Republika Hrvatska

Općinski sud u Kutini

Hrvatskih branitelja 4

44320 Kutina

Poslovni broj: Pn-161/2024.-49.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Kutini, po sucu pojedincu Jasmini Pintarić, u pravnoj stvari 1. tužiteljice HZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. tužitelja DZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. tužiteljice HZČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 4. tužitelja mldb. JZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje sve zastupa odvjetnik Antonio Trcin iz Zagreba, protiv tuženika USTANOVE ''UPRAVLJANJE SPORTSKIM OBJEKTIMA'' iz Zagreba, Trg Krešimira Ćosića 11, OIB: 59365213244, kojeg zastupaju punomoćnici iz odvjetničkog društva Kallay & Partneri iz Zagreba, radi naknade štete, nakon zaključene javne i glavne rasprave održane 20. studenog 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja odvjetnika Antonia Trcin i punomoćnice tuženika odvjetnice Elizabete Kovač, na temelju članka 335. stavak 4. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj 53/91., 91/92., 111/99., 88/01., 117/03., 84/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19, 80/22., 114/22., 155/23. - dalje: ZPP ) 18. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku Ustanovi ''Upravljanje sportskim objektima'' iz Zagreba, Trg Krešimira Ćosića 11 na ime naknade imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege isplatiti 1. tužiteljici HZ iz [adresa] iznos od 33.067,20 € (trideset i tri tisuće šezdeset i sedam eur i dvadeset cent), zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa do isplate, te da joj nadalje, počevši od 1.8.2024. pa ubuduće, dok za to budu postojali zakonski uvjeti isplatom do svakog 10-og u mjesecu za svaki prethodni mjesec, na ime rente s naslova trajne tuđe pomoći i njege plaća mjesečni iznos od 796,80 € (sedamsto devedeset i šest eur i osamdeset cent), zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 15 dana.

II Nalaže se tuženiku Ustanovi ''Upravljanje sportskim objektima'' iz Zagreba, Trg Krešimira Ćosića 11 na ime naknade neimovinske štete isplatiti 2. tužitelju DZ iz [adresa] iznos od 44.000,00 € (četrdeset i četiri tisuće eur), zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom računajući ovu od 1.4.2024. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 15 dana.

III Nalaže se tuženiku Ustanovi ''Upravljanje sportskim objektima'' iz Zagreba, Trg Krešimira Ćosića 11 na ime naknade neimovinske štete isplatiti 3. tužiteljici HZČ iz [adresa] iznos od 44.000,00 € (četrdeset i četiri tisuće eur), zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom računajući ovu od 1.4.2024. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 15 dana .

IV Nalaže se tuženiku Ustanovi ''Upravljanje sportskim objektima'' iz Zagreba, Trg Krešimira Ćosića 11 na ime naknade neimovinske štete isplatiti 4. tužitelju mldb. JZ iz [adresa] iznos od 15.000,00 € (petnaest tisuća eur), zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom računajući ovu od 1.4.2024. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 15 dana.

V Nalaže se tuženiku naknaditi 1.-4. tužiteljima parnični trošak u iznosu od 36.995,60 €, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom računajući ovu od 18.12.2025. do isplate prema stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelji u tužbi navode da je 2.2.2020. na prostoru sportskog objekta Hipodrom Zagreb, Ulica Radoslava Cimermana 5 došlo do nastanka štetnog događaja u kojem je tijekom službenog odvijanja škole jahanja Hipodrom Zagreb 1. tužiteljica tada maloljetna IZ kao polaznica tečaja navedene škole jahanja pala s konja imenom '' H' i pritom se iznimno teško i po život opasno ozlijedila.

Objektom II kategorije Hipodrom Zagreb upravlja tuženik, a imalac i vlasnik konja imenom ''Pia'' je škola jahanja Hipodrom Zagreb, koja se nalazi u sastavu i čiji je osnivač tuženik. Nadalje tužitelji navode da je predmetnog događaja 1. tužiteljica kao i obično prije početka jahanja obukla zaštitni prsluk i na glavu i zakopčala kacigu za jahanje, te su pred kraj škole jahanja svi polaznici tečaja krenuli jedan po jedan galopirati u krug, no prilikom galopiranja konj 1. tužiteljice je naglo usporio i potom stao, a 1. tužiteljica je zatim pala prema naprijed preko konja na tvrdi dio pješčanika i ostala ležati u pijesku.

1. tužiteljica je u navedenom štetnom događaju zadobila teške i po život opasne ozljede, a iste su dovele do povrede prava osobnosti.

Nadalje tužitelji navode da kako je 1. tužiteljica u vrijeme štetnog događaja imala 14 godina od tog dana je ista nepokretna i nije u mogućnosti obavljati bilo kakvu fizičku aktivnost, to je ona ovisna o konstantnoj tuđoj pomoći i njezi druge osobe u obimu od 8 sati dnevno.

Zbog iznimno teške ozljede 1. tužiteljice kod nje je zaostao osobito teški invaliditet, a zbog koga njezina majka, otac i mlađi brat koji svi žive u istom domaćinstvu s 1. tužiteljicom trpe ogromne duševne boli i da im je stoga povrijeđeno pravo osobnosti na duševno zdravlje.

Slijedom navedenog 1. tužiteljica na ime naknade imovinske štete s naslova dospjele tuđe pomoći i njege potražuje iznos od 28.668,24 €, zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom od dana dospijeća svakog mjesečnog iznosa do isplate i da joj se ubuduće počevši od 1.4.2024. pa nadalje na ime rente isplaćuje mjesečni iznos od 796,34 €.

2. i 3. tužitelji na ime naknade neimovinske štete potražuju isplatu iznosa od 44.000,00 € svaki i 4. tužitelj isplatu iznosa od 15.000,00 €.

Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom 1. tužiteljica potražuje naknadu imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege u iznosu od 33.067,20 €, zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa do isplate, te da joj nadalje, počevši od 1.8.2024. pa ubuduće, dok za to budu postojali zakonski uvjeti isplatom do svakog 10-og u mjesecu za svaki prethodni mjesec, na ime rente s naslova trajne tuđe pomoći i njege tuženik plaća mjesečni iznos od 796,80 €, zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa do isplate.

2. i 3. tužitelju potražuju naknadu neimovinske štete u iznosu od 44.000,00 € svaki i 4. tužitelj naknadu neimovinske štete u iznosu od 15.000,00 €, sve zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od dana podnošenja tužbe do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tuženik se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti. Tuženik opreza radi ističe prigovor zastare, prekluzije podnošenja tužbe, nedostataka pretpostavki za štetu i prigovara tijeku zatraženih kamata.

Također tuženik ističe da je u Pravilniku o radu škole jahanja od 24.11.2011.propisano da polaznici škole jahanja školu upisuju po vlastitoj želji te je pohađaju na vlastitu odgovornost i da je isto tako propisano da Podružnica ne preuzima niti snosi rizik za moguće nesretne događaje tijekom održavanja tečaja.

Navodi se da je u vrijeme štetnog događaja bio na snazi Pravilnik o redu i ponašanju na sportskom objektu Hipodrom Zagreb od 9.4.2009. i da je odredbom članka 31. navedenog Pravilnika propisano da se jahanje, treniranje jahanja i boravak na bilo kojem dijelu hipodroma obavlja na vlastiti rizik i odgovornost osobe koja to jahanje, treniranje jahanja ili neku drugu radnju obavlja, a člankom 51. Pravilnika je propisano da su roditelji ili staratelji koji malodobne osobe dovedu na Hipodrom odgovorni za njihovu sigurnost i postupke i da ga ih se ne smije ostavljati bez nadzora.

U tom smislu tuženik ističe prigovor doprinosa oštećenika šteti kako roditelja tako i 1. tužiteljice.

3. Tijekom postupka izvršen je uvid u medicinsku dokumentaciju 1. tužiteljice, pročitan je Pravilnik o radu škole jahanja, Pravilnik o redu i ponašanju na sportskom objektu Hipodrom Zagreb, izvršen je uvid u račune (str. 179-216 spisa), pročitan je nalaz i mišljenje vještaka neurologa Davorke Paladino i vještaka kirurga Joška Filipušića sa dopunom, saslušani su 2. tužitelj i svjedoci CZ, ĐZ i ĆZ.

4 Analizom provedenih dokaza na temelju članka 8. ZPP-a sud utvrđuje da je tužbeni zahtjev osnovan u cijelosti.

5. 2. tužitelj nije očevidac predmetnog štetnog događaja, on se nije niti nalazio na mjestu događaja i on je samo dobio poziv od trenerice 1. tužiteljice da se je 1. tužiteljica ozlijedila i da je došla hitna pomoć koja je odvezla 1. tužiteljicu u bolnicu.

2. tužitelj je također iskazao da je 1. tužiteljica išla na jahanje u jednu staju naziva ''Fala'', a onda joj je jedna prijateljica rekla da ona pohađa školu jahanja na Hipodromu i da je to puno ozbiljnija škola.

2. tužitelj je od jedne prijateljice dobio na WhatsApp generičku uplatnicu koju je ispunio sa podacima od 1. tužiteljice i uplatio je.

On nije komunicirao s ni s kim od tuženika i nije potpisao nikakvu pristupnicu, a 1. tužiteljica je zasigurno negdje prijavila i dogovorila termine škole jahanja.

1. tužiteljica nije donijela kući nikakve papire, pristupnicu, Pravilnik i slično.

6. Svjedokinja CZ je bila trenerica 1. tužiteljici i sjeća se da su predmetnog dana imali sat jahanja u grupi, a pred kraj jahanja obično kreće i galopiranje, pa je tako i 1. tužiteljica krenula galopirati. Ona je tog dana jahala kobilu H koja se je odjednom nešto preplašila i kako su ušle u zavoj 1. tužiteljica je izgubila ravnotežu jer je kobila počela brže galopirati, te je 1. tužiteljica pala u kut između vrata i zida.

1. tužiteljica je imala na sebi svu potrebnu opremu, kacigu i prsluk, no toj joj nije pomoglo jer je sa vratom udarila u kut hale.

1. tužiteljica je češće jahala drugog konja, ali tog dana su polaznici škole rekli svjedokinji da su se oni dogovorili tko će jahati kojeg konja.

Konji su po prirodi plahe životinje, u školi jahanja su svi konji dobri i mirni, no svaki se može preplašiti.

Štetni događaj se je dogodio u tolikoj brzini gdje se radi o sekundama tako da tu 1. tužiteljica nije mogla ništa učiniti, sve se je prebrzo odigralo da bi i 1. tužiteljica i svjedokinja mogle nešto učiniti. U trenutku kada se je kobila preplašila ona više nije bila niti pod nadzorom 1. tužiteljici niti svjedokinje.

Svjedokinja se sjeća da je konj sa druge strane zida udario nogom u zid i to je prasnulo i kobila H se je jednostavno toga preplašila.

Svjedokinja se ne sjeća da li je ocu 1. tužiteljice davala kakve papire u vezi upisa, samo se sjeća da su roditelji 1. tužiteljice plaćali školu jahanja.

7. Svjedok ĐZ je predmetnog događaja sjedio u kafiću koji se nalazi poviše predmetne hale i ima ostakljenu stijenu i kroz taj prozor se gleda u halu, tako da je svjedok gledao jahanje polaznika škole i sjeća se da su se konji sa jahačima kretali po obodu hale i vidio je 1. tužiteljicu koja se je sa kobilom kretala najprije normalnim hodom, a u jednom trenutku je kobila pojurila i onda se je krenula nekontrolirano ritati krećući se do samih vrata hale gdje je i 1. tužiteljica pala i udarila u sam rub vrata.

Bilo je to prebrzo trčanje i na kraju nekontrolirano bacanje konja gdje se je točno vidjelo da 1. tužiteljica više nema kontrolu nad tim konjem.

Konj je nakon pada 1. tužiteljice nastavio dalje trčati po hali i trebalo ga je primiriti.

8. Svjedokinja ĆZ je jahala u toj grupi i sjeća se da je 1. tužiteljica krenula galopirati i u jednom trenutku kobila H je počela divljati, 1. tužiteljica je izgubila kontrolu nad njom, ispale su metalne uzengije tako da 1. tužiteljica nije mogla ništa učiniti i pala je na desnu stranu udarivši u kut vrata. Kobila ju je koliko se svjedokinja sjeća izbacila sa sebe.

Tom prilikom zvukovi u hali su bili uobičajeni.

1. tužiteljica je inače jahala konja po imenu D, a tog dana je spletom okolnosti završila sa kobilom H.

Kobilu H su svi dosta izbjegavali jahati i to iz razloga što je bila dosta čangrizava odnosno kada bi joj se stavljale uzde htjela je ugristi, a prilikom galopa jače povlači i to znači da je teže držati kontrolu nad njom i teže ju je zaustaviti.

Ovo nije bilo uobičajeno ponašanje konja i svjedokinja nakon ovog događaja više ne jaši. Svjedokinji nitko u školi jahanja nije govorio kako da se ponaša kad se konj uznemiri. Svjedokinja i 1. tužiteljica su zajedno došle na prvi uvodni sat jahanja i upisale su se u predmetnu školu negdje u prvom mjesecu 2019. s time da kod tuženika nisu ispunjavale nikakvu pristupnicu nego je sve bilo usmeno, nisu išle u nikakvu kancelariju nego su samo razgovarale sa trenericom i bilo im je rečeno da na internetu nađu IBAN tuženika i na taj način je otac svjedokinje uplaćivao iznos na račun tuženika i svjedokinja bi samo trenerici poslala nalog na mobitel.

Nitko im kod tuženika nije rekao da postoji nekakav Pravilnik i da ga moraju pročitati.

9. Nesporno je da je 1. tužitelja 2.2.2020. u školi jahanja Hipodrom Zagreb pala sa konja i da je pritom zadobila teške tjelesne ozljede.

10. Iz iskaza svjedokinje ĆZ koja je zajedno sa 1. tužiteljicom krenula u predmetnu školu jahanja proizlazi da 1. tužiteljica nije kod tuženika ispunjavala nikakvu pristupnicu za školu jahanja, ništa nije potpisivala ni ona niti njeni roditelji i sve je bio usmeni dogovor sa trenericom, te nije dobila nikakav Pravilnik.

2 tužitelj također u svom iskazu navodi da 1. tužiteljica nije donijela nikakvu pristupnicu, niti Pravilnik, niti ništa od papirnate dokumentacije.

Slijedom navedenog nedvojbeno proizlazi da u konkretnom slučaju 1. tužiteljica odnosno njeni roditelji nisu sa tuženikom sklopili pismeni ugovor o pohađanju škole jahanja.

11. Uvidom u Pravilnik o radu škole jahanja utvrđeno je da je člankom 6. stavak 1. navedenog Pravilnika propisano da polaznici škole jahanja pri upisu moraju potpisati

pristupnicu u kojoj se navode ime, prezime, datum rođenja, OIB, adresa, izjava o zdravstvenom stanju i telefonski broj polaznika.

Stavkom 2. istog članka Pravilnika o radu škole jahanja je propisano da ukoliko je polaznik maloljetan, u pristupnicu se navode podaci iz prethodnog stavka (osim podataka o zdravstvenom stanju) i za roditelja odnosno skrbnika.

Stavkom 3. istog članka Pravilnika o radu škole jahanja je propisano da potpisom pristupnice polaznik odnosno njegov roditelj ili skrbnik potvrđuje da su podaci u pristupnici istiniti te izjavljuje da je upoznat sa odredbama ovog Pravilnika koje u cijelosti prihvaća koja u cijelosti prihvaća kao svoja ugovorna prava i obveze.

12. Prema odredbi članka 290. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'' broj 53/91., 73/91., 3/94., 7/96., 112/99., 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18. - dalje: ZOO) ugovor koji nije sklopljen u propisanom obliku nema pravni učinak, osim ako iz cilja propisa kojim je određen oblik ne proizlazi što drugo.

U ovom slučaju tuženik je Pravilnikom o radu škole jahanja propisao pismeni oblik ugovora odnosno obvezan potpis pristupnice, pa kako niti 1. tužiteljica niti njeni roditelji nisu potpisali pristupnicu to u konkretnom slučaju nije sklopljen ugovor. Isto tako budući da 1. tužiteljica niti njeni roditelji nisu potpisali pristupnicu niti su dobili Pravilnik o radu škole jahanja to ih sukladno članku 6. stavak 3. Pravilnika isti niti ne obvezuje jer oni nisu niti upoznati sa odredbama tog Pravilnika, niti su potpisali da su sa njima upoznati.

13. Iz iskaza svjedokinje CZ proizlazi da je 1. tužiteljica jahala kobilu H koja se je odjednom nešto preplašila, počela je brže galopirati i u toj brzini u zavoju je 1. tužiteljica izgubila ravnotežu i pala je sa kobile.

Preplašeni konj je prema sudskoj praksi veoma opasna životinja zbog svoje težine i snage (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske, Rev-1595/90 od 20. studenog 1990.).

14. Prema odredbi članka 1063. ZOO šteta nastala u vezi s opasnom stvari, odnosno opasnom djelatnošću smatra se da potječe od te stvari, odnosno djelatnosti, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete.

Člankom 1064. ZOO je propisano da za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi. Vlasnik preplašenog konja po imenu H sa kog je pala 1. tužiteljica je škola jahanja Hipodrom Zagreb, a koja škola se nalazi u sastavu tuženika i tuženik je njen osnivač, te stoga tuženik odgovara 1. – 4. tužiteljima za predmetnu nastalu štetu.

15. Isto tako tuženik nije u tijeku postupka dokazao da je 1. tužiteljica bila obučena kako se jahač treba vladati u slučaju kada se konj uznemiri odnosno preplaši. Iz iskaza svjedokinja CZ i ĆZ je vidljivo da je 1. tužiteljica tog dana prvi puta jahala kobilu H odnosno da je inače jahala konja po imenu D. Iz iskaza svjedokinje ĆZ je vidljivo da su polaznici škole jahanja nerado jahali kobilu H jer da ona jače poteže u galopu i teže ju je zaustaviti iz galopa i u to predmetno vrijeme je bila nešto čangrizava i htjela je ugristi kada bi joj se stavljale uzde. Ovdje je sporno da li je 1. tužiteljica uopće smjela mijenjati konja kojeg jaše i da li je kobila H uopće smjela biti jahaći konj u školi jahanja obzirom da ju inače polaznici škole jahanja nisu voljeli jahati kako to i proizlazi iz iskaza svjedokinje ĆZ jer je po svemu sudeći bila dosta neobuzdani konj (htjela je i ugristi i teže se je zaustavljala u galopu) i očito bi se uznemirila i na uobičajene zvukove.

16. Prema odredbi članka 1045. stavak 1. ZOO tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

17. Kako tuženik nije 1. tužiteljicu obučio kako se treba vladati u slučaju kada se konj preplaši i kako joj je bilo dopušteno jahanje konja kojeg prvi puta jaši i koji je inače težak polaznicima škole jahanja za jahanje i za kog konja je prema njegovom ponašanju i upitno da li je uopće i pogodan za školu jahanja, to na strani tuženika postoji isključiva odgovornost za nastanak štetnog događaja i predmetne štete, te ovdje tuženik odgovara 1. – 4. tužiteljima za štetu i po osnovi krivnje.

18. Radi utvrđivanja visine štete provedeno je medicinsko vještačenje po vještaku neurologu Davorki Paladino i vještaku kirurgu Jošku Filipušiću.

19. Iz nalaza i mišljenja gore navedenih vještaka proizlazi da je predmetnog štetnog događaja 1. tužiteljica zadobila višeiverni prijelom trupa petog vratnog kralješka i kljenut svih udova.

Kod 1. tužiteljice je provedeno adekvatno kirurško i konzervativno liječenje, ali unatoč provedenih mjera liječenja zaostale su trajne posljedice u vidu tetraplegije sa ispadima senzibiliteta i sa inkontinencijom stolice i mokrenja.

Trajne posljedice smanjuju njenu opću životnu aktivnost za 90%.

U akutnoj fazi ozljeđivanja, kao i nakon operativnog zahvata 1. tužiteljica je bolove jačeg intenziteta trpjela u trajanju od 7 dana, srednjeg 14 dana i manjeg 3 mjeseca. Povremene svakodnevne bolove manjeg intenziteta trpi i danas.

Primarni strah u samoj situaciji ugroženosti i istovremenog tjelesnog ozljeđivanja je bio intenzivan i kratkotrajan. Sekundarni strah jačeg intenziteta je trajao 15 dana, umjereni oscilirajući do 6 tjedana i slabiji oscilirajući sveukupno do 8 tjedana. Zaostao je kasni, povremeni oscilirajući strah slabijeg intenziteta koji ju podsjeća na štetni događaj. Naruženje je velikog stupnja uvijek uočljivo trećim trećima.

Tuđa pomoć i njega joj je bila potrebna u periodu nakon završetka liječenja, a zbog intenzivne terapije i svakodnevne posebne pojačane skrbi uzrokovane nesvakidašnjom, teškom situacijom u kojoj se je malodobna tužiteljica zatekla po 10 sati dnevno 6 mjeseci. Nakon ovog perioda tuđa pomoć joj je potrebna trajno po 8 sati svakodnevno.

20. Na raspravi od 26. rujna 2025. vještaci su se usmeno očitovali na prigovore stranaka.

Vještak Joško Filipušić je pojasnio da su kod 1. tužiteljice nakon uvida u svu raspoloživu medicinsku dokumentaciju i na temelju izravno kliničkog pregleda cijenili smanjenje životne aktivnosti u omjeru od 90% trajno.

Ocjenu trajanja i intenziteta bolova vještaci su donijeli na temelju vrste i težine ozljede te načina i duljine trajanja liječenja posebno naglasivši da je tijekom liječenja 1. tužiteljica imala ozbiljan i teški operativni zahvat na vratnoj kralježnici te je i nakon toga trpjela bolove zbog učestalih drugih medicinskih manipulacija i zahvata te 1. tužiteljica ima trajni urinarni kateter koji je izveden na prednju trbušnu stjenku.

Vještakinja Davorka Paladino navodi da je 1. tužiteljica nakon operacije vratne kralježnice imala intenzivne bolove i učestale glavobolje. Uz navedeno ona pati od neuropadskih boli koje su trajnog karaktera i koje su uvrštene u trajne posljedice, a radi se o bolnim spazmima odnosno grčevima u nogama naročito u desnom stopalu koje je praktički stalno bolno.

Primjedbe na ocjenu straha su neosnovane obzirom da je 1. tužiteljica u trenutku nesreće i zadobivanja teškog invaliditeta bila dijete u dobi od 14 godina, prošla je teški operativni zahvat, dugotrajno fizijatrijsko liječenje u Varaždinskim toplicama i u specijalnoj ustanovi u Švicarskoj s vrlo ograničenim rezultatima.

Obzirom na vrstu i specifičnost pretrpljene ozljede vještaci nisu doveli utvrđene zaostale trajne posljedice u bilo kakvu sumnju da bi se iste mogle dovesti u vezu s nekom drugom okolnosti osim isključivo sa stradavanjem u predmetnom štetnom događaju.

21. Nalaz i mišljenje vještaci su dali na temelju uvida u medicinsku dokumentaciju i na temelju kliničkog pregleda 1. tužiteljice, nalaz i mišljenje je detaljan i argumentiran, te su vještaci isti i usmeno dopunili kojom prilikom su jasno i argumentirano odgovorili na sva pitanja stranaka i decidirano otklonili sve prigovore, a slijedom čega sud ovaj nalaz i mišljenje cijeni stručnim i objektivnim i prihvaća ga u cijelosti.

22. Na temelju odredbe članka 1085. stavak 3. ZOO 1. tužiteljici pripada pravo na naknadu imovinske štete, a koja se u konkretnom slučaju ogleda u potrebi 1. tužiteljice za tuđom pomoći.

23. Prema nalazu i mišljenju liječnika vještaka 1. tužiteljici je bila potrebna tuđa pomoć u periodu nakon završetka liječenja po 10 sati dnevno 6 mjeseci, a nakon ovog perioda tuđa pomoć joj je potrebna trajno po 8 sati svakodnevno.

Slijedom navedenog 1. tužiteljici je za period od završetka liječenja 6 mjeseci odnosno od 1. 4. 2021. do 30.9.2021. dosuđen mjesečni iznos od 996,00 € (300 sati mjesečno x 3,32 € = 996,00 €) ili ukupno 5.976,00 € (6 mjeseci x 996,00 = 5.976,00), zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od dana dospijeća svakog pojedinog iznosa do isplate i za period od 1.10.2021. do 31.7.2014. mjesečni iznos od 796,80 € (240 sati mjesečno x 3,32 € = 796,80 €) ili ukupno 27.091,20 € (34 mjeseca x 796,80 = 27.091,20), zajedno sa zakonskom zateznom kamatom oda dana dospijeća svakog pojedinog iznosa do isplate.

Sveukupno je 1. tužiteljici na ime naknade štete s naslova tuđe pomoći i njege dosuđen iznos od 33.067,20 €, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom oda dana dospijeća svakog pojedinog iznosa do isplate.

24. Člankom 1088. stavak 1. ZOO je propisano da u slučaju tjelesne ozljede ili oštećenja zdravlja naknada se određuje, u pravilu, u obliku novčane rente, doživotno ili za određeno vrijeme.

Slijedom toga 1. tužiteljici je na ime trajne tuđe pomoći i njege od 8 sati dnevno trajno dosuđena mjesečna renta u iznosu od 796,80 € (240 sati mjesečno x 3,32 € = 796,80 €), počevši od 1.8.2024. pa nadalje isplatom do svakog 10-og u mjesecu, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od dana dospijeća svakog pojedinog iznosa do isplate.

25. Prema članku 1101. stavak 1. ZOO u slučaju osobito teškog invaliditeta neke osobe pravo na pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete imaju članovi njezine uže obitelji (bračni drug, djeca i roditelji).

Stavkom 2. istog članka ZOO je propisano da se takva naknada može dosuditi i braći i sestrama, ako je između njih i ozlijeđenoga postojala trajnija zajednica života.

26. Iz iskaza 2. tužitelja je vidljivo da je 1. tužiteljica nepokretna, da leži u krevetu i da joj se svakodnevno daje terapija.

U domaćinstvu sa 1. tužiteljicom žive 2. tužitelj odnosno njen otac, 3. tužiteljica odnosno majka 1. tužiteljice i 4. tužitelj odnosno mlađi brat 1. tužiteljice.

4. tužitelj je u dobi od 12 godina i on je vezan uz svoju sestru.

Kao obitelj vrlo su bliski.

27. Kako je 1. tužiteljica nepokretna, oduzeta od pojasa na niže, ne može uopće micati nogama, a rukama u manjoj mjeri, ima učestale grčeve u obje noge, ne kontrolira mokrenje i stolicu, ima ugrađen kateter kroz trbušnu stjenku, ne može se sama posjesti u krevetu i dr. te prema nalazu i mišljenju vještaka ima smanjenje životne aktivnosti od 90% trajno, to se kod 1. tužiteljice svakako radi o naročito teškom invaliditetu.

28. Sukladno postojećoj sudskoj praksi 2. tužitelju pripada po navedenom osnovu iznos naknade od 44.000,00 €, 3. tužiteljici iznos od 44.000,00 € i 4. tužitelju iznos naknade od 15.000,00 € te su im navedeni iznosi i dosuđeni zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od dana podnošenja tužbe do isplate (članak 1103 ZOO).

29. Prigovor zastare potraživanja 1. -4. tužitelja sud cijeni neosnovanim u cijelosti budući da prema odredbi članka 230. stavak 1. ZOO naknade štete zastarijeva za tri godine otkad je oštećenik doznao za štetu i za osobu koja je štetu učinila dok je stavkom 2. istog članka ZOO je propisano da u svakom slučaju ta tražbina zastarijeva za pet godina otkad je šteta nastala.

Kako je štetni događaj nastao 2.2.2020., a tužba je podnesena sudu 1.4.2024. to u svakom slučaju nije protekao objektivni rok zastare od 5 godina od nastanka štete.

30. Odluka o troškovima postupka se temelji na odredbi članka 154. stavak 1. ZPP-a. Tužiteljima je priznat trošak sastava tužbe 2.576,00 € (Tbr. 7. i Tbr. 36. – zastupanje više osoba Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika), sastava podneska od 16.8.2024. 3.572,00 €, zastupanja na ročištu od 11.11.2024. 3.572,00 €, sastava podneska od 26.3.2025. 3.572,00 €, sastava podneska od 22.5.2025. 3.598,00 €, zastupanja na ročištu od 26.9.2025. 3.598,00 €, na ročištu od 29.10.2025. 3.598,00 €, na ročištu od 20.11.2025. 3.598,00 €, PDV-a 6.921,00 €, sudske pristojbe na tužbu 331,81 € i na presudu 331,81 € trošak predujmova za medicinsko vještačenje 1.300,00 € i dopunsko medicinsko vještačenje 426,98 €.

31. Radi navedenog presuđeno je kao u izreci.

U Kutini 18. prosinca 2025.

Sudac

Jasmina Pintarić

Uputa o pravnom lijeku

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku 15 dana računajući od prvog idućeg dana od dana dostave presude.

Žalba se podnosi ovom sudu. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud (članak 348. ZPP- a).

Dna

1.Odvjetnik Antonio Trcin, Zagreb

2.Odvjetničko društvo Kallay & Partneri, Zagreb