REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
ZAGREB
Broj: IR-150/2025
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Gordane Korotaj, predsjednice vijeća te Kristine Gašparac Orlić i Roberta Završkog, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv ZA, u povodu prijedloga za izricanje mjere zabrane prisustvovanja športskim natjecanjima na temelju čl. 34.a Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima („Narodne novine“, broj: 117/03, 71/06, 43/09, 34/11 i 114/22), odlučujući o žalbi ZA podnesenoj protiv rješenja Općinskog prekršajnog suda u Splitu, broj: Pp Prz-324/2025-5 od 9. srpnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 18. prosinca 2025.
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba ZA i potvrđuje pobijano rješenje.
O b r a z l o ž e n j e
1. Pobijanim rješenjem Općinskog prekršajnog suda u Splitu, broj: Pp Prz-324/2025-5 od **.**.2025., ZA je izrečena zabrana prisustvovanja svim nogometnim utakmicama na kojima nastupa nogometni klub HNK „Hajduk“ i Hrvatska nogometna reprezentacija u trajanju od jedne godine.
2. Protiv tog rješenja je ZA putem Sebastiana Miše, odvjetnika u Odvjetničkom društvu Miše & Pavić d.o.o. u Zagrebu, pravodobno podnio žalbu iz svih žalbenih osnova, predlažući usvojiti žalbu te ukinuti pobijano rješenje.
3. Žalba nije osnovana.
4. Razmotrivši predmet, uz ocjenu navoda žalbe, odlučujući sukladno odredbi čl. 211. st. 3. Prekršajnog zakona (Narodne novine, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje: PZ), Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio da je pobijana odluka prvostupanjskog suda kojom je izrečena predmetna zabrana prisustvovanja športskim natjecanjima, pravilna i zakonita te u skladu s odredbom članka 34.a Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima.
5. Žalitelj ZA u žalbi ističe da su pogrešni navodi iz obrazloženja pobijane odluke da je on bio na mjestu događaja na kojem su se sukobile navijačke skupine Torcida i Bad Blue Boys i da je tamo bio uhićen, budući da je uhićen 1,5 km dalje od toga. Ističe i da nisu jasne evidencije kojima raspolaže policija jer nisu konkretizirane protupravnosti žalitelja koji je kazneno i prekršajno neosuđivana osoba, a da se izricanje mjere opravdava prvom evidencijom navodnog protupravnog ponašanja žalitelja, što je suprotno zakonskom normi koja propisuje da se mjera može izreći osobi koja se „već ranije protupravno ponašala“. Navodi i da činjenica koja se navodi u pobijanoj odluci da je žalitelj pripadnik navijačke skupine Torcida nije ničim dokazana kao i ostale ključne činjenice koje se ne mogu temeljiti na subjektivnom dojmu policijskih službenika, bez kontrolnih dokaza, zatim da nije jasan navod izreke rješenja kojim se ukazuje na propisane novčane kazne i koji je smisao istog te da sama činjenica podnošenja kaznene prijave od strane policije ništa ne govori o kaznenoj odgovornosti žalitelja, a radi se o događaju od prije godine dana i pet mjeseci, uz izostanak opisanih konkretnih radnji u spisu što govori koliko je prijava neozbiljna. Uz to, sud nije obrazložio niti zabranu odlaska na nogometne utakmice hrvatske reprezentacije, a istom se zadire u osobnu slobodu žalitelja kao temeljnu ustavnu vrijednost.
5.1. Neosnovano žalitelj pobija pravilnost utvrđenja činjenice da je on bio uhićen i da je bio na mjestu na kojem je došlo do sukoba između navijačkih skupina te nedostatak konkretnih podataka na temelju kojih se može sa sigurnošću tvrditi da se isti ranije protupravno ponašao, budući da suprotno proizlazi iz obrazloženog prijedloga za izricanje predmetne mjere u koje navode prvostupanjski sud, a niti ovaj drugostupanjski, nema razloga posumnjati. Naime, pobijano rješenje (kao i prijedlog predlagatelja) jasno sadrži podatke o tome u kojim konkretno događajima je žalitelj sudjelovao te je tako jasno navedeno da je isti dana 3. svibnja 2025. u Splitu uhićen na mjestu događaja fizičkog sukoba između oko 250 pripadnika navijačkih skupina „Torcida“ i „Bad blue boys“ nakon čega je protiv njega podnesena kaznena prijava zbog kaznenog djela „Sudjelovanja u tučnjavi ili napadu na gledatelje ili druge osobe“ opisanog u čl. 31.a Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima. Osim toga, iz priležeće kaznene prijave u prijedlogu, jasno je vidljivo da je uz ostale osobe, i protiv ZA podnesena kaznena prijava zbog navedenog kaznenog djela u vezi naprijed navedenog događaja koji se dogodio prije početka nogometne utakmice na stadionu Poljud u Splitu između HNK „Hajduk“ i GNK „Dinamo“. Pritom uopće nije relevantan podatak je li i gdje točno ZA uhićen, već su relevantna operativna saznanja podnositelja prijedloga o njegovom protupravnom ponašanju vezanom uz neko športsko natjecanje.
5.2. Nije u pravu žalitelj niti kada ističe nedostatnu težinu i ozbiljnost navoda iz prijedloga policije za izricanjem predmetne preventivne mjere te u vezi s tim vjerodostojnost popisa protupravnih ponašanja žalitelja. Naime, ističe se da je odredbom čl. 34.a Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima izričito propisano da se predmetna mjera može izreći „osobi za koju postoje saznanja da se već ranije protupravno ponašala za vrijeme dolaska, održavanja ili odlaska s nekog športskog natjecanja“ pa se, dakle, ne radi o mjeri koja se donosi na temelju podataka Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske, Odjela za prekršajne evidencije već je dostatnu istu izreći i na temelju evidencije ovlaštenog predlagatelja (policije) o protupravnom ponašanju određene osobe. Upravo je, između ostalog, i u svrhu izricanja mjere iz čl. 34.a Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, odredbom čl. 39.b istog Zakona, propisano da Ministarstvo nadležno za unutarnje poslove ustrojava i vodi Zbirku podataka o osobama i događajima vezanim uz športska natjecanja. Znači, Zbirka podataka o osobama i događajima vezanim uz športska natjecanja vodi se radi pripreme poduzimanja odgovarajućih mjera za održavanje javnog reda i sigurnosti za vrijeme športskih natjecanja, koja mogu biti ugrožena od strane pojedinaca koji svojim radnjama čine potencijalnu prijetnju zakonitosti, redu i sigurnosti i ta operativna saznanja predstavljaju bitnu okolnost i valjanu osnovu za izricanje mjere iz čl. 34.a Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, kako je to pravilno i osnovano zaključio i prvostupanjski sud. Stoga se ne radi o činjenicama utvrđenim na „subjektivnom dojmu policijskih službenika“ već o činjenicama dostatno ispitanim i utvrđenim na temelju operativnih saznanja ovlaštenog tijela o protupravnom ponašanju žalitelja, što je dovoljan i zakonit temelj za izricanje predmetne mjere.
5.3. Nadalje, drugi događaj za koji ovlašteni predlagatelj ima saznanja da je u istome sudjelovao ZA, je onaj iz 3. travnja 2024. u Splitu, kada je po završetku nogometne utakmice HNK „Hajduk“ i GNK „Dinamo“, lomio plastične sjedalice na stadionu i ostali inventar bacajući ga na policijske službenike, zbog čega je protiv njega podnesena kaznena prijava zbog kaznenog djela „Izazivanja nereda“ i „Prisile prema službenoj osobi“, što je isto tako dostatno operativno saznanje o njegovom protupravnom ponašanju vezanom uz športska natjecanja, odnosno bitna okolnost i pravilna osnova za izricanje mjere iz čl. 34.a Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, što je pravilno zaključio i prvostupanjski sud.
5.4. U odnosu na navod žalbe da iz pobijanog rješenja nije vidljivo na temelju kojih odlučnih činjenica je utvrđeno da se radi o pripadniku navijačke skupine Torcida, ističe se da je isto netočno budući da iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da je taj podatak utvrđen na temelju Zbirke podataka o osobama i događajima vezano uz športska natjecanja, utemeljene na Informacijskom sustavu Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, a koja čini operativno saznanje policije kao dovoljne osnove za izricanje ove mjere. Osim toga, pripadnost krajnje žestokim članovima ili „običnim“ pripadnicima određene navijačke skupine nije odlučna činjenica o kojoj ovisi izricanje zabrane prisustvovanja određenim športskim natjecanjima pa ona ne treba niti biti posebno utvrđivana odnosno obrazložena već može predstavljati osnov za odluku o tome u odnosu na eventualno koji klub će se izreći zabrana odlaska na športska natjecanja.
5.5. Stoga, protupravna ponašanja od kojih je svako vezano uz športske događaje, a koja predstavljaju operativna saznanja policije, čine ispunjenje uvjeta iz čl. 34. a Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima.
5.6. U odnosu na navod žalbe da nije jasno zašto je predmetna mjera izrečena i za zabranu posjećivanja utakmica u kojima sudjeluje Hrvatska nogometna reprezentacija, što sud nije obrazložio, ističe se da su po ocjeni ovog suda iz pobijanog rješenja vidljivi razlozi za izricanje mjere kao u izreci, dakle i u odnosu na Hrvatsku nogometnu reprezentaciju (zadnji odlomak). No, potrebno je ukazati žalitelju da, osim općepoznate činjenice da u Hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji često igraju i igrači HNK „Hajduk“ čije utakmice okrivljenik posjećuje, relevantna je i činjenica da su utakmice hrvatske nogometne reprezentacije u vrhu posjećenosti svih športskih natjecanja, praćene iznimnom zainteresiranošću kako posjetitelja tako i ostale javnosti zbog čega je nužno na takvim događanjima zaštiti sigurnost svih sudionika. Budući da je žalitelj, a temeljem legitimnih saznanja nadležne policijske uprave, pokazao ustrajnost u činjenju protupravnih ponašanja prilikom odnosno prije i poslije odigravanja športskih natjecanja te da predmetna mjera koja je preventivnog karaktera, ima cilj sprječavanja nepoželjnog ponašanja i na međunarodnom planu, to su u konkretnom slučaju ispunjeni zakonski uvjeti za izricanje navedene zabrane prisustvovanja i utakmicama u kojima sudjeluje Hrvatska nogometna reprezentacija.
5.7. Iz tog razloga je i po ocjeni ovog suda izrečena mjera koja u sebi sadrži određeno ograničenje slobode kretanja žalitelja, razmjerna potrebi zaštite javnog mira i reda i javne sigurnosti, budući da u ovom slučaju nad interesom pojedinca za navijanje i gledanje športskih natjecanja, pretežu javni interes i pravo drugih osoba da neometano i sigurno prisustvovanje i uživanje u športskom natjecanju. Osim toga, treba napomenuti da je takva posebna mjera – mjera prevencije o čijoj primjeni i u europskom pravnom prostoru postoje jasna i detaljno utvrđena pravila, po ocjeni Ustavnog suda (broj odluke U-I-2186/2008 od 29. svibnja 2012. g.), razmjerna navedenom legitimnom cilju.
6. U odnosu na žalbeni navod da je nejasan smisao djela izreke u kojem je žalitelju ukazano na plaćanje novčanih kazni, ističe da je pravilno prvostupanjski sud u izreci uputio žalitelja na posljedice ne postupanja po izrečenoj mjeri sukladno čl. 39.a st. 2. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima.
7. Na temelju svega iznesenog, sukladno čl. 211. st. 2. t. 2. PZ-a odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu, 18. prosinca 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić, v.r.
Gordana Korotaj, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 4 otpravka: za spis, žalitelja, odvjetnika i tužitelja.
