Republika Hrvatska

Općinski sud u Pazinu

Stalna služba u Bujama-Buie

Buje, Istarska 1

Repubblica di Croazia

Tribunale Comunale di Pisino

Sezione distaccata di Buje-Buie

Buie, Via dell’ Istria 1

Poslovni broj P-275/2025-26

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie, po sutkinji: Margareta Vivoda u pravnoj stvari tužitelja: VH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj]; koju zastupa punomoćnik Dušan Trifunović, odvjetnik iz Rijeke, Trg sv.V 2, protiv tuženika: 1. Općina Lanišće, 2, zastupana po punomoćniku Aleksandar Puh, odvjetnik iz Pule HH pok.EH zvan H, sada odsutan i nepoznatog boravišta , radi utvrđenja prava vlasništva nekretnina, nakon održane i zaključene glavne rasprave 05. prosinca 2025. u nazočnosti punomoćnika tužitelja i zamjenika punomoćnika tužene, 18. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužiteljica VH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pored suvlasničkog dijela 9/16 k. č. [katastarska čestica] ZGR staja upisana u zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], vlasnica i preostalog dijela nekretnine od 7/16 dijela, pa su joj tuženici dužni to pravo priznati i dopustiti da nakon pravomoćnosti ove presude može zatražiti kod Općinskog suda u Pazinu, Zemljišnoknjižni odjel Buzet uknjižbu prava vlasništva na svoje ime.

II. Nalaže se tuženoj Općini Lanišće da tužiteljici naknadi parnični trošak u iznosu od 224,60 eura sa zateznom kamatom računajući od dana presuđenja, 18. prosinca 2025. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se obračunava sukladno čl. 129. st 2 ZOO- u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica navodi da je stvarna vlasnica i posjednica k. č. [katastarska čestica] ZGR staja upisana u zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. U zemljišnoj knjizi ona je upisana kao suvlasnica u 9/16 dijela, a u preostalom dijelu su upisani tuženici, i to Općina Lanišće u 3/16 dijela i HH pok.EH zvan H u 4/16 dijela. Tužiteljica se nalazi u posjedu cijele nekretnine od 1982. godine, a prije nje u posjedu su se nalazili njezini roditelji otac ČH, koji je umro 1995. godine i majka DH koja je umrla 2012. godine. Predmetnu nekretninu otac tužiteljice pok.ČH kupio je od HH KH iz [adresa] još 1972. godine koji mu je istu tada predao u posjed. Tužiteljici, kao i njezinim roditeljima, nitko nije prigovarao što nekretninu koristi, a svi susjedi smatraju je vlasnicom. Računajući i pravne prednike, tužiteljica se nalazi u posjedu predmetne nekretnine preko 40 godina, kao istinita, poštena i zakonita posjednica (kvalificirana posjednica), pa je temeljem čl.159-160 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima dosjelošću stekla pravo vlasništva na navedenoj nekretnini. Radi usklađenja stvarnog sa zemljišno–knjižnim stanjem, tužiteljica predlaže da sud nakon provedenog postupka donese presudu sadržaja kao u izreci.

2. Prvotuženica Općina Lanišće u cijelosti osporava tužbu i tužbeni zahtjev tužiteljice. Ponavlja navode tužbe te nadalje ističe kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene osnovne zakonom propisane pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću iz čl. 159. i čl. 160. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96 – 94/17, dalje u tekstu: ZV), obzirom da tužiteljica nije savjestan, zakonit niti istinit posjednik predmetnih nekretnina. Nadalje, prvotuženica ističe kako su u cijelosti neistiniti i paušalni navodi tužiteljice iz historijata tužbe da posjeduje samostalno i putem svojih pravnih prednika predmetnu nekretninu u cijelosti, neprekinuto i u kontinuitetu više od 40 godina. Tužiteljica u tužbi nije predložila niti jedan materijalni dokaz (kupoprodajni ugovor ili neku drugu ispravu) kojim bi dokazala odnosno potkrijepila navedene tvrdnje, da je predmetnu nekretninu njezin pok. otac kupio od HH KH iz [adresa] još 1972. godine. Slijedom toga, prvotuženica posebno ističe kako tužiteljica nema valjan pravni temelj za posjedovanje, pa se smatra nepoštenim posjednikom budući da joj nije moglo ostati nepoznato da predmetna nekretnina nije u njezinom vlasništvu u cijelosti, a nepošten posjednik bez obzira na vrijeme posjedovanja ne može steći pravo vlasništva dosjelošću. Obzirom da je otac tužiteljice preminuo 1995., a majka 2012. godine, izgledno je da je iza istih proveden ostavinski postupak, prilikom kojega tužiteljici nije moglo ostati nepoznato predmetno zemljišnoknjižno stanje. Predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan.

3. Kako je tuženik HH nepoznata boravišta to je na temelju odredbe čl. 84. st. 1. i 2. t. 5. Zakona o parničnom postupku NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 i 84/08, 57/11, 148/11,25/13, 70/19, 80/22, 155/23 (dalje ZPP) postavljen privremeni zastupnik u osobi odvjetnika Dejana Jakac.

4. Privremeni zastupnik tuženika ističe kako mu tuženik nije osobno poznat kao niti činjenice navedene u historijatu tužbe. Slijedom navedenog, u cilju zaštite prava tuženika ističe da se u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, no ne protivi se provođenju dokaza predloženih od strane tužitelja. Opreza radi, osporava da se tužitelj sam ili preko prednika nalazi u neprekinutom i nesmetanom posjedu nekretnina te da je njegov posjed istiniti i pošten. Po provedenom dokaznom postupku predlaže da naslovni sud odbije podnesenu tužbu kao neosnovanu.

5. U dokaznom postupku izvedeni su dokazi uvidom u sve isprave u spisu, zk izvadak, pregledana je kopija katastarskog plana, pročitan je ugovor o kupoprodaji nekretnine, od 25.10.1982., ortofoto snimak, proveden je uviđaj na licu mjesta uz mjernično vještačenje, saslušani su svjedoci te tužiteljica.

6. Zk izvadak prikazuje status upisanih zemljišnoknjižnih vlasnika, kako je navedeno i u tužbi, tužiteljica u 9/16 dijela, tuženik Općina Lanišće u 3/16 dijela i Poropat Martin u 4/16 dijela.

7. Čitanjem kupoprodajnog ugovora je utvrđeno da je zaključen između KH kao prodavatelja i KH ČH kao kupca, **.**.1982. godine. Predmet prodaje je bila k. č. [katastarska čestica] zk tijelo 2, zgrada bez zemljišta i k. č. [katastarska čestica] zgrada bez zemljišta.

8. Lice mjesta nalazi se u selu Dane, na nekretnini iz tužbe, te je tužiteljica pokazala sudu predmet spora. Neposrednim obilaskom je utvrđeno da se radi o garaži, koja je u vidljivom posjedu, i u prizemlju i na katu nalazi se puno starih stvari, te se na prvi pogled primjećuje da se radi o dugogodišnjem sakupljaju tih stvari. Iz prizemlja na prvi kat dolazi se uređenim drvenim stepenicama. Nekretnina koja je predmetom tužbe drži za nekretninu, kuću, vlasništvo tužiteljice, odmah do kuće.

9. Mjernični vještak Guzijan Nebojša, uspoređujući stanje u naravi sa katastarskim planovima, orto foto snimcima i posjedovnim listovima k. o. [katastarska općina] identificirao je k. č. [katastarska čestica] ZGR staja upisana u zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi kuća u nizu u selu Dane, nekadašnja štala u površini od 36m2 koja je sada uređena i rekonstruirana na dvije etaže u kojoj se nalaze stvari tužiteljice. U neposrednoj blizini s južne strane se nalazi kuća tužiteljice na kč [katastarska čestica] zgr i 121/1 zgr sa kućnim brojem 38. Na predmetnu česticu 121/2 se pristupa preko dvorišta na kč [katastarska čestica] zgr vlasništvo tužiteljice. Također sa zapadne strane na kč [katastarska čestica] zgr se nalazi ruševina i dvorište na koje je tužiteljica upisana na 1/5 djela.

10. Fotografije u spisu prikazuju izgled nekretnine, unutrašnjost, te je utvrđeno da je nekretnina u posjedu, uređena.

11. Iz suglasnog iskaza svjedoka nesporno je utvrđeno da je predmetna nekretnina oduvijek u posjedu tužiteljice i njezinih predaka, da nikada nitko nije osporavao posjed i vlasništvo obitelji tužiteljica, tuženog BH nitko ne poznaje.

12. OH, rođen 1946. u Dane, iz Dane 11A je iskazao da živi na udaljenosti 150m od predmetne nekretnine. Roditelji tužiteljice su kuću koja „se drži“ za predmetnu nekretninu kupili od pok. PH (Kapara), i to negdje 80-ih godina prošlog stoljeća. Sjeća se zato jer je i njegova obitelj u to vrijeme počela raditi kuću, a pok. DH i E su počeli uređivati ovdje. Sve je bila ruševina, i garaža i kuća kada je kupljeno. DH i E (pokojni roditelji tužiteljice) su ruševine obnovili kako izgledaju danas. Koliko zna ČH i DH je naslijedila VH. VH ima sestru koja živi blizu Rijeke. Koliko zna ova druga sestra od VH, Č se svega odrekla a VH je i gledala roditelje do smrti. Partner od VH je skupljao i izgrađivao ove stvari koje su u garaži. Sigurno više od 15 godina su te stvari tamo. Prije više od 15 godina je uređen i kat. Nikada nije čuo da bi bilo problema oko ovih nekretnina. Inače je živio u [adresa] od 1949. do 2005., ali je u Dane dolazio jako često.

13. AH rođena 1942 u Dane, sestrična tužiteljice je iskazala da ova kuća koja se drži za garažu bila je od „Kaparovih“. Također i predmetna garaža je isto bila od D, ali ona nije prepisana. Danas garažu koristi tužiteljica i njezini. sigurno više od 25 godina. Partner od tužiteljice se bavio skupljanjem starih stvari u garaži. Nikada nije bilo problema.

14. ĐH, rođen 1957. šogor tužiteljice, iskazao je da je predmetnu nekretninu kupio pokojni tast, ČH 1982. godine. To je tada bila štala, ruševna. Istovremeno je kupljena i kuća koja je bila zapuštena i nekorištena. Nekretninu su uređivali pok. tast, pok. šogor i majstori, kuću i garažu. Otkad je tast kupio ove nekretnine pa i predmetnu garažu nitko drugi nije bio u posjedu. Starine koje su u garaži sakupljao je pok. šogor, LH. Ova garaža je isto bila ruševina i krov je napravljen u razdoblju od 1982-1985. Nedavno mu je šogorica, tužiteljica rekla da ova garaža, kat i prizemlje gdje su starine nije upisana na nju a niti na tasta. Tast umro je1995. Nitko se nije bunio i nitko nije prigovarao, a koliko je shvatio tasta ovo sve je bilo kupljeno kao jedna cjelina. Punica umrla je prije 13 godina i zvala se DH.

15. ŽH, rođena DH, od oca KH, rođena 1963. je iskazala da je pokojni tata je kuću, (k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i k. č. [katastarska čestica]) prodao tati od tužiteljice. To je bila ruševina i u toj ruševini je tata rođen. To je bilo negdje 80-ih godina prošlog stoljeća. Vidjela je garažu koja je predmetom spora i ne zna da li je i to tata prodao ali sjeća se da je u vrijeme prodaje sve bilo ruševina. Prije nekoliko godina napravila je ugovor sa tužiteljicom i to zato jer je njoj tužiteljica rekla da jedan dio nije bio u ugovoru a i tata je rekao da je on prodao sve zajedno i nije znao da taj katastarski broj nije bio u ugovoru. Tata joj je rekao da ona to sve pokloni tužiteljici jer je smatrao da je on za to bio isplaćen. Ne zna točno o kojem se to dijelu radilo. Oca su zvali K.

16. Tužiteljica VH rođena 1950. je slušala iskaze svjedoka te im se pridružila jedino što je svjedok AH rekla da su ovdje u ovoj kući i garaži 25 godina što nije točno jer su ovdje od 1982. Ona je imala 32 godine kad su roditelji kupili, od VH KH, K kuću i štalu gdje je danas garaža, odnosno ovaj sporni dio jer su mislili da je to sve jedna cjelina. Otkad su oni to kupili nikada nije bilo nikakvih problema. Radilo se o ruševinama, a na spornoj nekretnini nije niti bilo krova. Roditelji su to godinama uređivali. I garaža i kuća su se istovremeno obnavljale. Ove stvari u garaži su tamo sigurno 16 godina i skupljao ih je pokojni partner. Prije godinu dana je shvatila da nije upisana u garaži i to zato jer je išla u katastar da se raspita o ovoj nekretnini koja se nadovezuje na garažu s druge strane, k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] gdje je upisana u 1/5 iza pokojne mame jer se htjela podijeliti sa ostalim suvlasnicima. Tada je shvatila da garaža uopće nije upisana na nju. Misli da je prodavatelj umro prije 3 godine. Kada se obratila kćeri prodavatelja nije bilo nikakvih problema da izvrše upis u zemljišnim knjigama u onom dijelu koji je glasio na nju. Njezina sestra se odrekla nasljedstva iza roditelja a ona je roditelje dogledala. Nikada nije bilo nikakvih problema oko ovih nekretnina. Prije nego je njezin partner počeo ovu garažu uređivat za svoje stvari tata je unutra držao Fiću. Tata je umro 1995., a mama 2012. godine.

17. Sud je izvedene dokaze cijenio svakog pojedinačno i u svojoj ukupnosti, te materijalni dokazi u spisu su u skladu sa iskazima svjedoka i tužitelja. Izvedenim dokazima, saslušanjem tužitelja i svjedoka je utvrđeno da se nekretnina koja je predmetom tužbe nalazi u nizu, uz kuću tužiteljice, da čine jednu cjelinu, nekretnina koja je predmetom tužbe je u naravi prostor na dva kata obilaskom kojeg je utvrđeno da je u posjedu tužiteljice, da se u prostoru nalazi puno stvari. Utvrđeno je da nitko nikada nije tužiteljici, niti njezinim roditeljima osporavao vlasništvo i posjed. Predmetna nekretnina kupljena je kad i kuća, u ruševnom stanju od pokojnog PH, a u postupku je iskazivala i njegova kćer, koja je svoj suvlasnički dio darovala tužiteljici, jer nitko nije znao da ta nekretnina nije bila obuhvaćena ugovorom. Iskazi saslušanih svjedoka i tužiteljice su suglasni da je tužiteljica, kao i njezini roditelji u samostalnom i poštenom posjedu predmetne nekretnine od 1982. godine, da su oni tu nekretninu uredili zajedno sa kućom. Tužiteljica u postupku ističe da nisu znali da predmetna garaža nije obuhvaćena ugovorom. Sud vjeruje da je tome bilo tako, a izvedenim dokazima u postupku je utvrđeno da je tužiteljica putem svojih prednika, oca i majke u posjedu predmetne nekretnine od 1982., uredili su garažu zajedno sa kućom, a sud ne vjeruje da bi to činili da nisu nekretninu smatrali svojom. Sve ove godine nitko nije ni na koji način pretendirao na vlasništvo nekretnine, nisu zabilježeni nikakvi sporovi. Tužiteljica nesmetano, kao pošten posjednik posjeduje predmetne nekretnine preko 20 godina. U posjedu obitelji tužitelja nekretnina je i preko 40 godina i tužiteljica otkad je kupljena i kuća smatra utuženu nekretninu vlasništvom svojih predaka, roditelja, a sad njezinim vlasništvom. Tek je nedavno vidjela da nekretnina nije upisana na nju, da bi potom svoj suvlasnički udio kćer prodavatelja, pokojnog PH nekretninu prepisala tužiteljici. Nitko nikada, a ni sada ne osporava posjed tužiteljici, već je i svjedoci smatraju vlasnikom nekretnine. Na licu mjesta jasno je vidljivo da se radi o održavanoj nekretnini, garaži, uz samu kuću tužiteljice. Tužiteljica i pravni prednici su u posjedu nekretnine dugo godina i nitko nikada to stvarno vlasništvo tužiteljici i njezinim roditeljima nije osporavao.

18. Odredba čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima NN 91/96, 68/98, 137/99 – Odluka Ustavnog suda, 22/00 – Odluka Ustavnog suda, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06 i 152/08 (dalje ZV) propisuje da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom stvari. Samostalni posjednik kojemu je posjed barem pošten stječe u vlasništvo nekretninu protekom 20 godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja. U odnosu na jedinicu lokalne samouprave, taj rok iznosi 40 godina. U smislu odredbe čl. 18. st. 5. ZV-a posjed se smatra poštenim osim ako se dokaže suprotno. Poštenje posjeda ničime nije dovedeno u pitanje to su u potpunosti ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 159. ZV-a. Odredba čl. 160. ZV-a propisuje da (1) Vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjega dana vremena potrebnoga za dosjelost. (2) U vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici. (4) Kad se poštenom posjedniku čiji posjed nije zakonit i istinit uračunava vrijeme kroz koje je njegov prednik stvar posjedovao zakonito, pošteno i istinito, pravo vlasništva steći će istekom još onoliko vremena koliko je potrebno da pošteni posjednik stekne stvar dosjelošću.(5) Kad se zakonitom, poštenom i istinitom posjedniku uračunava vrijeme kroz koje je njegov prednik stvar posjedovao pošteno, ali ne zakonito ili istinito, vlasništvo će steći dosjelošću istekom još onoliko vremena koliko je potrebno da pošteni posjednik stekne stvar dosjelošću, osim ako stvar već nije stekao time što je njegov zakoniti, pošteni i istiniti posjed trajao onoliko vremena koliko je potrebno da je zakoniti, pošteni i istiniti posjednik stekne dosjelošću. Utvrđeno je da je tužiteljica sama i putem svojih prednika svakako posjedovala nekretnine preko 20 godina, pa i preko 40 godina, od 1982. godine. Dakle, iako su tuženici upisani kao suvlasnici, oni nisu stvarni vlasnici jer je tužiteljica u nesmetanom i poštenom posjedu tih nekretnina. Tužiteljica nije imala nikakvog razloga posumnjati da joj ne pripada pravo na posjed, a njezin posjed i posjed prednika bio je samostalan i nesmetan.

19. Odredba čl.130. ZV-a propisuje da (1) Tko stekne pravo vlasništva nekretnine na temelju zakona, ovlašten je ishoditi upis stečenoga prava vlasništva u zemljišnoj knjizi. Tužiteljica slijedom iznijetog osnovano podnosi tužbu.

20. Slijedom iznijetog i obrazloženog, na temelju navedenih odredbi zakona, kako su ispunjeni uvjeti za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, u smislu odredbe čl. 325. Zakona o parničnom postupku, NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11 i 148/11 –pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, dalje ZPP, odlučeno je kao u izreci.

21. Tužiteljica u postupku zahtijeva parnični trošak. U odnosu na Općinu Oprtalj priznat je trošak za sastav tužbe 200,00 bodova, pristup na dva ročišta, ukupno 400 bodova, PDV 150,00 eura, sudska pristojba na tužbu i presudu, ukupno 79,64 eura, trošak uviđaja i vještaka ukupno 318,23, putni trošak tužiteljice 50,00 eura. To ukupno iznosi 1.197,87eura. Ovaj trošak je bio potreban u smislu odredbe čl. 155. ZPP-a i u skladu s Tarifom o nagradama i naknadama za rad odvjetnika, trb 7,9 i 42. Kako je Općina Oprtalj suvlanica u 3/16 diejal, onda je ona u tom iznosu dužna platiti parnični trošak, što iznosi 224,60 eura.

22. Tuženik Općina Lanišće koja nije uspjela u postupku u smislu odr. čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku nema pravo na parnični trošak.

Buje-Buie, 18. prosinca 2025.

Sutkinja

Margareta Vivoda

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku od 15 (petnaest) dana od dana objave ove presude, za stranku koja je uredno bila obaviještena o ročištu za objavu, odnosno od dana dostave presude, ako stranka nije uredno obaviještena o ročištu za objavu presude.

Dna:

1. Pun. tužitelja, uz Rješenje o pristojbi za presudu,

2. Punomoćniku 1. tuženika,

3. Privremenom zastupniku 2. tuženika.