kod tuženika zaposlen na radnom mjestu kontrolora karata te uvijek rade u timovima po troje. Pregledavaju karte putnicima u gradskom prijevozu. Kod tuženika se zaposlio 2016. godine i tada je imao koeficijent 2,20 sve do nedavno mu je koeficijent povećan. Poslove kontrole karata obavljaju u smjenama, a u nekom navratu je radio i sa tužiteljicom prije pandemije Sars-COV2 jer od tada radi isključivo u jutarnjim smjenama. Tužiteljica i on obavljaju potpuno isti posao. Svi kontrolori, neovisno o nazivu radnoga mjesta kontrolor jedan, dva ili tri radili su posve iste poslove. Svi su imali posve iste odgovornosti, u timu od troje nitko nije imao neko posebno zaduženje. Prema njegovom saznanju postojao je veliki raspon koeficijenata koji su zaposlenici imali na istom radnom mjestu, poznato mu je da se radilo o koeficijentu od 2,0 do 2,90. Međutim s obzirom da nema uvid u tuđe ugovore može iskazati samo ono što sa sigurnošću zna za sebe. Od 1.3.2024. naziv njegovog radnog mjesta glasi zamjenik koordinatora kontrole karata. Prethodno je naziv radnoga mjesta bio kontrolor karata. Naveo je da je i sam podnio tužbu radi obračuna razlike koeficijenta te je taj postupak u tijeku.

14. Svjedok DI je u svom iskazu naveo da je kod tuženika zaposlen na radnom mjestu voditelja kontrolora karata u zadnjih deset godina. Kontrolira rad kontrolora karata na terenu. Navodi da je 2016. godine grupa radnika prešla iz ZG parkinga kod tuženika te se sjeća da su ti zaposlenici imali koeficijent složenosti poslova 2,0. Otprilike šest mjeseci iza njih na rad je primljeno još dvoje te su oni imali koeficijent složenosti poslova 2,20. Navodi da su radili posve iste poslove dok je postojala razlika ako je netko bio koordinator te bi taj bio vođa grupe. Kontrolori rade u timovima od 2 do 4 kontrolora ovisno o tome je li netko na bolovanju. Radnici koji su imali ugovore o radu s nazivom radnoga mjesta kontrolor karata jedan, dva ili tri i kontrolor karata obavljali posve istovjetne poslove. Nazivi tih radnih mjesta su ostali još od vremena kada nije bilo aparata kojim bi se utvrdila prisutnost kontrolora karata pa je nekada prije 2013. godine kontrolor karata tri i koordinator koordinirao druge kontrolore međutim nakon 2013. godine situacija se promijenila te su svi radili isti posao. Navodi da svjedok ČI i tužiteljica ne rade iste poslove. ČI je koordinator kontrolora i na neki način je odgovoran za tim. Isti je odgovoran na način da kontrolira tužiteljicu i druge članove tima vezano za radno vrijeme kao i za izvršavanje radnih zadataka. Navodi da trenutno kod tuženika imaju samo četiri koordinatora kontrolora, drugi su otišli u mirovinu pa tako nemaju koordinatore za sve timove. U slučaju da vidi da tim nije bio na radnom mjestu kako bi trebalo on će nazvati koordinatora da napiše izvještaj o tom radnom danu. On je njima izravno nadređen. Ujedno navodi da je zamjenik kontrolora koordinatora nekada bilo radno mjesto kontrolor tri.

15. Svjedok ČI je u svom iskazu naveo da je kod tuženika zaposlen na radnom mjestu kontrolor koordinator zadnjih 15 godina. Zadnjih 13 godina, a možda čak i više nema razlike u radnom mjestu kontrolor koordinator u odnosu na radno mjesto kontrolor karata 1, 2 ili 3. Njegovi radni zadaci sastoje se od toga da zaduži aparat te pregledava karte putnicima u autobusu ili tramvaju ovisno o dionici. Pojašnjava da do uvođenja aparata za kontrolu karata je imao veća zaduženja u vidu toga da je vodio evidenciju radnika koji su dolazili na posao, a s pojavom aparata ta funkcija se izgubila. Preuzimanjem aparata je vidljivo kad je tko došao na posao pa više nema potrebe za vođenjem posebne evidencije. Ranije je također obavljao poslove inspekcije na prodajnim mjestima i žičari, međutim to se u potpunosti izgubilo i više se ne radi. Navodi da danas obavlja isključivo poslove kontrolora karata te da drugi koordinatori kao i on također obavljaju poslove isključivo kontrolora karata. Od pojave aparata njegov koeficijent složenosti poslova iznosi 2,40 sve do prošle godine kada je povećan na 2,50. Poznaje tužiteljicu jer je s njom radio u istom timu na posve istim poslovima pregledavanje karata. On u tom timu nema neka veća zaduženja u odnosu na tužiteljicu, rade isti posao. Navodi da je i on podnio tužbu protiv tuženika u istoj činjeničnoj situaciji kojom traži razliku plaće s osnove razlike koeficijenata složenosti poslova između 2,40 i 2,95.

16. Tužiteljica je u svom iskazu navela da je kod tuženika zaposlena na radnom mjestu kontrolor karata od 1984. godine. Njezin posao obuhvaća kontrolu karata putnika u javnom prijevozu. Rade u timovima od 2 do 4 osobe. Vezano za koeficijent u utuženom razdoblju navodi da je sve do prve sistematizacije iznosio 2,0, a čula je od kolega koji rade isti posao da imaju veći koeficijent odnosno da su bolje plaćeni pa je i ona podnijela tužbu. U odnosu na kontrolora koordinatora navodi da oni rade posve isti posao kao i ona na terenu kontrolira karte putnicima. U odnosu na kolege koji imaju veći koeficijent složenosti poslova navodi da joj je poznato da veći koeficijent imaju ČI i UI međutim za druge kolege joj nije poznato jer niti oni ne znaju njezin koeficijent.

17. Ovaj sud ocijenio je iskaze svjedoka UI, DI i ČI kao životne i uvjerljive. Iskazi su u bitnome suglasni jedan s drugim oko odlučnih činjenica koje se odnose na to da su kao kontrolori karata i to na radnim mjestima kontrolor karata I, kontrolor karata II i kontrolor karata III te kontrolor karata radili iste poslove kao i tužiteljica.

18. Svjedok UI je također naveo i da neovisno što je radio iste poslove kao i tužiteljica, da mu se plaća obračunavala prema koeficijentu složenosti poslova 2,20, a koji navodi proizlaze i iz pisane dokumentacije u spisu odnosno Ugovora od radu Dubravka UI od 24. listopada 2016. Iako je svjedok i sam podnio tužbu sudu radi isplate razlike plaće, ovaj sud ocjenjuje njegov iskaz kao nepristran jer je svjedok u svom iskazu opisao radne zadatke koje je obavljao, a koji iskaz je u cijelosti suglasan s dokumentacijom u spisu te iskazu ostalih svjedoka i tužiteljice koje je sud prihvatio.

19. U odnosu na iskaz svjedoka EI, isti je u bitnom suglasan s navodima tužiteljice i ostalih svjedoka, osim u dijelu u kojem koji se odnosi na opis poslova i odgovornosti svjedoka ČI koji je zaposlen na radnom mjestu kontrolor koordinator. Pri tome valja ukazati da je svjedok DI iskazao da su prilikom prelaska radnika u 2016. godini od drugog poslodavca kod tuženika uistinu pojedini radnici dobili ugovore s većim koeficijentom složenosti poslova nego neki drugi radnici, a za obavljanje istog posla. Navedeno je u suglasju i sa iskazom svjedoka UI koji je, prema svom saznanju, naveo da postoje kolege koji imaju veći koeficijent složenosti poslova, iako obavljaju iste poslove kao i tužiteljica. Ovaj sud je prihvatio iskaz svjedoka ČI u kojem je naveo da je obavljao istovjetne poslove kao i tužiteljica, a nije prihvatio dio iskaza svjedoka EI u kojem navodi da ČI nije obavljao iste poslove kao i tužiteljica budući da je isti u suprotnosti s iskazom svih ostalih saslušanih svjedoka i tužiteljice koji su iskazali da nakon pojave aparata kojim se registrira prisutnost radnika na radnom mjestu, više ne postoje razlike u poslovima koje obavljaju članovi tima te niti jedan od članova nema neka posebna zaduženja. Ujedno je i sam svjedok DI iskazao da su prije 2013. godine kontrolor karata tri i koordinator koordinirali druge kontrolore međutim nakon 2013. godine situacija se promijenila te su svi radili isti posao.

20. Sud je iskaz tužiteljice također u cijelosti prihvatio jer je suglasan sa iskazom saslušanih svjedoka, no dok se svjedoku UI plaća obračunavala prema koeficijentu 2,20, a ČI prema koeficijentu 2,40, tužiteljici je njezin koeficijent za izračun plaće u utuženom razdoblju iznosio 2,00, pa potom i 2,10 iako je radila iste poslove.

21. Odredbom čl. 91. st. 1. ZOR propisano je da je poslodavac dužan isplatiti jednaku plaću radnici i radniku za jednak rad i rad jednake vrijednosti, dok je odredbom čl. 91. st. 2. ZOR propisano da se o radu jednake vrijednosti radi ako dvije osobe različitoga spola obavljaju isti posao u istim ili sličnim uvjetima ili bi mogle jedna drugu zamijeniti u odnosu na posao koji obavljaju, ako je rad koji jedna od njih obavlja slične naravi radu koji obavlja druga, a razlike između obavljenog posla i uvjeta pod kojima ih obavlja svaka od njih nemaju značaja u odnosu na narav posla u cijelosti ili se pojavljuju tako rijetko da ne utječu na narav posla u cijelosti, te je odredbom čl. 91. st. 3. ZOR propisano da je to rad koji jedna od njih obavlja jednake vrijednosti kao rad koji obavlja druga, uzimajući u obzir kriterije kao što su stručna sprema, vještine, odgovornost, uvjeti u kojima se rad obavlja te je li rad fizičke naravi. Pri tome odredbe ZOR o jednakosti plaća za jednaki rad i rad jednake vrijednosti koje se odnose na jednakost plaća žene i muškarca valja tumačiti ekstenzivno tako da se ne odnose samo na osobe različitoga spola nego općenito na jednakost plaća svih radnika koji obavljaju jednake poslove bez obzira na naziv radnog mjesta, kao što je ovdje slučaj. Takvo pravno shvaćanje izraženo je i u presudi Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž R-432/2020 od 12. rujna 2022. Isto pravno shvaćanje izrazio je i Županijski sud u Velikoj Gorici u presudi poslovni broj Gž R-112/2023 od 6. lipnja 2024. te Županijski sud u Sisku u presudu poslovni broj Gž R-51/2023 od 10. studenog 2023.

22. Nadalje, odredbom čl. 7. st. 1. ZOR propisano je da je poslodavac obvezan u radnom odnosu radniku dati posao te mu za obavljeni rad isplatiti plaću, a radnik je obvezan prema uputama poslodavca danim u skladu s naravi i vrstom rada, osobno obavljati preuzeti posao. Odredbom čl. 90. st. 1. ZOR propisano je da se plaća isplaćuje nakon obavljenog rada.

23. Ove odredbe valja tumačiti na način da je poslodavac dužan isplatiti plaću za konkretno obavljen faktični rad, pa i za onaj koji se ne odnosi na poslove za koje je sklopljen ugovor o radu jer je plaća ekvivalent davanja za faktični rad te njezina isplata ovisi o obavljenom faktičnom radu. Poslodavac je dakle dužan isplatiti plaću tužiteljici nakon faktično izvršenog rada, bez obzira na to što bi prema ugovoru o radu tužiteljici pripadala manja plaća. Takvo pravno shvaćanje izraženo je i u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev- 2088/2019-5 od 13. srpnja 2022.

24. Slijedom navedenog, ovaj sud je utvrdio da je tužiteljica u utuženom razdoblju obavljala isti posao, u istim uvjetima kao i drugi zaposlenici tuženika na radnom mjestu kontrolora karata neovisno o samom nazivu radnog mjesta, te ju je u obavljanju tog posla mogao zamijeniti bilo koji kontrolor karata koji je u navedenom razdoblju primao plaću obračunatu temeljem koeficijenta složenosti poslova 2,20. Također je i ona mogla zamijeniti njih u obavljanju njihovog posla, unatoč tome što je njoj bila obračunavana plaća temeljem koeficijenta složenosti poslova 2,00, a potom i 2,10.

25. Prema tome, iako tužiteljica i tuženik nisu sklopili ugovor o radu za poslove „Kontrolor karata II“ ili "Kontrolor karata III", u situaciji kada je tužiteljica faktično obavljala te poslove, tada ona ima pravo na plaću u visini predviđenoj za posao koji je stvarno obavljala.

26. Uzimajući u obzir da matematički obračun potraživanja među strankama nije sporan, valjalo je naložiti tuženiku isplatiti tužiteljici iznos od 5.046,93 eura sa pripadajućim zateznim kamatama.

27. Sukladno odredbi čl. 29. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'' br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 155/23, u daljem tekstu: ZOO) dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane tražbine duguje i zatezne kamate, stoga je tuženiku naloženo isplatiti tužiteljici zatezne kamate u visini određenoj čl. 29. st. 2. ZOO koje teku od šesnaestog u mjesecu za prethodni mjesec sukladno odredbi čl. 92. st. 3. ZOR do isplate, osim u dijelu koji se odnosi na isplatu zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza sadržan u bruto plaći.

28. Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod toč. I. izreke ove presude.

29. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbama članka 154. stavka 1. i članka 155. stavka 1. ZPP i sukladno odredbi Tbr. 54. Tarife o nagradama i naknadi za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/2023) prema vrijednosti konačno postavljenog tužbenog zahtjeva. Tako je tužiteljici priznat trošak sastava tužbe od 200,00 eura (Tbr. 7.1. Tarife), sastav obrazloženih podneska od 16.12.2024., 12.2.2025., 6.5.2025., 17.6.2025. svaki u iznosu od 200,00 eura (Tbr.8.1. Tarife), zastupanja na ročištima 21.3.2025., 27.5.2025. i 5.9.2025. i 21.11.2025. svako u iznosu od 200,00 eura (Tbr.9.1. Tarife), uvećano za trošak PDV-a od 25% (Tbr. 42. Tarife), a što sve ukupno iznosi 2.250,00 eura.

30. Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod toč. II. izreke ove presude.

31. Odluka o zateznim kamatama na trošak parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP po stopi propisanoj odredbom čl. 29. st. 2. ZOO.

32. Tužiteljici nisu priznati troškovi za sastav podnesaka od 17.3.2025., 5.9.2025. i 22.10.2025. jer isti nisu bili potrebni za vođenje ovog postupka, osobito uzimajući u obzir da je tužiteljica dostavljala dodatnu dokumentaciju vezano za ugovore o radu drugih radnika nakon zaključenja prethodnog postupka, s čime je na temelju odredbe čl. 299. st. 2. ZPP bila prekludirana.

33. Stoga je zahtjev tužiteljice za naknadu daljnjih troškova postupka u iznosu od 750,00 eura odbijen kao neosnovan te je odlučeno kao pod toč. IIII. izreke ove presude.

34. Na temelju odredbe čl. 11. st. 1. toč. 3. Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" br. 118/18) tužiteljica je oslobođena obveze plaćanja sudskih pristojbi u ovoj pravnoj stvari.

35. Tuženikov zahtjev za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 2.818,84 eura je odbijen jer je isti u cijelosti izgubio spor, stoga na temelju odredbe čl. 154. st. 1. ZPP nema pravo na naknadu troškova parničnog postupka.

36. Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod toč. IV. izreke ove presude.

U Zagrebu 18. prosinca 2025.

Sutkinja

Martina Sučević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi putem e-komunikacije ili pisano u četiri primjerka putem ovog suda za nadležni županijski sud.

DNA:

1. tužitelju po punomoćniku

2. tuženiku po punomoćniku