REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SESVETAMA

PREKRŠAJNI ODJEL

Sesvete, Industrijska cesta 15

Poslovni broj: Pp-814/2024-18

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sesvetama, Prekršajni odjel, po sutkinji ovog suda Ankici Crnjak uz sudjelovanje Darije Ćosić kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog EB, radi djela prekršaja iz čl.228. st. 2. t. 1. Zakona o radu (N.N. 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23 i 64/23) pokrenutog prigovorom na optužni prijedlog Državnog inspektorata, Područni ured Zagreb, Služba za nadzor zapošljavanja i upućivanja, Klasa: 116-01/23- 02/1018, Urbroj: 443-02-05-11-24-5 od 09.04.2024. godine, temeljem čl.179. i čl.183. Prekršajnog zakona (N.N.107/07, 39/13,157/13,110/15, 118/18, 114/22), dana 18. prosinca 2025.

presudio je

I.

okrivljenik: EB, sin E, rođen **.**.1965., OIB: [osobni identifikacijski broj], državljanin RH, sa prebivalištem u [adresa]., prekršajno kažnjavan,

k r i v  j e

što je dana 05. kolovoza 2023. u Sesvetama Jelkovečka 1a, sklopio s radnikom ĆB, OIB: [osobni identifikacijski broj] uzastopni ugovor o radu na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, a koji radnik se nalazio kod njega na radu od dana 05. svibnja 2023., na temeljem sklopljenog ugovora o radu na određeno vrijeme koji je trajao 3 mjeseca, te je bio prijavljen na obavezno mirovinsko osiguranje i obavljao je poslove konobara u nepunom radnom vremenu, a da nije u uzastopnom ugovoru o radu na određeno vrijeme naveo objektivan razlog za sklapanje uzastopnog Ugovora o radu na određeno vrijeme, a također je u Sesvetama Jelkovečka 1a., dana 04. kolovoza 2023. sa radnikom PB OIB: [osobni identifikacijski broj] koji se nalazio na radu od dana 04. svibnja 2023. godine na temelju sklopljenog ugovora o radu na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, te bio prijavljen na Obvezno mirovinsko osiguranje i koji je obavljao poslove konobara u nepunom radnom vremenu te nije u uzastopnom Ugovoru o radu na određeno vrijeme za navedenog radnika naveo objektivan razlog za sklapanje uzastopnog Ugovora o radu na određeno vrijeme,

dakle, nije za navedene radnike naveo objektivan razlog koji opravdava sklapanje Ugovora o radu na određeno vrijeme i koji se u tom Ugovoru mora navesti, čime je počinio prekršaj iz čl. 12.st.3. Zakona o radu kažnjiv po čl.228.st.2.tč.1. istog Zakona,

pa mu se na osnovu istog propisa

i z r i č e

novčana kazna u iznosu od: 530,00 (petsto trideset) eura.

II. Temeljem čl. 33.st.10. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu putem priložene uplatnice u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove presude. Temeljem čl. 183.st.2. Prekršajnog zakona okrivljenika se upozorava da ako u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena, u protivnom će se postupiti u skladu s člankom 34. Prekršajnog zakona.

III. Temeljem čl. 139.st.3. Prekršajnog zakona, čl.138. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti trošak prekršajnog postupka u iznosu od 20,00 (dvadeset) eura putem priložene uplatnice u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove presude, u protivnom će se postupiti u skladu sa čl. 34. Prekršajnog zakona i čl.152.st.4. i 11.istog Zakona.

Obrazloženje

1. Državni inspektorat, Područni ured Zagreb, Služba za nadzor zapošljavanja i upućivanja, podnijela je optužni prijedlog protiv okrivljenika gore navedenog broja, radi djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.

2. Okrivljeni je u svojoj pisanoj obrani naveo da je pobijani optužni akt donesen protivno odredbama Zakona te je time i sam postupak na temelju kojega je pokrenut protivan zakonu i to stoga što je manjkav u pogledu obveznog sadržaja sukladno čl. 160. st. 2. t. 6. i t.7. Prekršajnog zakona, te posebno ističu da vrijeme nadzora ne može biti i nije vrijeme počinjena prekršaja sve sukladno odredbi čl. 16. Prekršajnog zakona. Predlažu da sud sukladno čl. 161. Prekršajnog zakona pozove tužitelja na dopunu odnosno da ispravi optužni prijedlog na način da isti sadrži sve obvezne dijelove iz čl.160. Prekršajnog zakona. Nadalje navode da je činjenični opis djela nepotpun te da iz njega ne proizlaze sva njegova Zakonom propisana obilježja jer se radi o prekršaju za čiju konkretizaciju činjeničnog opisa treba navesti odredbu čl. Zakona blanketnog propisa, a u konkretnom slučaju ona nije navedena u činjeničnom opisu već je u pobijanom optužnom prijedlogu Zakon naveden samo u okviru zakonskog opisnog djela, bez točnog pozivanja na članke i stavke Zakona. Nadalje vezano uz činjenične navode u optužnom aktu ističu da nije točno da je okrivljeni počinio prekršaj opisani prekršaj s obzirom iz opisa radnje odnosno propust okrivljenog uopće nije moguće podvesti pod odredbe čl. 12. st. 3. Zakona o radu. Isto tako napominju da u slučaju da sud utvrdi obilježja bića prekršaja, da se na koncu ovdje radi i najtežem slučaju, u konkretnom slučaju se radi o beznačajnom prekršaju sukladno čl.24 a, Prekršajnog zakona te ovdje nema nikakvog ugrožavanja pravog poretka kao ni štete na strani radnika nije bilo, pa predlažu da se prilikom izricanja kazne primjene odredbe čl.38 Prekršajnog zakona, da se okrivljeni oslobodi od kazne, odnosno da se primjene odredbe čl. 37. Prekršajnog zakona, da se ista ublaži-sve je ispravljeno i nadoknađeno što je i tužitelj utvrdio, uzimajući u obzir olakotno okolnosti na strani okrivljenog odnosno odredbe čl.24 a, Prekršajnog zakona. Nadalje je braniteljica okrivljenika Lea Erak navela da je nadležni inspektorat propustio utvrditi da se u pogledu predmetnih radnika radilo o Ugovorima o dodatnom radu, a na koje se sukladno čl. 18. b st. 3. ne primjenjuju odredbe čl. 12. Zakona o radu koji se primjenjuju na Ugovore o radu na određeno vrijeme. Okrivljeni nije bio u mogućnosti službenim putem iz matične evidencije dobiti podatke iz HZMO-a za ta dva radnika.

3. Svjedokinja inspektorica rada JB u svome je iskazu navela da je obavljala inspekcijski nadzor kod okrivljenih u sklopu akcije koju je predložila policijska postaja Sesvete, te su u noći s petka na subotu krajem rujna 2023. godine u navedenu svrhu obišli više ugostiteljskih objekata. Kod okrivljenih su na radu zatečeni radnici u caffe baru i noćnom klubu "Amadeus" u [adresa], na adresi sjedišta obrta koji su obavljali poslove posluživanja pića, o čemu je sastavljen zapisnik na licu mjesta. Okrivljeni je u službene prostorije Državnog inspektorata, Šubićeva ulica 29, pristupio i predočio na uvid dokumentaciju koja se odnosi na rad i zapošljavanje radnika koji su kod njega zatečeni na radu te je obavljen uvid u dozvole za boravak i rad, obzirom da su na radu bili zatečeni i strani državljani, u ugovore o radu sklopljene s zatečenim radnicima i u prijave o početku osiguranja na obvezno mirovinsko osiguranje. Uvidom u prijave o početku osiguranja je utvrđeno da okrivljeni od dana 5. svibnja 2023. zapošljava radnika SB s kojim radnikom je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme, ne sjeća se do kojeg datuma, te uzastopni ugovor o radu na određeno vrijeme koji je sklopljen dana 05. kolovoza 2023. godine na određeno vrijeme, ne sjeća se do kada traje u kojem ugovoru okrivljeni nije naveo objektivan razlog za sklapanje uzastopnog ugovora o radu na određeno vrijeme što je bio obvezan prema čl. 12. Zakona o radu. Uvidom u prijave o početku osiguranja je utvrđeno da okrivljeni od dana 4. svibnja 2023. zapošljava radnika LB s kojim radnikom je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme, ne sjeća se do kojeg datuma, te uzastopni ugovor o radu na određeno vrijeme koji je sklopljen dana 04. kolovoza 2023. godine na određeno vrijeme, ne sjeća se do kada traje, u kojem ugovoru okrivljeni nije naveo objektivan razlog za sklapanje uzastopnog ugovora o radu na određeno vrijeme što je bio obvezan prema čl. 12. Zakona o radu. Za sve ugovore o radu sklopljene za sve imenovane radnike utvrđeno je da se ugovara rad u nepunom radnom vremenu. Za imenovane radnike pregledana je i evidencija o radnom vremenu te je utvrđeno da rade samo noću i to vikendima.

Na poseban upit braniteljice da li je utvrđivala tko je matični poslodavac za ove radnike odgovara da nije, te da li je vadila njihove podatke iz matične evidencije iz HZMO- a odgovara da nije već je pribavila podatke o početku osiguranja koji je okrivljeni dostavio.

4. Nadalje je tužitelj dostavio dopis-nadopunu optužnog prijedloga u kojem je naveo da je vrijeme počinjenja prekršaja "masno" otisnuto te je na kraju teksta u pojedinoj točki optužbe navedeno je i mjesto počinjenja prekršaja te se u činjenični opis prekršaja u svaku pojedinu točku optužbe iza teksta "traje do šest mjeseci" dodaje slijedeći tekst:

"kada je imenovani radnik na temelju sklopljenog uzastopnog Ugovora o radu na određeno vrijeme nastavio s radom kod okrivljenog".

5. Nadalje je na traženje suda Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, dostavio podatke evidentirane u matičnoj evidenciji HZMO-a za radnike ŠB i SB te je tužitelj dostavio dokaz (radno pravni status prema podacima HZMO-a) za radnike SB i PB tijekom 2023. godine.

6. Braniteljica okrivljenika u završnoj riječi je navela: "da optužni akt ni nakon izvršene dopune od dana 02.04.2025. nije u skladu sa zakonskim pretpostavkama te stoga predlažu da Sud odbije optužbu, a podredno opreza radi, ukoliko bi našao da je okrivljeni počinio prekršaj, da prema istome primijeni odredbe čl. 38. odnosno 37. Prekršajnog zakona."

7. Tijekom postupka sutkinja je izvršila uvid u zapisnik o inspekcijskom nadzoru od 23.09.2023., nastavak zapisnika o inspekcijskom nadzoru od 25.09.2023. godine, nastavak zapisnika o inspekcijskom nadzoru od 02.10.2023. godine, obrasci eM-1P Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za GB, ugovor o radu od 05.05.2023., ugovor o radu od 05.08.2023., obrazac eM-1P Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za PB, ugovor o radu za navedenog od 04.05.2023. i 04.08.2023., pisana obrana okrivljenog, nadopuna optužnog prijedloga od 02.04.2025. s prilozima, podnesak okrivljenog od 30.06.2025., podnesak tužitelja od 17.11.2025. godine i potvrdu Ministarstva pravosuđa i digitalne transformacije, klasa: 740-04/25-02/77236.

8. Nakon ovako provedenog postupka sud je utvrdio da je okrivljenik počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret jer je sklopio Ugovor o radu na određeno vrijeme s radnicima SB i PB bez da je u Uzastopnom ugovoru o radu na određeno vrijeme naveo objektivan razlog za sklapanje Uzastopnog ugovora o radu na određeno vrijeme pa je time u cijelosti počinio prekršaj iz čl.12. st. 3. Zakona o radu. Dakle u čl.12. st.3. Zakona o radu je navedeno da pod objektivnim razlogom koji opravdava sklapanje Ugovora o radu na određeno vrijeme i koji se u tom ugovoru mora navesti smatra se zamjena privremeno nenazočnog radnika te obavljanje posla čije je trajanje zbog prirode njegova izvršenja ograničeno rokom ili nastupanjem određenog događaja, pa sud nije prihvatio obranu okrivljenika u djelu gdje isti navodi da okrivljeni nije počinio prekršaj s obzirom da propust okrivljenog nije moguće podvesti pod odredbe čl.12. st. 3. Zakona o radu. Također nije prihvaćena obrana da je optužni prijedlog manjkav jer nije navedeno vrijeme počinjenja prekršaja budući da je iz optužnog prijedloga vidljivo da je okrivljenik dana 05. kolovoza 2023. u [adresa], sklopio s radnikom ĆB uzastopni ugovor o radu na određeno vrijeme, a sa radnikom PB je sklopio dana 04. kolovoza 2023. Ugovor o radu na određeno vrijeme bez da je u uzastopnom ugovoru o radu na određeno vrijeme za navedene radnike naveo objektivan razlog za sklapanje uzastopnog ugovora o radu na određeno vrijeme. Nadalje, se okrivljenik u svojoj obrani poziva na čl. 24 a , Prekršajnog zakona, a da bi se donio zaključak o beznačajnosti nekog djela kojim se ostvaruju bitna obilježja prekršaja, potrebno je ostvarenje dva elementa, ono mora proizlaziti iz neznatnosti stupnja ugrožavanja ili povrede ne samo zaštićenog dobra nego i onih vrijednosti koje se općenito štite prekršajnim pravom, ali i odsustva potrebe za kažnjavanje počinitelja. Prvo obilježje beznačajnosti djela objektivne naravi i za njeno postojanje relevantna je ocjena same težine počinjenog djela, pri čemu je potrebno uzeti u obzir sve konkretne okolnosti pojedinog slučaja. Drugo obilježje karakteriziraju subjektivni elementi koje treba uočiti u osobi počinitelja i predstavljaju okolnosti pojedinog slučaja, a to mogu biti i upravo one okolnosti koje bi inače bile značajne za određivanje vrste i mjere kazne (čl. 36. st. 2. Prekršajnog zakona), stupanj krivnje počinitelja, pobude iz kojih je radnju počinio, njegovo ranije ponašanje, prvenstveno neosuđivanost, ponašanje nakon počinjenog prekršaja, uključujući i stav prema počinjenom djelu, dakle njegovo priznanje, izrečeno kajanje i sl., te ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju prekršaja. Iz dikcije ove odredbe proizlazi da obje te sastavnice moraju biti kumulativno ispunjene da bi se radio o beznačajnosti nekog djela, što u ovom konkretnom slučaju sud nije našao ispunjenim, stoga prekršaj nije okarakteriziran beznačajnim kako to okrivljenik pogrešno smatra. Nadalje iz podataka dostavljenih od strane HZMO-a za radnike SB i ŠB tijekom 2023. godine, iz radno pravnog statusa je vidljivo da im je jedini radni odnos tijekom 2023. godine i nadalje, bio kod poslodavca EB i to za SB **.**.2023. do 29.02.2024. te od 06.02.2024. do današnjeg dana te navedeni radnik nije ostvarivao svojstvo osiguranika s osnove rada putem drugog poslodavca u navedenom periodu osiguranja. Također iz radno pravnog statusa prema podacima HZMO-a za radnika ŠB je vidljivo da mu je jednini radni odnos tijekom 2023. godine bio kod poslodavca EB i to 04.05.2023. do 24.02.2024. godine, odnosno da navedeni radnik nije ostvarivao svojstvo osiguranika s osnove rada putem drugog poslodavca u navedenom periodu osiguranja. Dakle, ne radi se o dodatnom radu u smislu odredaba čl. 18 a, Zakona o radu jer su navedeni radnici u navedenom periodu rada bili zaposleni samo kod poslodavca EB pa nema mjesta primjeni odredaba iz čl. 18 b st. 3. Zakona o radu, u odnosu na sadržaj Ugovora o radu, da se u uzastopnom ugovoru o radu na određeno vrijeme ne treba navesti objektivan razlog sklapanja uzastopnog ugovora o radu na određeno vrijeme.

Dakle, sud nije prihvatio obranu okrivljenika jer ih tako dana obrana ne ispričava od odgovornosti.

9. Stoga je sud okrivljenika proglasio krivim te mu izrekao novčanu kaznu za koju smatra da je primjerena težini počinjenog djela i stupnju odgovornosti, pri tome za okrivljenika nisu nađene olakotne okolnosti dok mu je kao otegotno uzeto dosadašnje prekršajno kažnjavanje što je vidljivo iz potvrda Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, klasa: 740- 04/25-02/77236.

10. Temeljem u izreci citirane odredbe okrivljenik je upozoren da u koliko uplati u određenom roku 2/3 novčane kazne, smatrat će se da je kaznu u cijelosti platio.

11. Temeljem u izreci citiranih propisa okrivljeni je dužan platiti trošak Suda u paušalnom iznosu od 20,00 eura, koji je odmjeren s obzirom na složenost i trajanje postupka.

U Sesvetama, 18. prosinca 2025.

Zapisničarka

Sutkinja

Darija Ćosić, v.r.

Ankica Crnjak, v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv presude dopuštena je žalba u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom sudu u Sesvetama, Prekršajni odjel, Industrijska cesta br. 15, u dva primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni sud.