Republika Hrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Trg hrvatskih branitelja 1

Karlovac

Poslovni broj: Pr-58/2024-39

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Karlovcu u ime Republike Hrvatske po sutkinji Sylviane Kraljević, u pravnoj stvari tužitelja UJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po odvjetniku Anti Pecirepu, Zagreb, Bužanova 6d, protiv tuženice Republika Hrvatska - Ministarstvo obrane, OIB: 66486182714, Zagreb, Sarajevska 7 zastupana po nadležnom Općinskom državnom odvjetništvu, Građansko-upravni odjel, radi isplate, nakon glavne javne rasprave zaključene 29. listopada 2025. u nazočnosti punomoćnika stranaka, po objavi 18. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

Nalaže se tuženiku Republici Hrvatskoj - za Ministarstvo obrane da tužitelju UJ na ime neisplaćenih dodataka na plaću isplati bruto iznos od 3.204,94 EUR (slovima: tri tisuće dvjesto četiri eura i devedeset četiri centa) zajedno sa zateznim kamatama, osim na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u bruto iznosu, po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2023. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, tekućom:

- na iznos od 1.675,00 EUR od 15.05.2019. godine

- na iznos od 545,27 EUR od 15.07.2019. godine

- na iznos od 195,24 EUR od 15.08.2019. godine

- na iznos od 5,80 EUR od 15.11.2019. godine

- na iznos od 2,67 EUR od 15.12.2019. godine

- na iznos od 0,77 EUR od 15.01.2020. godine

- na iznos od 550,17 EUR od 15.09.2020. godine

- na iznos od 59,58 EUR od 15.10.2020. godine

- na iznos od 164,14 EUR od 15.11.2020. godine

- na iznos od 0,02 EUR od 15.01.2022. godine

- na iznos od 0,01 EUR od 15.02.2022. godine

- na iznos od 0,01 EUR od 15.09.2022. godine

- na iznos od 0,02 EUR od 15.03.2023. godine

- na iznos od 0,16 EUR od 15.05.2023. godine

- na iznos od 0,11 EUR od 15.06.2023. godine

- na iznos od 5,97 EUR od 15.07.2023. godine pa sve do isplate,

te da tužitelju naknadi parnični trošak u iznosu od 1.925,00 eura, sa zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude 18. 12. 2025. do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, isplatom na žiro-račun punomoćnika tužitelja Ante Pecirepa, odvjetnika u Zagrebu, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Predmetnu tužbu podnio je 21 tužitelj, te je sukladno naredbi od 21. 11. 2024. spis razdvojen na zasebne spise u odnosu na svakog tužitelja te su formirani zasebni spisi.

2. Tužitelji u tužbi navode da su zaposlenici kod tuženog MORH – Hrvatska kopnena vojska, sa sjedištem zapovjedništva u Karlovcu, na poslovima djelatne vojne osobe.

DOKAZ : - rješenje tuženika o radnom rasporedu tužitelja (rješenja o postavljenju)

3. U vremenskom razdoblju rada unazad pet godina (a i ranije) tuženik nije isplaćivao tužiteljima naknadu plaće za godišnji odmor sukladno propisima , posebice odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama (“Narodne novine“ broj 38/18) i Pravilnika o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba („Narodne novine“ broj 54/14, 70/18) a kojim je propisano da djelatnoj vojnoj osobi za vrijeme godišnjeg odmora pripada naknada plaće kao da je radila u redovnom radnom vremenu, a najmanje u visini njezine prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca, zbog čega im je isplaćeni iznos naknade za godišnje odmore bio znatno manji od iznosa koji im pripada. DOKAZ : - rješenje tuženika o radnom rasporedu tužitelja (rješenja o postavljenju)

- uvid u sve isplatne liste tužitelja za utuženo razdoblje - tražiti od tuženika !

- izračun razlike naknade plaće za godišnji odmor - tražiti od Financijske službe tuženika !

- financijsko-knjigovodstveno vještačenje, podredno (po potrebi)

4. Sukladno čl. 186.a Zakona o parničnom postupku tužitelji su se bili obratili tuženiku radi mirnog rješenja spora,

ali je tuženik to odbio učiniti.

DOKAZ : - uvid u zahtjev za mirno rješenje spora tužitelja

5. Obzirom na prezentirano činjenično stanje, a budući da tužitelji u ovom trenutku ne mogu utvrditi točnu visinu razlike naknade za godišnje odmore dok im tuženik ne dostavi podatke o njihovom radu u utuženom razdoblju, njihove sve obračunske liste, podatke o korištenom godišnjem odmoru te podatke o isplaćenoj naknadi za godišnji odmor, a kojima raspolaže tuženik, odnosno prije nego li se provede financijsko vještačenje, tužitelji ,sukladno čl. 186. b. ZPP-a, podnose stupnjevitu tužbu te predlažu da sud donese sljedeće:

R J E Š E N J E

„Nalaže se tuženiku Republici Hrvatskoj - za Ministarstvo obrane da dostavi : 1. podatke o radu tužitelja u utuženom razdoblju, njihove obračunske liste, podatke o korištenom godišnjem odmoru te podatke o isplaćenoj naknadi za godišnji odmor utuženom razdoblju od 25.01.2019.godine pa do 25.01.2024.godine

1. izračun iznosa bruto razlike naknade za godišnje odmore koji bi tužitelji primili da im je tuženik pravovremeno i ispravno isplaćivao naknadu za godišnje odmore u utuženom razdoblju od 25.01.2019. godine pa do 25.01.2024.godine“

i P R E S U D U

„Nalaže se Republici Hrvatskoj - za Ministarstvo obrane, da svakome od tužitelja isplati , na ime razlike naknade za godišnje odmore ,za utuženo razdoblje od 25.01.2019.godine pa do 25.01.2024.godinene neutvrđeni bruto iznos (prema pribavljenim podacima i izračunu iz toč 1.i 2.gornjeg rješenja), zajedno sa zakonskim zateznim kamatama po stopi sukladno članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i Uredba 156/22) propisanoj za ostale odnose koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke od 01.08.2015. godine koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. godine pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, osim isplate zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, tekućom od 15. -og u mjesecu za prethodni mjesec, kao i izvršiti uplatu troškova parničnog postupka sa zakonskom zateznom kamatom po stopi iz članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i Uredba 156/22) po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena počev od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, sve u roku 15 dana.“

6. Tužitelj je tužbeni zahtjev konačno specificirao podneskom od 18. 4. 2025. tako da isti sada glasi:

„Nalaže se tuženiku Republici Hrvatskoj - za Ministarstvo obrane da tužitelju UJ na ime neisplaćenih dodataka na plaću isplati bruto iznos od 3.204,94 EUR (slovima: tri tisuće dvjesto četiri eura i devedeset četiri centa) zajedno sa zateznim kamatama, osim na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u bruto iznosu, po kamatnoj stopi sukladno članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i Uredba 156/22) propisanoj za ostale odnose koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. godine pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, tekućom:

- na iznos od 1.675,00 EUR od 15.05.2019. godine

- na iznos od 545,27 EUR od 15.07.2019. godine

- na iznos od 195,24 EUR od 15.08.2019. godine

- na iznos od 5,80 EUR od 15.11.2019. godine

- na iznos od 2,67 EUR od 15.12.2019. godine

- na iznos od 0,77 EUR od 15.01.2020. godine

- na iznos od 550,17 EUR od 15.09.2020. godine

- na iznos od 59,58 EUR od 15.10.2020. godine

- na iznos od 164,14 EUR od 15.11.2020. godine

- na iznos od 0,02 EUR od 15.01.2022. godine

- na iznos od 0,01 EUR od 15.02.2022. godine

- na iznos od 0,01 EUR od 15.09.2022. godine

- na iznos od 0,02 EUR od 15.03.2023. godine

- na iznos od 0,16 EUR od 15.05.2023. godine

- na iznos od 0,11 EUR od 15.06.2023. godine

- na iznos od 5,97 EUR od 15.07.2023. godine pa sve do isplate

kao i naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka sa zakonskom zateznom kamatom po stopi iz članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i Uredba 156/22) po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena počev od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, a sve to isplatom na žiro-račun punomoćnika tužitelja Ante Pecirepa, odvjetnika u Zagrebu, sve u roku 15 dana.“

7. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da je 8. svibnja 2024. primio tužbu kojom tužitelji potražuju od tuženika isplatu razlike naknade plaće za godišnji odmor za razdoblje od 25. siječnja 2019. do 25. siječnja 2024. Ovim odgovorom, tuženik se očituje o tužbi na način da osporava osnovanost osnove i visine tužbenih zahtjeva. Tužitelji su kao djelatne vojne osobe, tijekom utuženog razdoblja bili zaposleni u Ministarstvu obrane Republike Hrvatske, u Oružanim snagama te raspoređeni u ustrojstvenu jedinicu Hrvatske kopnene vojske, time da su neki od tužitelja u dijelu utuženog razdoblja bili raspoređeni i u druge ustrojstvene jedinice (Zapovjedništvo za obuku i doktrinu Fran Krsto Frankopan), odnosno upućeni na dodanu dužnost (operacije potpore miru KFOR na Kosovu, školovanje, aktivnosti NATO-a u Republici Poljskoj), što proizlazi iz odluka o rasporedu.

Dokaz: uvid u odluke o rasporedu.

8. Tužitelji su podnijeli stupnjevitu tužbu sukladno članku 186.b ZPP, tvrdeći da im tuženik tijekom utuženog razdoblja nije isplaćivao naknadu plaće za godišnji odmor sukladno propisima (Zakonu o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske i Pravilniku o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba). Protivno navodima tužbe, tuženik smatra da je tužiteljima pravilno isplaćivao naknadu plaće za godišnji odmor sukladno propisima koji su se tijekom utuženog razdoblja primjenjivali na tužitelje, a ukoliko je došlo do pogrešnog obračuna naknade plaće za pojedini mjesec ili razdoblje, tuženik je naknadno isplatio retro-razliku naknade plaće. U odnosu na eventualno više isplaćenu naknadu plaće u razdoblju od 25. siječnja 2019. do 25. siječnja 2024. tuženik ističe prigovor radi prebijanja, koji će precizirati nakon što se izračunom nadležne financijske službe ili financijskog vještačenja takva isplata utvrdi.

Dokaz: karton primanja, isplatne liste, izračun nadležne financijske službe tuženika ili podredno vještačenje.

9. Tuženik ističe da se na tužiteljev radno-pravni status mogu primijeniti isključivo odredbe Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 73/13. koji je stupio na snagu 26. lipnja 2013., odnosno odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 75/15., 50/16., 30/18.) – dalje u tekstu: ZSOS) s obzirom na vrijeme stupanja na snagu prema prijelaznim i završnim odredbama Zakona, kao i podzakonski akti doneseni na temelju tog Zakona koji su bili na snazi tijekom utuženog razdoblja. Ovakvo pravno stajalište zauzeto je u odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske posl. broj Revr-1845/12, Revr-1902/12 i Revr-1795/12, prema kojem propisi doneseni na temelju Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 33/02., 58/02., 175/03., 136/04., 76/07., 88/09. – dalje u tekstu ZSOS/02) imaju prednost u primjeni u odnosu na propise o državnim službenicima i namještenicima i u odnosu na opće propise o radu i kolektivne ugovore zaključene u skladu s općim propisima o radu.

10. Također tuženik napominje da je člankom 1. Zakona o radu („Narodne novine“ broj 93/14., 127/17., 98/19., 151/22., 46/23., 64/23. – dalje u tekstu: ZR) propisano da se tim Zakonom uređuju radni odnosi u Republici Hrvatskoj, ako drugim zakonom ili međunarodnim ugovorom, koji je sklopljen i potvrđen u skladu s Ustavom Republike Hrvatske, te objavljen, a koji je na snazi, nije drukčije određeno. Prema tome, odredbe ZR primjenjuju se supsidijarno. Člankom 142. ZSOS propisano je da djelatnoj vojnoj osobi za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i plaćenog dopusta pripada naknada plaće kao da je radila u redovnom radnom vremenu, a najmanje u visini njezine prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca. Isto tako, na temelju ZSOS donesen je, Pravilnik o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba („Narodne novine“ broj 54/14.), koji je stupio na snagu 8. svibnja 2014., koji je u članku 4. stavku 2. propisivao da djelatnoj vojnoj osobi za vrijeme godišnjeg odmora pripada naknada plaće kao da je radila u redovnom radnom vremenu. Člankom 4. stavkom 3. Pravilnika propisano da se redovnim radnim vremenom smatra radno vrijeme određeno u skladu s odlukom kojom se određuje raspored radnog vremena. Nakon što je 9. kolovoza 2018. stupio na snagu Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba („Narodne novine“ broj 70/18.) tuženik je sukladno članku 1. Pravilnika (kojim je dopunjen članak 4. stavak 2. Pravilnika/14) tužiteljima kao djelatnim vojnim osobama obračunavao i isplaćivao naknadu plaće za vrijeme godišnjeg odmora kao da su radili u redovnom radnom vremenu, a najmanje u visini njihove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca.

Dokaz: uvid u odluke o korištenju godišnjeg odmora, evidencije korištenja godišnjeg odmora, evidencije radnog vremena, naloge o korištenju slobodnih dana, odluke o plaćenom dopustu, odluku o nagradnom dopustu, karton primanja, isplatne liste, dopise i očitovanja nadležnih službi tuženika, izračun financijske službe tuženika.

11. Tuženik potvrđuje da su prethodno podnošenju predmetne tužbe, sukladno članku 186.a Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 155/23., dalje u tekstu: ZPP) tužitelji podnijeli Općinskom državnom odvjetništvu u Karlovcu zahtjev za mirno rješenje spora, zaprimljen 29. siječnja 2024. pod brojem predmeta N-DO-20/2024, a koji zahtjev nije prihvaćen.

Dokaz: uvid u zahtjev.

12. Ovo državno odvjetništvo dostavit će dokaze o činjenicama iz odgovora na tužbu te se obvezuje dostaviti dokumentaciju o radu tužitelja sukladno rješenju suda. Slijedom navedenog, tuženik predlaže da naslovni sud tužbu i tužbene zahtjeve odbije kao neosnovane te naloži tužiteljima da nadoknade tuženiku troškove parničnog postupka uz pripadajuće zatezne kamate.

13. U dokaznom postupku sud je pročitao zahtjev za mirno rješenje spora, rješenje tuženika o radnom rasporedu tužitelja (rješenje o postavljanju), isplatne liste, dokumentaciju o radno pravnom statusu tužitelja, te je izveden dokaz financijskim vještačenjem Ručević vještačenja d.o.o.

14. Zadatak vještaka je izračunati razliku naknade plaće za godišnji odmor tako da se kod obračuna naknade plaće za godišnji odmor uzmu svi dodaci koji se smatraju plaćom, odnosno svi oni dodaci na koje su plaćeni porezi i doprinosi, odnosno onaj dio iznad neoporezivog dijela (npr. dodatak za vojnu službu, dodatak za posebne uvjete rada, terenski dodatak u međunarodnim misijama i dr.). Pored navedenoga potrebno je uzeti u obzir i posebno dodatke na plaću koje je tužitelj ostvario uz plaću i to: terenski dodatak ostvaren u Republici Hrvatskoj,

terenski dodatak za rad u inozemstvu u međunarodnoj misiji,

privremeni dodatak za razdoblje 7/2023-2/2024.

15. U skladu s postavljenim zadatkom, na temelju pregledane dokumentacije, te prema utvrđenjima i izračunima iz nalaza, proizlazi kako visina neisplaćene bruto plaće tužitelja za razdoblje od 25. siječnja 2019. do 25. siječnja 2024. s osnova razlike naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora iznosi ukupno 3.204,94 EUR (zbroj kunskih konvertiranih iznosa i iznosa u valuti EUR). Pojedini iznosi razlika dani su u stupcu 'r' Tabele 1 iz nalaza, s datumima dospijeća u stupcu ‘s' Tabele 1 iz nalaza. Iznosi iz nalaza i mišljenja iskazani u kunama konvertirani su u EUR, u skladu s odredbama Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 57/2022. i 88/2022.), uz primjenu fiksnog konverzijskog tečaja (1 EUR = 7,53450 kn). Vještak je u cijelosti postupio po nalogu suda, nalaz je jasan, određen i detaljno obrazložen, stranke i nisu prigovarale nalazu, stoga je sud nalaz i mišljenje prihvatio u cijelosti.

16. Među strankama je nesporno da je tijekom utuženog razdoblja tužitelj bio zaposlen kao djelatna vojna osoba. Tuženik navodi da je tužitelju pravilno isplaćivao naknadu plaće za godišnji odmor sukladno propisima koji su se tijekom utuženog razdoblja primjenjivali na tužitelja kao i da se na tužiteljev radno-pravni status mogu primijeniti isključivo odredbe Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 73/13. – dalje u tekstu ZSOS/13) koji je stupio na snagu 26. lipnja 2013. Pravo djelatne vojne osobe na naknadu plaće za vrijeme godišnjeg odmora propisano je odredbom članka 142. ZSOS – Narodne novine broj: 73/13., 75/15., 50/16., 30/18., 125/19., 155/23., 158/23., 14/24., kojim je propisano da djelatnoj vojnoj osobi za vrijeme godišnjeg odmora pripada naknada plaće kao da je radila u redovnom radnom vremenu, odnosno kao da je radila u redovnom radnom vremenu, a najmanje u visini njezine prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca, pri čemu za cijelo utuženo razdoblje prema konačno specificiranom tužbenom zahtjevu valja uzeti u obzir odredbu članka 1. Pravilnika izmjenama i dopunama Pravilnika o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba – "Narodne novine" broj 70/18., s primjenom od 9. kolovoza 2018. kojim je izmijenjen čl. 4. st. 2. Pravilnika o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba – "Narodne novine" broj 54/14 i glasi da djelatnoj vojnoj osobi za vrijeme godišnjeg odmora pripada naknada plaće kao da je radila u redovnom radnom vremenu, a najmanje u visini njezine prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca. Vještak je sačinio izračun razlike naknade plaće za godišnji odmor na način da je uzeo u obzir sve dodatke koji se smatraju plaćom, odnosno sve one dodatke na koje su plaćeni porezi i doprinosi, odnosno onaj dio iznad neoporezivog dijela te posebni dodaci na plaću koje je tužitelj ostvario uz plaću u utuženom razdoblju od 25. siječnja 2019. godine do 25. siječnja 2024. godine. Slijedom svega navedenog tuženik je dužan tužitelju na ime razlike naknade plaće za godišnji odmor platiti iznos od 3.204,94 eura, stoga je odlučeno kao u izreci presude.

17. Zatezna kamata je dosuđena od dospjelosti svakog mjesečnog iznosa razlike naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora do isplate, po stopi iz članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21. i 114/22. – u nastavku teksta: ZOO), izuzev kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanim u dosuđenim iznosima bruto plaće odnosno naknade plaće. Naime, u skladu s člankom 45. stavak 1. i 2. Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine" broj 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12., 144/12., 43/13., 120/13., 125/13., 148/13., 83/14., 143/14. i 136/15. – dalje: Zakon) predujam poreza na dohodak obračunava, obustavlja i uplaćuje poslodavac, isplatitelj primitka iz čl. 14. tog Zakona, i to prilikom svake isplate prema propisima koji važe na dan isplate. Odredbama članka 45. stavak 4. i 5. Zakona i članka 61. stavak 1. i 9. Pravilnika o porezu na dohodak ("Narodne novine" broj 95/05., 96/06., 68/07., 146/08., 2/09., 9/09., 146/09., 123/10., 137/11., 61/12., 79/13., 160/13., 157/14. i 137/15 – dalje: Pravilnik o porezu) propisano je da se predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava tijekom istog mjeseca svakog poreznog razdoblja isplaćenog primitka od nesamostalnog rada iz čl. 14. Zakona odnosno čl. 11. Pravilnika o porezu, umanjenog za obračunane i uplaćene doprinose za obvezna osiguranja iz primitka po posebnim propisima i umanjenog za iznos uplaćenih premija osiguranja iz članka 12. stavak 9. i čl. 16. st. 2. toga Zakona te umanjenog za osobni odbitak iz članka 36. stavak 1. i 2. istoga Zakona (porezna osnovica). Obračunani predujam poreza isplatitelj obustavlja i uplaćuje istodobno sa isplatom primitka od nesamostalnog rada, kao porez po odbitku (članak 61. stavak 1. Pravilnika o porezu). S obzirom na navedeno, porez na dohodak i prirez porezu na dohodak, koji čine sastavni dio bruto plaće (uz neto plaću i doprinose), dospijevaju tek s isplatom, što znači da do trenutka isplate plaće (analogno i isplate zaostale plaće i naknade plaće po sudskoj presudi) nisu dospjeli na naplatu iznosi poreza na dohodak i prireza na dohodak, pa se na te iznose zatezne kamate ne obračunavaju.

18. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 154. stavka 1. i članka 155. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22.. 114/22. i 153/23. – u nastavku teksta: ZPP).

19. Trošak tužitelja za zastupanje po punomoćniku odvjetniku je odmjeren temeljem Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne Novine“ broj 138/23. – u nastavku teksta: Tarifa) u visini od 100 bodova kako slijedi: za sastavljanje zahtjeva za mirno rješenje spora iznos od 250,00 eura (Tbr.28.), sastavljanje tužbe iznos od 250,00 eura (Tbr.7.st.1.), sastavljanje podneska od 6. 6. 2024. – očitovanje na odgovor na tužbu iznos od 250,00 eura (Tbr.8.t.1.), sastavljanje podneska od 15. 11. 2024. – očitovanje na podnesak tuženika od 5. 11. 2024. iznos od 250,00 eura (Tbr.8.t.1.), sastavljanje podneska od 18. 4. 2025. – očitovanje na nalaz i mišljenje vještaka te specifikacija tužbenog zahtjeva, iznos od 250,00 eura (Tbr.8.t.1.), zastupanje na ročištu 21. 11. 2024. iznos od 250,00 eura (Tbr.9.t.1.), zastupanje na ročištu 29. 10. 2025. iznos od 250,00 eura (Tbr.9.t.1.) i pristup na ročište za objavu presude iznos od 125,00 eura (Tbr.9.t.3.), što zbrojeno iznosi 1.625,00 eura, pa kad se tom iznosu doda trošak vještačenja od 300,00 eura, dobije se iznos od 1.925,00 eura koji predstavlja dosuđeni trošak tužitelju. Na parnični trošak dosuđena je zatezna kamata od dana donošenja ove presude do isplate temeljem odredbe članka 30. stavka 2. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12., 25/13., 9/14. i 55/16. – dalje: OZ) po stopi iz članka 29. stavka 2. ZOO-a. U iznosu za svaku radnju sadržan je i PDV. Tužitelju nije dosuđen trošak za sastavljanje podneska od 15. 1. 2025. – obavijest o plaćenom predujmu za vještačenje jer je taj podatak vidljiv u e-Spisu, dakle, radi se o podnesku koji nije bio potreban za vođenje postupka. Na trošak je dosuđena zatezna kamata od dana donošenja presude do isplate u skladu sa čl. 29.st.2. ZOO-a i čl.30. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17. i 131/20., u nastavku teksta: OZ).

U Karlovcu 18. prosinca 2025.

Sutkinja Sylviane Kraljević

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se predaje pismeno u tri istovjetna primjerka, putem ovog suda, a podnosi se Županijskom sudu.

Dostavljeno:

1. Odvjetnik Anto Pecirep

2. Općinsko državno odvjetništvo u Karlovcu, Građansko-upravni odjel