Poslovni broj: Ovr-2736/2025-4

Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

21000 Split

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

I

Z A K LJ U Č A K

Općinski sud u Splitu, po sucu tog suda Stipi Masli, a temeljem prijedloga sudske savjetnice Ane Vukasović-Lončar, u ovršnoj pravnoj stvari ovrhovoditelja HJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zast. po pun. Nikoli Juriću, odvjetniku iz Splita, protiv ovršenika EJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zast. po pun. Dijani Britvić i Marini Britvić, odvjetnicama u Splitu, radi pravnih sredstava ovršenika u postupku izravne naplate, 18. prosinca 2025.

r i j e š i o  j e

I. Usvaja se prijedlog ovršenice te se nalaže Financijskoj agenciji odgoditi izdavanje naloga svim bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava temeljem zahtjeva za izravnu naplatu ovrhovoditelja predanog Financijskoj agenciji u Splitu 22. listopada 2025. na temelju ovršnih isprava – presude Općinskog suda u Splitu posl. br. Pst-38/14 od 23. listopada 2018. i presude Županijskog suda u Splitu posl. br. Gž- 2219/2019-2 od 12. veljače 2020., do pravomoćnog okončanja parničnog postupka na koji je ovršenik upućen zaključkom ovog suda.

II. Ukoliko ovršenica u ostavljenom roku ne pokrene parnični postupak radi proglašenja nedopuštenom ovrhe na koji je upućena zaključkom, postupak izravne naplate nastaviti će se po službenoj dužnosti.

III. Odbacuje se kao nedopuštena žalba nakon proteka roka od 18. studenog 2025. iz razloga propisanih odredbom čl. 50. st. 1. toč. 3. Ovršnog zakona ("Narodne novine" 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22, 06/24, dalje u tekstu: OZ).

IV. O naknadi troškova odlučit će se u daljnjem tijeku postupka.

i

z a k l j u č i o j e

Upućuje se ovršenica u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka ovog Zaključka pokrenuti parnični postupak radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku koji se vodi u ovoj pravnoj stvari, a zbog žalbenih razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 9. i 10. OZ-a.

O b r a z l o ž e n j e

1. Kod ovog suda je 18. studenog 2025. zaprimljen prijedlog ovršenice za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava te proglašenje nedopuštenim pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava ovršenika, a koja su zaplijenjena na temelju Zahtjeva za izravnu naplatu ovrhovoditelja.

2. Ovršenica u svom prijedlogu navodi da je predmetna ovrha u cijelosti neosnovana i nezakonita. Naime, ovršenica ističe da je novčana tražbina koju je ovrhovoditelj imao prema ovršenici temeljem uvodno citiranih presuda na osnovu kojih je isti podnio predmetni zahtjev za izravnu naplatu prestala prijebojem međusobnih novčanih i dospjelih tražbina ovrhovoditelja i ovršenice i da pored opisane tražbine ovrhovoditelja prema ovršenici, ovršenica ima novčanu tražbinu prema ovrhovoditelju temeljem pravomoćne i ovršne presude Općinskog suda u Splitu broj P2-3849/09 od 12.11.2010. potvrđene presudom Županijskog suda u Splitu broj Gžo-309/12 od 13.8.2012. Navodi da je u postupku koji se vodi pred Općinskim sudom u Splitu pod brojem Ovr-915/20 između istih stranaka samo u obrnutoj stranačkoj ulozi HJ dao je Izjavu o prijeboju dana 16.6.2025. čime je u cijelosti prebio svoju tražbinu čiju naplatu sada traži predmetnim zahtjevom za izravnu naplatu sa dijelom tražbine u tom postupku ovrhovoditeljice EJ, ranije i ĆJ, prema HJ. Ističe kako je ovrhovoditelj podnio zahtjev za izravnu naplatu za ukupan iznos od 909,98 eura što predstavlja dio parničnog troška iz osnove za plaćanje (sada preračunato u valutu EUR), koji bi se odnosio na ovršenicu, (dok bi se drugi dio odnosio na drugog tužitelja), i to u iznosu od 856,89 eura, a koji je upravo i iznos naveden u Izjavi o prijeboju. Daljnji iznos do 909,98 eura, i to 53,09 eura, se odnosi na predujam naknade koji se plaća FINI za podmirenje troškova ovrhe i da je navedeno vidljivo iz očevidnika neizvršenih osnova za plaćanje i specifikacije izvršenja osnove za plaćanje sve izdano od strane FINE na dan 14.11.2025. Ovršenica navodi da je tražbina ispunjena u cijelosti i da je ista time prestala postojati što pljenidbu i prijenos novčanih sredstava ovršenice čini nedopuštenim stoga predlaže da sud donese rješenje o istome. Ovršenica predlaže da Sud odredi i odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava. Naime, ovršenica ističe da je ovrhovoditelj umirovljenik sa računom u blokadi 1170 dana na dan izdavanja potvrde FINA-e o istome pod brojem Klasa: 034- 011/25-07/47, Ur. broj: 118-08-5012-25 od 22. svibnja 2025., čime ne bi trebala biti sporna vjerojatnost da bi provedbom predmetne ovrhe ovršenica trpila nenadoknadivu štetu budući je za očekivati da se ovršenica neće moći namiriti u protuovrsi od ovrhovoditelja. Također, u prilog nenadoknadivoj šteti navodi i gore označeni ovršni postupak pred Općinskim sudom u Splitu koji se vodi pod brojem Ovr-915/20 koji je pokrenut upravo iz razloga jer EJ nije bila u mogućnosti naplatiti svoju tražbinu prema HJ, a dio koje tražbine je HJ i prebio sa svojom tražbinom u cijelosti u tom postupku, sukladno predmetnoj Izjavi o prijeboju. Ovršenica dalje napominje da je, temeljem presude Općinskog suda u Splitu broj P2-3849/09 od 12.11.2010. na osnovu koje je i pokrenut označeni ovršni postupak, bezuspješno i to skoro 10 godina, na sve načine, pokušala namiriti svoju tražbinu , što nije uspjela te je bila prisiljena pokrenuti ovrhu na nekretnini.

3. Zbog kratkoće roka, sukladno čl. 65. st. 2 OZ-a, sud je o predmetnom prijedlogu odlučio bez očitovanja ovrhovoditelja, prije proteka roka određenog za očitovanje. Osim toga, sadržaj samog prijedloga i priložena dokumentacija daju sudu dovoljno elemenata za donošenje pravilne i zakonite odluke, pri čemu je sud osobito imao u vidu načelo hitnosti propisano čl. 13. st. 1. OZ-a i načelo ekonomičnosti propisano čl. 10. st. 1. Zakona o parničnom postupku.

4. Člankom 210. stavcima 1. i 2. OZ-a propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz članka 209. stavka 1. ovoga Zakona, prema odredbi članka 209. stavka 5. ovog Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim. Na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53.).

5. Vezano uz prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe, odredbom čl. 65. st. 1. OZ- a propisani su razlozi zbog kojih sud, na prijedlog ovršenika, može u potpunosti ili djelomično odgoditi ovrhu (objektivne pretpostavke), uz uvjet da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno kako bi se spriječilo nasilje (subjektivne pretpostavke). Dakle, sukladno citiranoj zakonskoj odredbi, za odgodu ovrhe potrebno je kumulativno ispunjenje obiju pretpostavki, i subjektivnih i objektivnih. Odredbom čl. 65. st. 2. OZ-a, kojim je regulirana odgoda ovrhe propisano je da će odluku o prijedlogu za odgodu ovrhe sud donijeti nakon što ovrhovoditelju omogući da se o njemu očituje, ako okolnosti slučaja ne zahtijevaju da se postupi drugačije.

5.1. U odnosu na objektivni razlog za odgodu ovrhe, stav je ovog suda da je ovršenica podnošenjem predmetnog prijedloga ispunila objektivnu pretpostavku za odgodom ovrhe iz odredbe čl. 65. st. 5. OZ-a. Obzirom na utvrđeno, preostalo je za utvrditi je li ovršenica ispunila subjektivnu pretpostavku, točnije, je li ista učinila vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili je to potrebno da bi se spriječilo nasilje. Da bi se radilo o nenadoknadivoj ili teško nadoknadivoj šteti, ovršenik treba učiniti vjerojatnim kako bi provođenjem ovrhe nastala takva šteta koju on ne bi mogao poslije nadoknaditi protuovrhom ili u parnici koja se vodi radi stjecanja bez osnove ili bi to mogao uz iznimne i nerazmjerne troškove i teškoće. U konkretnom slučaju, ovaj sud je, uzimajući u obzir izvedene dokaze, zaključio kako je ovršenica učinila vjerojatnim da bi joj provedbom ovrhe nastala nenadoknadiva šteta odnosno teško nadoknadiva šteta, a takav stav sud je zauzeo budući je ovrhovoditelj umirovljenik sa računom u blokadi 1170 dana. Također, u prilog toj činjenici ovršenica navodi i ovršni postupak u kojem se skoro 10 godina bezuspješno pokušavala namiriti od ovrhovoditelja. Stoga je prema mišljenju ovog suda, ovršenica pružila evidentne dokaze, da bi obzirom na postupanje ovrhovoditelja, u slučaju proglašenja ovrhe nedopuštenom, bila u nemogućnosti namiriti se od ovrhovoditelja. Dakle, iz navedenog proizlazi da je ovršenica učinila vjerojatnim postojanje uzročne veze između nastanka nenadoknadive štete i postupanja ovrhovoditelja. S druge pak strane za istaknuti je, da je ovrhovoditelj osiguran u namirenju svoje novčane tražbine budući su novčana sredstva koja su predmet ovrhe izdvojena i zaplijenjena te odgoda ovrhe, zapravo predstavlja konstitutivnu odluku kojom se sprječava nastanak štetnih posljedica za ovršenika. Ujedno je za istaknuti kako odgodom ovršenica neće slobodno moći raspolagati zaplijenjenim novčanim iznosom, budući joj navedeni iznos neće biti prenesen na njezin račun. Ovrhovoditelj u slučaju da prijedlog ovršenice bude odbijen kao neosnovan, ovrhu može nastaviti i namiriti svoju tražbinu, ali samo s odmakom i time se ne stavlja u bitno lošiju situaciju.

5.2. Ispitujući interes svih subjekata ovog ovršnog postupka, sud je mišljenja da je u konkretnom slučaju pravno zaštitni interes za odgodom ovrhe veći od onog za nastavljanjem postupka te je stoga usvojio prijedlog ovršenice da odgodi ovrhu do pravomoćnog okončanja postupka na koji je ista upućena zaključkom ovog suda. Slijedom navedenog, držeći da su kumulativno ispunjeni zakonski uvjeti za odgodu ovrhe, ovaj sud je odlučio kao u točki I. ovog rješenja.

5.3. Odlučujući o vremenu za koji se ovrha odgađa, sud je pod točkom I. izreke prijenos odgodio do pravomoćnog okončanja parničnog postupka na koji je ovršenica upućena zaključkom, budući da o istom ovisi daljnji tijek ovrhe, dok je pod točkom II. izreke ovog rješenja određeno da ukoliko ovršenica u ostavljenom roku ne pokrene parnični postupak radi proglašenja nedopuštenom ovrhe na koji je upućena zaključkom, to će se postupak naplate nastaviti po službenoj dužnosti.

6. U odnosu na prijedlog ovršenice za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim valja na odgovarajući način primijeniti odredbe čl. 50. i 53. OZ-a pa je tako čl. 53. OZ-a propisano kako ovršenik može zbog razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i toč. 9. do 11. podnijeti žalbu protiv rješenja o ovrsi i nakon njegove pravomoćnosti ako taj razlog nije mogao iz opravdanih razloga istaknuti već u roku za žalbu protiv toga rješenja.

7. U svom prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, a kojeg je sud sadržajno ocijenio kao žalbu, ovršenica se poziva na žalbeni razlog čl. 50. st. 1. toč. 3. OZ-a.

7.1. Obzirom se žalba nakon proteka roka sukladno odredbi čl. 53. st. 1. OZ-a ne može podnijeti zbog razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 3. OZ-a, već samo zbog žalbenih razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i toč. 9. - 11. OZ-a, valjalo je žalbu ovršenika izjavljenu nakon proteka roka iz razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 3. OZ-a odbaciti kao nedopuštenu i odlučiti kao pod točkom III. izreke ovog rješenja.

8. U svom prijedlogu se ovršenica poziva i na razloge iz čl. 50. st.1. toč.9. i 10. OZ-a.

8.1. Odredbom čl. 52. st.1. OZ-a propisano je da ako je žalba izjavljena iz razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i toč. 9. do toč. 11. OZ-a, sud prvog stupnja dostavit će žalbu ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od 8 dana, dok je stavkom 3. istog članka propisano da ako ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne očituje u roku od osam dana, sud prvog stupnja donijet će bez odgode zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest dana od dana dostave toga zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz stavka 1. toga članka zbog kojeg je izjavio žalbu.

8.2. Obzirom ovršenica ističe razloge iz čl. 50. st. 1. toč. 9. i 10. OZ-a, to sud nema ovlasti proglasiti pljenidbu nedopuštenom već može jedino ovršenicu uputiti u parnicu pa je temeljem čl. 52. st. 3. u vezi s čl. 210. st. 1. i 2. OZ-a odlučeno kao u izreci zaključka.

U Splitu, 18. prosinca 2025.

SUDAC

Stipe Masle

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranka može izjaviti žalbu u roku od 8 dana od dana primitka pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi ovom sudu, u tri primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

Protiv zaključka nije dopušten pravni lijek temeljem članka 11. stavka 5. OZ-a. Ako je protiv zaključka podnesen pravni lijek, sud će odluku o nedopuštenosti pravnog lijeka donijeti zajedno s odlukom kojom se utvrđuje, odnosno završava postupak ovrhe.

DNA:

- ovrhovoditelju po pun.

- ovršeniku po pun.

- FINA-i

- u spis