REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

Trg pobjede 13

35000 SLAVONSKI BROD

Poslovni broj: Pn-238/2020-55

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Slavonskom Brodu po sutkinji Jadranki Babić-Milberg kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja VK, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po odvjetnicima Odvjetničkog društva Nožinić, Tomljanović i Maričević iz Nove Gradiške, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d. Zagreb, OIB 26187994862, V. Jagića 33, Zagreb , zastupan po punomoćniku Mati Kačan, odvjetniku iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne javne rasprave 5. studenog 2025., u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužitelja Gorana Tomljanović, odvjetnika iz Nove Gradiške i zamjenika punomoćnika tuženika NK, odvjetničkog vježbenika iz Zagreba, 18. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranje d.d. Zagreb, OIB 26187994862, V. Jagića 33, Zagreb, da tužitelju VK, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], isplati na ime naknade štete iznos od 4.740,00 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče počevši od 25. siječnja 2020. g. koja se do 31.12.2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotnih poena, od 1.1.2023. do 29.12.2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a počev od 30.12.2023. do isplate po stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužitelj s dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 5.360,00 eura kao neosnovanim.

III. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi troškove postupka u iznosu od 700,00 eura sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja do isplate po stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

IV. Odbija se tužitelj s dijelom troškova postupka u iznosu od 3.015,38 eura kao neosnovanim.

V. Odbija se tuženik u cijelosti sa zahtjevom za naknadu troškova u iznosu od 1.500,00 eura kao neosnovanim.

Obrazloženje

1. Tužitelj je po punomoćniku podnio kod ovoga suda tužbu s istaknutim tužbenim zahtjevom kojim traže da mu sud pruži pravnu zaštitu presudom kojom bi se naložilo tuženiku da tužitelju isplati na ime naknade neimovinske i imovinske štete iznos od 79.100,00 kn (sada 10.498,37 eura) zajedno sa zakonskim zateznim kamatama i troškovima postupka.

1.1. U tužbi se između ostalog navodi da se 10. kolovoza 2019. u Antunovcu, na raskrižju Školske ulice i Ulice Hrvatske Republike dogodila cestovna prometna nezgoda u kojoj su sudjelovali tužitelj kao vozač motocikla marke BMW reg. Oznake [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]) i EK kao vozač osobnog vozila marke "VW GOLF" reg. Oznake [registarska oznaka], kojom prilikom je tužitelj zadobio višestruke teške tjelesne ozljede.

1.2. Tužitelj smatra da je za navedenu nezgodu isključivo kriv vozač osobnog vozila, EK čije je vozilo u trenutnu nesreće bilo osigurano u Croatia osiguranju d.d. Zagreb, policom broj [broj police], tako da postavlja tužbeni zahtjev u odnosu na osiguratelja.

1.3. U nezgodi je tužitelj zadobio višestruke tjelesne ozljede i ovom tužbom potražuje pravičnu novčanu naknadu na ime neimovinske štete, imovinske štete za tuđu njegu i pomoć, troškove liječenja, uništenu odjeći te štetu na motoru, ukupno 79.100,00 kn.

1.4. Navodi da su u mirnom postupku obratio tuženiku odštetnim zahtjevom ali je tuženik otklonio svoju obvezu po predmetnoj šteti.

2. U odgovoru na tužbu tuženik po punomoćniku priznaje kao neprijepornu činjenicu nastanka štetnog događaja i sudjelovanje navedenih učesnika u prometnoj nezgodi kao i osigurateljno pokriće za vozilo kojim je upravljao EK.

2.1. Smatra da je za nezgodu isključivo kriv tužitelj a što proizlazi iz materijalnih dokaza očevida kojom je utvrđeno da se tužitelj vršio nepropisno pretjecanje kolone vozila.

2.2. Osporava i postavljeno traženje nematerijalne i materijalne štete, tvrdeći da je previsoko zatražena.

2.3. Zaključno, tuženik se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu i predlaže odbiti tužitelja s traženjem u cijelosti.

3. U nastavku postupka parnične strane su u bitnome ostale kod svojih navoda vezano uz način nastanka prometne nezgode, odgovornost učesnika i pretrpljenu štetu.

4. Tijekom postupka sud je u smislu odredbe članka 220. stavka 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 25/13, 43/13, 89 /14, 70/19, 80/22,114/22, 155/23 – dalje: ZPP) proveo dokaze uvidom u medicinsku dokumentaciju za tužitelja (list 6-18 spisa), u potvrdu Provjera osiguranja (list 19 spisa), u odštetni zahtjev od 22.1.2020. (list 20-22 spisa), u potvrdu MUP PPP Osijek od 31. prosinca 2019. (list 24-25 spisa), u fotografski elaborat (list 26-36 spisa) u potvrdu o oštećenju vozila (list 39 spisa), u prometnu dozvolu (list 40-41 spisa), u zapisnik o očevidu, situacijski plan i DVD-fotografije (str. 116-121 spisa), u pisani nalaz i mišljenje prometnog vještaka Darka Konjević, dipl. ing. cest. prometa od 8. prosinca 2024. (str. 150-166 spisa), u pisani nalaz i mišljenje medicinskog vještaka Marcela Macikić, dr. med. od 3. veljače 2025. (str. 174-175 spisa). Saslušan je tužitelj kao stranka i svjedok EK te je proveden dokaz prometnim i medicinskim vještačenjem, kao i neposredno saslušanje medicinskog i prometnog vještaka.

5. Analizirajući provedene dokaze tijekom ovoga postupka:

- nesporno je utvrđeno na temelju iskaza učesnika prometne nesreće te uvidom u potvrdu MUP PPP Osijek od 31. prosinca 2019. (list 24-25 spisa), u fotografski elaborat (list 26-36 spisa) , u zapisnik o očevidu, situacijski plan i DVD-fotografije (str. 116-121 spisa) da se 10. kolovoza 2019. u Antunovcu, na raskrižju Školske ulice i Ulice Hrvatske Republike dogodila cestovna prometna nezgoda u kojoj su sudjelovali tužitelj kao vozač motocikla marke BMW reg. oznake [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]) i EK kao vozač osobnog vozila marke "VW GOLF" reg. oznake [registarska oznaka];

- nesporno je utvrđeno temeljem uvida u potvrdu Provjera osiguranja (list 19 spisa) i iskaza tuženika da je osobno vozila marke "VW GOLF" reg. oznake [registarska oznaka] na dan štetnog događaja bilo osigurano kod tuženika;

- nesporno je utvrđeno temeljem medicinske dokumentacije da je tužitelj u prometnoj nesreći zadobio tjelesne ozljede i da mu je oštećen motor.

6. Sporno je tko je kriv za nastali štetni događaj, sporno je koju štetu je pretrpio tužitelj. Sporan je osnov i visina tužbenog zahtjeva.

7. Na sporne okolnosti provedeni su dokazi uvidom u materijalnu dokumentaciju spisa, saslušanjem tužitelja i svjedoka EK, te dokaz prometnim i medicinskim vještačenjem i neposrednim saslušanjem vještaka na raspravi.

8. Saslušan kao stranka, tužitelj OK je iskazao da se sjeća da se prometna nesreća dogodila u ljeto prije četiri godine i da je bio mrak, da se vraćao s moto susreta i prolazio kroz Antunovac, da je profesionalni vozač i uvijek se drži prometnih pravila. Iskazao je da je prije spornog raskrižja izašao iz desnog zavoja i otprilike na oko 300 metara u daljini ugledao semafor koji je u tom trenutku sa crvenog svijetla prelazio u žuto. Prilikom prilaska raskrižju vidio je da se u koloni nalazilo nekoliko zaustavljenih vozila koja su se počela polako kretati. Na tom dijelu da je prometna traka dosta široka i mogao je pretjecati dva po dva vozila jer se kretao većom brzinom nego što su se oni kretali a da je imao namjeru zadržati smjer kretanja u raskrižju i nije mislio skretati u lijevo. Nadalje, da je obišao nekoliko vozila, dva po dva i kada je došao do vozila kojim je upravljao osiguranik tuženika malo se uvukao a nakon toga izašao i počeo pretjecati i preostala četiri vozila. Nije vidio da bi vozač vozila sa kojim je imao prometnu nesreću, imao upaljen pokazivač smjera kretanja jer se on nalazio u koloni i to nije mogao vidjeti od drugih vozila koja su se nalazila iza njega. Moguće je i da je imao ali on to nije vidio. Kako je prilazio semaforu utvrdio je da se ispred toga vozila nalazilo još jedno vozilo koje je nastavilo kretati ravno, a vozač EK je skrenuo u lijevo i došlo je do prometne nezgode. Prometna nesreća se dogodila na desnom prometnom traku, i njegov trag kočenja je ostao na središnjoj liniji. Istakao je da je on udario vozilo u zadnji lijevi dio na samoj središnjoj liniji i da se u svezi predmetne prometne nesreće protiv njega vodio prekršajni postupak u kojem je dobio opomenu. U ovoj prometnoj nesreći zadobio je teške tjelesne ozljede i to prijelom lijeve ključne kosti, dva rebra desno kao i prijelom zdjelice. Operativni zahvati su mu provedeni u Osijeku i dva mjeseca je bio nepokretan. U bolnici je proveo ukupno oko mjesec do mjesec i pol dana, a naknadno još godinu i pol dana po fizikalnim terapijama. Od zaostalih posljedica ističe slabu pokretljivost lijeve ruke, kao i pojačan osjet kod promjene vremena u svim predjelima gdje su se dogodili lomovi. Vezano uz naruženost ističe da postoji ožiljak cca 12 cm na lijevom ramenu zaostao iza operacije. U prometnoj nesreći uništena mu je odjeća i to Goritex odijelo i kaciga za koje je istakao da je sve vrhunsko a i vraćao se s moto susreta. Za vrijeme potrebne tuđe njege i pomoći kako mu je obitelj zaposlena, bio je primoram angažirati treće osobe, odnosno medicinske sestre, a hranu su mu dostavljali na kućnu adresu. Troškove liječenja je postavio za plaćene participacije u Osijeku i BiH. Pojasnio je da je on svoju radnju pretjecanja kolone od šest vozila započeo zasigurno prije nego što je svjedok započeo s radnjom skretanja u lijevo. Prilikom pretjecanja nije prešao punu liniju jer je prometna traka dovoljno široka da je tu radnju mogao napraviti. Na motociklu mu je nastala šteta cca 1.000 do 1.500 eura koju štetu nije konstatirao izvidom štete kod niti jednog osiguranja. Tom prilikom u pretjecanju kretao se brzinom oko 60 km/h, a brzina u trenutku sudara je iznosila oko 40 km/h.

9. Saslušan kao svjedok EK iskazao je da se prometna nesreća dogodila u rujnu 2019. u mjestu Antunovac i da je u istoj sudjelovao kao vozač motornog vozila marke Golf, nadalje da je dolaskom na raskrižje ulice Hrvatske Republike i Školske ulice zaustavio se na semaforu i označio svoju radnju skretanja u lijevo iz ulice Hrvatske Republike u Školsku ulicu. Tužitelj je upravljao motorom, a u trenutku kada se zaustavio radi crvenog svijetla na semaforu iza njega da su se nalazila još tri ili više od tri motorna vozila, a da tužitelj u tom trenutku nije bio u zoni raskrižja. Kada se upalilo zeleno svijetlo započeo je radnju skretanja u lijevo i cijelom dužinom vozila prešao središnju liniju koja razdvaja dva kolna traka, u kom trenutku u njegov zadnji lijevi dio u području branika tužitelj je udario sa motorom, da je izašao iz vozila i prišao tužitelju pokušavajući mu pomoći, skinuti kacigu s glave od koje radnje je odustao na nagovor nepoznate osobe koja je prišla. Inače motor se nalazio na lijevom prometnom traku u odnosu na prethodni pravac kretanja, bilo je puno razbacanih stvari, i nije se mogao sjetiti položaja motora. Naknadno je došla i policija i hitna pomoć koja je odvezla tužitelja, a on je dao iskaz policiji i oni su proveli test alkoholiziranosti. Nije imao alkohola i protiv njega vezano uz ovaj događaj nikada nije vođen niti prekršajni, niti kazneni postupak. Istakao je da je na vozilu nastala vrlo mala šteta koju nije potraživao od osiguranja tužitelja. Nadalje poznato mu je i da je tužitelj u vrijeme prometne nesreće imao alkohola u krvi o čemu je saznanja nakon što je vadio potvrdu o prometnoj nesreći. Iskazao je da je u vrijeme prometne nesreće bilo mračnije i vozila su imala upaljena svijetla, a nije se mogao sjetiti da li je tužitelj na motoru imao upaljeno svijetlo i žmigavac. Istakao je da je on sve vrijeme od zaustavljanja na semaforu do same prometne nesreće imao upaljen lijevi pokazivač smjera kretanja te da je prije započinjanja radnje skretanja u lijevo pogledao da li iz suprotnog smjera dolazi kakvo vozilo koje bi zadržavalo smjer kretanja, nakon čega je pogledao u lijevi retrovizor i započeo radnju skretanja. U tom trenutku nije vidio da bi tužitelj bio u njegovoj blizini. Nije se okretao tijelom u lijevo radi provjere tzv. mrtvog kuta. Iskazao je i da se prije raskrižja nalazi puna linija, a u samom raskrižju isprekidana.

10. Kako bi se na objektivan način utvrdile okolnosti nastanka prometne nezgode proveden je dokaz prometnim vještačenjem po sudskom vještaku Darku Konjević iz Slavonskog Broda.

11. U svom pisanom nalazu i mišljenju od 8. prosinca 2024. (str. 150-166 spisa) vještak je između ostaloga naveo da temeljem materijalne dokumentacije očevida proizlazi da se prometna nesreća dogodila 10.8.2019. u noćnim uvjetima vožnje na suhom asfaltnom kolničkom zastoru Ulice Hrvatske republike na svjetlosnim prometnim znakovima reguliranom raskrižju „T“ spajanju sa Školskom ulicom pod pravim kutom sa lijeve strane, u naselju Antunovac, izvedene sa dvije prometne trake namijenjene za kretanje vozila u oba smjera, da su u nesreći sudjelovali EK koji je upravljao sa osobnim vozilom "VW Golf" reg. oz. [registarska oznaka] i skretao u lijevo i pri pretjecanju VK koji je upravljao sa motociklom marke "BMW K75 reg. oz. [registarska oznaka].

11.1. Vještak dalje navodi da vozač koji namjerava na cesti ili drugoj prometnoj površini obaviti neku radnju vozilom (uključiti se u promet, prestrojiti, odnosno mijenjati prometnu traku, pretjecati, obilaziti, zaustavljati se, skretati udesno ili ulijevo, okretati se polukružno, voziti unatrag i sl.) ne smije početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu. Prije započinjanja radnji iz prethodnog stavka, vozač je dužan uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja. Nadalje, da prije obavljanja radnji vozilom iz članka 43. ZSPC vozač je dužan druge sudionike u prometu jasno i pravovremeno upozoriti o svojoj namjeri, dajući im znak pomoću pokazivača smjera i stop svjetla.

11.2. Navodi da je OK pretjecanje vršio u raskrižju prijelazom na lijevu prometnu traku preko pune središnje razdjelne crte i na obilježenom pješačkom prijelazu.

11.3. Materijalna odredbe zakona su prometno-tehnički isključivo vremenska kategorija (tko je prije počeo neku radnju u prometu, vozač u skretanju ili vozač u pretjecanju) pa se oba sudionika u prometu nisu mogla ponašati suprotno ovoj odredbi.

11.4. Vještak navodi da na osnovu ulaznih podataka prometno-tehnički nije moguće jednoznačno i provjerljivo utvrditi, a prema vremenu skretanja osobnog vozila do sudara i vremenu pretjecanja motocikla do sudara, gdje se motocikl nalazio u trenutku početka skretanja osobnog vozila (na lijevoj ili desnoj prometnoj traci, u otklonu u lijevo u odnosu na lijevi bočni dio OA ili iza OA i u kojem usmjerenju), da bi se EK mogao uvjeriti da radnju skretanja ne može izvršiti na siguran način i prekidanjem radnje spriječiti prometnu nesreću.

11.5. Nadalje, da prometno-tehnički nije moguće utvrditi je li EK namjeru radnje skretanja u lijevo pravovremeno i jednoznačno označio pokazivačem smjera.

11.6 Neposredno saslušan na raspravi 5. studenog 2025. vještak je pojasnio svoj nalaz navodeći da je pri vještačenju analizirao dvije varijante kretanja motocikla prije sudara jer da nije mogao procjenjivati vjerodostojnost iskaza sudionika prometne nesreće koji navode da se između motocikla koji je pretjecao i pretjecanog osobnog automobila nalazilo nekoliko vozila. U tijeku očevida ta vozila nisu konstatirana.

17.7. Zaključno vještak navodi da ako su istiniti iskazi sudionika tada je moguća jedino varijanta pri kojoj je vozač motocikla prije počeo sa radnjom pretjecanja u odnosu na radnju skretanja osobnog automobila. Također se može konstatirati da je vozač osobnog automobila u tom slučaju valjanom prometno tehničkom provjerom prije početka skretanja mogao uočiti motocikli u pretjecanju na lijevoj prometnoj traci i prekidanju radnje skretanja izbjeći kontakt sa motociklom.

11.8. Istakao je i da je vozač motocikla radnju pretjecanja u tom slučaju vršio preko pune središnje razdjelne crte, preko obilježenog pješačkog prijelaza i pretjecanja kolone.

11.9. Navodi da se u tom slučaju primjenjuje članak 43. ZSPC-a koji se odnosi na obadva sudionika i predstavlja vremensku kategoriju koja određuje koji od vozača je prije počeo sa radnjom u prometu. Oba vozača se ne mogu ponašati suprotno navedenoj odredbi. Iskazao je i da u svakom slučaju ako postoji među vozilo između vozila koje pretječe i pretjecanog vozila, tada je vrijeme pretjecanja do sudara uvijek duže od vremena skretanja do sudara.

11.10. Isključio je mogućnost da u slučaju da je tužitelj radnju pretjecanja vršio na način da je pretjecao dva po dva vozila i s tim u svezi moguću situaciju da bi drugi učesnik nesreće skretanje vršio u trenutku kada se tužitelj nalazio između dva pretjecana vozila jer navedena prethodna pretjecanja nisu bila u prostorno- vremenskom odnosu sa nastankom prometne nesreće. U ovom slučaju treba promatrati pretjecanja motocikla od trenutku početka pretjecanja posljednja četiri vozila na čijem čelu kolone se nalazio osobni automobil drugog učesnika nesreće.

12. Stranke, nakon dopunskog saslušanja vještaka, nisu imale primjedbe na njegov iskaz niti prijedlog za provođenjem daljnjih dokaza na način nastanka prometne nesreće, sud je prihvatio dopunjeni nalaz i mišljenje vještaka smatrajući ga stručno sačinjenim, objektivnim i u skladu s pravilima struke, materijalnom dokumentacijom spisa i iskazima učesnika prometne nesreće.

13. Temeljem tako utvrđenog činjeničnog stanja ovaj sud smatra da postoji podijeljena odgovornost učesnika prometne nezgode za nastali štetni događaj.

14. Osiguranik tuženika je kriv za nastalu prometnu nesreću jer, pozivom na članak 43. st.1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 133/23, dalje ZSPC) vozač koji namjerava na cesti ili drugoj prometnoj površini obaviti neku radnju vozilom (uključiti se u promet, prestrojiti, odnosno mijenjati prometnu traku, pretjecati, obilaziti, zaustavljati se, skretati udesno ili ulijevo, okretati se polukružno, voziti unatrag i sl.) ne smije početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu. Istovremeno istim člankom u stavku 2. navedeno je da prije započinjanja radnji iz prethodnog stavka, vozač je dužan uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja.

15. Temeljem iskaza učesnika prometne nesreće kojima sud u bitnome priklanja vjeru u pogledu prometne situacije koja je bila na cesti neposredno prije prometne nesreće, nesporno je da je tužitelj obilazio kolonu vozila koja je prethodno bila zaustavljena na semaforu i da se drugi učesnik nalazio kao drugo vozila u koloni a iza njega da se nalazilo više vozila.

16. Uvažavajući i nalaz i mišljenje prometnog vještaka za konkretnu situaciju u kojem navodi da u svakom slučaju ako postoji među vozilo između vozila koje pretječe i pretjecanog vozila, tada je vrijeme pretjecanja do sudara uvijek duže od vremena skretanja do sudara, ovaj sud je stava da je tužitelj radnju pretjecanja započeo prije radnje drugog učesnika skretanjem vozilom u lijevo, presijecanjem prometnog traka kojim se prethodno kretao tužitelj.

17. Kako to i vještak utvrđuje, vozač osobnog automobila u tom slučaju valjanom prometno tehničkom provjerom prije početka skretanja mogao je uočiti motocikli u pretjecanju na lijevoj prometnoj traci i prekidanjem ili odustajanjem od radnje skretanja mogao je izbjeći kontakt sa motociklom.

18. Nesporno je i da je tužitelj radnju pretjecanja vršio preko pune središnje razdjelne crte, preko obilježenog pješačkog prijelaza i pretjecanja kolone, što su sve prekršaji koji su doprinijeli nastanku štetnog događaja.

19. Kako je odredbom čl. 1072. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23 – dalje: ZOO) propisano da kad je šteta prouzročena pogonom dvaju ili više vozila, svu štetu snosi vlasnik vozila koji je isključivo kriv za štetni događaj. Stavkom 2. istog članka previđeno je da ako postoji obostrana krivnja, svaki vlasnik odgovara drugomu za njegovu štetu razmjerno stupnju svoje krivnje.

20. U situaciji kada na strani oba učesnika prometne nesreće postoji odgovornost za nastali događaj, pri utvrđivanju stupnja odgovornosti za nastanak prometne nesreće svakog od učesnika treba ocijeniti radnju svakog učesnika nesreće obzirom na prometnu situaciju.

21. U konkretnoj situaciji ovaj sud smatra da je uzrok prometne nesreće radnja osiguranika tuženika koji je nepropisnim skretanjem prouzročio štetu tužitelju a jednako tako, štetni događaj je mogao biti izbjegnut da je vozač osobnog vozila odustao od započete radnje, kočenjem ili zaustavljanjem vozila u trenutku kada je vidio, odnosno mogao vidjeti tužitelja koji vrši na nepropisan način radnju obilaska kolone vozila.

22. Jednako tako nesporno je i da je tužitelj doprinijeo nastanku štete vršeći nepropisno obilazak kolone vozila u zoni raskrižja.

23. Uvažavajući opisani način nastanka štetnog događaja i ponašanje sudionika prometne nezgode, ovaj sud nalazi da je osiguranik tuženika kriv za nastanka štetnog događaja i da njegov stupanj krivnje iznosi 60%. Istovremeno tužitelj je doprinio nastanku štetnog događaja sa 40%.

24. Vezano uz sporni dio tužbenog zahtjeva u dijelu utvrđivanja činjenica koje tjelesne ozljede je tužitelj zadobio i kakvu je štetu pretrpio u nezgodi, te da li mu pripada pravo na pravičnu naknadu na ime povrede prava osobnosti, sud je proveo dokaz po vještaku medicinske struke Dr. Marcelu Marcikić.

25. U svom pisanom nalazu vještak je iskazao da je temeljem uvida u sudski spis i medicinsku dokumentaciju utvrdio da je tužitelj 10. kolovoza 2019. nastradao kao vozač motocikla pri padu s motocikla, da je vozilom Hitne pomoći prevezen na pregled u OHBP bolnice u Osijeku gdje je dežurni liječnik utvrdio ozljede opisane kao prijelom lijeve ključne kosti, prijelom gornje grane lijeve stidne kosti zdjelice i oguljotine kože desne šake te je zadržana na odjelu traumatologije. Navodi da je 13.8.2019 učinjen operacijski zahvat kojim je fiksiran prijelom ključne kosti pločicama i vijcima te da je nakon 11 dana boravka premješten u bolnicu u Gradiški (BiH) s preporukom hoda sa štakama i poštedu oslonca na lijevu nogu gdje je proveo daljnjih 7 dana, potom otpušten na kućnu njegu. Navodi da je kontroliran kod ortopeda koji 25.9.2019 na kontroli preporuči liječenje u toplicama, da se 27.9.2019 javio na pregled fizijatru koji opisuje njegove tegobe u vidu bolova u ramenu, lijevom kuku i zdjelici, pokretan je bio uz 2 potpazušne štake uz štednju oslonca lijeve noge, da je umanjena pokretljivost u lijevom ramenu, te da je za sjedeći položaj zahtijevao pomoć druge osobe. Preporuči se rehabilitacija u toplicama, da je 3.1.2020 primljen u rehabilitacijsku ustanovu gdje je proveo tri tjedna i da je nakon provedene terapije poboljšanog statusa uz zaostalu umanjenu pokretljivost u ramenu i kuku, dinamometrijski je izmjereno moguće opterećenje 52 kg za desnu ruku i 35 kg za lijevu ruku, DASH upitnikom je utvrđeno oštećenje lijeve ruke 20,83%.

25.1. Dolaskom sa rehabilitacije vještak navodi da se ukupno liječenje može smatrati završenim, a sve ozljede i tegobe mogu se uzročno posljedično povezati s predmetnom prometnom nesrećom.

25.2. Vještak navodi da je pregledao tužitelja i konstatirao zaostale posljedice u vidu povremenih bolova u lijevom ramenu te lijevoj preponi i natkoljenici, da je na lijevoj ključnoj kosti je vidljiv ožiljak od operacije te da lijevom rukom ne može u potpunosti dosegnuti desno rame, što ukazuje na umanjenje pokreta lakog stupnja, da je pokretljivost u lijevom kuku umanjena pri terminalnim pozicijama fleksije i rotacije, da se od prometne nesreće pojavilo se učestalo mokrenje, da kod sjedenja na tvrdoj podlozi osjeća nelagodu u lijevoj preponi te pri ležanju na lijevom boku

25.3. Zaključno vještak navodi da su vezano uz prometnu nesreću kod tužitelja utvrđene ozljede koje se kvalificiraju kao obična teška tjelesna ozljeda.

25.4. Tužitelj je trpio bolove jakog intenziteta 3 dana nakon ozljede, bolove srednjeg intenziteta oko 10 dana, slabog intenziteta i trajnog karaktera kroz 75 dana, te bolove slabog intenziteta i povremenog karaktera – ulaze u pojačane napore.

25.5. Tužitelj je pretrpio primarni strah jakog intenziteta zakratko u trenutku neposredno prije pada s motocikla, sekundarni strah jakog intenziteta do 3 dana nakon nesreće do operacijskog zahvata, srednjeg intenziteta do 10 dana, te slabog intenziteta do 60 dana u smislu zabrinutosti za svoje zdravstveno stanje, ishod liječenja i moguće komplikacije na koje je upozoren.

25.6. Tužitelju je bila potrebna tuđa pomoć u vrijeme dok je hodao sa štakama i to 4 sata dnevno kroz 2 mjeseca, potom 2 sata kroz 2 mjeseca do odlaska u toplice. Pomoć se odnosi na održavanje osobne higijene, pri odijevanju i obuvanju, pribavljanju osnovnih životnih namirnica i izvršavanju uobičajenih obaveza u kući.

25.7. Ožiljak od operacije je ostavio trajnu naruženost lakog stupnja, povremeno vidljivo trećima.

25.8. Vještak je utvrdio da uzevši u obzir dob i spol, da je mišljenja da se kod tužitelja radi o trajnom umanjenju opće životne aktivnosti zbog umanjene pokretljivosti lakog stupnja u lijevom kuku oko 10% te umanjene pokretljivosti u lijevom ramenu lakog stupnja oko 10%. Ukupno se trajno umanjenje opće životne aktivnosti može procijeniti 15% (petnaest posto) uz naruženje lakog stupnja, povremeno vidljivo trećima.

25.9 Usmeno saslušan na raspravi vještak je u cijelosti ostao kod svog nalaza.

26. Parnične stranke nisu imale primjedbe na nalaz vještaka i tužitelj je podneskom od 29. ožujka u skladu s nalazom postavio tužbeni zahtjev na iznos od ukupno 10.100,00 eura .

27. Ocjenjujući tužbeni zahtjev za naknadom neimovinske štete sud je ponajprije uzeo u obzir karakter ozljeda koje je zadobio tužitelj, jačinu i trajanje fizičkih boli, dob tužitelja kao i postojanje i intenzitet straha, trajnog umanjenja opće životne i radne aktivnosti te zaostale naruženosti, sve u smislu odredbe čl. 1100.st.2.ZOO.

28. Pri odlučivanju o pravičnoj novčanoj naknadi sud je vodio računa o cilju kojem služi pravična novčana naknada, imajući prvenstveno u vidu postavljeni tužbeni zahtjev tužitelja kao i Orijentacijske kriterije Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

28.1. Tužitelj je tužbenim zahtjevom potraživao naknadu neimovinske štete na ime pretrpljenih fizičkih bolova u iznosu od 1.800,00 eura. Uvažavajući ocjenu vještaka o intenzitetu i trajanju fizičkih bolova, sud je u cijelosti prihvatio zatraženi iznos kao pravičnu naknadu.

28.2. Tužitelj je potraživao naknadu za pretrpljeni strah u iznosu od 1.500,00 euro koji iznos mu se u cijelosti dodjeljuje kao pravična naknada uvažavajući nalaz vještaka i ocjenu pretrpljenog straha, način nastanka štete, činjenicu da je tužitelj u nesreći sudjelovao kao vozač motocikla te dugotrajnost u liječenju.

28.3. Tužitelj je na ime naknade za trajno umanjenje opće životne i radne aktivnosti potraživao iznos od 2.250,00 eura koji iznos mu je sud u cijelosti dodijelio kao pravičnu naknadu uvažavajući činjenicu da je kod tužitelja zaostalo trajno umanjenje od 15%, vezano uz pokretljivost ramena i kuka te da se radi o radno aktivnoj muškoj osobi koja će navedena ograničenja osjećati i u poslovnom i u privatnom životu.

28.4. Na ime naknade za naruženost tužitelj je potraživao iznos od 500,00 eura koji mu se u cijelosti dodjeljuje kao pravična naknada uvažavajući činjenicu da je vještak utvrdio da se radi o lakom stupnju naruženja, zbog ožiljka povremeno vidljivog trećim osobama.

29. Tužitelju je ukupno na ime neimovinske štete priznat iznos od 6.050,00 eura, umanjeno za doprinos nastanku štete od 40% ili iznos od 3.630,00 eura.

30. Na ime naknade za potrebnu tuđu njegu i pomoć tužitelj je potraživao iznos od 1.500,00 eura koji iznos mu se u cijelosti dodjeljuje kao pravična naknada uvažavajući cijene pružanja tuđe njege i pomoći i period od ukupno potrebnih 360 sati prema nalazu vještaka. Uvažavajući doprinos od 40% nastanku štete, tužitelju je dodijeljeno pravo po ovom vidu štete u iznosu od 900,00 eura.

31. O ocijeni prava na materijalne troškove vezane uz liječenje sud je odluku donio primjenom članka 223. ZPP-a tako da je tužitelju na ime troškova liječenja, uvažavajući dužinu boravka u zdravstvenim ustanovama i provedene fizikalne rehabilitacije, dodijelio pravo na iznos od 200,00 eura koji smatra primjerenim za plaćanja participacija, nabavke lijekova, putne troškove odlaska na kontrole i sl., umanjeno za doprinos od 40% ili iznos od 120,00 eura. U preostalom dijelu do zatraženih 550,00 eura zahtjev tužitelja je odbijen kao neosnovan.

32. Primjenom istoga članka ZPP-a sud je dodijelio tužitelju i pravo na uništenu odjeću u iznosu od zatraženih 150,00 eura uvažavajući činjenicu da se radi o motorističkoj opremi koja je padom s motora djelomično uništena, sve umanjeno za doprinos od 40% ili iznos od 90,00 eura.

33. Sud je u cijelosti odbio tužitelja sa zahtjevom za naknadom troškova za štetu na motoru jer se u postupku nisu provodili dokazi na navedene okolnosti, odnosno na niti jedan način se u postupku nije utvrđivalo što je na motoru oštećeno i kolika je šteta. Tužitelj je iskazao samo na iznos ukupno nastale štete a prometni vještak se nije očitovao o nastaloj šteti, niti je to bilo određeno zadatkom vještaka, zbog čega je tužitelj u cijelosti odbijen s navedenim traženjem kao nedokazanim, odnosno neosnovanim.

34. Slijedom navedenog, tužitelju je dodijeljeno ukupno pravo na štetu u iznosu od 4.740,00 eura od koje iznosa za neimovinsku štetu iznos od 3.630,00 eura i za imovinsku štetu iznos od 1.110,00 eura.

35. U preostalom dijelu do zatraženih 10.100,00 eura ili za iznos od 5.360,00 eura tužbeni zahtjev je odbijen kao neosnovan kako je to navedeno pod II. izreke presude.

36. Pravo na zakonsku zateznu kamatu i njezin početak tijeka određuje se prema čl. 1086. i čl.1103. ZOO-a koji predviđa da obveza naknade imovinske štete smatra se dospjelom od trenutka nastanka štete a neimovinska danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga . Istovremeno odredbom čl.12. st. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14), kao posebnog zakona, propisano je kako je odgovorni osiguratelj dužan u roku od 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva utvrditi osnovanost i visinu toga zahtjeva te dostaviti podnositelju zahtjeva ili obrazloženu ponudu za naknadu štete, ako su odgovornost za naknadu štete te visina štete nesporne, ili utemeljen odgovor na sve točke iz odštetnog zahtjeva u slučaju ako su odgovornost za naknadu štete ili visina štete sporne, dok je stavkom 3. istog članka propisano kako je odgovorni osiguratelj dužan isplatiti iznos naknade štete u roku iz stavka 1. ovoga članka, da je u slučaju nemogućnosti utvrđenja visine konačnog iznosa štete, odgovorni osiguratelj oštećenoj osobi dužan isplatiti iznos nespornog iznosa naknade štete kao predujam u roku propisanom stavkom 1. ovoga članka, a stavkom 4. istog članka je propisano kako u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete ili nespornog iznosa naknade štete, u roku iz stavka 1. ovoga članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, odnosno uz dužni nesporni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamate, i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.

37. Kako je tužitelj postavio svoje traženje prema tuženiku preporučenom pošiljkom od 22.1.2020., to mu se priznaje pravo na zatezne kamate počev od 25.1.2020. kako je to i tužbenim zahtjevom zatraženo.

38. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod I. izreke presude.

39. O troškovima postupka odlučeno je u smislu odredbe 154. i 155.ZPP-a.

39.1. Tužitelj je u ovom postupku uspio u odnosu na osnov tužbenog zahtjeva sa 60%, a u odnosu na visinu sa 47% ili ukupno sa 107% / 2 ili 53,5% zahtjeva.

39.2. Primjenom odredbe članka 154. st.4., uvažavajući činjenicu da su stranke uspjele u postupku u približno jednakim dijelovima, sud je odlučio da svaka strana snosi svoje troškove postupka izuzev troškova prometnog i medicinskog vještačenja za koje sud smatra da su bili potrebni za donošenje odluke o glavnoj stvari i da je osnovano iste priznati tužitelju u cijelosti.

40. Slijedom navedenog sud je obvezao tuženika da tužitelju naknadi troškove za plaćene naknade za vještačenje u iznosu od 700,00 eura kako je to navedeno pod III. Izreke presude.

41. Na priznati trošak tužitelju su priznate i kamate od dana donošenja presude u skladu sa zatraženim te primjenom čl. 151. st.3. ZPP-a i čl. 30. st. 2. Ovršnog zakona (Narodne novine, broj: 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022).

42. U preostalom dijelu zatraženih troškova, zahtjev tužitelja je odbijen kao neosnovan kako je to i navedeno pod IV. izreke presude.

43. Zahtjev tuženika za naknadom troškova u cijelosti je odbijen kao neosnovan kako je to prethodno obrazloženo i odlučeno pod V. izreke presude.

Slavonski Brod, 18. prosinca 2025.

Sudac

Jadranka Babić-Milberg

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda nadležnom županijskom sudu. Rok za žalbu je 15 (petnaest) dana. Za stranku koja je uredno obaviještena o ročištu za objavu presude, rok teče od dana objave presude, za stranku koja nije uredno obaviještena o ročištu za objavu presude, rok teče od dana primitka pisanog otpravka presude.

Dna:

1. OD V, Tomljanović i N, [adresa],

2. Odvj. Mate Kačan, Zagreb.