Republika Hrvatska

Općinski sud u Varaždinu

Varaždin, Trg slobode 9

Poslovni broj: P-54/2024-29

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Varaždinu, po sutkinji Tamari Turek, u pravnoj stvari tužitelja ĆB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Franjo Šebijan i Mihaela Carović Rukavina iz Varaždina, protiv 1. tuženice EB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], i 2. tuženika ĆBGC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Tomislavu Dumenčiću, odvjetniku iz Zagreba, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane i zaključene javne glavne rasprave dana 27. studenog 2025., u prisutnosti tužitelja osobno, punomoćnika tužitelja, 1. tuženice osobno, te punomoćnika tuženika, 18. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj ĆB, [adresa] 42220, Novi Marof, OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnik nekretnine označene kao čk.br. 420/2 vinograd u [adresa]., površine 178 čhv-a, čk.br. 421/1 pašnjak u [adresa]., površine 3 čhv-a, čk.br. 422/2b šuma u [adresa]., površine 2 jutra i 831 čhv -a te čk.br. 433 vrt u [adresa]., površine 214 čhv-a, sve upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a što su I. tužena EB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II. tuženik EBGC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dužni priznati i trpjeti uknjižbu prava vlasništva na predmetnoj nekretnini na ime tužitelja jer će u protivnom isto zamijeniti ova presuda, u roku 15 dana.

II. Nalaže se tuženicima naknaditi tužitelju troškove ovog parničnog postupka u iznosu od 2.247,71 eur (dvije tisuće dvjesto četrdeset sedam eura i sedamdeset jedan cent) sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 18. prosinca 2025. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa ko ja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu zahtjev tužitelja za naknadu troškova ovog postupka odbija, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi u bitnome navodi da su tuženici upisani kao suvlasnici, svaki u 1/2 dijela, nekretnine označene kao čk.br. 420/2 vinograd u [adresa]., površine 178 čhv, čk.br. 421/1 pašnjak u [adresa]., površine 3 čhv, čk.br. 422/2b šuma u [adresa]., površine 2 jutra i 831 čhv te čk.br. 433 vrt u [adresa]., površine 214 čhv, sve upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], da je tužitelj stvarni vlasnik te neposredni i samostalni posjednik nekretnina, da je tužitelj vlasništvo predmetnih nekretnina stekao nasljeđivanjem iza svojih pokojnih roditelja LB i ŽB, da se pok. ĐB rodio u kući na adresi [adresa], koja je sagrađena na nekretnini označenoj kao čk.br. 433, k. o. [katastarska općina], i to 7. ožujka 1903., da su tužitelj i njegovi pravni prednici predmetne nekretnine uživali više od 100 godina te istima nikada nitko nije osporavao njihovo vlasništvo i posjed, da je pok. ŽB (Slava) Punek, ud. Ć, majka ovdje tužitelja, bila upisana u posjedovnom listu br. 330 k. o. [katastarska općina], i to u najstarijim katastarskim knjigama koje datiraju iz 70-ih, da je razlog zašto je bila upisana samo majka tužitelja u katastarskim knjigama jest taj što je otac tužitelja preminuo 1973., a što je vidljivo iz upisa jer je majka tužitelja upisana kao MB, „udovica LB“, da su tužitelj i pravni prednici vlasništvo predmetnih nekretnina stekli dosjelošću budući da su vlasništvo istih uživali više od 100 godina, da je obitelj MB na nekretnini čk.br. 433 k. o. [katastarska općina], nekada adresi [adresa], pa [adresa], pa [adresa], danas [adresa], živjela i obrađivala vrt, te da su hranili domaće životinje budući da se na istoj nalaze pomoćne i gospodarske zgrade, da se uz predmetnu nekretninu se nalaze čk.br. 420/2 vinograd u [adresa]., površine 178 čhv, čk.br. 421/1 pašnjak u [adresa]., površine 3 čhv, čk.br. 422/2b k. o. [katastarska općina] koje je obitelj MB obrađivala i koristila, a predmetne nekretnine u naravi predstavljaju šume iz kojih si obitelj MB osigurava drva za ogrjev, da je pok. ĐB 1955. za nekretninu označenu kao čk.br. 422/2/b, k. o. [katastarska općina] pokrenuo postupak uređenja međe , da tužiteljeva obitelj i danas održava i obrađuje predmetne nekretnine kako je opisano , da je tužitelj želeći uskladiti zemljišnoknjižno stanje sa stvarnim stanjem 17. ožujka 2022. putem punomoćnika podnio prijedlog za provođenje pojedinačnog ispravnog postupka glede predmetnih nekretnina, da je prije pokretanja predmetnog zemljišnoknjižnog postupka dao izraditi Prijavni list za zemljišnu knjigu, odnosno geodetski elaborat po „Uredu ovlaštenog inženjera geodezije“, vl. SB iz [adresa], da je geodet kojeg je angažirao tužitelj izašao na teren kako bi izmjerio predmetne nekretnine po nalogu tužitelja, te da ga pritom nitko nije smetao, da je Općinski sud u Varaždinu, Zemljišnoknjižni odjel Novi Marof, 28. travnja 2022. donio rješenje broj Z-4719/2022 kojim se otvara pojedinačni ispravni postupak, među inim i za predmetne nekretnine, da je za predmetne nekretnine 1. tuženice 31. svibnja 2022. podnijela prigovor osporavajući tužiteljevo vlasništvo predmetnih nekretnina te ističući kako su ona i 2. tuženik, kao zakonski nasljednici ČB, suvlasnici predmetnih nekretnina, da je 1. tužena tek po primitku rješenja o otvaranju pojedinačnog ispravnog postupka u predmetu broj Z-4719/2022 zatražila preotvaranje ostavinskog postupka iza pok. ČB, točnije kada je saznala da je isti upisan kao vlasnik predmetnih nekretnina, da tuženici nikada nisu uživali predmetne nekretnine niti su uopće znali da one postoje, da je još prednik tužitelja, njegov otac ĐB, stekao vlasništvo predmetnih nekretnina dosjelošću sukladno Austrijskom općem građanskom zakoniku budući da je isti ima istinit, zakonit i pošten posjed koji je pak stekao iza svojih pravnih prednika, da tužitelj svakako ima u samostalnom i neposrednom posjedu predmetne nekretnine od smrti svoje majke ŽB koja je preminula 2003., kao i da nitko nije tužitelju i njegovim pravnim prednicima nije osporavao posjed i vlasništvo te da nitko od tuženih i njihovih predaka nije stupio na predmetne nekretnine, iz kojeg razloga tužitelj i njegovi prednici nisu imali razloga sumnjati da im ne pripada pravo na posjed, točnije isti su bili zakoniti, istiniti i pošteni posjednici.

2. Tuženici u odgovoru na tužbu u bitnome navode da ističu prigovor presuđene stvari, da je zemljišnoknjižnom ispravnom postupku koji je prethodio podnošenju ove tužbe tužitelj iz identične pravne osnove predlagao ispravak upisa u odnosu na predmetne nekretnine, da je rješenjem Zemljišnoknjižnog odjela Novi Marof u navedenom postupku predlagatelj je upućen da svoje pravo ostvaruje u parnici tužbom za ispravak, da je u navedenom postupku sud utvrdio da su predmetne nekretnine u vlasništvu pok. KB, pravnog prednika ovdje tuženika, da tužitelj nije pokrenuo parnicu na koju je upućen, pa ističu da se radi o res iudicata, s obzirom da se radi o pravnoj stvari među istim osobama s obzirom na istu stvar te na utvrđenje prava vlasništva po istoj osnovi – dosjelosti, da tuženici kao pravni slijednici pok. KB polažu pravo vlasništva na svim nekretninama upisanim u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] temeljem rješenja o nasljeđivanju broj O-129/67, rješenja o nasljeđivanju broj O-6174/96, rješenja o nasljeđivanju broj O-208/16 i rješenja broj O- 4332/22 od dana 20. lipnja 2024., da je pravo vlasništva tuženika zajamčeno čl. 48. Ustava Republike Hrvatske pa bi svako protivno postupanje predstavljalo povredu zajamčenih ustavnih prava, da činjenica da je netko upisan u posjedovni list ne znači nužno i da je on vlasnik nekretnine, da nitko od navedenih navodnih prednika tužitelja nije upisan, niti je bio upisan kao (su)vlasnik nekretnina u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], da tužitelj, niti njegovi prednici, nije svoje imovinsko pravne odnose uredio sa jedinim stvarnim vlasnikom predmetnih nekretnina pok. KB, niti njegovim nasljednicima, slijedom čega nema valjanog pravnog osnova za upis prava vlasništva na predmetnim nekretninama za korist tužitelja, da za činjenicu koju tužitelj u tužbi ističe, da je njegova obitelj godinama obrađivala vrt te hranila životinje na predmetnim nekretninama Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima nigdje ne ističe kao pretpostavku za stjecanje prava vlasništva, kao i da je tužitelj znao odnosno imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo samostalno posjedovati predmetne nekretnine, s obzirom da su tuženici i njihovi prednici bili upisani u zemljišnim knjigama kao vlasnici, dok tužitelj nikada nekretninu nije kupio na zakonom valjan način od njezinog stvarnog vlasnika te se samim time ne može smatrati poštenim (savjesnim) posjednikom, a slijedom čega da nisu ispunjene zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na koje se tužitelj poziva.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u izvadak iz zemljišne knjige (list 5-6 spisa), povijest promjena (list 7-8 spisa), izvod iz matične knjige rođenih (list 9 spisa), rješenje (list 10-12 spisa), prijedlog (list 17-21 spisa), rješenje (list 22-24 spisa), rješenje (list 25-27 spisa), rješenje (list 28-29 spisa), poziv (list 30-31 spisa), rješenje (list 52-55 spisa), rješenje (list 57-61 spisa), sudsku praksu (list 62-65 spisa), nalaz stalnog sudskog vještaka AB (list 97-100 spisa), te u spis Z-4719/2022, pri čemu su saslušani tužitelj, 1. tuženica, stalni sudski vještak AB i svjedoci ŠB UB, UB, VB i ZB ĆB.

4. Valja napomenuti da je tužitelj odustao od dokaznog prijedloga za saslušanjem

2. tuženika i svjedoka GB, iz kojeg razloga sud nije saslušao 2. tuženika i navedenog svjedoka.

5. Temeljem čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19; dalje: ZPP) nakon savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog provedenog dokaznog postupka, sud je odlučio kao u izreci ove presude.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenjem njegovog prava vlasništva na nekretninama čk.br. 420/2 u naravi vinograd u [adresa] gor. sa 178 čhv, čk.br. 421/1 u naravi pašnjak u [adresa]. sa 3 čhv, čk.br. 422/2B u naravi šuma u [adresa]. sa 2 jutra i 831 čhv i čk.br. 433 u naravi vrt u [adresa]. sa 214 čhv, sve upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

7. Tužitelj navodi da je pravo vlasništva predmetnih nekretnina stekao dosjelošću, a s obzirom da je sa svojim prednicima u zakonitom, istinitom i poštenom posjedu predmetnih nekretnina više od 100 godina.

8. Između stranaka je nesporno da su kao vlasnici predmetnih nekretnina upisani tuženici temeljem rješenja o naknadno pronađenoj ostavinskoj imovini Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj O-4332/2022-9 od 20. lipnja 2022. iza pok. KB.

9. Tuženici

- ističu prigovor pravomoćno presuđene stvari,

- osporavaju ispunjenje pretpostavki za stjecanje prava vlasništva predmetnih nekretnina dosjelošću na strani tužitelja.

10. U odnosu na istaknuti prigovor pravomoćno presuđene stvari valja prvenstveno istaknuti da iz rješenja ovoga suda broj Z-11747/2022 od 12. srpnja 2022. proizlazi da je istim ovdje tužitelj sa zahtjevom za ispravak zemljišnih knjiga u pogledu predmetnih nekretnina upućen svoje pravo ostvarivati u parnici tužbom za ispravak, no da navedeno rješenje ne predstavlja pravomoćno presuđenu stvar, a s obzirom da ist im nije odlučeno u tužbenom zahtjevu tužitelja za utvrđenjem prava vlasništva stečenog dosjelošću, već je isključivo u okviru pojedinačnog ispravnog postupka tužitelj upućen na podnošenje tužbe za ispravak, a s obzirom da u okviru pojedinačnog ispravnog postupka nije bilo uvjeta za ispravak zemljišnoknjižnog stanja u odnosu na predmetne nekretnine. Valja napomenuti da predmetna tužba sadržajno predstavlja tužbu radi utvrđenja prava vlasništva stečenog temeljem dosjelosti, te da podnošenje navedene tužbe nije ograničeno kakvim rokom, a s obzirom da je pravo vlasništva apsolutno pravo koje ne zastarijeva, pri čemu valja istaknuti da se tužba radi utvrđenja prava vlasništva može podnijeti neovisno o tome je li ovdje tužitelj podnio tužbu za ispravak, uz napomenu da se tužba radi utvrđenja prava vlasništva i tužba za ispravak temelje na različitim pretpostavkama. Slijedom navedenog, sud je prigovor pravomoćno presuđene stvari ocijenio neosnovanim.

11. Sukladno čl. 159. st. 1., st. 2., st. 3. i st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17; dalje: ZV) dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari, pri čemu samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja, dok samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja, dok će samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne samouprave i uprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe, steći dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz čl. 159. st. 2. i st. 3. ZV.

12. Sukladno čl. 160. st. 3. ZV nasljednik postaje poštenim posjednikom od trenutka otvaranja nasljedstva i u slučaju kad je ostavitelj bio nepošteni posjednik, ali ne ako je nasljednik to znao ili morao znati.

13. Sukladno čl. 18. st. 3. ZV posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada.

14. Sukladno čl. 18. st. 5. ZV posjed se smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno.

15. Uvidom u povijesni izvadak iz zemljišne knjige (listovi 5-6 spisa) sud je utvrdio da su kao vlasnici predmetne nekretnine dana 25. kolovoza 2022. upisani 1. tuženica u ¼ dijela i 2. tuženik u ¾ dijela, oboje temeljem rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj O-4332/22-9 od 20. lipnja 2022., a kao nasljednici iza upisanog ostavitelja KB, [adresa].

16. Uvidom u povijest promjena na katastarskim česticama (list 7-8 spisa) sud je utvrdio da su čk.br. 420/2 sa 640 m2, čkbr. [katastarska čestica] sa 11 m2, čk.br. 422/4 sa 14.498 m2 (identična sa čk.br. 422/2 b) i čk.br. 433 sa 770 m2, sve k. o. [katastarska općina], upisane u posjedovnom listu broj 330 na ĆB, [adresa] (ovdje tužitelj), da su navedene čestice u najstarijim katastarskim knjigama koje datiraju od 1970. godine upisane u posjedovnom listu broj 604 na Punek Slavu, ud. Ć, [adresa], da su 1988. prešle u posjedovni list broj 330 upisano na MB, ud. Ć, [adresa], te da su se tako vodile do 2003. kada po ostavini pod brojem Z-433/03 sa ŽB, ud. Ć, [adresa] prelazi cijeli posjedovni list broj 330 na ŽB ĆB, [adresa] (ovdje tužitelj), uz napomenu da se površina predmetnih nekretnina nije mijenjala od najstarijih upisa do danas.

17. Uvidom u izvod iz matične knjige rođenih (list 9 spisa) sud je utvrdio da je ĐB rođen 1903. u [adresa] od roditelja IB.

18. Uvidom u rješenje Kotarskog suda u Novom Marofu broj R-143/1954-7 od 17. veljače 1955. (listovi 10-12 spisa) sud je utvrdio da je istim uređena međa između čk.br. 422/2/b upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu predlagatelja ĐB iz [adresa] te čk.br. 422/2/a upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu protustranke GB, a tako da prolazi točkama označenima u skici mjernika TB koji je sastavni dio navedenog rješenja, a iz kojeg je razvidno da je otac tužitelja u istom naznačen kao vlasnik čkbr. [katastarska čestica]/b upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

19. Sud je 28. svibnja 2025. održao očevid uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka – geodeta AB, a koji je na licu mjesta identificirao predmetne nekretnine kako bi strankama i svjedocima bilo nesporno koje su nekretnine predmetom ovog postupka, te na koje nekretnine se odnose pitanja suda i punomoćnika, te je u nalazu i skici od 9. srpnja 2025. iskazao predmetne nekretnine. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz vještaka od 9. srpnja 2025., a obzirom da je izrađen temeljem podataka prikupljenih neposredno na sudskom očevidu održanom dana 28. svibnja 2025., a sudu jasno prikazuje nekretnine koje su predmetom ovog postupka, dok stranke u odnosu na isti nisu imale prigovora.

20. U svojem iskazu tužitelj u bitnome navodi da je predmetne nekretnine stekao nasljeđivanjem iza pok. oca ĐB koji je preminuo 1973., a koji je te nekretnine stekao nasljeđivanjem iza svog oca OB, koji je preminuo 1950. , da je njegov otac ĐB rođen u kući na predmetnoj nekretnini 1903., te je živio od svog rođenja u toj kući, da je tužitelj rođen u drvenoj kući koja se nalazi na jednoj od predmetnih čestica, da je čitavo vrijeme u posjedu nekretnina, da se sve navedeno odnosi na sve predmetne nekretnine, da su tužitelj, njegov otac ĐB, te njegov djed OB uživali sve predmetne nekretnine, konkretno da su održavali vinograd, površinu s orasima, krčili šumu, da nitko od tuženika nije tužitelju, ni njegovom ocu i djedu, prigovarao što uživaju njihove nekretnine, nitko od tuženika nije nikad dolazio na predmetne nekretnine, nitko od tuženika nije održavao predmetne nekretnine, niti su pokretali kakve postupke protiv njih, da mu osobe KB, FB, CB, E, EB i EBGC nisu poznati, nitko od njih se vezano uz predmetne nekretnine nije pojavio, da je saznao da nije upisan kao vlasnik predmetnih nekretnina cca 2017. kada je Elektri dopustio da postave stup na čestici na kojoj se nalazi kuća, a kada su radnici Elektre došli na iskolčenje da su mu rekli da nije upisan kao vlasnik te nekretnine,a nakon čega je pokrenuo postupak jer se htio upisati 1/1 na predmetne nekretnine, da je njegov otac 1954. ili 1955. vodio postupak uređenja međe u odnosu na nekretninu na kojoj se nalazi šuma, da nitko nije tražio od njega da plaća najam i zakup za predmetne nekretnine, da je plaćao porez na šumu, a da je to išlo preko katastra gdje je bio upisan ĐB, a ne preko gruntovnice gdje je bio upisan KB, da je njegov otac od svog rođenja koristio predmetne nekretnine, a djed valjda kada je doselio i oženio se s PB, da je znao da su do II. Svjetskog rata na području [adresa] živjeli L, ali da nije znao da su bili vlasnici, a da nakon II. Svjetskog rata u [adresa] Ž više nije bilo, da je sagradio kuću u kojom je održano ročište tijekom očevida, ali da ta čestica nije predmetom spora, a da kuću nije gradio na čestici gdje se nalazi drvena kuća, a koja je predmetom ovog spora, jer ne bi imao gdje spavati, da nije provjeravao vlasništvo predmetnih nekretnina kada je gradio novu kuću jer mu to nije trebalo, kao i da nije koristio poticaje za pašnjak, vinograd i šumu, te da nije nikad prodavao drva iz predmetne šume.

21. U svojem iskazu 1. tuženica u bitnome navodi da se KB, njezin svekar, rodio u Podrutama 1899., školovao u Zagrebu, te studirao medicinu u Grazu, da je u [adresa] nakon njegovog odlaska ostala njegova majka koja je otišla iz [adresa] kada je počela hajka na Đ, da je cijela obitelj bila žrtva fašizma, da je KB jedini preživio, da su joj KB i CB znali govoriti da KB potječe iz [adresa] gdje su imali 4 kuće, da su znali piti rakiju iz [adresa], da se udala za CB, Gustavovog sina 1967., da su nakon toga odselili u Venezuelu, da su njezin sin EBGC i ona dolazili u pravilu jednom godišnje tijekom ljetnih praznika, a ponekad i za Božić, a njezin suprug CB je nekad i bez njih dolazio, no kada su bili u Hrvatskoj nisu odlazili u [adresa], da ona i EBGC nisu nikad bili u [adresa], da ne zna je li CB bio ikad u [adresa], ne zna je li CB nekome plaćao održavanje predmetnih nekretnina, da joj CB nije nikad govorio u kakvom su stanju te nekretnine, da nije naplaćivao za njih najam, da ona i EBGC nisu nikome plaćali održavanje tih nekretnina, da ne zna je li FB, njezina svekrva, plaćala održavanje predmetnih nekretnina, da zna da je plaćala nekakav porez, ali ne zna točno na što, za neke kuće i stanove koji su im bili oduzeti, da ne zna tko je bio u posjedu predmetnih nekretnina, niti jesu li i one bile oduzete obitelji FB, da nije nikad o predmetnim nekretninama razgovarala s KB, no da je on znao govoriti da dolazi iz [adresa] gdje ima 4 kuće, da je za predmetne nekretnine saznala kada je dobila rješenje o povratu imovine, da je to bilo prije možda cca 10 godina, ali da se ne sjeća, da nije nikad čula od članova obitelj KB da bi netko osporavao obitelji ĐB što uživaju predmetne nekretnine, da ne zna je li itko od obitelji KB odlazio na predmetne nekretnine, no napominje da su svi članovi obitelji KB već poumirali, da je FB preminula 1996., a da je CB preminuo 2008., da su obitelji CB za vrijeme komunizma oduzete nekretnine u Hrvatskoj, da su FB i CB pokrenuli postupak povrata imovine nacionalizirane za vrijeme komunizma, a radilo se o više nekretnina po cijeloj Hrvatskoj, radilo se o kućama, no ne zna je li se radilo o šumama, vinogradima, voćnjacima, niti je li se radilo o nekretninama u [adresa], da su neke nekretnine bile vraćene prije, a neke nakon smrti FB, a da su nekretnine u [adresa] bile vraćene nakon smrti CB, ali ne zna da li su time bile obuhvaćene predmetne nekretnine, kao i da nije posumnjala da bi netko koristio nekretnine u njihovom vlasništvu, te da ne vjeruje da bi netko bez njezinog znanja i dopuštenja koristio njihove nekretnine.

22. Svjedok UB u svojem iskazu u bitnome navodi da je tužitelj u posjedu predmetnih nekretnina od kad je živ, da je u posjedu predmetnih nekretnina bio i njegov pok. otac ĐB i njegov djed po ocu, čije ime ne zna, da su u drvenoj kući na čk.br. 433 živjeli djed tužitelja, njegovi roditelji i tužitelj kad se rodio, da on (svjedok) u [adresa] živi od svojeg rođenja, da je od 1970. radio u inozemstvu, ali je cijelo vrijeme dolazio ovdje na dopust, da ne zna kad su preminuli roditelji tužitelja, da je nakon smrti ĐB tužitelj zajedno sa svojom majkom uživao predmetne nekretnine, da dosad nitko nije tužitelju osporavao posjed predmetnih nekretnina, niti je koliko zna tužiteljevim roditeljima netko osporavao posjed, da su mu nepoznate osobe KB, FB, CB, EB, E i DB, te koliko mu je poznato navedene osobe nisu dolazile na predmetne nekretnine, te mu tužitelj i njegova obitelj nikad nije spominjala obitelj DB, da predmetne nekretnine održava isključivo tužitelj, kao i da nije čuo da je obitelj DB vlasnik nekretnina na području [adresa] i [adresa].

23. Svjedok ZB u svojem iskazu u bitnome navodi da su predmetne nekretnine u posjedu tužitelja, dakle da ih on kosi i održava i to od svojeg rođenja, da je prije njega u posjedu predmetnih nekretnina bio njegov otac ĐB, da ne zna tko je bio u posjedu predmetnih nekretnina prije ĐB, da ne zna kad su preminuli roditelji tužitelja, da koliko mu je poznato tužitelju i njegovim roditeljima nitko nije osporavao posjed predmetnih nekretnina, da se nitko nije dolazio raspitivati za predmetne nekretnine, niti su pokretani kakvi postupci, da su mu osobe KB, FB, CB, E, EB i DB nepoznati, da nema saznanja da isti dolazili i održavali predmetne nekretnine, da su u drvenoj kući na čk.br. 433 živjeli roditelji tužitelja i tužitelj osobno, da mu nije poznato da bi na području [adresa] i [adresa] obitelj DB imala kakve nekretnine, kao i da je ogradu na čk.br. 433 postavio tužitelj, te da isti kosi navedenu česticu.

24. Svjedok ŠB u svojem iskazu u bitnome navodi da je u posjedu predmetnih nekretnina, odnosno da predmete nekretnine održava, kosi i uživa tužitelj, da je prije tužitelja predmetne nekretnine uživao ĐB, da nema saznanja tko je prije ĐB uživao predmetne nekretnine, da ne zna kad su preminuli roditelji tužitelja, da koliko mu je poznato nitko nije tužitelju i njegovim roditeljima osporavao posjed predmetnih nekretnina, da se nitko nije raspitivao za te nekretnine, da nitko drugi nije održavao predmetne nekretnine, te koliko mu je poznato da nisu bili pokretani nikakvi postupci uz predmetne nekretnine, da mu nisu poznate osobe KB, FB, E, CB, EB i DB, te koliko mu je poznato nisu dolazili na predmetne nekretnine, da mu je poznato da je u drvenoj kući na čk.br. 433 rođen 1903. otac tužitelja, a to mi je poznato jer mi je to pričao moj otac, a ja već 60 godina svakodnevno prolazim uz česticu čk.br. 433, da je ogradu na čk.br. 433 postavio tužitelj, te da tužite lj i kosi navedenu česticu, da je tužitelj obrađivao vinograd na čk.br. 420/2, odnosno tamo gdje se danas nalazi vinograd zarašten u šumu, da mu nije poznato, ni iz priča njegovog oca, da bi obitelj DB imala kakve nekretnine u [adresa] ili na području Kamene Gorice.

25. Svjedok VB u svojem iskazu u bitnome navodi da je u posjedu predmetnih nekretnina, dakle da ih obrađuje, kosi i održava, tužitelj, pri čemu navodi da on na ovom području živim od 1982., te da je već tada tužitelj uživao predmetne nekretnine, da su prije tužitelja predmetne nekretnine uživali njegovi roditelji, pri čemu napominje da oca tužitelja nije znao, ali je znao njegovu majku MB, da koliko mu je poznato nitko nije osporavao tužitelju i njegovim roditeljima posjed predmetne nekretnine, nitko se nije dolazio raspitivati za predmetne nekretnine, te koliko zna nitko vezano uz predmetne nekretnine nije vodio sporove s tužiteljem , da mu KB, FB, E, CB, EB, DB nisu poznati te koliko zna isti nisu održavali predmetne nekretnine, već predmetne nekretnine isključivo održava tužitelj, da je koliko mu je poznato tužitelj rođen u kući na čk.br. 433, te navedenu česticu kosi tužitelj te je isti postavio ogradu na navedenoj čestici, kao i da mu nije poznato da bi obitelj DB imala kakve nekretnine na području [adresa] i [adresa].

26. Valja napomenuti da sud u cijelosti prihvaća iskaze saslušanog tužitelja i svjedoka ŠB, UB ŠB, VB i ZB, a s obzirom da tužitelj i saslušani svjedoci u bitnome iskazuju sadržajno podudarno navodeći da su tužitelj, njegovi roditelji ĐB i MB, te djed OB bili u dugogodišnjem posjedu predmetnih nekretnina, da su iste uživali i održavali, da im nitko nije osporavao posjed istih, niti pokretao kakve postupke protiv njih, dok im članovi obitelji DB nisu poznati, niti su ih viđali na predmetnim nekretninama, pri čemu njihovi iskazi nisu proturječni dokumentaciji dostavljenoj u spis, niti su tuženici kakvim dokazom doveli u sumnju njihovu vjerodostojnost. S druge strane, 2. tužena u bitnome nema konkretnih saznanja o posjedovanju predmetnih nekretnina, odnosno, nema konkretnih saznanja o tome je li tko iz obitelji DB posjedovao predmetne nekretnine, na koji način je uživao ili održavao predmetne nekretnine, je li itko iz obitelji DB obilazio predmetne nekretnine, je li se u odnosu na predmetne nekretnine vodio postupak povrata nacionalizirane imovine ili kakav drugi postupak, niti je li itko iz obitelji DB osporavao posjed predmetnih nekretnina članovima obitelji OB, dok konkretno navodi da ona i 2. tuženik nikad nisu bili na predmetnim nekretninama, niti su ikome plaćali održavanje predmetnih nekretnina, dok njezin pokojni suprug CB nije naplaćivao najam predmetnih nekretnina.

27. Imajući u vidu gore izneseno, sud je utvrdio da je tužitelj u samostalnom posjedu predmetnih nekretnina od smrti svojih roditelja (otac ĐB preminuo1970-ih, majka ĆBG preminula 2003.), a koji su posjed stekli od djeda tužitelja pok. OB, dok zaključak o poštenosti posjeda tužitelja i njegovih prednika sud temelji na čl. 160. st. 3. ZV i čl. 18. st. 5. ZV, te na činjenici da tužitelju i njegovim prednicima nitko nije osporavao posjed predmetnih nekretnina, niti pokretao kakve postupke vezano uz predmetne nekretnine. U odnosu na poštenje pok. oca tužitelja ĐB valja ukazati na činjenicu da je u rješenju Kotarskog suda u Novom Marofu broj R-143/1954-7 od 17. veljače 1955. (listovi 10-12 spisa) naznačen kao vlasnik čk.br. 422/2/b upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], odnosno da iz u spis dostavljene dokumentacije ne proizlazi da je znao ili imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed predmetnih nekretnina, dok u odnosu na navode tužitelja da je saznao cca 2017. od strane djelatnika Elektre prilikom iskolčenja jedne od predmetnih nekretnina da je kao vlasnik iste u zemljišnoj knjzi upisan KB, valja istaknuti da saznanje da je u zemljišnoj knjizi upisana kao vlasnik neka treća osoba (konkretno KB), a ne posjednik, ne utječe na poštenje posjednika (sudska praksa – rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-725/2022-2 od dana 11. listopada 2022.).

28. Slijedom navedenog, sud je utvrdio da je tužitelj u samostalnom poštenom suposjedu predmetnih nekretnina još od smrti svoga pok. oca ĐB (

preminuo

1970-ih), a samostalnom poštenom posjedu predmetnih nekretnina još od smrti svoje majke ĆBG (preminula 2003.), dakle u razdoblju duljem od 20 godina, pri čemu činjenica što je saznao da bi kao vlasnik predmetnih nekretnina u zemljišnoj knjizi bio upisan pok. KB, a uslijed činjenice da nitko iz obitelji KB nije nikad osporavao posjed, niti pokretao ikakve postupke protiv članova obitelji ĆBG, ne utječe na poštenje tužitelja u posjedovanju predmetnih nekretnina.

29. Polazeći od čl. 18. st. 5. ZV i čl. 11. st. 2. ZV, kao i od iskaza tužitelja i saslušanih svjedoka iz kojih proizlazi da članovima obitelji ĆBG nitko nikad nije osporavao posjed ni jedne predmetne nekretnine, a koje su tužitelj i njegovi pravni prednici uživali kao vlasnici, pri čemu tuženici nisu ničime osporili samostalnost i poštenost tužiteljevog posjeda predmetnih nekretnina, sud je ocijenio da je tužitelj predmetne nekretnine imao u samostalnom i poštenom posjedu tijekom barem 20 godina, te je temeljem čl. 159. st. 3. ZV odlučio kao u točki I. izreke ove presude.

30. Odluku o troškovima parničnog postupka sud temelji na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP sukladno kojoj stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna je protivnoj stranci i njezinu umješaču naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka.

31. Sud je potrebnim za vođenje parničnog postupka tužitelju priznao trošak sastava tužbe u iznosu od 200,00 eur po tbr. 7. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23; dalje: Tarifa), trošak sastava podnesaka od 2. siječnja 2025. i 21. srpnja 2025. u iznosu od 200,00 eur za svaki podnesak po tbr. 8. toč. 1. Tarife, trošak zastupanja na ročištima održanima dana 12. veljače 2025., 28. svibnja 2025. i 27. studenog 2025. u iznosu od 200,00 eur za svako ročište po tbr. 9. toč. 1. Tarife, a koje iznose valja uvećati za pripadajući porez na dodanu vrijednost u iznosu od 300,00 eur, za trošak vještačenja u iznosu od 674,48 eur, te za trošak pristojbe na tužbu u iznosu od 73,23 eur, a što ukupno predstavlja priznati trošak od 2.247,71 eur.

32. Sud tužitelju kao potreban nije priznao trošak sastava podneska od 20. veljače 2025., a s obzirom da isti nije bio potreban za vođenje ovog parničnog postupka u smislu čl. 155. st. 2. ZPP, to iz razloga što je sadržaj istog tužitelj mogao iznijeti na ročištima u odnosu na koja mu je priznat trošak zastupanja po punomoćnicima.

33. Odluka o zateznim kamatama na troškove parničnog postupka temelji se na čl. 30. st. 2. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17.) sukladno kojem će sud ako plaćanje zatezne kamate na troškove postupka nije određeno već u ovršnoj ispravi, na prijedlog ovrhovoditelja, u rješenju o ovrsi odrediti naplatu tih kamata po propisanoj stopi od dana donošenja odluke odnosno sklapanja nagodbe do naplate, slijedom čega je valjalo naložiti tuženiku da tužitelju isplati zatezne kamate na troškove ovog parničnog postupka od dana donošenja ove presude do isplate.

34. Iz iznesenih razloga valjalo je odlučiti kao u izreci ove presude.

U Varaždinu, 18. prosinca 2025.

Sutkinja

Tamara Turek

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke nezadovoljna stranka može u roku od 15 dana od dana dostave iste izjaviti žalbu. Žalba se podnosi ovome sudu, u tri primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dostaviti:

1/ Tužitelj, po punomoćnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Franjo Šebijan i

EBG iz Varaždina

2/ Tuženici, po punomoćniku Tomislavu Dumenčiću, odvjetniku iz Zagreba