Poslovni broj: UsI-2440/2024-10

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supvla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sutkinji Ani Jurišić, te Neni Čulić, zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja DĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po opunomoćeniku Feliksu Dukanu, odvjetniku u Solinu, protiv tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, OIB: 95093210687, uz sudjelovanje zainteresirane osobe ŠĆ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po opunomoćeniku Darku Varnici, odvjetniku u Kaštel Kambelovcu, radi građevinske dozvole, nakon javne rasprave zaključene dana 20. studenog 2025. u prisutnosti tužitelja osobno uz opunomoćenika, te zamjenika opunomoćenika zainteresirane osobe i u odsutnosti uredno pozvanog tuženika dana 18. prosinca 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja radi poništenja rješenja Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, KLASA:UP/II-361-03/24-02/256, URBROJ: 531-03-4-24- 2 od 27. kolovoza 2024.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška ovog upravnog spora.

III. Nalaže se tužitelju da u roku od 15 dana od dana dostave pravomoćne odluke o trošku zainteresiranoj osobi naknadi trošak ovog spora u iznosu od 2.500, 00 eura.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika KLASA:UP/II-361-03/24-02/256, URBROJ: 531-03-4-24-2 od 27. kolovoza 2024. odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv građevinske dozvole izdane od strane Splitsko-dalmatinske županije, Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje, odsjeka u [adresa], KLASA: UP/I-361-

03/20-01/000070, URBROJ:2181/1-11-00-06/21-24-0024 od 15. ožujka 2024.

2. Predmetnom građevinskom dozvolom dozvoljava se investitoru ŠĆ rekonstrukcija zgrade stambeno-poslovne namjene, 2b skupine, manja stambena građevine s dvije stambene jedinice i poslovni prostor na novoformiranoj građevnoj čestici oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u skladu s glavnim projektom zajedničke oznake ZOP-ID-177 glavnog projektanta UĆ, dipl. ing. arh., broj ovlaštenja A809.

3. Pravodobno podnesenom tužbom tužitelj pobija rješenje tuženika zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, povrede pravila upravnog postupka te pogrešne primjene materijalnog prava. U tužbi u bitnome navodi kako tuženik nije argumentirano odgovorio na navode iz žalbe tužitelja na prvostupanjsko rješenje, a glede površine građevinske čestice investitora, budući da površina građevinske čestice na kojoj se odobrava predmetni zahvat nije usklađena sa prostorno planskom dokumentacijom GUP-om Grada [adresa], a time je u suprotnosti i sa Zakonom o gradnji. Člankom 15. GUP-a Grada [adresa] propisano je da minimalna površina građevne čestice za otvoreni tip izgradnje (slobodnostojeća građevina) iznosi 350 m2, ukoliko se radi o izgrađenom području, a da se dopušta formiranje čestice čija je površina do 15% manja od minimalno propisane, ukoliko se ta površina koristi za formiranje prometne površine. U obrazloženju rješenja o izdavanju građevinske dozvole navodi se da površina građevne čestice iznosi 248 m2, ali da, s obzirom na činjenicu da je vlasnik/investitor ranije ustupio lokalnoj samoupravi istočni dio predmetne čestice za proširenje pristupnog [adresa], dok u ovom postupku za potrebe proširenja puta ustupa južni dio građevne čestice, međutim iz predmetnog obrazloženja nije razvidno u kojoj se površini ustupa južni dio predmetne čestice u svrhu formiranja prometne površine. Tužitelj ističe da je dopušteni „bonus“ od 15 % umanjenja već iskorišten za prometnu površinu na istočnoj strani građevne parcele, te da se taj privilegij umanjenja ne može koristiti dva puta, iz čega proizlazi da predmetna građevna čestica nema potrebnu minimalnu površinu. Ako se prihvate gore navedeni kriteriji umanjenja građevna čestica trebala bi iznositi 297,50 m2, a površina građevne čestice investitora je 248 m2, odnosno značajno ispod minimalne koja bi udovoljila važećoj prostorno-planskoj regulativi. U odnosu na put, odnosno prilaz s postojeće slijepe [adresa], ističe da investitor nije mogao ustupiti dio puta kojega nije vlasnik, jer je upravo on vanknjižni vlasnik južnog dijela građevne čestice investitora, odnosno dijela puta i to južnog dijela u širini od 2 metra. Navodi da je pokrenuo pojedinačni ispravni postupak pred Općinskim sudom u Splitu. Predlaže poništiti osporeno rješenje.

4. U odgovoru na tužbu tuženik se poziva na navode iznijete u obrazloženju osporenog rješenja te predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.

5. Zainteresirana osoba ŠĆ koji je rješenjem od 21. veljače 2025., u smislu odredbe članka 20. stavak 3. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, 36/2024 dalje ZUS), pozvan na sudjelovanje u sporu, u svom odgovoru na tužbu navodi kako su u cijelosti neosnovani tužbeni navodi tužitelja koji se tiču pristupnog puta, veličine građevinske čestice te usklađenosti samog zahvata sa prostorno-planskom dokumentacijom. Ističe kako se građevinska dozvola izdaje za rekonstrukciju postojećeg objekta, a ne za gradnju novog objekta stoga nije od utjecaja na zakonitost građevinske dozvole činjenica da je građevna čestica manje površine od 350m2. Predlaže odbiti tužbu kao neosnovanu.

6. U sporu je održana rasprava 20. studenog 2025., čime je strankama dana mogućnost da se u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine 36/24) izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora, na koju nije pristupio uredno pozvani tuženik, pa je rasprava pozivom na odredbu članka 91. stavak 3. u svezi s odredbom članka 89. stavak 4. ZUS-a, održana bez njegove prisutnosti.

7. U cilju ocjene zakonitosti osporenog rješenja tuženika čitana je i pregledana dokumentacija koja se nalazi u sudskom spisu, te je pregledana i čitana cjelokupna dokumentacija sadržana u spisu tuženog tijela, koji spis je dostavljen uz odgovor na tužbu. Sud nije prihvatio prijedlog tužitelja i zainteresirane osobe za izvođenjem dokaza njihovim stranačkim saslušanjem, držeći da se zakonita odluka u ovom predmetu može donijeti i bez izvođenja navedenog dokaza.

8. Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

9. Iz spisa upravnog postupka proizlazi kako je prvostupanjsko tijelo rješenjem KLASA: UP/I-361-03/20-01/000070, URBROJ:2181/1-11-00-06/21-24-0024 od 15. ožujka 2024. izdalo građevinsku dozvolu kojom se dozvoljava rekonstrukcija zgrade stambeno-poslovne namjene, 2b skupine, manja stambena građevine s dvije stambene jedinice i poslovni prostor na novoformiranoj građevnoj čestici oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u skladu s glavnim projektom zajedničke oznake ZOP-ID-177 glavnog projektanta UĆ, dipl. ing. arh, broj ovlaštenja A809.

10. Predmetna građevinska dozvola donijeta je na zahtjev zainteresirane osobe od 18. srpnja 2020., a nakon što je strankama u postupku omogućeno da izvrše uvid u spis predmeta radi izjašnjenja, kojem pozivu se odazvao i tužitelj, iznoseći prigovore koji su identični tužbenim prigovorima u ovom predmetu. Navedene prigovore tužiteljice prvostupanjsko javnopravno tijelo nije prihvatilo, te je pozivom na odredbu članka 110. stavak 1. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 153/13, 20/17, 39/19) izdalo zahtijevanu građevinsku dozvolu.

11. Protiv navedene građevinske dozvole tužitelj je izjavio žalbu koja je odbijena osporenim rješenjem tuženika uz obrazloženje koje ovaj sud prihvaća kao pravilno i zakonito, budući da je utemeljeno na dokumentaciji priloženoj u spisu predmeta, koju tužitelj svojim tužbenim navodima nije doveo u sumnju.

12. Odredbom članka 110. stavak 1. Zakona o gradnji propisano je kako je tijelo graditeljstva dužno izdati građevinsku dozvolu za građevinu za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola nakon što u provedenom postupku utvrdi da: 1. su uz zahtjev priloženi svi propisani dokumenti, 2. su utvrđeni svi propisani posebni uvjeti i uvjeti priključenja, 3. su izdane sve propisane potvrde glavnog projekta, 4. je glavni projekt u pogledu lokacijskih uvjeta izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom, 5. je glavni projekt izradila ovlaštena osoba, 6. je glavni projekt propisno označen i da je izrađen tako da je onemogućena neovlaštena promjena njegova sadržaja, odnosno zamjena njegovih dijelova, 7. je donesen urbanistički plan uređenja, ako se dozvola izdaje na području za koje je posebnim zakonom propisana obveza njegova donošenja.

13. Odredbom članka 108. stavak 2. Zakona o gradnji propisano je kako zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola investitor prilaže: 1. tri primjerka glavnog projekta, 2. izjavu projektanta da je glavni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i drugim propisima u skladu s kojima mora biti izrađen, 3. pisano izviješće o kontroli glavnog projekta, ako je kontrola propisana, 4. potvrdu o nostrifikaciji glavnog projekta, ako je projekt izrađen prema starim propisima, 5. potvrde javnopravnih tijela da je glavni projekt izrađen u skladu s posebnim propisima, odnosno posebnim uvjetima i/ili dokaz da je podnio zahtjev za izdavanje tih potvrda, odnosno utvrđivanje tih uvjeta ako iste nisu izdane u roku propisanom ovim Zakonom, 6. potvrdu javnopravnog tijela da je glavni projekt izrađen u skladu s rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se prema posebnim propisima provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, 7. dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole i 8. dokaz da može biti investitor (koncesija, suglasnost ili drugi akt propisan posebnim propisom), ako se radi o građevini za koju je posebnim zakonom propisano tko može biti investitor.

14. Prema odredbi članka 109. stavak 1. točka 1. Zakona o gradnji dokazom pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole smatra se izvadak iz zemljišne knjige iz kojeg je vidljivo da je investitor vlasnik ili nositelj prava građenja na građevnoj čestici ili građevini na kojoj se namjerava graditi.

15. Zgrada, rekonstrukcija koje je predmet sporne građevinske dozvole, nalazi se u obuhvatu Generalnog urbanističkog plana [adresa] (Službeni vjesnik Grada Solina, broj 5/06, 12/06, 4/08, 9/12, 5/14, 7/15, 7/18, dalje u tekstu: GUP [adresa]) i to prema kartografskom prikazu 1. „Korištenje i namjena prostora", u zoni mješovite namjene, pretežito stambena (oznaka M1).

16. Uvidom u pobijanu građevinsku dozvolu i glavni projekt utvrđeno je kako su parametri predmetne gradnje usklađeni s odredbama čl. 15., 16. 80., 84 i članka 117. GUP-a [adresa], koji se navode u predmetnoj građevinskoj dozvoli, a koje utvrđenje dijeli i ovaj sud.

17. Člankom 15. GUP-a [adresa] propisano je da minimalna površina građevne čestice stambene izgradnje iznosi:

- za otvoreni tip izgradnje (slobodnostojeća građevina), 350 m2, ukoliko se radi o izgrađenom području, te da se dopušta formiranje čestice čija je površina do 15% manja od minimalno propisane ovim odredbama ukoliko se ta površina koristi za formiranje prometne površine.

18. Člankom 16. GUP-a [adresa] propisano je da se kod postojećih slijepih ulica može zadržati postojeća dužina, te postojeća širina ako nije manja od 5,0 m. iznimno se omogućava zadržavanje postojećih slijepih ulica najmanje širine 3 m uz uvjet da je na ove ulice moguće priključiti građevne čestice s manjim stambenim građevinama maksimalne katnosti Po+S+P+1K i maksimalne visine 7,5 m

19. Člankom 84. propisano je da je za rekonstrukciju postojećih građevina potrebno osigurati parkirališna ili garažna mjesta samo za dodatnu površinu 20. Članak 117. propisano je da se dopušta rekonstrukcija i zamjena svih postojećih građevina čija je namjena sukladna namjeni utvrđenoj ovim Planom od maksimalnog intenziteta izgradnje propisanog ovim Planom (GBP ili kis, visina, katnost), ako za dotičnu lokaciju nije donesen detaljni plan. Ostale propisane uvjete uređenja (kig, smještaj i oblikovanje građevine, veličina i uređenje građevne čestice itd.) je potrebno poštivati ukoliko su oni primjenjivi na postojeću legalnu izgrađenost.

21. U odnosu na tužbene navode tužitelja o tome da je čestica na kojoj se odobrava navedena rekonstrukcija manje površine od one minimalno propisane čl. 15. GUP-a [adresa], valja reći kako je prvostupanjsko tijelo navedeni prigovor otklonilo navodeći da je tužitelj ranije istočni dio svoje čestice prepustio lokalnoj samoupravi radi proširenja pristupnog [adresa], a da je u ovom postupku za potrebe proširenja puta, ustupio južni dio čestice. Uzimajući u obzir navedeno kao i činjenicu da je iz katastarskog operata razvidno da je izvorna površina k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iznosila 298 m2 te da se 50 m te površine odnosilo upravo na put, te uzimajući u obzir da se u konkretnom slučaju radi o rekonstrukciji postojećeg objekta (koju regulira odredba čl. 117. GUP-a [adresa]) za koji je bila izdana građevinska dozvola Klasa: 361-04/88-01/02 urbroj: UP-I-2180-06-03-88-2 od 8. prosinca 1988. godine, to se navedini prigovor tužitelja otklanja kao neosnovan.

22. Nadalje, u odnosu na navode tužitelja o tome da predmetna građevina nema osiguran adekvatni pristupni put, valja reći kako iz glavnog projekta, a kako to navodi i prvostupanjsko tijelo, proizlazi da zgrada ima pristup s postojeće slijepe [adresa], širine 3,70m, što je u kladu s odredbom čl. 16. GUP-a [adresa] kojim je propisano da se omogućava zadržavanje postojećih slijepih ulica najmanje širine 3m uz uvjet da je na ove ulice moguće priključiti građevne čestice s manjim stambenim građevinama maksimalne katnosti Po+S+P+1K i maksimalne visine 7,5 m. Kako je u konkretnom slučaju riječ o objektu katnosti S+P+1K, visine vijenca 7,50 m, a da je pristupni put širine 3,7m, to se i taj prigovor tužitelja ocjenjuje neosnovanim.

23. Slijedom sveg navedenog, sud je ocijenio kako osporenim rješenjem tuženika, kao i izdanom građevinskom dozvolom nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja, dok prigovori tužitelja nisu osnovani, te nisu od utjecaja na odluku u ovoj upravnoj stvari. Stoga je sud pozivom na odredbu članka 116. stavka 1. ZUS-a odbio tužbeni zahtjev pa je presuđeno kao pod točkom I. izreke presude.

24. Budući da tužitelji nisu uspjeli u ovom sporu, to je i njihov zahtjev za naknadom troška spora valjalo odbiti kao neosnovan i riješiti kao pod točkom II. izreke.

25. Obzirom da je zainteresirana osoba koja je u ovom sporu bila zastupana po kvalificiranom opunomoćeniku- odvjetniku popisala trošak spora, istoj je valjalo priznati trošak sastava odgovora na tužbu i trošak pristupa na ročište glavne rasprave u visini od 500 bodova za svaku od navedenih radnji, a što uzimajući u obzir visinu boda te PDV od 25% ukupno iznosi 2.500,00 eura. Stoga je riješeno kao pod točkom III. Izreke.

U Splitu, 18. prosinca 2025.

S U T K I NJ A

Ana Jurišić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude Žalba odgađa izvršenje pobijane presude

DNA: 1. opunomoćeniku tužitelja, odvjetniku Feliksu Dukanu,

2. Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20,

3. opun. zainteresirane osobe, odvjetniku Darku Varnici,

4. u spis.