REPUBLIKA HRVATSKA

Broj: Ppž -11361/2025

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj: Jž-1582/17

Zagreb

U I M E R E P U B L I KE H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća te Gordane Korotaj i Roberta Završkog, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. IA, zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ broj 5/1990., 30/1990., 47/1990., 29/1994. i 114/2022.), odlučujući o žalbi okr. IA, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu, broj: Pp - 13643/2023-9 od 24. listopada 2025., u sjednici vijeća održanoj 18. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba okr. IA kao neosnovana i potvrđuje se prvostupanjska presuda.

II. Na temelju članka 138. stavak 2. točke 3.c Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018. i 114/2022.), okr. IA je dužan naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka 30,00 (trideset) eura, u roku 15 dana od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 24. listopada 2025., broj: Pp - 13643/2023-9, proglašen je krivim okr. IA da je na način činjenično opisan u izreci pobijane presude počinio prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji mu je, izrečena novčana kazna 100,00 eura, koju je dužan platiti u roku 30 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne te je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 70,00 eura.

2. Protiv te presude, okr. IA osobno je pravodobno podnio žalbu ne naznačujući žalbene osnove dok iz sadržaja žalbe proizlazi da se da se žali zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanje, s prijedlogom da se žalba prihvati.

3. Žalba nije osnovana.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona. Pritom nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih okrivljenik pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenoj zakonskoj odredbi, pazi po službenoj dužnosti.

5. Žaleći se zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja okrivljenik opisuje okolnosti događaja te da nije vikao na ĐA te da je htio samo izbjeći sukob sa njim te da je u strahu od ĐA koji mu je rekao da će ga polomiti kad izađe uzeo pepeljaru da se zaštiti ali ju nije upotrijebio jer ju je odložio na rulet.

5.1. Međutim, suprotno tvrdnjama žalbe, ovaj sud nalazi da je prvostupanjski sud potpuno i pravilno utvrdio postojanje svih odlučnih činjenica i to nakon što je prethodno izveo sve dostupne dokaze koje je prihvatio i ocijenio. Naime, prvostupanjski sud je s pravom prihvatio iskaz svjedokinje IAČ dan u Policijskoj postaji Zadar neposredno nakon događaja, u kojem je detaljno iskazivala u opisu tijeka događaja te objektivno i uvjerljivo o svim odlučnim činjenicama od kojih ovisi ostvarenje bitnih obilježja prekršaja koji se okrivljeniku stavlja na teret. Nasuprot takvom iskazu svjedokinje, okr. IA nije iskoristio svoje konfrontacijsko pravo odnosno pravo da osporava iskaz svjedokinje budući da nije pristupio na glavnu raspravu 21. listopada 2025., a svoj nedolazak je opravdao zdravstvenim razlozima koje nije dokumentirao.

5.2. Iz naprijed navedenih razloga, žalbenim navodima okr. IA nije dovedena u sumnju pravilnost i potpunost utvrđenog stanja od strane prvostupanjskog suda.

5.3. Stoga, žalba okrivljenika zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog nije osnovana.

6. Nadalje, iz sadržaja žalbe proizlazi da se okr. IA nije žalio zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji, no Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, ispitao je pobijanu prvostupanjsku presudu i po toj osnovi, budući da, sukladno odredbi članka 202. stavak 5. Prekršajnog zakona, žalba podnesena u korist okrivljenika zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja ili zbog povrede materijalnog prekršajnog prava, u sebi sadrži i žalbu zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji.

6.1. Razmotrivši odluku o prekršajnopravnoj sankciji, ovaj sud smatra da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio sve okolnosti koje, u smislu općeg pravila o izboru vrste i mjere kazne iz članka 36. Prekršajnog zakona, utječu da kazna bude lakša ili teža za počinitelja te je okrivljenici za počinjeni prekršaj utvrdio novčanu kaznu primjerenu težini počinjenog prekršaja, stupnju odgovornosti i svrsi kažnjavanja iz članka 6. i članka 32. Prekršajnog zakona. Po ocjeni ovog suda novčana kazna 100,00 eura, primjerena je i dostatna kako svim okolnostima počinjenog prekršaja, tako i svim vidovima zakonske svrhe kažnjavanja te predstavlja blažu vrstu kazne za prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, obzirom da je za taj prekršaj, propisana novčana kazna od 20 do 100 eura, odnosno kao teža kazna, kazna zatvora u trajanju do 30 dana.

7. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi članka 138. stavak 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Paušalna je svota, u skladu s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj 18/2013.), koja iznosi od 100,00 do 5.000,00 kuna (što je protuvrijednost 13,27 do 663,61 eura ) pa iznos od 30,00 eura predstavlja iznos neznatno iznad minimalno mogućeg iznosa paušalne svote, a time po ocjeni ovog suda, neće biti dovedeno u pitanje uzdržavanje okrivljenice kao ni osoba koje je isti eventualno dužan uzdržavati.

8. Stoga je, na temelju članka 205. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu 18. prosinca 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Emina Bašić, v.r.

Kristina Gašparac Orlić, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 4 otpravaka: za spis, okrivljenika i tužitelja.