REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: PR-647/2023-34

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu tog suda Dariu Partlu, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ČT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Ozrenu Pučaru, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika HP - Hrvatska pošta d.d., Zagreb, Jurišićeva ulica 13, OIB: 87311810356, zastupanog po punomoćniku Igoru Mucalu, odvjetniku u Zagrebu, radi utvrđenja nedopuštenosti otkaza, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 4. studenog 2025. u prisutnosti tužitelja i punomoćnika tužitelja Ozrena Pučara, odvjetnika, i punomoćnice tuženika Iskre Bubaš, odvjetnice, 18. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja ČT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koji glasi:

"I. Utvrđuje se da je odluka o otkazu s ponudom izmijenjenog ugovora od 20.03.2023. broj: HP-02-004934/23 nedopuštena te da radni odnos tužitelja kod tuženika nije prestao pa se nalaže tuženiku vratiti tužitelja na radno mjesto administrativni suradnik u Organizacijskoj jedinici Divizija pošta, Sektor sortiranja, Služba sortiranja Zagreb ili na radno mjesto suradnik za poštu, u roku od petnaest dana.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove ovog parničnog postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od petnaest dana."

II. Nalaže se tužitelju ČT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknaditi tuženiku HP - Hrvatska pošta d.d., Zagreb, Jurišićeva ulica 13, OIB: 87311810356 trošak parničnog postupka u iznosu od 500,00 eur, sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 18. prosinca 2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi da je odlukom o otkazu s ponudom izmijenjenog ugovora od 20.03.2023. broj: HP-02- 004934/23 tuženik otkazao tužitelju ugovor o radu sklopljen dana 17.05.2022., temeljem kojeg je tužitelj obavljao poslove radnog mjesta „administrativni suradnik“ u organizacijskoj jedinici Divizija pošta, Sektor sortiranja, Služba sortiranja Zagreb, na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Tužitelj je navedenu odluku o otkazu zaprimio 21.03.2023., a nalazio se u neprekinutom radnom odnosu kod tuženika od 1993. g., tijekom kojeg razdoblja je sklapao više ugovora o radu i aneksa ugovora o radu. Zadnji ugovor o radu temeljem kojeg je tužitelj radio na radnom mjestu „administrativni suradnik“ sklopljen je 07.08.2019. (broj: HP-02/2-12/19), dok se u odluci o otkazu navodi ugovor od 17.05.2022. Međutim, 17.05.2022. sklopljen je aneks ugovora o radu (broj aneksa HP- 02/2-011620/22).

2. Tuženik je prije donošenja odluke o otkazu dostavio istu na savjetovanje radničkom vijeću koje se u svom očitovanju protivilo namjeravanoj odluci o otkazu, obzirom da je nezakonita. U svom očitovanju radničko vijeće je navelo da tuženik nije pravodobno i potpuno dostavio sve podatke nužne za sagledavanje zakonitosti odluke o otkazu, da su dostavljeni podaci bili nepotpuni i paušalni, bez dostave dokaza koji potvrđuju navode namjeravane odluke o otkazu. Također se navodi da nije prestala potreba za obavljanjem poslova koje je obavljao tužitelj na radnom mjestu administrativni suradnik, da je navođenje reorganizacije poslova kao razlog donošenja odluke o otkazu neosnovano, jer se radi samo o formalnom ukidanju naziva radnog mjesta, ali ne i poslova tog radnog mjesta te da se ponuđenim ugovorom tužitelj degradira, jer mu se smanjuje plaća i nudi mu se niže radno mjesto te da ponuđeno radno mjesto nije u skladu s dosadašnjim iskustvom, znanjem i stručnom spremom tužitelja. Radničko vijeće još smatra da je tužitelj odlukom o otkazu stavljen u neravnopravan položaj u odnosu na druge radnike, jer je tuženik imao mogućnost ponuditi tužitelju novi ugovor za radno mjesto koje odgovara njegovom zaključenom ugovoru o radu, kao što je to ponudio ostalim radnicima.

3. Radničko vijeće ističe i da je tuženik nezakonito proveo postupak kolektivnog viška radnika, osobito u dijelu savjetovanja s Glavnim radničkim vijećem, kriterija za utvrđivanje kolektivnog viška radnika te primjeni tih kriterija.

4. Tužitelj nije prihvatio ponuđeni izmijenjeni ugovor o radu i protiv odluke o otkazu je unutar zakonom predviđenog roka, 03.04.2023. godine, podnio tuženiku zahtjev za zaštitu prava iz radnog odnosa te je zatražio ukidanje odluke o otkazu. Tuženik je zahtjev zaprimio 05.04.2023. te nije u roku od 15 dana udovoljio istom, niti se o istom očitovao.

5. Slijedom navedenog, tužitelj je podnio predmetnu tužbu te istom pobija tuženikovu nezakonitu i neosnovanu odluku o otkazu iz slijedećih razloga: odluka o otkazu je donesena temeljem ništetnih odluka tuženika koje su donesene protivno odredbama Zakona o radu koje uređuju obvezu savjetovanja s radničkim vijećem. Čl. 150. Zakona o radu propisano je da se prije donošenja odluke važne za položaj radnika poslodavac mora o namjeravanoj odluci savjetovati s radničkim vijećem te mora radničkom vijeću dostaviti podatke važne za donošenje odluke i sagledavanje njezina utjecaja na položaj radnika. U odluci o otkazu se navodi da je ista donesena temeljem Pravilnika o unutrašnjem ustroju i sistematizaciji radnih mjesta u HP-Hrvatskoj pošti d.d. i Pravilnika o plaćama donesenim 24.11.2022. te Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutrašnjem ustrojstvu i sistematizaciji radnih mjesta u HP- Hrvatskoj pošti d.d. i Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o plaćama donesenim 08.12.2022. Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutrašnjem ustrojstvu i sistematizaciji radnih mjesta u HP-Hrvatskoj pošti d.d. od 08.12.2022. i Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o plaćama od 08.12.2022. predstavljaju važne odluke u smislu čl. 150. st. 3. Zakona o radu, jer se isti odnose na promjenu u organizaciji i načinu rada kod tuženika te se prije donošenja tih Pravilnika tuženik trebao savjetovati s radničkim vijećem, sukladno odredbama Zakona o radu, što nije učinio. Zbog toga su ti Pravilnici doneseni 08.12.2022. ništetni. Obzirom da se odluka o otkazu temelji na Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutrašnjem ustrojstvu i sistematizaciji radnih mjesta u HP-Hrvatskoj pošti d.d. od 08.12.2022. i Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o plaćama od 08.12.2022. koje odluke su ništetne, proizlazi i da je odluka o otkazu nezakonita, jer je donesena na temelju ništetnih odluka/Pravilnika tuženika.

6. Nadalje, nije točno da je kod tuženika prestala potreba za radom na poslovima radnog mjesta „administrativni suradnik“, na kojem je radio tužitelj. U odluci o otkazu je navedeno da je Uprava tuženika na sjednici 24.11.2022. donijela Pravilnik o unutrašnjem ustroju i sistematizaciji radnih mjesta i Pravilnik o plaćama, a 08.12.2022. i Pravilnike o izmjenama i dopunama tih Pravilnika te da je time izvršena promjena unutrašnjeg ustroja i sistematizacije radnih mjesta, da su promijenjeni organizacijski dijelovi Društva, djelokrug rada organizacijskih dijelova, upravljanje i rukovođenje u Društvu, da su ukinute pojedine organizacijske jedinice, kao i radna mjesta unutar tih organizacijskih dijelova. Navodi se da je u organizacijskoj jedinici Divizija pošta prestala potreba za obavljanjem poslova radnog mjesta „administrativni suradnik“ na kojem je radio tužitelj i da se to radno mjesto ukida, a tužitelju je ponuđeno sklapanje ugovora o radu za radno mjesto „operater za poštanske procese“ u organizacijskoj jedinici Divizija pošta, Sektor sortiranja, Služba sortiranja Zagreb, Odjel velikih korisnika Zagreb na području Grada Zagreba i Zagrebačke Županije i Krapinsko- zagorske županije. Nije točno da je donošenjem novog Pravilnika o unutrašnjem ustroju i sistematizaciji radnih mjesta kod tuženika prestala potreba za obavljanjem poslova koje je obavljao tužitelj. Tuženik je novim Pravilnikom samo izmijenio naziv radnog mjesta „administrativni suradnik“, međutim isti poslovi se po novom Pravilniku obavljaju na radnom mjestu „suradnik za poštu“. Radno mjesto „suradnik za poštu“ obuhvaća sve poslove koje je obuhvaćalo i ukinuto radno mjesto „administrativni suradnik“. Tuženik je samo dodatno razradio opis poslova koji su bili obuhvaćeni i ukinutim radnim mjestom, a zapravo se radi o istim poslovima. Novo radno mjesto „suradnik za poštu“ zahtjeva istu stručnu spremu i iste uvjete kao i ukinuto radno mjesto „administrativni suradnik“. To potvrđuje i sam tuženik u obrazloženju odluke o otkazu, gdje navodi da će se poslovi koji su obavljani na radnom mjestu administrativni suradnik obavljati u okviru novoosnovanog radnog mjesta – „suradnik za poštu“.

7. Nakon donošenja novog Pravilnika, tužitelju je otkazan ugovor o radu i ponuđeno mu je radno mjesto „operatera za poštanske procese“, na kojem se obavljaju poslovi koji se potpuno razlikuju od poslova koje je obavljao na mjestu „administrativni suradnik“, umjesto da mu je ponuđen ugovor za radno mjesto „suradnik za poštu“ na kojem se i dalje obavljaju isti poslovi koje je do sada radio kao administrativni suradnik“ i za koje su predviđeni isti uvjeti kao i na mjestu „administrativni suradnik“. Istovremeno su drugim radnicima ponuđeni ugovori za novo radno mjesto „suradnik za poštu“ i to radnicima koji nisu ranije obavljali te poslove koje bi sada trebali obavljati na novom radnom mjestu. Na ovaj način radnik je bez ikakve osnove degradiran, jer mu je ponuđeno radno mjesto za koje je predviđena bitno manja plaća od postojeće i koje se obavlja na raznim lokacijama u Gradu Zagrebu i dvije županije, umjesto da je nastavio raditi iste poslove koje je i do sada radio na radnom mjestu „suradnik za poštu“, za koje ispunjava sve uvjete i ima višegodišnje iskustvo, tražene vještine i stručnu spremu.

8. Usporedbom opisa poslova starog radnog mjesta „administrativni suradnik“ i novog radnog mjesta „suradnik za poštu“, vidljivo je da se radi o više-manje istim poslovima.

9. Rješenjem HZMO od 2002.g. utvrđeno je da kod tužitelja postoji neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, prema kojem postoji opasnost od nastanka invalidnosti ako radi u slijedećim uvjetima rada: rad na visini, noćni rad/rad u smjenama i rad sa strankama te svugdje gdje bi mogao ugroziti svoj ili tuđi život. Tu činjenicu tuženik uopće ne navodi u odluci o otkazu, ali se u ponuđenom novom ugovoru o radu navodi da će radnik/tužitelj obavljati poslove novog radnog mjesta „operater za poštanske procese“ uz isključenje rada na visini noćni rad/rad u smjenama i sa strankama te svugdje gdje bi mogao ugroziti svoj ili tuđi život. Uz ovakvo isključenje, radnik praktički ne može obavljati poslove ovog radog mjesta, jer se prije svega rad obavlja sa strankama i u smjenama. Iz svega navedenog proizlazi da potreba za obavljanjem poslova koje je obavljao tužitelj nije prestala, jer se ti poslovi i dalje obavljaju na radnom mjestu „suradnik za poštu“, koje je ponuđeno drugim radnicima pa je stoga i odluka o otkazu nezakonita.

10. Tuženik nije obrazložio odluku o otkazu i nije obrazložio razloge otkaza, što je suprotno odredbi čl. 120. st. 2. Zakona o radu. U obrazloženju otkaza poslodavac mora navesti sve bitne činjenice na temelju kojih je utvrdio razloge za otkaz tj. mora navesti sve one konkretne činjenice koje bi upravo s obzirom na tužitelja i s obzirom na vrijeme kad se otkaz daje opravdavale upravo takvu odluku. Obrazloženje otkaza vrlo je važno sa aspekta radnika jer radnik samo na taj način može valjano pobijati opravdanost otkaza i tvrditi da poslodavac nije imao opravdane razloge za otkaz. U konkretnom slučaju obrazloženje odluke o otkazu je nejasno i bez navođenja konkretnih bitnih činjenica i okolnosti koje su bile relevantne za donošenje takve odluke. Takvo obrazloženje treba tumačiti u korist radnika. U odluci o otkazu se navodi da je prestala potreba za obavljanjem poslova koje je obavljao tužitelj, a istovremeno se navodi da se ti poslovi i dalje obavljaju na novom radnom mjestu. Takvo obrazloženje je kontradiktorno i ne objašnjava zašto tužitelj ne može obavljati poslove koje je do sada obavljao, a koji se sada obavljaju u sklopu novog radnog mjesta „suradnik za poštu“ za koje tužitelj ispunjava sve uvjete. Tuženik nije obrazložio razloge zbog kojih je odlučio otkazati ugovor o radu tužitelju i ponuditi mu radno mjesto na potpuno drugim poslovima od dosadašnjih, koje je manje plaćeno i koje se nalazi na drugoj lokaciji, dok je istovremeno drugim radnicima čije je radno mjesto također ukinuto, ponudio i zaposlio ih na novom radnom mjestu koje je po opisu poslova odgovara ranijem radnom mjestu na kojem je radio tužitelj. Tužitelj u odluci o otkazu nije naveo kriterije prema kojima je nakon ukidanja radnih mjesta (odnosno preimenovanja radnih mjesta) vršio odabir pojedinih radnika koji su obavljali administrativne poslove u istoj službi sortiranja Zagreb kao i tužitelj (takvih radnika je uz tužitelja bilo još 15 u službi sortiranja Zagreb), za nova radna mjesta, odnosno prema kojim kriterijima su radnici raspoređivani na nova radna mjesta. Tuženik je morao prema određenim kriterijima provesti ocjenu svih radnika koji su obavljali administrativne poslove u istom sektoru sortiranja kao i tužitelj i nakon toga odlučiti o radnom mjestu koje će se ponuditi pojedinom radniku uz otkaz ugovor o radu, a sve to treba biti navedeno u obrazloženju odluke o otkazu. Pravo je poslodavca da organizira rad na način na koji to želi pa i ukidanjem pojedinih radnih mjesta, ali u ovom konkretnom slučaju se očito radi o pokušaju da se kroz promjenu naziva radnih mjesta pokuša opravdati nezakonita odluka o otkazu, jer se kod tuženika i dalje obavljaju isti poslovi radnog mjesta na kojem je radio tužitelj, samo pod drugim nazivom, pri čemu se pojedini radnici nezakonito stavljaju u bolji položaj, a drugi kao što je tužitelj degradiraju, premještajem na niže i lošije plaćeno mjesto.

11. Tuženik je prilikom donošenja odluke o otkazu postupio i suprotno odredbi čl. 115. st. 2. Zakona o radu, kojom je propisano da poslodavac pri odlučivanju o poslovno uvjetovanom otkazu, mora voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika. Tužitelj se nalazi u radnom odnosu kod tuženika neprekidno od 1993.g., stariji je od 50 godina i ima obvezu uzdržavanja djeteta. Tuženik nije vodio računa o tim kriterijima niti se u obrazloženju odluke o otkazu navodi je li i na koji način tuženik postupao po toj odredbi Zakona. Tuženik zapošljava više od 20 radnika pa je prilikom donošenja odluke o otkazu trebao primijeniti spomenutu odredbu Zakona, što nije učinio.

12. Nezakonitost odluke o otkazu proizlazi i iz nezakonito provedenog postupka kolektivnog viška radnika osobito čl. 127. st. 1., 3. i 4., na što je upozoreno u očitovanju radničkog vijeća o namjeravanoj odluci o otkazu tužitelju, kojoj se isto protivilo. Tuženik nije pravodobno i na način propisan čl. 127. Zakona o radu proveo savjetovanje s radničkim vijećem radi postizanja sporazuma u svrhu otklanjanja ili smanjenja potrebe za prestankom rada radnika, jer nije u postupku savjetovanja prije donošenja Pravilnika Glavnom radničkom vijeću dostavio podatke važne za donošenje odluke i sagledavanje njezina utjecaja na radnike. Dostavljeni podaci su bili nepotpuni, te je Glavnom radničkom vijeću onemogućeno davanje primjedbi i prijedloga kako bi rezultati rasprave stvarno mogli utjecati na donošenje odluke. Zahtjevu Glavnog radničkog vijeća za održavanjem sastanka radi dodatnih odgovora i obrazloženja, nisu se odazvali svi traženi predstavnici tuženika te je izostalo dodatno pojašnjenje, a prisutni predstavnici tuženika nisu pružili dodatna pojašnjenja i odgovore na postavljena pitanja.

13. Slijedom svega navedenog, tužitelj predlaže da sud donese presudu kojom će utvrditi da je predmetna odluka o otkazu s ponudom izmijenjenog ugovora o radu tužitelju nedopuštena, da radni odnos tužitelja kod tuženika nije prestao i kojom će naložiti tuženiku da tužitelja vrati na rad, na poslove koji odgovaraju njegovom znanju, stručnoj spremi i radnom iskustvu.

14. U odgovoru na tužbu i tijekom postupka tuženik navodi da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu kao neosnovanima u cijelosti. Uprava tuženika na sjednici od 24.11.2022. donijela novi Pravilnik o sistematizaciji i Novi Pravilnik o plaćama. Novim Pravilnikom o sistematizaciji izvršena je promjena unutrašnjeg ustroja i sistematizacije radnih mjesta, promijenjeni su organizacijski dijelovi tuženikovog društva, ukinute su pojedine organizacijske jedinice kao i radna mjesta unutar tih organizacijskih jedinica. Prije donošenja Novog Pravilnika o sistematizaciji i Novog Pravilnika o plaćama, tuženik je u cijelosti postupio sukladno članku 150. Zakona o radu (NN 93/14 – 64/23) („ZOR“), odnosno udovoljio je obvezi savjetovanja s radničkim vijećem. Pojašnjava se da je imenovanje i rad radničkog vijeća kod tuženika uređen Sporazumom o organiziranju, imenovanju, sastavu, ovlastima i uvjetima za rad radničkih vijeća organizacijskih jedinica i Glavnog Radničkog vijeća u HP-Hrvatskoj pošti d.d. U tom smislu, tuženik je u svrhu savjetovanja s radničkim vijećem 10.11.2022. dostavio Glavnom radničkom vijeću („GRV“) prijedlog Novog Pravilnika o sistematizaciji i prijedlog Novog Pravilnika o plaćama s pojašnjenjima namjeravanih promjena u organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, odnosno prijedloga bodova za nova radna mjesta. GRV se dopisom od 21.11.2022. očitovao na prijedloge Novog Pravilnika o sistematizaciji i Novog Pravilnika o plaćama na način da se istima protivio. Nadalje, tuženik je dopisom od 25.11.2022. dostavio GRV-u na očitovanje prijedlog izmjena Novog Pravilnika o sistematizaciji i Novog Pravilnika o plaćama radi ispravljanja omaške u Prilogu C i Prilogu 1 u kojima se spominje radno mjesto voditelj Odjela bankarskih usluga i proizvoda osiguranja, koje je ukinuto, a GRV se dopisom od 28.11.2022. suglasilo s navedenom izmjenom. Međutim, činjenica da se GRV usprotivio donošenju Novog Pravilnika o sistematizaciji i Novog Pravilnika o plaćama ne čini navedene pravilnike ništetnima, budući da ZOR za donošenje navedenih pravilnika ne zahtijeva prethodnu suglasnost GRV-a. Time što je tuženik prije njihovog donošenja dostavio GRV-u obrazložene prijedloge Novog Pravilnika o sistematizaciji i Novog Pravilnika o plaćama, tuženik je u cijelosti udovoljio svojoj obvezi savjetovanja iz članka 150. ZOR-a. Stoga je jasno da su suprotno paušalnim i neutemeljenim tvrdnjama u tužbi, Novi Pravilnik o sistematizaciji i Novi Pravilnik o plaćama u cijelosti zakoniti i valjani.

15. Tuženik je u cijelosti postupio u skladu s člankom 127. ZOR-a u vezi kolektivnog viška radnika, te se savjetovao s GRV-om prije donošenja odluka o otkazu, a o provedenom savjetovanju obavijestio je i Hrvatski zavod za zapošljavanje. Tuženik je dopisom od 17.11.2022. dostavio GRV-u obrazloženi prijedlog Odluke o utvrđivanju kriterija za višak radnika. GRV se svojim dopisom od 29.11.2022. očitovao na prijedlog Odluke o utvrđivanju kriterija za višak radnika na način da je iznijelo mišljenje da se kod kriterija obveze uzdržavanja porezna kartica ne može koristiti kao jedini relevantni dokument za utvrđivanje tog kriterija, već da se trebaju uzeti u obzir svi raspoloživi resursi kojima se može dokazati broj članova u obvezi uzdržavanja. Drugim riječima, GRV se nije usprotivio donošenju Odluke o utvrđivanju kriterija za višak radnika, već je iznio svoje mišljenje o načinu dokazivanja samo jednog od kriterija koji se uzimaju u obzir prilikom utvrđivanja viška radnika. Nadalje, tuženik je 18.1.2023. donio Odluku o pokretanju postupka kolektivnog viška, te je tuženik sukladno članku 127. st. 5. ZOR- a dopisom od 8.2.2023. dostavio Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, Regionalnom uredu Zagreb, podatke o provedenom savjetovanju s GRV-om o kolektivnom višku radnika kod tuženika. Ističe se da je tuženik za svakog pojedinog radnika obuhvaćenog kolektivnim viškom radnika dostavio nadležnom radničkom vijeću sve relevantne podatke u vezi namjeravanih odluka o otkazu prije njihovog donošenja, tj. pojedinačno se savjetovao s nadležnim radničkim vijećem u vezi svake pojedine namjeravane odluke o otkazu ugovora o radu radnicima obuhvaćenima kolektivnim viškom radnika. Tako je u odnosu na tužitelja tuženik prije donošenja odluke o otkazu svojim dopisom od 1.3.2023. obavijestio Radničko vijeće GP 1 („RV GP1“) o tome da namjerava tužitelju otkazati ugovor o radu zbog poslovno uvjetovanih razloga, uz istovremenu ponudu tužitelju ugovora o radu za obavljanje radnog mjesta „operater za poštanske procese“ u organizacijskoj jedinici Divizija pošta, Sektor sortiranja, na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije i Krapinsko-zagorske županije. RV GP1 se svojim dopisom od 17.3.2023. usprotivio namjeravanoj odluci o otkazu. Ističe se da ZOR-om nije propisano da je potrebna prethodna suglasnost radničkog vijeća na odluku o otkazu, već je predviđena obveza savjetovanje prije njezinog donošenja, čemu je tuženik u cijelosti udovoljio. Pri tome su u potpunosti neutemeljeni razlozi protivljenja odluci o otkazu koje je iznio FT u svojem dopisu od 17.3.2023. Naime, tužitelj je bio zaposlen na radnom mjestu „administrativni suradnik“ u organizacijskoj jedinici Divizija pošta, Sektor sortiranja, Služba sortiranja Zagreb, Odjel kartiranja Zagreb, temeljem ugovora o radu sklopljenog 7.8.2019., a koji je izmijenjen aneksima od 22.10.2020. i 17.5.2022. Novim Pravilnikom o sistematizaciji prestala je potreba za obavljanjem poslova radnog mjesta „administrativni suradnik“, te je slijedom toga navedeno radno mjesto ukinuto. Time je prestala potreba za radom svih radnika zaposlenih na tom radnom mjestu na razini cijelog tuženikovog društva, pa tako i za radom tužitelja. Stoga tuženik nije ni mogao prilikom donošenja odluke o otkazu primijeniti na tužitelja svoju Odluku o utvrđivanju kriterija za višak radnika, niti kriterije iz članka 115. st. 2. ZOR-a, budući da je zbog ukidanja tog radnog mjesta prestala potreba za radom svih izvršitelja na tom radnom mjestu kod tuženika. Kako je to navedeno u odluci o otkazu, poslovi iz djelokruga radnog mjesta „administrativni suradnik“, i to vođenje evidencije iz djelokruga rada, ispravnog unošenja i ažuriranja baza podataka, prikupljanje podataka za izradu analiza te sudjelovanje u pripremanju i izrađivanju prijedloga internih akata i uputa obavljat će se u okviru novog radnog mjesta „suradnik za poštu“ uvedenog Novim Pravilnikom o sistematizaciji.

16. Ističe se da ukinuto radno mjesto „administrativni suradnik“ i novo radno mjesto „suradnik za poštu“ uopće nisu identična radna mjesta. Naime, radno mjesto „administrativni suradnik“ je prema prethodno važećem Pravilniku o unutrašnjem ustroju i sistematizaciji radnih mjesta HP-Hrvatske pošte od 12.01.2022. („Stari Pravilnik o sistematizaciji“) obuhvaćalo sljedeće poslove: vođenje evidencija o radnicima i drugih evidencija iz djelokruga rada, obavljanje poslova dokumentarne kontrole, analiziranje izvještaja iz djelokruga rada, prikupljanje i obrađivanje podataka potrebnih za rad, rješavanje prigovora korisnika, obavljanje poslova snimanja količina i tokova pošiljaka, obavljanje drugih radnih zadataka koji su u skladu s naravi i vrstom poslova koje obavlja, na zahtjev neposredno nadređenog te odgovaranje za provedbu poslova iz svog djelokruga. Prema Novom Pravilniku o sistematizaciji radno mjesto „suradnik za poštu“ obuhvaća sljedeće poslove: vođenje evidencija iz djelokruga rada, ispravno unošenje i ažuriranje baza podataka, prikupljanje podataka za izradu analiza, sudjelovanje u pripremanju i izrađivanju prijedloga internih akata i uputa iz djelokruga rada, obavljanje drugih radnih zadataka koji su u skladu s naravi i vrstom poslova koje obavlja, na zahtjev neposredno nadređenog odgovaranje za provedbu poslova i radnih zadataka iz svog djelokruga rada. Uz to, u Novom Pravilniku o sistematizaciji za radno mjesto „suradnik za poštu“ propisano je preporučeno radno iskustvo od 1 godine na odgovarajućim poslovima, što nije bio slučaj za radno mjesto „administrativni suradnik“. Dodatno, postoji i razlika u propisanoj plaći budući da je sukladno Pravilniku o plaćama od 14.1.2022. radno mjesto „administrativnog suradnika“ bilo bodovano sa 725 bodova osnovne plaće te je ulazilo u III. platni razred. S druge stane, sukladno Novom Pravilniku o plaćama radno mjesto „suradnik za poštu“ bodovano je u rasponu od 770 - 1.150 bodova osnovne plaće ovisno o kategoriji, i to radno mjesto ulazi u IV. platni razred, što također dokazuje da se radi o sasvim različitim radnim mjestima s različitim platnim razredima. Budući da radna mjesta „administrativni suradnik“ iz Starog Pravilnika o sistematizaciji i „suradnik za poštu“ iz Novog Pravilnika o sistematizaciji nisu identična niti po opisu poslova, niti po potrebnom radnom iskustvu niti po plaći, jasno je da na strani tuženika nije postojala obveza da tužitelju ponudi na sklapanje ugovor o radu za radno mjesto „suradnika za poštu“.

17. Nadalje, obzirom da je tuženik nakon donošenja novog Pravilnika o sistematizaciji otkazao ugovore o radu svim izvršiteljima na radnom mjestu „administrativnog suradnika“ kod tuženika, a ne samo tužitelju, jasno je da tužitelj u navedenom postupku otkazivanja nije bio ni na koji način diskriminiran niti degradiran. Radnicima na ukinutom radnom mjestu „administrativni suradnik“ tuženik je istovremeno s odlukom o otkazu ponudio ugovore o radu za radna mjesta ovisno o potrebi tuženika za izvršiteljima na pojedinim radnim mjestima i organizaciji rada, o čemu tuženik autonomno odlučuje. Tako je tužitelju ponuđeno radno mjesto „operater za poštanske procese“ u Diviziji pošta, Sektor sortiranja, budući da tuženik u tom Sektoru ima potrebu za izvršiteljem na tom radnom mjestu. Napominje se da je organizacija i sistematizacija radnih mjesta autonomno pravo svakog poslodavca da radi ekonomski uspješnijeg poslovanja i sukladno svojim potrebama i mogućnostima reorganizira proces rada tako da ostvaruje što bolje poslovne rezultate i racionalizira poslovanje, pri čemu poslodavac može ukinuti određena radna mjesta, odnosno utvrditi da je za određenim radnicima prestala potreba. Dakle, tuženik je na zakoniti i valjani način donio Novi Pravilnik o sistematizaciji i Novi Pravilnik o plaćama, te odluku o otkazu, prethodno udovoljivši obvezi savjetovanja s radničkim vijećem sukladno odredbama ZOR-a. Autonomno je pravo tuženika da reorganizira proces rada sukladno svojim potrebama i mogućnostima te da u svrhu optimiziranja poslovnih rezultata i racionalizacije poslovanja pojedina radna mjesta ukine. Budući da je radno mjesto „administrativni suradnik“ ukinuto u cijelom tuženikovom društvu, te da je tuženik otkazao ugovore o radu svim izvršiteljima na tom radnom mjestu, a ne samo tužitelju, tužitelj nije ni na koji način diskriminiran niti degradiran u odnosu na druge radnike koji su bili zaposleni na tom ukinutom radnom mjestu. Tuženik je ponudio tužitelju ugovor o radu za radno mjesto „operatera za poštanske procese“ u Diviziji pošta, Sektor sortiranja, jer tuženik u tom Sektoru ima potrebu za izvršiteljem na tom radnom mjestu, o čemu tuženik autonomno odlučuje.

18. Na strani tuženika nema obveze da tužitelja zaposli na radno mjesto „suradnika za poštu“, jer to nije identično radno mjesto s ukinutim radnim mjestom „administrativnog suradnika“, a tuženik na radnom mjestu „suradnika za poštu“ već ima dovoljan broj izvršitelja, pri čemu je tuženikovo autonomno pravo da odlučuje o ustroju radnih mjesta i broju izvršitelja svakog radnog mjesta.

19. Predlaže se tužbeni zahtjev odbiti u cijelosti kao neosnovan

20. U tijeku postupka sud je izvršio uvid u odluku o otkazu s ponudom izmijenjenog ugovora o radu od 20.3.2023 (str 9-10 spisa), ponuđeni ugovor o radu (str 12-12 spisa), ugovor o radu i njegov aneks (str 13-16 spisa), zapisnik sa sjednice Glavnog radničkog vijeća od 17. 11. 2022. (str 19-22 spisa), dopis Glavnog radničkog vijeća tuženiku od 21. 11. 2022 (str 23-29 spisa), zahtjev za zaštitu prava s preslikom povratnice (str 30- 34 spisa), Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutrašnjem ustroju i sistematizaciji radnih mjesta tuženika od 8. 12. 2022. (str 398-401 spisa), Pravilnik o plaćama od 24.11.2022. (str 402-422 spisa), Pravilnik o izmjenama Pravilnika o plaćama (str 423 spisa), opis poslova radnih mjesta administrativni suradnik, suradnik za poštu i operater za poštanske procese (str 871-873 spisa), rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od 15. 5. 2002 (str 875 spisa), Sporazum o organiziranju, sastavu, ovlastima i uvjetima za rad radničkih vijeća organizacijskih jedinica i Glavnog radničkog vijeća u HP-Hrvatskoj pošti d.d. od 16.1.2029. (str 887- 904 spisa), dopis tuženika Glavnom radničkom vijeću od 10.11.2022 (str 905-938 spisa), dopis tuženika Glavnom radničkom vijeću kojim se dostavlja na savjetovanje prijedlog Pravilnika o plaćama (str 939-942 spisa), dopis tuženika Glavnom radničkom vijeću od 25. 11. 2022 (str 951 spisa), pisano očitovanje Glavnog radničkog vijeća od 28. 11. 2022. vezano za prijedloge Pravilnika (str 952 spisa), dopis tuženika Glavnom radničkom vijeću od 17. 11. 2022. kojim se dostavlja na savjetovanje Prijedlog Odluke o utvrđivanju kriterija za višak radnika (str 953-955 spisa), očitovanje Glavnog radničkog vijeća od 29. 11. 2022 na Prijedlog Odluke o utvrđivanju kriterija za višak radnika (str 956 spisa), Odluku o pokretanju postupka kolektivnog viška (str 957-958 spisa), dopis tuženika od 8. 2. 2023. Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (str 959-972 spisa), dopis tuženika Radničkom vijeću GP 1 od 1. 3. 2023. o namjeri otkazivanja pojedinačnih ugovora o radu (str 973-974 spisa), očitovanje Radničkog vijeća GP 1. od 17.3.2023. o namjeri tuženika da tužitelju otkaže ugovor o radu poslovno uvjetovanim otkazom (str 975-976 spisa), kao i ostalu dokumentaciju koja prileži spisu te je proveo dokaze saslušanjem svjedoka VT (str 1008 spisa), ŠT (str 1009 spisa), ŽT (str 1055-1056 spisa), TT (str 1085- 1086 spisa), NT (str 1086-1087 spisa) i tužitelja (str 1093 spisa).

21. Svi provedeni dokazi ocijenjeni su sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku.

22. Tužbeni zahtjev je neosnovan.

23. Među strankama nije sporno da je tužitelj bio zaposlen kod tuženika na radnom mjestu administrativni suradnik u Organizacijskoj jedinici Divizija pošta, Sektor sortiranja, Služba sortiranja Zagreb, na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije, nije sporno da je tuženik tužitelju otkazao ugovor o radu odlukom o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu, s time da mu je istovremeno ponuđeno sklapanje ugovora o radu za radno mjesto operater za poštanske procese u Organizacijskoj jedinici Divizija pošta, Sektor sortiranja, Služba sortiranja Zagreb, Odjel velikih korisnika Zagreb na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije, nije sporno da tužitelj nije prihvatio sklapanje ponuđenog ugovora o radu. Među strankama također nije sporno da je tužitelj pravodobno, u rokovima koje propisuje Zakon o radu, protiv predmetne odluke o otkazu podnio zahtjev za zaštitu prava poslodavcu, nije sporno da poslodavac nije udovoljio tužiteljevu zahtjevu te nije sporno da je tužitelj u roku kojeg propisuje Zakon radu podnio tužbu sudu radi utvrđenja kao nedopuštene odluke o otkazu.

24. Među strankama je sporno je li tuženik imao na Zakonu o radu zasnovane razloge za donošenje odluke o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu tužitelju te je li postupak koji je prethodio donošenju iste, kao i postupak donošenja internih akata na kojima se temelji odluka o otkazu, proveo sukladno Zakonu o radu.

25. U predmetnoj odluci o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu se navodi da je tuženik donio interne akte na sjednicama Uprave društva 24.11.2022. i 8. 12. 2022. kojima je izvršena promjena unutarnjeg ustroja i sistematizacije radnih mjesta, pri čemu su promijenjeni organizacijski dijelovi Društva, djelokrug rada organizacijskih dijelova, upravljanje i rukovođenje u Društvu te su ukinute pojedine organizacijske jedinice, kao i radna mjesta unutar istih. Iz obrazloženja odluke o otkazu nadalje proizlazi da je u organizacijskoj jedinici Divizija pošta prestala potreba za obavljanjem poslova radnog mjesta administrativni suradnik te da je to radno mjesto ukinuto. Dakle, iz odluke o otkazu proizlazi da je tužitelju otkazan ugovor o radu iz poslovnih razloga stoga što je nakon provedene reorganizacije i donošenja novih internih akata tuženika, prestala potreba za obavljanjem poslova radnog mjesta administrativnog suradnika te je to radno mjesto i ukinuto u Diviziji pošta.

26. Iz Pravilnika o unutarnjem ustroju i sistematizaciji radnih mjesta u Hrvatskoj pošti d.d., donesenom prije donošenja predmetne odluke o otkazu, proizlazi da je ukinuto radno mjesto administrativni suradnik u Diviziji pošta, na kojem je bio zaposlen tužitelj, budući se isto više ne navodi u tom Pravilniku. Da je ukinuto navedeno radno mjesto proizlazi i iz iskaza svjedoka VT, pomoćnice izvršnog direktora Ureda za upravljanje ljudskim resursima kod tuženika, koja je navela da zna da je tužiteljevo radno mjesto ukinuto, svjedoka ŠT, zaposlenice u Uredu za upravljanje

1 0

ljudskih resursima, koja je bila uključena u postupak utvrđivanja viška radnika, koja je navela da je radno mjesto na kojem je bio zaposlen tužitelj ukinuto, svjedoka TT, koji je bio zaposlen kod tuženika kao direktor skladišnog sortirnog centra, koji je naveo da više ne postoji rado mjesto na kojem je bio zaposlen tužitelj kod tuženika od studenog 2022.

27. Prema odredbi čl. 115. st. 1. t. 1. Zakona o radu poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok, ako ima za to opravdani razlog, u slučaju ako prestane potreba za obavljanjem određenog posla, zbog gospodarskih, tehnoloških ili organizacijskih razloga. Slijedom navedenog, da bi poslovno uvjetovani otkaz bio dopušten nije dovoljno da poslodavac izvrši organizacijsku promjenu te ukine radno mjesto, već mora dokazati da je prestala potreba za obavljanjem poslova koje je u sklopu svog radnog mjesta obavljao radnik.

28. Predmetnom spisu prileži opis poslova radnog mjesta administrativni suradnik na kojem je tužitelj radio, i koje je ukinuto. Administrativni suradnik: vodi evidenciju o radnicima i druge evidencije iz djelokruga rada, obavlja poslove dokumentarne kontrole, analizira izvještaje iz djelokruga rada, prikuplja i obrađuje podatke potrebne za rad, rješava prigovore korisnika, obavlja poslove snimanja količina i tokova pošiljaka, obavlja i druge radne zadatke u skladu s naravi i vrstom poslova koje obavlja te odgovara za provedbu poslova iz svog djelokruga rada.

29. Predmetnom spisu prileži opis poslova radnog mjesta suradnik za poštu, koje je ustrojeno novom sistematizacijom te isti: vodi evidencije iz djelokruga rada, ispravno unosi i ažurira bazu podataka, prikuplja podatke za izradu analiza, sudjeluje u pripremanju i izrađivanju prijedloga internih akata i uputa iz djelokruga rada, obavlja i druge radne zadatke koji su u skladu s naravi i vrstom poslova koje obavlja.

30. Za radno mjesto administrativni suradnik i radno mjesto suradnik u pošti kao uvjet navodi se poznavanje rada na računalu, preporučena stručna sprema je srednja stručna sprema, a kao poželjno specifično znanje navodi se komunikacijska vještina.

31. Iz opisa poslova radnih mjesta administrativni suradnik i suradnik za poštu razvidno je da se u jednom dijelu poslovi ta dva radna mjesta preklapaju (primjerice, vođenje evidencija o radnicima i iz djelokruga rada, prikupljanje podataka za rad), a u jednom dijelu na radnom mjestu suradnik za poštu obavljaju se poslovi koji ne ulaze u krug poslova radnog mjesta administrativni suradnik (primjerice, suradnik za poštu sudjeluje u izradi i pripremanju prijedloga internih akata i uputa iz djelokruga rada, a što ne ulazi u upis poslova radnog mjesta administrativni suradnik). Slijedom navedenog, po opisu poslova ne radi se o identičnim radnim mjestima.

32. Valja navesti da iz iskaza svjedoka VT, pomoćnice izvršnog direktora za upravljanje ljudskim resursima, ŠT, zaposlenice u Uredu za upravljanje ljudskim resursima, TT, direktora skladišnog sortirnog centra, koji je bio nadređen tužitelju i znao mu je davati radne zadatke, proizlazi da radna mjesta administrativni suradnik i suradnik za poštu nisu ista. Svjedok VT je iskazala da radno mjesto administrativni suradnik i suradnik za poštu nisu ista radna mjesta, svjedok ŠT je iskazala da po njenom mišljenju to nisu ista radna mjesta, a svjedok TT je iskazao također da se ne radi o istim radnim mjestima te je naveo kako je tužitelj na radnom mjestu administrativnog suradnika vodio jednu tablicu, pisao je koliko pošiljaka je pristignulo na prvoj i drugoj transportnoj razini, a tablica je imala više stupaca, no tužitelj nije ispunjavao sve, primjerice stupac otpreme. Za takvim

1 1

tablicama već duže vrijeme nema potrebe, te se sada te tablice dobivaju putem e- maila, kroz aplikaciju frix report. Naveo je da tu tablicu, nakon što je tužitelj dobio otkaz, više nitko ne izrađuje. Sve potrebne podatke pruža informatika kroz aplikaciju power b. S druge strane, tužitelj nikad nije radio neke poslove koji su poslovi radnog mjesta suradnik za poštu, i nije sudjelovao u izrađivanju prijedloga internih akata i uputa djelokruga rada. Posao suradnika za poštu koji je ustanovljen je kompleksnije radno mjesto od radnog mjesta administrativnog suradnika.

33. U ovom postupku saslušani su kao svjedoci i ŽT i NT koji rade na radnom mjestu suradnik za poštu, koje je ustrojeno novom sistematizacijom. Svjedok NT je naveo da kao suradnik za poštu obavlja poslove vođenja tablica u smislu evidentiranja radnog vremena, a svjedok ŽT je iskazao da kao suradnik za poštu obavlja poslove evidencije prisutnosti na poslu, evidencije bolovanja i slično. Ni jedna ni drugi svjedok prije ustrojavanja radnog mjesta suradnik za poštu nisu bili zaposleni kao administrativni suradnici već kao referenti.

34. Tužitelj je iskazao da je kao administrativni referent pretežno obavljao poslove evidencije radnog vremena, ali je obavljalo i poslove evidentiranja u sustav podataka o prispjelim i otpremljenim poslovima, kao i još neke poslove.

35. Iskazi tužitelja i saslušanih svjedoka u bitnome se poklapaju vezano za poslove koje je tužitelj obavljao kao administrativni suradnik, odnosno proizlazi da je tužitelj obavljao kako poslove vezane za evidenciju radnog vremena tako i poslove evidentiranja u sustav podataka o prispjelim i otpremljenim pošiljkama, odnosno u obliku tablice vodio je evidenciju o pošiljkama, pri čemu iz iskaza svjedoka TT proizlazi da je to bio temeljni posao tužitelja, a iz iskaza tužitelja proizlazi da mu je temeljni posao bila evidencija radnog vremena. Međutim, radi se o poslovima koji ulaze u opis poslova ukinutog radnog mjesta administrativni suradnik, a u dijelu koji se odnosi na vođenje evidencija iz djelokruga rada radi se i o poslovima koji ulaze u krug poslova novoustrojenog radnog mjesta suradnik za poštu. Pritom iz iskaza svjedoka TT nedvojbeno proizlazi da se neki poslovi koje je tužitelj obavljao kao administrativni suradnik ( vezano za vođenje tablica o dospjelim i otpremljenim pošiljkama) više ne obavljaju kod tuženika, odnosno tuženik više za tim poslovima nema potrebe na način da ih obavljaju zaposlenici (ti podaci sada pristižu mailom kroz aplikacije).Dakle, za dijelom poslova koje je tužitelj obavljao na ukinutom radno mjestu tuženik više nema potrebe, odnosno nema potrebe za posebnim radnim mjestom radi obavljanja tih poslova, a dio poslova sistematizacijom je prenesen na novoustrojeno radno mjesto suradnik za poštu. Navedena utvrđena činjenica, da za dijelom poslova koje je tužitelj obavljao kao administrativni suradnik tuženik i dalje ima potrebu i da se obavljaju u sklopu novoustrojenog radnog mjesta suradnik za poštu ne znači da je tuženik samo izmijenio naziv radnog mjesta kada je ukinuo radno mjesto administrativni suradnik i oformio radno mjesto suradnik za poštu, budući je iz opisa poslova ovih radnih mjesta razvidno da nisu identična i da suradnik za poštu prema opisu poslova obavlja i neke poslove koji nisu bili u opisu posla administrativnog suradnika. Da se ne radi o istim radnim mjestima razvidno je i iz činjenice da tuženik na poslove suradnika za poštu, nakon što je isto ustrojeno, nije zapošljavao administrativne suradnike, već referente, što proizlazi iz iskaza svjedoka NT i ŽT ( i jedan i drugi bili su zaposleni kao referenti, a nakon provedene reorganizacije zaposleni su kao suradnici za poštu).

36. Autonomno je pravo poslodavca da organizira proces rada prema svojim potrebama i da u sklopu toga odlučuje o tome koja su mu radna mjesta potrebna. U konkretnom slučaju poslodavac je proveo reorganizaciju i izradio novu sistematizaciju

1 2

radnih mjesta te je ukinuo radno mjesto na kojemu je bio zaposlen tužitelj, ustrojio nova radna mjesta, među njima i radno mjesto suradnik za poštu. Nesporno utvrđena činjenica da su se neki poslovi koji su se obavljali u okviru poslova radnog mjesta administrativni suradnik nastavili obavljati kod tuženika, odnosno da tuženik za tim poslovima ima i dalje potrebu ( vođenje evidencija o radnom vremenu radnika) te da ih je uvrstio u opis poslova novog radnog mjesta ne znači da nije prestala potreba za radnim mjestom administrativnog suradnika, budući iz dokaza provedenih u ovom postupku ne proizlazi da je tuženik samo izmijenio naziv radnog mjesta na način da je radno mjesto administrativnog suradnika nazvao suradnik za poštu, već proizlazi da je samo određeni posao (vođenje evidencija o radnom vremenu radnika) uvrstio u poslove novoustrojenog radnog mjesta, pri čemu je prestala potreba kod tuženika za obavljanjem određenih poslova koje je tužitelj također obavljao kao administrativni suradnik.

37. Odredbom članka 150 Zakona o radu propisano je da se prije donošenja odluke važne za položaj radnika poslodavac mora savjetovati o namjeravanoj odluci s radničkim vijećem te istom mora dostaviti podatke važe za donošenje odluke i sagledavanja njezina utjecaja na položaj radnika. Tuženik je nesporno na sjednici Uprave od 24. 11.2022. donio novi Pravilnik o sistematizaciji i novi Pravilnik o plaćama, a predmetnom spisu prileži očitovanje Glavnog radničkog vijeća od 21.11.2022. na dostavljene prijedloge navedenih internih akata tuženika. (str 944-949 spisa). Istim očitovanjem Glavno radničko vijeće protivi se dostavljenim prijedlozima, odnosno protivi se organizacijskim promjenama koje proizlaze iz navedenih pravilnika. Dakle, razvidno je da je prije donošenja predmetnih pravilnika tuženik prijedloge pravilnika dostavio na očitovanje Glavnom radničkom vijeću, koje se i očitovalo na način da se usprotivilo donošenju istih. Međutim, obveza je poslodavca bila prije donošenja pravilnika savjetovati se s Glavnim radničkim vijećem, no nije bio u obvezi pribaviti suglasnost Glavnog radničkog vijeća za donošenje internih akata.

38. Napominje se da je iz iskaza svjedoka ŠT, zaposlenice u Uredu upravljanja ljudskim resursima, utvrđeno da je nakon izrade prijedloga pravilnika bio organiziran i sastanak s predstavnicima Glavnog radničkog vijeća, pri čemu je Glavnom radničkom vijeću dostavljena potrebna dokumentacija radi očitovanja, a Glavno radničko vijeće nije tražilo dostavu dodatne dokumentacije. Svjedok je iskazala da su na sastanku s predstavnicima Glavnog radničkog vijeća obrazložene promjene, čemu se Glavno radničko vijeće protivilo i stavljalo je primjedbe, no iste poslodavac nije usvojio.

39. Iskaz svjedoka HT suglasan je s dokumentacijom u koju je sud izvršio uvid, odnosno s očitovanjem Glavnog radničkog vijeća na prijedloge donošenja pravilnika i sa zapisnikom sa šeste sjednice Glavnog radničkog vijeća od 17. 11. 2022. na kojoj su bili i predstavnici poslodavca, iz kojega je razvidno da su teme sjednice bili prijedlozi za donošenje predmetnih pravilnika i da su na istoj članovi Glavnog radničkog vijeća postavljali pitanja i primjedbe, a predstavnici poslodavca na iste odgovarali te iz navedene dokumentacije i iz iskaza svjedoka ŠT nedvojbeno proizlazi da je prilikom donošenja predmetnih pravilnika tuženik u cijelosti postupio sukladno čl. 150 Zakona o radu.

40. Poslodavac je u konkretnom slučaju proveo savjetovanje s Glavnim radničkim vijećem, što je u skladu s čl. 14. st. 2. Sporazuma o organiziranju, sastavu, ovlastima i uvjetima za rad radničkih vijeća organizacijskih jedinica i Glavnog radničkog vijeća od 16.1.2019 u kojem je propisano da radnička vijeća organizacijskih jedinica ovlašćuju

1 3

Glavno radničko vijeće za očitovanje u postupku savjetovanja koje poslodavac provodi s radničkim vijećem prije donošenja odluka o: donošenju Pravilnika o radu i drugih internih akata poslodavca. Isto tako valja navesti da je sukladno čl. 12. st. 3. Sporazuma Glavno radničko vijeće ovlašteno sudskim putem tražiti utvrđenje ništetnosti nezakonitog Pravilnika o radu ili nekih njegovih odredba, a tužitelj u ovom postupku nije tvrdio ni dokazivao da je Glavno radničko vijeće pokrenulo sudskih spor protiv navedenih pravilnika.

41. Slijedom navedenog, tvrdnja tužitelja da bi predmetna odluka o otkazu tužitelju bila nezakonita iz razloga što se temelji na ništetnim pravilnicima tuženika je neosnovana.

42. Odredbom čl. 127. st. 1. Zakona o radu propisano je da poslodavac kod kojeg bi u razdoblju od devedeset dana mogla prestati potreba za radom najmanje dvadeset radnika, od kojih bi poslovno uvjetovanim otkazom prestali ugovori o radu najmanje petorice radnika, dužan je pravodobno i na način propisan Zakonom savjetovati se s radničkim vijećem radi postizanja sporazuma u svrhu otklanjanja ili smanjenja potrebe za prestankom rada radnika. Stavkom 3 istog članka propisano je da je poslodavac dužan radi provođenja obveze savjetovanja radničkom vijeću u pisanom obliku dostaviti odgovarajuće podatke o razlozima zbog kojih bi mogla prestati potreba za radom radnika, broju ukupno zaposlenih radnika, broju, zvanju i poslovima radnika za čijim bi radom mogla prestati potreba, kriterijima izbora takvih radnika, iznosu i načinu obračuna otpremnina i drugih davanja radnicima te mjerama koje je poduzeo radi zbrinjavanja viška radnika. Stavkom 4. čl. 127 ZR-a je propisano da je tijekom postupka savjetovanja poslodavac dužan razmotriti i obrazložiti sve mogućnosti i prijedloge koji bi mogli otkloniti namjeravan prestanak potrebe za radom radnika. Na temelju l. 127. st. 5. ZR -a o provedenom savjetovanju poslodavac je dužan obavijestiti nadležnu javnu službu zapošljavanja i dostaviti joj podatke iz st 3. ovog članka, o trajanju savjetovanja s radničkim vijećem rezultatima i zaključcima provedenog savjetovanja te priložiti pisao očitovanje radničkog vijeća.

43. Predmetnom spisu prileži dopis tuženika od 17.11.2022. kojim se poziva na savjetovanje Glavno radničko vijeće o prijedlogu Odluke o utvrđivanju kriterija za višak radnika. Razvidno je da je tuženik u dopisu naveo kriterije za odabir radnika za čijim bi radom mogla prestati potreba, kriterije za utvrđivanje bodova, podatke o starosti radnika, o ukupnom trajanju radnog odnosa, o ukupnom stažu radnika, obvezama uzdržavanja i statusu branitelja, s brojem bodova koji im pripada s obzirom na navedeno.

44. Predmetnom spisu prileži očitovanje Glavnog radničkog vijeća od 29.11.2022., potpisano po predsjedniku DT u kojem se vezano za utvrđivanje kriterija za višak radnika i njihovo bodovanje po određenim kategorijama navodi da porezna kartica ne može biti jedini relevantan dokument iz kojeg se uzimaju podaci za utvrđivanje obveza uzdržavanja. Prileži i Odluka tuženika o pokretanju Postupka kolektivnog viška u kojoj se, između ostalog, navodi da se ukida radno mjesto administrativni suradnik u Diviziji pošta te da će se poslovi tog radnog mjesta obavljati u okviru novoosnovanog radnog mjesta suradnik za poštu.

45. Na prijedlogu Odluke utvrđivanja kriterija za višak radnika navedena je kao osoba koja je u ime poslodavca suglasna s istim ŠT, koja je saslušana kao svjedok te je ista u svom iskazu navela da je Glavnom radničkom vijeću dostavljena sva dokumentacija i da isto nije tražilo dodatnu dokumentaciju.

1 4

46. Iz naprijed navedenih dokaza nedvojbeno proizlazi da je tuženik u postupku savjetovanja s Glavnim radničkim vijećem, a koji se odnosi na postupak utvrđivanja viška radnika, postupao u skladu s obvezama koje poslodavcu propisuje čl. 127. Zakona o radu, pri čemu je iz očitovanja Glavnog radničkog vijeća od 29.11.2022 utvrđeno da isto nije zatražilo nikakvu daljnju dokumentaciju vezano za kriterije utvrđivanja viška radnika i bodovanje radnika, a imalo je samo jednu primjedbu koja se odnosi na utvrđivanje kriterija obveza uzdržavanja. Očitovanje Glavnog radničkog vijeća od 29. 11. 2022. potvrđuje iskaz svjedoka ŠT u dijelu u kojem je navela da je Glavnom radničkom vijeću u postupku savjetovanja dostavljena kompletna dokumentacija i da isto nije tražilo nikakvu daljnju dokumentaciju.

47. U očitovanju Radničkog vijeća grupe područja 1 na namjeru poslodavca da tužitelju otkaže ugovor o radu navodi se da se isto protivi namjeri poslodavca da tužitelju otkažu ugovor o radu, između ostalog, i zato što je nezakonito proveden Postupak kolektivnog viška, i to u dijelu savjetovana s Glavnim radničkim vijećem. Međutim, ne navodi se iz kojeg razloga Radničko vijeće grupe područja 1 smatra da je bio nezakonit navedeni postupak, pri čemu se napominje da Glavno radničko vijeće, koje je sudjelovalo u postupku savjetovanja o prijedlogu Odluke o utvrđivanju kriterija za višak radnika u svom očitovanju na prijedlog nije navodilo da bi postupak savjetovanja bio proveden nezakonito, nije zatražilo dodatnu dokumentaciju, niti dodatna očitovanja, već je istaknulo jednu primjedbu, vezano za kriterij utvrđivanja obveza uzdržavanja, odnosno uzimanje porezne kartice kao jedinog relevantnog dokumenta iz kojeg se uzimaju podaci za utvrđivanje navedenog kriterija.

48. Vezano za navedenu primjedbu Glavnog radničkog vijeća, valja navesti da ista nikako nije mogla utjecati na tužitelja u postupku utvrđivanja viška radnika, budući je njegovo radno mjesto ukinuto i tuženik nakon provedene reorganizacije i otkaza tužitelju više nema zaposlenika na radnom mjestu administrativni suradnik, odnosno svim zaposlenicima na tom radnom mjestu otkazan je ugovor o radu s time da je svim radnicima na ukinutom radnom mjestu istovremeno ponuđeno sklapanje ugovora o radu za druga radna mjesta (pa tako i tužitelju, za radno mjesto operater za poštanske procese ) sukladno potrebama poslodavca. Navedeno proizlazi i iz iskaza tužitelja, koji je naveo da je bilo šest zaposlenih djelatnika na radnom mjestu administrativni suradnik, no da poslove koji su se obavljali u sklopu tog radnog mjesta danas obavljaju djelatnici koji su premješteni na druga radna mjesta.

49. Predmetni otkaz ne čini nezakonitim činjenica da je tužitelju ponuđeno istovremeno sklapanje ugovora o radu za radno mjesto operater za poštanske procese, a ne za radno mjesto za koje tužitelj smatra da mu je trebalo biti ponuđeno, stoga što je poslodavac bio ovlašten tužitelju ponuditi slobodno radno mjesto za kojim ima potrebu, pri čemu je u ovom postupku nedvojbeno utvrđeno da je tužitelju ponuđeno radno mjesto koje je adekvatno s obzirom na potrebnu stručnu spremu i radno iskustvo.

50. Predmetnom spisu prileži i dopis poslodavca Hrvatskom zavodu za zapošljavanje od 8.2.2023. u kojem se navode razlozi za nastanak viška radnika, podaci o ukupnom broju zaposlenih radnika, broju i zvanju radnika za čijim bi radom mogla prestati potreba, kriteriji izbora radnika za čijim bi radom mogla prestati potreba te mjere koje su poduzete radi zbrinjavanja viška radnika, te se navodi da je poslodavac proveo postupak savjetovanja s Glavnim radničkim vijećem i dostavio mu je sve potrebne podatke i dokumentaciju, slijedom čega proizlazi da je tuženik postupio u skladu s čl. 127. st. 5. Zakona o radu.

1 5

51. Među strankama nije sporno da je prije donošenja odluke o otkazu tužitelju tuženik proveo savjetovanje s radničkim vijećem o namjeri otkazivanja ugovora o radu te spisu prileži očitovanje Radničkog vijeća grupe područja 1 od 17.3.2023. koje se protivi namjeri poslodavca da tužitelju otkaže ugovor o radu, smatrajući da se radnika degradira na način da mu se nudi zaposlenje na novo radno mjesto operater za poštanske procese, budući isto nije u skladu s njegovim dosadašnjim radnim iskustvom, znanjem i stručnom spremom. U vezi navedenog valja navesti da je prema novoj sistematizaciji novoustrojeno radno mjesto operater za poštanske procese prema stručnoj spremi i prema poželjnim specifičnim znanjima i vještinama koje se traže jednako ukinutom radnom mjestu na kojem je bio zaposlen tužitelj. Također valja navesti da je utvrđeno uvidom u tužitelju ponuđeni ugovor o radu za radno mjesto operater za poštanske procese da je na tom radnom mjestu za tužitelja isključen rad na visini, noćni rad, rad u smjenama i sa strankama te svagdje gdje bi mogao ugroziti svoj ili tuđi život, sve sukladno Rješenju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područni ured u Zagrebu, od 15.5.2022. Navedena ograničenja u radu navode se za tužitelja u naprijed navedenom rješenju, a tuženik je to uzeo u obzir kada je ponudi tužitelju sklapanje novog ugovora o radu za radno mjesto operater za poštanske procese.

52. U ovom postupku utvrđeno je da je poslodavac postupak kolektivnog viška radnika i kriterija za utvrđivanje radnika za čijim će radom prestati potreba, postupak donošenja internih akata kojima je proveo novu organizaciju poslova, koja je za posljedicu imala i ukidanje radnog mjesta na kojemu je bio zaposlen tužitelj, proveo u skladu s odredbama čl. 127. i čl. 150. Zakona o radu, te se u tom postupku savjetovao s Glavnim radničkim vijećem. Utvrđeno je nadalje da je poslodavac imao opravdani razlog za poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu tužitelju, budući je njegovo radno mjesto ukinuto provedenom reorganizacijom i tuženik više nema zaposlenika na radnom mjestu administrativni suradnik, niti ima potrebu za obavljanjem svih poslova koji su se obavljali u sklopu ukinutog radnog mjesta, niti je kod tuženika ustrojeno novo radno mjesto koje bi po vrsti i opsegu poslova bilo jednako radnom mjestu na kojem je bio zaposlen tužitelj, pri čemu utvrđena činjenica da se neki poslovi koje je u sklopu ukinutog radnog mjesta obavljao tužitelj (vođenje evidencija prisutnosti na radu) i nadalje obavljaju kod tuženika, ali u sklopu poslova novoustrojenog radnog mjesta, ne znači da je u konkretnom slučaju tuženik samo izmijenio naziv radnog mjesta, obzirom se, sukladno opisu poslova novoustrojenog radnog mjesta na tom radnom mjestu (suradnik za poštu) obavljaju i poslovi koji se nisu obavljali na ukinutom radnom mjestu administrativni suradnik. Obzirom je nesporno među strankama da je prije pojedinačnog otkaza tužitelju tuženik proveo i savjetovanje s radničkim vijećem o namjeri otkazivanja ugovora o radu, to je tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan.

53. Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. 154. i čl. 155. Zakona o parničnom postupku. Tuženiku, zastupanom po punomoćniku odvjetniku, odmjeren je parnični trošak sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, prema T.br. 7/2, prema kojoj odvjetniku pripada jednokratna naknada za sve radnje u postupku iz radnog odnosa, ako se radi o predmetu koji nije procjenjiv, a u konkretnom slučaju je predmet postupka otkaz ugovora o radu, koji nije procjenjiv, od 200 bodova OT, što obračunato s paušalom od 2,00 eur za jedan bod iznosi 400,00 eur, a što uz PDV od 25% iznosi 500,00 eur te je taj iznos priznat kao parnični trošak tuženiku. Napominje se da se primjenjuje Tarifa koja je bila na snazi kada je pokrenut postupak.

1 6

54. Iz navedenih je razloga odlučeno kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 18. prosinca 2025.

Sudac:

Dario Partl

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana, računajući od dana dostave prijepisa ove presude. Žalba se podnosi Županijskom sudu, putem ovog suda, pismeno u četiri jednaka primjerka.

DNA:

1. Punomoćniku tužitelja

2. Punomoćniku tuženika