REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Crikvenici - Stalna služba u Rabu

Šetalište Markantuna Dominisa 4

51280 Rab

Poslovni broj: POb-2/2025- 2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

P R E S U D A  N A  T E M E L J U  P R I Z N A N J A

Općinski sud u Crikvenici, Stalna služba u Rabu po sucu dr. sc. Mirella Rodin u pravnoj stvari tužiteljice-protutuženice PU, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupana po punomoćniku Lenki Banjanin, odvjetnica iz [adresa], protiv tuženika-protutužitelja MU, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Tomislav Beloša, odvjetniku iz Zagreba, radi obiteljsko bračne stečevine, nakon održane i zaključene glavne rasprave dana 10. studenog 2025. u prisutnosti stranaka osobno i njihovih punomoćnika, te 18. prosinca 2025., kao dana objave,

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica], oranica sa 789 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] oranica sa 424 m2, k. o. [katastarska općina], sve upisano u zk. ul. [broj ZK uloška], čine bračnu stečevinu stranaka, te da je tužiteljica-protutuženica stekla suvlasništvo u ½ idealnog dijela opisanih nekretnina, te je tuženik-protutužitelj dužan trpjeti zemljišnoknjižnu provedbu ove presude.

II. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice-protutuženice koji glasi:

"Utvrđuje se da je tužiteljica suvlasnik u ½ idealnog dijela u obrtu koji je upisan u Registar obrtnika, Ured države uprave u primorsko-goranskoj županiji, Služba za gospodarstvo, Ispostava Rab, MBO 92272703, br. obrtnice [broj obrtnice] broj reg. uložak [broj ZK uloška], pod nazivom Ugostiteljski [obrt] " [obrt]", vl. MU, [adresa], te se ovlašćuje temeljem ove presude izvršiti upis kod nadležnog ureda, kao zajednički obrt stranaka",

te zahtjev tužiteljice koji glasi:

"Nalaže se tuženiku da tužiteljici isplati iznos od 31.550,42 EUR-a (slovima: tridesetjednatisućapetstopedeseteuračetrdesetdvacenta) sa zakonskim zateznim kamatama od 27. lipnja 2019. po stopi od 6,54%, pa nadalje sve do namirenja, a u slučaju promjene po stopi propisanoj primjenom članka 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, a koja se stopa zateznih kamata utvrđuje za svako polugodište, povećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna boda, sve to u roku od 15 dana."

III. Nalaže se tuženiku-protutužitelju da tužiteljici-protutuženici isplati iznos od 12.000,00 EUR-a (slovima: dvanaesttisućaeura) sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na taj iznos od 27. lipnja 2019. do isplate po stopi propisanoj odredbom iz čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, za ostale odnose, sve to u roku od 15 dana, dok se za iznos od 9.500,00 EUR-a (slovima: devettisućapetstoeura) zahtjev tužiteljice-protutuženice odbija.

IV. Odbija se protutužbeni zahtjev tuženika-protutužitelja koji glasi:

"Tužiteljica-protutuženica dužna je tuženiku-protutužitelju isplatiti iznos od 1.130.000.00 kuna (slovima: milijunstotridesettisućakuna) s naslova izgubljene zarade U.O. "Bamboocho" i vezanih troškova sa 6,54% zateznih kamata tekućih od 2. listopada 2019. pa do isplate, a u slučaju promjene stope zatezne kamate po stopi propisanoj po čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, a koja se stopa utvrđuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih razdoblje dulje od godine dana, u roku od 15 (slovima: petnaest) dana i pod prijetnjom ovrhe.

Utvrđuje se da je opozvano darovanje koje je tuženik-protutužitelj učinio tužiteljici- protutuženici darovnim ugovorom poslovni broj: OU-65/2010 od 9. lipnja 2010., pa je Zemljišno-knjižni odjel Rab Općinskog suda u Crikvenici nakon pravomoćnosti ove presude dužan u zemljišnim knjigama uspostaviti stanje u z. k. ulošku broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kakvo je bilo prije provođenja uknjižbe u predmetu poslovni broj: Z-843/10. Nalaže se tužiteljici-protutuženici da tuženiku-protutužitelju isplati iznos od 222.000,00 kuna (slovima: dvjestodvadesetdvijetisućekuna) na ime polovine zarade od iznajmljivanja apartmana u Vili Leona u sezoni 2019. te iznos od 31.500,00 kuna (slovima: tridesetjednatisućapetstokuna) na ime naknade za korištenje 1/2 dijela zajedničkog stana u razdoblju od 1. siječnja 2019. do 1. listopada 2019., sve sa 6,54% zateznih kamata tekućih od 2. listopada 2019. pa do isplate, a u slučaju promjene stope zatezne kamate po stopi propisanoj u čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, a koja se stopa utvrđuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

Utvrđuje se da je tuženik-protutužitelj vlasnik u 1/2 idealnoga dijela osobnog automobila marke „Toyota", reg. oznaka [registarska oznaka] pa je po pravomoćnosti ove presude PU PG Rijeka PP Rab dužna evidentirati ovu činjenicu u odgovarajućoj evidenciji."

V. Nalaže se tuženiku-protutužitelju naknaditi tužiteljici-protutuženici trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 13.348,15 EUR-a (slovima:trinaesttisućatristočetrdesetosameurapetnaestcenti), u roku od 15 dana, dok se

za

iznos

od

41.821,35

EUR-a

(slovima:četrdesetjednatisućaosamstodvadesetjedaneurotridesetpetcenti) zahtjev tužiteljice-protutuženice odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužiteljica-protutuženica (u daljnjem tekstu: tužiteljica) je 27. lipnja 2019. podnijela tužbu radi utvrđenja bračne stečevine protiv tuženika-protutužitelja (u daljnjem tekstu: tuženik) u kojoj navodi kako su ona i tuženik sklopili brak 20. siječnja 2007. godine u [adresa], koji je upisan u maticu vjenčanih matičara Matičnog ureda Rab za 2007., pod rednim brojem 1. te da su pred naslovnim sudom pokrenuti postupci radi razvoda braka. Tužiteljica ističe da su za vrijeme trajanja braka stranke stekle nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koje su u zemljišnim knjigama uknjižene isključivo na ime tuženika, iako predstavljaju bračnu stečevinu te da su na tim nekretninama izgrađeni objekti, odnosno objekt u izgradnji. Dalje navodi da su stranke tijekom braka stekle i drugu imovinu u vidu ugostiteljskog obrta koji je registriran na ime tuženika, ali je otvoren i vođen zajedničkim radom i financiranjem stranaka od samog početka njihove zajednice, pri čemu je riječ o ugostiteljskom obrtu „ [obrt]“, upisanom u Registar obrtnika Ureda državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji. Tužiteljica naglašava da je osobno sudjelovala u radu obrta, uključujući i rad u ugostiteljskom objektu na plaži, osobito u prvim sezonama poslovanja te da je sudjelovala u uspostavi poslovanja od samog početka, uključujući pribavljanje dokumentacije i svakodnevni rad, iako je kasnije, zbog trudnoća, poroda i brige o djeci, bila više posvećena obiteljskim obvezama, uz istodobno sudjelovanje u poslovnim aktivnostima kada je to bilo moguće. Tužiteljica nadalje navodi da je u sezoni kada je objekt započeo s radom bila trudna te da joj, uz redovni posao koji je obavljala kao recepcionarka, nije bilo preporučljivo svakodnevno raditi smjene u obrtu, ali ističe da je posao uhodavala zajedno s tuženikom te da su stranke zajednički ulagale i financirale obrt. Smatra da godišnji dohodak ugostiteljskog obrta „ [obrt]“ prelazi iznos od 1.200.000,00 kuna, iako drži da objekt ima potencijal ostvarivati i znatno veći prihod. Nadalje, tužiteljica navodi da su stranke tijekom braka stekle i brod koji je upisan u registar brodica na ime tuženika pod registarskom oznakom [registarska oznaka], za koji drži da se radi o brodu marke Quicksilver, kupljenom nekoliko godina ranije, uz dodatna ulaganja u vez i opremu, pri čemu ističe da joj nisu poznati svi podaci o kupnji i plaćanjima.

2. Tužiteljica je kao dokaze u prilog svojim navodima u spis priložila: izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 2-7 spisa), izvadak iz Obrtnog registra od 26. lipnja 2019. (list 2-8 spisa), fotografije brodice RB 2221 (list 2-9 i 2-10 spisa).

3. U odgovoru na tužbu tuženik je osporio tužbu i tužbeni zahtjev pod t. 1. i 2. te se usprotivio alternativnim zahtjevima. Navodi kako su k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] isključivo tuženikova posebna imovina, jer ih je dobio darovanjem od strica svoje majke. U te čestice da tužiteljica nije ništa uložila. Tuženik navodi da su, radi potrebe izgradnje, predmetne nekretnine bile parcelirane te da sada imaju drugačiji oblik i površinu u odnosu na prijašnje stanje. Tvrdi da ugostiteljski obrt „ [obrt]“ predstavlja njegovu posebnu imovinu, budući da je obrt osnovan 25. travnja 2006., prije početka veze i zajedničkog života s tužiteljicom, a brak je sklopljen tek 21. siječnja 2007. godine. Ističe da je nebitno kada i u kojem opsegu je tužiteljica eventualno radila u tom obrtu, jer time nije stekla nikakva vlasnička prava te navodi kako tužiteljica u godini otvaranja objekta uopće nije radila u ugostiteljstvu, već je radila druge poslove, ubrzo ostala trudna, a u ugostiteljski objekt se uključila tek 2009., kada je bila prijavljena i primala plaću. Tuženik nadalje navodi kako obrt „ [obrt]“ nema nikakvu nepokretnu imovinu, da se djelatnost obavlja u prostoru u vlasništvu Općine Lopar te da koncesija za korištenje tog prostora istječe krajem studenog 2019. Također ističe da se cjelokupan inventar obrta nalazi kod tužiteljice te da se uglavnom radi o staroj i amortiziranoj opremi čija vrijednost nikada ne prelazi iznos od 50.000,00 kuna. Na kraju tuženik osporava navode tužiteljice da ugostiteljski objekt „ [obrt]“ ostvaruje godišnji prihod od 1.200.000,00 kuna.

4. Tužbeni zahtjev pod t. 3. je tuženik priznao, ne osporavajući da brod marke Quicksilver reg. oznake [registarska oznaka] bračnu stečevinu, no osporavajući zahtijevanu vrijednost. Međutim, kako je tuženik u svojoj izjavi danoj 10. studenog 2025. iskazao da je navedeni brod prodao za iznos od 18.000,00 EUR-a, tako je priznanjem pristao isplatiti protuvrijednost koja pripada tužiteljici. U odnosu na visinu, tužiteljica je potraživala isplatu vrijednosti broda i veza u ukupnoj vrijednosti od 20.500,00 EUR-a. Još, u odgovoru na tužbu tuženik je priznao da je vrijednost veza 6.000,00 EUR-a. Stoga, kako tužiteljica nije ničim dokazala da bi visina vrijednosti predmetnog broda i veza u ½ dijela iznosila zahtijevanih 20.500,00 EUR- a, valjalo je usvojiti zahtjev na isplatu pod t. 3. tužbenog zahtjeva za nesporni iznos od 12.000,00 EUR-a (18.000,00 EUR/2 + 6.000,00 EUR/2) sa zateznim kamatama od dana podnošenja tužbe sukladno odredbi iz čl. 331. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje u tekstu: ZPP).

5. Nadalje, tuženik je podnio i protutužbu s osnova izgubljene zarade jer da u 2019. godini objekt uopće nije radio jer je tužiteljica zabranila rad i ucjenjivala ga, zbog čega od tužiteljice potražuje naknadu štete u iznosu od 800.000,00 kuna na ime izgubljene dobiti, radi opoziva darovnog ugovora poslovni broj: OU-65/2010 od 9. lipnja 2010. te isplate zarade od iznajmljivanja četiri apartmana u Vili Leoni na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u 2019. u iznosu od 222.000,00 kuna, kao i radi utvrđenja prava suvlasništva u ½ dijela automobila marke "Toyota" reg. oznake [registarska oznaka].

6. Tuženik je kao dokaze u spis priložio: Ugovor o darovanju sklopljen među stranaka od 6. rujna 2017. (listovi 2-24 do 2-26 spisa), optužnicu Općinskog državnog odvjetništva u Rijeci broj K-DO-59/19 od 11. rujna 2019. (listovi 2-27 do 2-30 spisa), ispis ponude i cijena apartmana Ville Leone s internetske stranice Booking.com (listovi 2-31 do 2-35 spisa), vlastoručno pisan "uvjet" (list 2-36 spisa), potvrde MUP, PU PG Rijeka, PP Rab od 2. srpnja 2019. (list 2-37 do 2-41 spisa).

7. Tužiteljica nadalje tijekom postupka navodi da je po izričitom nalogu tuženika, isplatila iznos od 10.000,00 EUR-a FU, čime je isplaćen dio ugovorene cijene za nekretninu označenu kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška]. Nadalje ističe da je između NU i tuženika **.**.2017. zaključen sporazum kojim je za nekretninu označenu kao k. č. br. [katastarska čestica], njiva površine 553 m², upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ugovoren naplatni pravni posao, odnosno kupoprodaja, uz ugovorenu cijenu od približno 156.000,00 EUR-a te navodi da prema njezinu sjećanju postoji i sporazum iz kojeg proizlazi da je i nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stečena naplatnim pravnim poslom- kupoprodajom, ali kojim sporazumom više ne raspolaže, nakon ulaska brata tuženika u stan. Tužiteljica nadalje navodi da su stranke na navedenom zemljištu izgradile poslovno-stambeni objekt te podmirile sve troškove komunalne infrastrukture.

8. Tužiteljica je kao daljnje dokaze u odnosu na tužbeni zahtjev priložila: izvadak Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, [adresa] uložak [broj ZK uloška] od 27. lipnja 2019. (listovi 1-56 do 1-57 spisa), porezno rješenje Klasa: UP/I-410-20/2017-001/00359 od 11. srpnja 2018. (listovi 1-61 i 1-62 spisa), građevinsku dozvolu Primorsko- goranske županije, Ispostava Rab, Klasa: UP/I-361-03/18-06-10 od 25. travnja 2018. (listovi 1-63 do 1-68 spisa), rješenje Primorsko-goranske županije, Općine Lopar Klasa: UP/I-363-07-18-01/11 od 23. listopada 2018. (listovi 1-69 do 1-72 spisa), lokacijsku dozvolu PGŽ, Upravni odjel za graditeljstvo o zaštitu okoliša, Ispostava Rab, klasa: UP/I-350-05/12-03/16 od 29.10.2012. (listovi 1-73 do 1-78 spisa), rukom pisano "Predmet: Primopredaja ključeva stana (list 1-91 spisa), Ugovor o kupoprodaji nekretnina sklopljen između FU i MU od 5. srpnja 2017. (listovi 1-93 do 1-94 spisa), izvadak iz obrtnog registra PGŽ, Upravni odjel za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj od 2. rujna 2020. (list 115 spisa), podaci o solventnosti na dan 3. travnja 2009. (list 116 spisa), račune iz 2009. i ponude iz 2008. naslovljene na tuženika (listovi 117 do 127 spisa), rješenje za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave poslovni broj: Ovrv-424/2019 od 5. veljače 2019. uz prijedlog za ovrhu INSTAL-PROMET KANIŽAJ d.o.o. protiv tuženika od 5. veljače 2019. uz račune-privremene situacije br.: 255/1/1, 258/1/1, 9/1/1, račune za izradu 3D modela objekta i projektne dokumentacije br. 11/1/1, 12/1/1 (listovi 128 do 137 spisa), rješenje PGŽ, Općina [adresa], Jedinstveni upravni odjel, Klasa: UP/I-363-07/18-01/11 od 23. listopada 2018. (listovi 138 do 140 spisa), izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (listovi 141 i 142 spisa), ugovor broj: 15102018 sklopljen između MU i Instal-Promet Kanižaj d.o.o. 15. listopada 2018. (listovi 143 do 147 spisa), privremene situacija iz studenog 2018. (list 148 spisa), Obavijest PGŽ, Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ispostava u [adresa] od 3. prosinca 2018. (list 149 spisa), prijava početka radova tuženika naslovljeno na PGŽ (list 180 spisa), građevinsku dozvolu Primorsko-goranske županije, Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ispostava u [adresa] od 13. studenog 2018. (listovi 151 i 152 spisa), potvrda glavnog projekta iz srpnja 2018. Loparka d.o.o. i potvrda Ministarstva zdravstva, Uprava za sanitarnu inspekciju od 10. rujna 2018. (list 154 spisa), sporazum sklopljen između NU iz [adresa] i MU iz [adresa] (listovi 155 do 157 spisa), Privremeno porezno rješenje – Ministarstvo financija – Porezna uprava, Područni ured Rijeka, Ispostava Rab od 30. svibnja 2007., Obrazac DOH - Ministarstvo financija – Porezna uprava, Područni ured Rijeka, Ispostava Rab - Prijava poreza na dohodak za 2006. – zaprimljeno 26. veljače 2007., Pregled primitaka i izdataka za 2006. – MU, tvrtka Lopar-Rtić, Popis dugotrajne imovine Ugostiteljskog [obrt] " [obrt] na dan 31. prosinca 2006., Privremeno porezno rješenje – Ministarstvo financija – Porezna uprava, Područni ured Rijeka, Ispostava Rab od 21. travnja 2008., Obrazac DOH, Ministarstvo financija, Porezna uprava, Područni ured Rijeka, Ispostava Rab, Prijava poreza na dohodak za 2007., zaprimljeno 21. veljače 2008., Pregled primitaka i izdataka za 2007., MU, tvrtka Lopar-Rtić, Popis dugotrajne imovine Ugostiteljskog [obrt] na dan 31. prosinca 2007., Privremeno porezno rješenje, Ministarstvo financija, Porezna uprava, Područni ured Rijeka, Ispostava Rab od 6. srpnja 2009., Obrazac DOH, Ministarstvo financija, Porezna uprava, Područni ured Rijeka, Ispostava Rab, Prijava poreza na dohodak za 2008., zaprimljeno 23. veljače 2009., Pregled primitaka i izdataka za 2008., MU, tvrtka Lopar-Rtić, Popis dugotrajne imovine [obrt] na dan 31. prosinca 2008., Privremeno porezno rješenje, Ministarstvo financija, Porezna uprava, Područni ured Rijeka, Ispostava Rab od 15. srpnja 2010., Obrazac DOH, Ministarstvo financija, Porezna uprava, Područni ured Rijeka, Ispostava Rab, Prijava poreza na dohodak za 2009., zaprimljeno 23. veljače 2010., Pregled primitaka i izdataka za 2009., MU, tvrtka Lopar-Rtić, Popis dugotrajne imovine Ugostiteljskog [obrt] „ [obrt] na dan 31. prosinca 2009., Privremeno porezno rješenje, Ministarstvo financija, Porezna uprava, Područni ured Rijeka, Ispostava Rab od 19. srpnja 2011., Obrazac DOH, Ministarstvo financija, Porezna uprava, Područni ured Rijeka, Ispostava Rab, Prijava poreza na dohodak za 2010., zaprimljeno 23. veljače 2011., Popis dugotrajne imovine [obrt] na dan 31. prosinca 2010., Pregled primitaka i izdataka za 2010., MU, tvrtka Lopar-Rtić, Privremeno porezno rješenje, Ministarstvo financija, Porezna uprava, Područni ured Rijeka, Ispostava Rab od 26. lipnja 2012., Obrazac DOH, Ministarstvo financija, Porezna uprava, Područni ured Rijeka, Ispostava Rab, Prijava poreza na dohodak za 2011., zaprimljeno 23. veljače 2012., Pregled primitaka i izdataka za 2011., MU, tvrtka Lopar-Rtić, Popis dugotrajne imovine Ugostiteljskog [obrt] „ [obrt] na dan 31. prosinca 2011., Rekapitulacija knjige primitaka i izdataka Jakuc „Bamboocho“ za period od 1. siječnja 2012. do 31. prosinca 2012., Privremeno porezno rješenje, Ministarstvo financija, Porezna uprava, Područni ured Rijeka, Ispostava Rab od 3. rujna 2014., Obrazac DOH, Ministarstvo financija, Porezna uprava, Područni ured Rijeka, Ispostava Rab, Prijava poreza na dohodak za 2013., zaprimljeno 24. veljače 2014., Rekapitulacija knjige primitaka i izdataka Jakuc „Bamboocho“ za period od 1. siječnja 2013. do 31. prosinca 2013., Popis dugotrajne imovine Ugostiteljskog obrta „ [obrt] na dan 31. prosinca 2013., Privremeno porezno rješenje, Ministarstvo financija, Porezna uprava, Područni ured Istra, Primorje, Lika, Ispostava Krk od 30. srpnja 2015., Obrazac DOH, Ministarstvo financija, Porezna uprava, Istra, Hrvatsko primorje, Gorski Kotar i Lika, Ispostava Krk, Prijava poreza na dohodak za 2014., zaprimljeno 20. veljače 2015., Popis dugotrajne imovine Ugostiteljskog obrta „Bamboocho“ Jakuc na dan 31. prosinca 2014., Rekapitulacija knjige primitaka i izdataka Jakuc „Bamboocho“ za period od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2014., Obrazac DOH, Ministarstvo financija, Porezna uprava, Područni ured Rijeka, Ispostava Krk, [adresa], Prijava poreza na dohodak za 2015., zaprimljeno 25. veljače 2016., Pregled poslovnih primitaka i izdataka od samostalne djelatnosti ostvarenih u 2015., MU, „Bamboocho“, od 25. siječnja 2016., Popis dugotrajne imovine Ugostiteljskog obrta „Bamboocho“ MU na dan 31. prosinca 2015., Digitalni obrazac Porezne uprave korisnika ĆU, Obrazac DI za period od 1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2016. za Jakuc Denis U.O. „Bamboocho“, zaprimljen kod Porezne 3. veljače 2017., Obrazac DOH, Ministarstvo financija, Porezna uprava, Područni ured Rijeka, Ispostava Krk, [adresa], Prijava poreza na dohodak za 2016., zaprimljeno 20. veljače 2017., Digitalni obrazac Porezne uprave, Obrazac TZ za period od 1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2016. za MU, zaprimljen kod Porezne 3. veljače 2017., Popis dugotrajne imovine [obrt] „ [obrt] na dan 31. prosinca 2016., Pregled poslovnih primitaka i izdataka od samostalne djelatnosti ostvarenih u 2016., MU, „Bamboocho“, od 25. siječnja 2017., 4 fotografije oštećenja kreveta sa Gmail-a od 2. rujna 2020. (listovi 158 do 256 spisa).

9. Podneskom od 21. rujna 2022. tuženik je povukao svoj protutužbeni zahtjev, pa kako se tužiteljica usprotivila povlačenju tužbe, valjalo je protutužbeni zahtjev tuženika odbiti kao neosnovan primjenom odredbe iz čl. 325. st. 1. ZPP-a, kao u točci IV. izreke ove odluke.

10. U dokaznom postupku provedeni su dokazi uvida u naprijed navedenu dokumentaciju koju su stranke priložile u spis, proveden je uviđaj na licu mjesta 20. listopada 2020. uz građevinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Draganu Blaževiću koji je dostavio i pisani nalaz i mišljenje 17. svibnja 2021. te je provedeno financijsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku financijske struke Snežani Sikirić iz Crikvenice, koja je dostavila pisani nalaz i mišljenje u lipnju 2021. te je usmeno saslušana na ročištu 22. listopada 2025., izvršen je uvid u ovosudni zemljišno-knjižni predmet poslovni broj: Z-26884/17 (listovi pod 263 spisa), pribavljena je prijava poreza na dohodak za 2018. i spisak dugotrajne imovine za tuženika (listovi 1-278 do 1-280 spisa), saslušani su svjedoci SU iz [adresa], otac tužiteljice, NU iz [adresa], stric majke tuženika, HU iz [adresa], ŽU iz [adresa], FU iz [adresa], ĆU iz [adresa], EU iz [adresa] te su saslušane stranke.

11. Nakon tako provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio tužbeni zahtjev djelomično osnovanim.

12. U ovom postupku nije sporno da su stranke sklopile brak 20. siječnja 2007., da je bračna zajednica prestala 26. prosinca 2018. te da je brak tijekom trajanja ovog postupka razveden.

13. U odnosu na t. 1. tužbenog zahtjeva, sporno je da li je tuženik stekao darovanjem predmetne nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] te predstavljaju li one vlastitu imovinu tuženika ili naplatno te predstavljaju li bračnu stečevinu stranaka.

14. Sukladno odredbi iz čl. 35. Obiteljskog zakona (NN 103/15, dalje: ObZ) bračni drugovi mogu imati bračnu stečevinu i vlastitu imovinu. Prema čl. 36. st. 1. ObZ-a bračna stečevina je imovina koju bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine. Stavak 3. tog članka propisuje kako su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici bračne stečevine, ako nisu drugačije ugovorili.

15. Nadalje, prema čl. 39. st. 1. ObZ-a imovina koju bračni drug ima u trenutku sklapanja braka, ostaje njegova vlastita imovina. Sukladno st. 2. tog članka vlastita imovina je i imovina koju je bračni drugi stekao tijekom bračne zajednice na pravnom temelju različitom od temelja iz članka 36. tog Zakona.

16. Sud je uvidom u zemljišne knjige ovog suda utvrdio kako je kao vlasnik k. č. br. [katastarska čestica], oranica sa 789 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] oranica sa 424 m2, k. o. [katastarska općina], sve upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] uknjižen tuženik u cijelosti.

17. Uvidom u ovosudni zemljišno-knjižni predmet poslovni broj: Z-26884/17 utvrđeno je kako je tuženik na temelju ugovora o darovanju od 6. srpnja 2017 uknjižen kao vlasnik k. č. [katastarska čestica] te je na temelju ugovora o kupoprodaji nekretnine od 5. srpnja 2017. uknjižen kao vlasnik k. č. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina] te je u predmet priložen podnesak kojim se moli za prekoredno rješavanje podnesen od strane tuženika i JU, povodom kojeg je postupljeno.

18. Na uviđaju na licu mjesta održanog dana 20. listopada 2020. utvrđeno je kako predmetna nekretnina u naravi predstavlja građevinsko zemljište sa nedovršenim objektima. Na k. č. [katastarska čestica] nalazi se nedovršena građevina u fazi izgrađenih zidova u prizemlju dok se k. č. [katastarska čestica] nalazi također nedovršeni objekt sa izgrađenim zidovima i sa prizemljem i katom bez krovišta.

19. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka građevinske struke od 17. svibnja 2021. proizlazi kako sveukupna vrijednost radova na k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iznosi 3.219.849,70 kn, a ukupna tržišna vrijednost obje čestice s izgrađenim nedovršenim građevinama iznosi 4.650.000,00 kn.

20. Iz iskaza svjedoka SU, JU i ŠU, oca, sestre i majke tužiteljice proizlazi da su MU i PU za vrijeme trajanja svoje bračne zajednice zajednički planirali gradnju na nekretninama k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], prvotno ugostiteljskog objekta, a kasnije stambeno-apartmanskih zgrada. Imovinsko-pravni odnosi na navedenim česticama u to vrijeme da nisu bili u potpunosti riješeni, budući da je dio zemljišta bio u zemljišnoknjižnom vlasništvu NU, a dio u suvlasništvu FU, kao formalnog suvlasnika. PU da je dala novčana sredstva ostvarena iz prihoda od iznajmljivanja apartmana u Vili Leona, radi isplate FU. Nadalje da je na zahtjev MU, pristupila postupku kreditnog zaduženja, koje je uslijed narušenih odnosa između stranaka, raskinula. Na navedenim nekretninama da su započeti građevinski radovi, koji nisu dovršeni, a što je utvrđeno i uviđajem.

21. Iz iskaza svjedoka NU, sada pokojnog, proizlazi kako je on kao zemljišnoknjižni suvlasnik i izvanknjižni samovlasnik predmetnih zemljišta pregovarao s MU i PU, dok su bili u braku, o izgradnji poslovnog prostora sa stanovima, pri čemu bi im on ustupio zemljište, a zauzvrat dobio jednu etažu (stan) i godišnju rentu od 6.000 EUR-a. Svjedok navodi da je s njima sklopio darovni ugovor te poseban sporazum sastavljen kod pravnice u [adresa] i rukom pisani dokument koji je sastavila Ninina sestra JU, a koji je predao u spis (list 291 spisa). Izjavio je kako dogovor nije ispunjen. Nadalje, iskazao je i kako predmetno zemljište nije dao besplatno, već uz očekivanje stana i rente, odnosno iznosa od 280.000 EUR-a kako je navedeno u dokumentaciji. Naveo je da se FU nije htio brisati iz vlasništva dok mu nije isplaćeno 8.000,00 –9.000,00 EUR-a, što su, dok su bili u braku, zajedno platili MU i PU. Ugovore da je sastavljala odvjetnica, a ovjereno je samo ono što je bilo potrebno za ishođenje građevinske dozvole. Potvrdio je da je JU bila prisutna kod odvjetnice te da je PU bila prisutna kada se u kući njezinih roditelja sastavljao rukom pisani dogovor, u godini kada je započela gradnja ili godinu ranije.

22. Iz dostavljenog Sporazuma sklopljen između NU iz [adresa] i MU iz [adresa] (listovi 155 do 157 spisa) i pisanog dogovora kojeg je svjedok NU priložio u spis (list 291 spisa) i iskaza tog svjedoka proizlazi kako je MU upisan kao vlasnik u cijelosti na nekretninama temeljem naplatnog pravnog posla. Naime, sklopljen ugovor o darovanju između MU i NU je prividan ugovor propisan čl. 285. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23, dalje: ZOO) koji ustvari prikriva djelomično ugovor o kupoprodaji nekretnine s obročnom otplatom cijene (čl. 464. ZOO-a) za iznos od 122.000,00 EUR-a, te ugovor o zamjeni (čl. 474. ZOO-a) kojim su se stranke obvezale NU nakon izgradnje, ustupiti stan vrijednosti 150.000,00 EUR-a i parkirno mjesto za 6.000,00 EUR-a te da će se od kupoprodajne cijene naknaditi iznos plaćen FU u iznosu od 9.500,00 EUR-a, na ime otkupljenog suvlasničkog dijela na kojem je upisan u zemljišne knjige.

23. Dakle, radi se o naplatnim pravnim poslovima nesporno sklopljenima za vrijeme trajanja braka stranaka, pa u smislu odredbe iz čl.36. st. 1. ObZ-a nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] predstavljaju bračnu stečevinu.

24. Stoga je primjenom naprijed citiranih zakonskih odredbi i odredbe iz čl. 325. st. 1. ZPP-a odlučeno kao u t. I. izreke ove presude.

25. Nadalje, u odnosu na t. 2. tužbenog zahtjeva kojim tužiteljica zahtijeva utvrđenje prava suvlasništva u ½ idealnog dijela u obrtu „ [obrt]“, [adresa], sud je iz izvatka iz obrtnog registra (list 2-8 spisa) utvrdio kako je obrt „ [obrt]“ osnovan 25. travnja 2006., a započeo je s radom 10. srpnja 2006. Dakle, prije sklapanja braka s tužiteljicom (u ljubavnoj vezi su prema izjavi tužiteljice bili od 2006., a prema izjavi tuženika od kolovoza 2006.). Stoga, navedeni obrt nije osnovan za vrijeme trajanja bračne zajednice ili veze koja bi se u to trenutku mogla smatrati izvanbračnom zajednicom, pa je iz tog razloga primjenom odredbe iz čl. 39. st. 1. ObZ-a neosnovan zahtjev za utvrđenje prava suvlasništva u ½ dijela tužiteljice tog obrta.

26. U odnosu na zahtjev tužiteljice za isplatu vrijednosti imovine obrta u ½ dijela, kojeg je sud ispitivao kao eventualno-kumulirajući tužbeni zahtjev, sud je po prijedlogu tužiteljice proveo financijsko vještačenje na okolnost vrijednosti obrta „ [obrt]“, [adresa] na dan 26. prosinca 2018. U svom nalazu i mišljenju od 10. lipnja 2021. vještakinja Snežana Sikirić je navela kako obrt „ [obrt]“, koje je vodilo jednostavno knjigovodstvo na dan 26. prosinca 2018. nema vrijednosti, obzirom da visina obveza od 122.244,81 kn premašuje vrijednost imovine obrta od 202.620,38 kn.

27. Tužiteljica je prigovorila pisanom nalazu i mišljenju vještaka financijske struke, ističući da nalaz nije izrađen sukladno zadatku suda niti na temelju vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava iz čl. 9. Zakona o računovodstvu, već na temelju knjigovodstvenih evidencija sastavljenih po tuženiku koje nisu dostavljene tužiteljici radi očitovanja, kao i da je vještak nedopušteno komunicirao s knjigovodstvenim servisom. Tužiteljica osporava istinitost priloženih knjigovodstvenih evidencija te navodi da je vještak pogrešno primijenio računovodstvena načela za obrt vođen po načelu blagajne, nadalje, kako vještak nije utvrdio niti elaborirao tržišnu vrijednost dugotrajne imovine obrta, neopravdano tvrdeći da pojedina imovina nema vrijednost, nije sastavljena niti priložena inventurna lista, u nalazu se iznose činjenice izvan zadatka (blokada računa od listopada 2020.). Nadalje, kako nisu priloženi svi izvaci o prometu po računima od poslovne banke, već samo izvadak 92, kao niti dokumentacija o akontacijama dohotka, kako su novčana sredstva pogrešno isključena iz imovine obrta, a vještak nije naveo isprave ni podatke Ministarstva financija na temelju kojih bi se mogao utvrditi porezni status obrta i primjena čl. 2. st. 4. Zakona o porezu na dobit.

28. U očitovanju na prigovor tužiteljice, vještakinja je pismeno odgovorila podneskom od 4. siječnja 2022. u kojem je navela kako kao vještak nije nadležna ispitivati jesu li knjigovodstvene isprave sastavljene na propisan način, a u konkretnom slučaju da je dokumentacija dostavljena od [obrt]. Dodala je kako je ta dokumentacija priložena nalazu i da je ona provjerljiva. Nadalje je istaknula kako se računovodstvo obrtnika obveznika poreza na dohodak, temelji na Zakonu o porezu na dohodak gdje je i propisano u kojem se slučaju primjenjuje „načelo blagajne" te nije jasno u kojem kontekstu se navode pogrešne matematičke operacije, jer Zakon o računovodstvu primjenjuje se na obveze poreza na dobit, a ne na obveze poreza na dohodak što je u ovom slučaju, a poslovne knjige vođene su primjenjujući „načelo blagajne." Vještakinja je nadalje navela kako je tržišna vrijednost dugotrajne imovine procjenjivana sukladno sudom određenoj metodologiji primjenom knjigovodstvene vrijednosti, a metodologiju da je pojasnila u pisanom nalazu. Dohodak da ne ulazi u vrijednost obrta jer predstavlja osobni dohodak vlasnika-dohodak od samostalnog rada na koji je obračunat porez na dohodak temeljem podnijete porezne prijave. Novčana sredstva da su uključena u vrijednost obrta u dijelu vrijednosti imovine. Konačno da su pri izradi nalaza korišteni i podaci evidentirani pri Ministarstvu financija, a koji se nalaze u spisu.

29. Tužiteljica je dostavila u spis nalaz financijsko-računovodstvene struke (listovi 398- 401 s fotografijama listovi 402-411 spisa), koji po sadržaju predstavlja primjedbe na izrađeni financijski nalaz i mišljenje u ovom postupku. No, na nalaz i mišljenje prigovore iznose stranke (ove primjedbe iznijela je tužiteljica), a dostavljeni nalaz kao privatna isprava tužiteljice ne sadrži određene i konkretne podatke, odnosno nalaz.

30. Vještakinja Snježana Sikirić u svom je iskazu, u bitnom navela da je nalaz izrađen na temelju knjigovodstvene dokumentacije dostavljene od ovlaštenog knjigovodstvenog servisa, uključujući popis dugotrajne imovine, pregled primitaka i izdataka, poreznu prijavu poreza na dohodak, evidenciju prometa i stanje žiro- računa, pri čemu navedene evidencije smatra knjigovodstvenim ispravama dostatnima za vještačenje. Navela je da inventurna lista u užem smislu nije bila sastavljena, ali da su pribavljeni podaci o imovini, obvezama i potraživanjima na dan 31. prosinca 2018. te da je poklonila vjeru knjigovodstvenom servisu koji je nadležan za pravilno vođenje evidencija. Pojasnila je da vrijednost obrta na navedeni dan iznosi negativnih 80.675,57 kn, budući da su obveze premašivale imovinu, te da ostvareni dohodak u iznosu od 458.144,43 kn nije uključen u vrijednost obrta jer predstavlja osobni dohodak vlasnika. Nadalje je navela da nije bilo potrebe za revalorizacijom imovine, da u popisu dugotrajne imovine nema značajne vrijedne imovine osim vozila koje je gotovo u cijelosti otpisano, da stolovi i stolice ne predstavljaju dugotrajnu imovinu te da nije utvrdila ulaganja u imovinu trećih osoba.

31. Svjedokinja ĆU iskazala je da je od 2006. vodila knjigovodstvo obrta „ [obrt]“ te da obrt nije bio vlasnik poslovnog objekta, već je isti bio u zakupu Općine Lopar, zbog čega objekt nije evidentiran kao imovina obrta, dok je sitni inventar evidentiran kao trošak. Navela je da je obrt do 2018. poslovao uredno i pozitivno, a da su poteškoće nastale tijekom 2018. godine, nakon čega obrt 2019. nije poslovao. Potvrdila je da su podaci iz nalaza vještaka točni u pogledu stanja imovine na dan 31. prosinca 2018. u iznosu od 122.244,81 kn te postojanja nepodmirenih obveza u iznosu od 202.620,38 kn prema dobavljačima i Općini Lopar. Istaknula je da su sve poslovne promjene evidentirane u knjizi primitaka i izdataka sukladno propisima, da se promet evidentira neovisno o naplati, da se knjigovodstvo vodilo savjesno te da je vještaku dostavila svu traženu dokumentaciju. Nadalje je navela da je amortizacija dugotrajne imovine provođena sukladno propisima.

32. Na temelju naknadno provedenih saslušanja, sud je utvrdio kako je vještakinja nalaz i mišljenje izradila na temelju knjigovodstvene evidencije dostavljene od ovlaštenog knjigovodstvenog servisa tuženikovog obrta, a popis dugotrajne imovine sud je pribavio od nadležne Porezne uprave (listovi 1-279-1-280 spisa). Iskaz svjedokinje ĆU potvrdio je vjerodostojnost korištenih podataka. Sud ocjenjuje da zadatak vještaka nije niti bio provjeravati točnost popisa dugotrajne imovine, jer je obveza knjigovodstvenog servisa ispravno dokumentirati imovinu i obveze poreznog obveznika.

33. Nadalje, sud prihvaća da je dohodak vlasnika različit od vrijednosti obrta. Tužiteljica nije postavila tužbeni zahtjev da bi sredstva po računu tuženika predstavljala bračnu stečevinu, a sud je vezan činjeničnim tvrdnjama stranaka, pa posljedično tome utvrđenje dohotka tuženika nije bio niti zadatak vještaka, već samo vrijednost imovine obrta (kakav zadatak je tužiteljica predložila te po izdavanju rješenja o zadatku vještaku poslovni broj: P Ob-113/2019-22 od 8. rujna 2020. tome nije prigovorila). Sukladno tome, sud smatra da su prigovori tužiteljice neosnovani te da je nalaz i mišljenje vještaka izrađeno nepristrano, u skladu sa zadatkom suda i pravilima struke te ga prihvaća u cijelosti.

34. Slijedom navedenog sud je odbio t. 2. tužbenog zahtjeva na isplatu, jer je utvrđeno da obrt „ [obrt]“ u trenutku prestanka bračne zajednice nije imao aktivnu vrijednost.

35. Odluka o trošku temelji se na odredbi iz čl. 154. st. 2. ZPP-a, budući da su stranke djelomično uspjele u ovoj parnici, i to tužiteljica u cijelosti u odnosu na protutužbeni zahtjev, te djelomično u odnosu na tužbeni zahtjev, i s obzirom na osnovu i visinu. Zato je prema ocjeni ovog suda uspjeh tužiteljice u ovoj pravnoj stvari 75%, a uspjeh tuženika 25 %. Prema tome, valja tužiteljici priznati 50% (75% - 25%) zatraženih troškova. Tužiteljici je u trošak priznat zatražen trošak prema VPS-u od 61.644,07 EUR-a (za tužbeni zahtjev pod. 1. na utvrđenje - 1.327,23 EUR-a, pod 2. - 39.816,84 EUR-a i pod 3. 20.500,00 EUR-a) za: sastav tužbe (tbr. 7. t. 1. Tarife o nagradi i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 138/23) - 1.000,00 EUR-a, sastav odgovora na protutužbu prema VPS-u od 199.084,21 EUR-a (tbr 7. t. 1. Tarife) - 2.996,00 EUR-a, zastupanje na ročištu održano 15. lipnja 2020. prema ukupnom VPS-u od 260.728,28 EUR-a (tbr. 9. t. 2. Tarife) - 1.962,00 EUR-a, zastupanja po odvjetniku na ročištima održanima dana 3. rujna 2020., 20. rujna 2020. (tbr. 9. t. 1. Tarife) - 2 x 3.924,00 EUR-a, zastupanje po odvjetniku na ročištu 23. ožujka 2022. (tbr. 9. t. 2. Tarife) - 1.962,00 EUR-a. Nakon povlačenja protutužbe, kada se po njoj više nije raspravljalo, priznato je tužiteljici zastupanje po odvjetniku na ročištima održanima dana 23. ožujka 2023., 15. srpnja 2025., 22.listopada 2025., 10. studenog 25. (tbr. 9. t. 1. Tarife) - 4 x 1.000,00 EUR- a, što uvećano za iznos PDV-a od 25% - 4.942,00 EUR-a, te trošak građevinskog vještačenja - 614,77 EUR-a, financijskog vještačenja - 663,45 EUR-a i 157,27 EUR-a te uvećano za sudske pristojbu na presudu - 550,80 EUR-a (pristojba na tužbu nije plaćena), ukupno iznosi 26.696,29 EUR-a, a u omjeru uspjeha tužiteljice od 50% ukupno iznosi 13.348,15 EUR-a. U preostalom dijelu odbijen je zahtjev tužiteljice za naknadom iznosa od 41.821,35 EUR-a primjenom naprijed navedenih pravila kao neosnovan.

U Rabu 18. prosinca 2025.

Sudac

dr. sc. Mirella Rodin

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave prijepisa presude, putem ovog suda na Županijski sud.