Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-988/2023-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca tog suda, Borisa Mimice, kao predsjednika vijeća, Andree Boras-Ivanišević, kao suca izvjestitelja i Sonje Meštrović, kao člana vijeća, na temelju nacrta odluke kojeg je izradio viši sudski savjetnik Tomislav Vukman, u pravnoj stvari tužitelja DU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Tomislavu Radeliću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika PU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Zlatku Kovačiću, odvjetniku u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Sesvetama poslovni broj: Pn-42/2021-27 od 20. ožujka 2023., na sjednici vijeća održanoj 18. prosinca 2025.

r i j e š i o  j e

Ukida se presuda Općinskog suda u Sesvetama poslovni broj: Pn-42/2021-27 od 20. ožujka 2023., te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"I. Nalaže se tuženiku PU, s prebivalištem u [adresa], osobni identifikacijski broj (OIB): [osobni identifikacijski broj], isplatiti tužitelju DU, s prebivalištem u [adresa], osobni identifikacijski broj (OIB): [osobni identifikacijski broj], iznos od 32.500,00 kn/4.313,49 EUR1 zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana 03.05.2018. godine pa sve do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku PU, s prebivalištem u [adresa], osobni identifikacijski broj (OIB): [osobni identifikacijski broj], nadoknaditi tužitelju DU, s prebivalištem u [adresa], osobni identifikacijski broj (OIB): [osobni identifikacijski broj], troškove ovog parničnog postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana 03.05.2018. godine pa sve do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana“

dok je točkom II. izreke naloženo tužitelju naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 11.250,00 kuna u roku od 15 dana.

2. Protiv navedene presude žali se tužitelj zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19.; dalje: ZPP-a), predlažući ovom sudu da pobijanu presudu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

2.1. Na žalbu nije odgovoreno.

3. Žalba tužitelja je osnovana.

4. Ispitujući pobijanu prvostupanjsku presudu u granicama razloga navedenih u žalbi te pazeći po službenoj dužnosti na određene bitne povrede odredaba postupka u smislu članka 365. stavak 2. ZPP-a, ovaj sud drži kako je u prvostupanjskom postupku počinjena bitna povreda odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a na koju ukazuje žalitelj.

5. Predmet spora je zahtjev za naknadom imovinske štete uslijed prometne nezgode od 2. svibnja 2018. u kojoj je sudjelovao tužitelj kao vozač vozila registarskih oznaka [registarska oznaka], a do koje je došlo uslijed naleta vozila na psa.

6. Nije sporan nastanak samog štetnog događaja. Sporna je u ovoj fazi postupka, pasivna legitimacija tuženika.

7. Iz stanja spisa proizlazi:

- da je tužitelj u tužbi naveo kako je u prometnoj nezgodi od 2. svibnja 2018. istome nastala imovinska šteta te da je motorno vozilu u vlasništvu istog bilo totalno uništeno, da je vozilo na dan nastanka štetnog događaja vrijedilo 40.000,00 kn, dok je, nakon štetnog događaja tužitelj prodao ostatak vozila za iznos od 7.500,00 kn, pa stoga tužbom potražuje preostali iznos vrijednosti vozila od 32.500,00 kn. Smatra da je za nastanak prometne nezgode, a samim time i za nastalu štetu, odgovoran isključivo tuženik i to kao vlasnik psa, što proizlazi iz Potvrde Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, I. postaje prometne policije Zagreb od 5. rujna 2018., Broj: 511- 19-44/6-8-1732/2018. Navodi da je prije pokretanja postupka pokušao mirno riješiti spor s tuženikom, koji je priznao osnovu potraživanja a što proizlazi iz dopisa tuženika od 4. ožujka 2019., 27. ožujka 2019. i 3. svibnja 2019., međutim da nije uspio postići dogovor oko podmirenja nastale štete

- da iz Izvješća MUP-a, Policijske uprave zagrebačke, Broj: 511-19-44/6-8-1732/2018 od 5. rujna 2018. (dalje Izvješće), sastavljenog povodom prometne nesreće od 2. svibnja 2018. u Zagrebu, kod trgovačkog centra Lesnina, [adresa], proizlazi da je do iste došlo iz razloga što vlasnik životinje navedenu nije držao pod nadzorom, da je 10 .svibnja 2018. dostavljen poziv ČU za kojeg je utvrđeno, uvidom u ispis podataka Veterinarske stanice Grada Zagreba, da se isti vodi kao vlasnik psa koji je sudjelovao u prometnoj nezgodi, te da se javio njegov sin, BU, koji je naveo da je njegov otac prije godinu dana predmetnog psa prodao PU iz [adresa].

- da iz Izvješća dalje proizlazi kako se po pozivu u postaju javio PU, ovdje tuženik, koji je izjavio da je predmetnog psa kupio od ČU, radi zaštite poslovnog prostora koji se nalazi u Zagrebu, na adresi [adresa], te da je isti prekršajno prijavljen zbog izazivanja prometne nesreće i počinjenog prekršaja iz čl. 119. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" br. 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., dalje: ZSPC)

- da je tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom postupka osporavao pasivnu legitimaciju, navodeći da u početku nastojao u ime i za račun treće osobe naknaditi tužitelju stvarnu štetu, ali kada je vidio da tužitelj potražuje iznos koji nije realan, odustao od namirenja štete tužitelju.

- da je tuženik, saslušan na ročištu 4. listopada 2022. u bitnom naveo da je u svibnju 2018. imao tri psa, a od ta tri psa samo je jedan bio prijavljen na njega, a jedan je bio prijavljen na ženu a drugi na brata, te da mu je iz dvorišta, nekoliko dana prije 2. svibnja 2018., nestao jedan pas iz dvorišta, da je na dan nastanka štetnog događaja otišao na Šoltu nešto raditi, kada je pozvan od strane policije te obaviješten o prometnoj nezgodi i uginuću psa, te mu je rečeno da se javi u policijsku postaju u Heinzelovoj ulici. Navodi da je on mislio da je to njegov pas, te kada se vratio u Zagreb da je otišao na razgovor u policiju u Heinzelovu i to 3. rujna 2018., te da se više ne sjeća što je točno razgovarao s policijom, ističući da se njegov pas za kojeg je ranije spominjao da je nestao, kasnije vratio u dvorište, otprilike mjesec dana od odlaska, te se isti još uvijek nalazi u njegovom dvorištu, navodeći kako uopće nije vidio sliku tog pregaženog psa, a niti je psa vidio nakon prometne nezgode od 2. svibnja 2018.

- da prvostupanjski sud nije proveo daljnje dokazne prijedloge predložene od strane tužitelja, smatrajući da je činjenično stanje u dovoljnoj mjeri utvrđeno.

8. Obrazlažući prvostupanjsku presudu kojom je odbijen tužbeni zahtjev u cijelosti, a temeljem utvrđenja o osnovanosti istaknutog prigovora promašene pasivne legitimacije, prvostupanjski sud u bitnom navodi kako je iz Izvješća razvidno da je temeljem izjave BU putem telefona, a koji je tvrdio da je njegov otac ČU prodao predmetnog psa PU, policijski službenik pozvao na razgovor ovdje tuženika, međutim, samim time što je tuženik četiri mjeseca nakon štetnog događaja izjavio na policiji kako je predmetnog psa kupio od ČU, a kojom prilikom nije utvrđeno da bi istome bile pokazane fotografije psa nakon štetnog događaja od 2. svibnja 2018., ne može se utvrditi da li je tuženik doista mislio na psa imena D, mirkočip 191060000075011, broj putovnice:

[broj bankovnog računa]. Prvostupanjski sud u obrazloženju dalje navodi da tuženikov iskaz u dijelu gdje isti tvrdi da nije bio vlasnik navedenoga psa, uvjerljiv, jer da je životno i logično ako je tuženiku pobjegao jedan pas neposredno prije štetnog događaja od 2. svibnja 2018., da je isti mogao misliti da se radi o njegovom psu, dok tužitelj na kojem je bio teret dokaza, nije dokazao da je tuženik vlasnik spomenutog psa, s obzirom da se pas u službenim evidencijama vodio kao vlasništvu ČU.

9. U žalbi tužitelj u bitnom navodi kako pobijana presuda sadrži nedostatke zbog kojih se ne može ispitati, te da je kontradiktorna utvrđenjima i dokazima iznesenim u obrazloženju iste.

10. Odredbom čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a propisano je da bitna povreda odredaba parničnog postupka uvijek postoji ako presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, a osobito ako je izreka presude nerazumljiva, ako proturječi sama sebi ili razlozima presude, ili ako presuda nema razloga o odlučnim činjenicama, ili ako o odlučnim činjenicama postoji proturječnost.

11. Odredbom čl. 230. ZPP-a propisano je da isprava koju je u propisanom obliku izdalo državno tijelo u granicama svoje nadležnosti te isprava koju je u takvom obliku izdala pravna ili fizička osoba u obavljanju javnog ovlaštenja koje joj je povjereno zakonom ili propisom utemeljenim na zakonu (javna isprava), dokazuje istinitost onoga što se u njoj potvrđuje ili određuje (st. 1.), a istu dokaznu snagu imaju i druge isprave koje su, posebnim propisima u pogledu dokazne snage izjednačene s javnim ispravama (st. 2.). Dopušteno je dokazivati da su u javnoj ispravi neistinito utvrđene činjenice ili da je isprava nepravilno sastavljena (st. 3.); a ako sud posumnja u autentičnost isprave, može zatražiti da se o tome izjasni tijelo od kojega bi ona trebalo da potječe (st. 4.).

12. Kako je ranije spomenuto Izvješće javna isprava, a iz koje proizlazi da je pas koji je uginuo u opisanoj nezgodi od 2. svibnja 2018. vlasništvo ovdje tuženika, unatoč tome što je u službenim evidencijama kao vlasnik istog bio naveden ČU, obzirom da je u Izvješću tuženik izričito naveo kako je predmetnog psa kupio od evidentiranog vlasnika, nejasan je zaključak prvostupanjskog suda prema kojem se ne može utvrditi da je tuženik pasivno legitimiran u ovom postupku. Pritom je za ukazati kako prvostupanjski sud uopće ne obrazlaže zašto bi se tuženik, koji je prema vlastitom iskazu već znatno prije rujna 2018. znao da mu se njegov pas vratio, osobno javljao policiji i predstavljao kao vlasnik stradalog psa, pa je nerazumljiv i dio presude u kojem se navodi kako je iskaz istog uvjerljiv u dijelu u kojem navodi da je mogao misliti kako se radi o njegovom psu.

13. S obzirom da je pobijana presuda opterećena bitnom povredom odredaba parničnog postupka, istu je valjalo primjenom odredbe čl. 369. st. 1. ZPP-a ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

14. U ponovnom postupku sud prvog stupnja će, uvažavajući primjedbe ovog drugostupanjskog suda, cjelovito raspraviti odlučne činjenice te donijeti novu, na zakonu osnovanu odluku

Split, 18. prosinca 2025.

Predsjednik vijeća

Boris Mimica