Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Rijeci

    Žrtava fašizma 7

    51000 Rijeka

    Poslovni broj: Gž-1658/2022-3

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sutkinja Filke Pejković predsjednice vijeća, Kristine Vukelić Aničić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Svjetlane Pražić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ČĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Martina Benolić, odvjetnica iz Umaga, protiv tuženika: Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb, Magazinska cesta 69, OIB: 53056966535, kojeg zastupaju punomoćnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Saša Poldan, Goran Gatara, Valentina Vižintin, Marko Komorski i Toni Primorac iz Rijeke i Zagreba, radi utvrđenja i isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie posl. br. P-1640/2019-33 od 28. srpnja 2022., u sjednici vijeća održanoj 18. prosinca 2025.,

    p r e s u d i o  j e

    I.Odbija se kao neosnovana žalba tuženika te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie posl. br. P-1640/2019-33 od 28. srpnja 2022. u točki I. i IV. izreke.

    II. Uvaženjem žalbe tuženika preinačuje se presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie posl. br. P-1640/2019-33 od 28. srpnja 2022. u točki II. izreke u dijelu kojim je naloženo tuženiku ispuniti novčanu obvezu u iznosu od 1.544,96 CHF u protuvrijednosti domaće valute prema srednjem tečaju tuženika na dan plaćanja i sudi:

    Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 955,24 eur s zakonskom zateznom kamatom tekućom od 10. lipnja 2019. sve u roku od 15 dana.

    III. Uvaženjem žalbe tuženika preinačuje se presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie posl. br. P-1640/2019-33 od 28. srpnja 2022. u točki III. izreke u dijelu kojim je naloženo tuženiku ispuniti novčanu obvezu u iznosu od 1.527,75 CHF u protuvrijednosti domaće valute po srednjem tečaju tuženika važećem na dan plaćanja s zakonskom zateznom kamatom na taj iznos od podnošenja tužbe 10. lipnja 2019. i sudi:

    Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 944,58 eur u roku od 15 dana time da se kao neosnovan odbija zahtjev tužitelja za isplatu zatezne kamate na taj iznos od podnošenja tužbe 10. lipnja 2019. pa do isplate.

    IV. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova žalbenog postupka.

    Obrazloženje

    1.Prvostupanjskom presudom u točki I. izreke utvrđen je ništetnim dio odredbe čl. 2. među strankama sklopljenog Ugovora o kreditu br: 128-50-3358858 u dijelu u kojem je ugovoreno da je kamatna stopa promjenjiva u skladu s Odlukom o kamatnim stopama Kreditora.

    2. U točki II. izreke naloženo je tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 1.544,96 CHFu kunskoj protuvrijednosti obračunato po srednjem tečaju pri tuženiku važećem na dan plaćanja sa zakonskom zateznom kamatom od podnošenja tužbe pa do isplate dok je odbijen zahtjev tužitelja s razlikom iznosa od 0,27 CHF. U točki III. izreke naloženo je tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 1.527,75 CHF u kunskoj protuvrijednosti obračunato po srednjem tečaju pri tuženiku važećem na dan plaćanja sa zakonskom zateznom kamatom od podnošenja tužbe pa do isplate dok je u točki IV. izreke naloženo tuženiku naknaditi tužitelju trošak parničnog postupa u iznosu od 10.360,00 kn / 1.375,01 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja pa do isplate.

    3. Protiv dosuđujućeg dijela navedene presude žalbu podnosi tuženik iz svih žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., dalje ZPP).

    4. Tuženik predlaže uvaženje žalbe uz naknadu mu troškova žalbenog postupka.

    5. Odgovor na žalbu nije podnesen.

    6. Žalba tuženika je djelomično osnovana.

    7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenje ništetnosti odredbe čl. 2. među strankama sklopljenog Ugovora o kreditu u dijelu kojem je ugovorena promjenjivost kamatne stope prema odluci tuženika te posljedično tome restitucijski zahtjev tužitelja za isplatu više plaćenih novčanih iznosa.

    8. Prvostupanjski sud po provedenom postupku utvrđuje;

    - da je između tužitelja kao korisnika kredita i tuženika kao kreditora 23. ožujka 2006. sklopljen Ugovor o kreditu br. 128-50-3358858 na iznos od 37.116,55 CHF u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju tuženika na dan korištenja kredita uz rok otplate od 84 mjeseci,

    - da je Ugovor o kreditu sklopljen za kupnju osobnog vozila,

    - da tužitelj ima svojstvo potrošača te da je Ugovor o kreditu sklopljen u svrhu koja služi zadovoljenju osobnih potreba tužitelja,

    - da je u odredbi čl. 2. Ugovorena ugovorena redovna kamata od 5,50 % godišnje kao promjenjiva u skladu s Odlukom o kamatnim stopama banke,

    - da se o spornoj odredbi Ugovora nije pojedinačno pregovaralo,

    - da je tuženik tijekom razdoblja otplate kredita povećavao početno ugovorenu kamatnu stopu od 5,50 % te anuitete obračunavao po povećanoj kamatnoj stopi prema odluci tuženika,

    - da u Ugovoru o kreditu te internima aktima tuženika nisu sadržane jasne i precizne odredbe o načinu utvrđivanja promjene kamatne stope,

    -da je u postupku radi zaštite kolektivnih interesa i prava potrošača, presudom presudom Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1401/2012 od 4. srpnja 2013. koja presuda je potvrđena presudom Visokog Trgovačkog suda Republike Hrvatske posl.br. Pž-7129/2013 od 13. lipnja 2014. pravomoćno utvrđeno da je tuženik u razdoblju od 10. rujna 2003. do 31. prosinca 2008., povrijedio kolektivne interese i prava potrošača korisnika kredita, zaključujući ugovore o kreditima koristeći u istima ništetne i nepoštene ugovorne odredbe u ugovorima o potrošačkom kreditiranju – ugovorima o kreditima, na način da je ugovorena redovna kamatna stopa koja je tijekom postojanja obveza prema ugovorima o kreditu promjenjiva u skladu s jednostranom odlukom tužene i drugim internim aktima banke, a da prije zaključenja i u vrijeme zaključenja ugovora tužena kao trgovac i korisnici kreditnih usluga kao potrošači nisu pojedinačno pregovarali i ugovorom utvrdili egzaktne parametre i metodu izračuna tih parametara koji utječu na odluku da tužena promijeni ugovorne kamate, a što je imalo za posljedicu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana utemeljenoj na jednostranom povećanju kamatnih stopa, a sve na štetu potrošača,

    - da se prema odredbi čl. 502.c ZPP-a fizičke i pravne osobe mogu u posebnim parnicama za naknadu štete ili isplatu pozvati na pravno uređenje iz presude kojom će biti prihvaćeni zahtjevi iz tužbe iz članka 502a. stavak 1. tog zakona da su određenim postupanjem, uključujući i propuštanjem tuženika povrijeđeni ili ugroženi zakonom zaštićeni kolektivni interesi i prava osoba koje je tužitelj ovlašten štititi,

    - da je sud vezan utvrđenjem iz navedene presude da je tuženik u vrijeme sklapanja ugovora s tužiteljicom koristio nepoštene i ništetne ugovorne odredbe,

    - da se učinci presuda naprijed navedenih presuda donesenih u kolektivnom sporu protežu i na konkretni Ugovor o kreditu,

    - da je vještačenjem utvrđena razlika više plaćenih iznosa tijekom razdoblja otplate kredita u odnosu na onu koju bi trebao isplatiti u slučaju da je umjesto kamatne stope promjenjive na temelju jednostrane oduke tuženika primijenjena kamatna stopa u visini od 5,50% godišnje iznosi 1.544,96 CHF (švicarskih franaka) odnosno 7.197,27 kn/955,24 eur te da visina zateznih kamata za razdoblje od 1. prosinca 2007. 9. lipnja 2019. godine na iznos svake pojedine novčane razlike koju je tužitelj po osnovi promjenjive kamate stope stvarno isplatio tuženiku ukupno iznosi 1.527,75 CHF odnosno 7.116,92 kn/944,58 eur.

    9. Temeljem iznijetih utvrđenja prvostupanjski sud zaključuje da je odredba čl. 2. među strankama sklopljenog Ugovora kojoj je ugovorena promjenjivost kamatne stope prema Odluci tuženika nepoštena ugovorna odredba pri čemu se poziva na utvrđenja iz kolektivne presude radi zaštite prava i interesa potrošača u kojem je utvrđeno da je ugovaranje promjenjivosti kamatne stope prema jednostranoj odluci tuženika suprotno načelima obveznog prava jer je time korisnik kredita kao potrošač doveden u neravnopravni položaj u odnosu na banku kao trgovca, pošto je formulacija ugovorne odredbi o promjenljivoj kamatnoj stopi takva da je na temelju nje tužitelj jedino znao kolika je visina kamatne stope na dan sklapanja ugovora o kreditu, dok se nije moglo ocijeniti zašto i kako te u kojem smjeru će tijekom budućeg kreditnog razdoblja se kamatna stopa kretati. Kako se o spornoj odredbi među strankama sklopljenog Ugovora o kreditu nije pregovaralo te kako Ugovor o kreditu te opći akti tuženika ne sadrže jasne i precizne odredbe o načinu utvrđivanja promjene kamatne stope pri čemu je sporna odredba ugovora unaprijed formulirana po tuženiku kao trgovcu te jačoj ugovornoj strani a na čiji sadržaj tužitelj kao potrošač nije imao utjecaja to prvostupanjski sud zaključuje da je predmetna odredba Ugovora nepoštene sukladno odredbi čl. 81. Zakona o zaštiti potrošača("Narodne novine" br. 96/03., 46/07., 79/07., dalje ZZP) te posljedično tome ništetne slijedom čega kao osnovan prihvaća tužbeni zahtjev tužitelja za utvrđenje ništetnosti iste te odlučuje kao u točki I. izreke kao i restitucijski zahtjev tužitelja za isplatu više plaćenih iznosa.

    10. Kao posljedicu ništetnosti odredbe Ugovora u dijelu kojim je ugovorena promjenjivost kamatne stope prema odluci tuženika prvostupanjski sud kao osnovan prihvaća restitucijski zahtjev tužitelja za isplatu preplaćenih iznosa, tj. zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 1.544,96 CHF u kunskoj protuvrijednosti domaće valute obračunato po srednjem tečaju tuženika važećem na dan plaćanja sve sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od podnošenja tužbe pa do isplate te odlučuje kao u točki II. izreke pobijane presude. Zaključuje prvostupanjski sud da je tuženik sukladno odredbi čl.1111. i čl. 1115. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23., 155/23, dalje ZOO ) dužan tužitelju vratiti sve iznose koje je naplatio temeljem ništetne odredbe s kamatom tekućom od dana stjecanja pri čemu kao neosnovan cijeni istaknuti prigovor zastare utvrđujući da je tužba za isplatu stečenog na temelju ništetne odredbe o promjenjivosti kamatne stope podnesena unutar petogodišnjeg zastarnog roka od pravomoćnosti odluka u kolektivnom sporu kojom je utvrđena ništetnost odredbe o promjeni kamatne stope.

    11. Nadalje utvrđuje prvostupanjski sud sve temeljem provedenog financijskog vještačenja da dugovanje tuženika s osnova zakonske zatezne kamate obračunate u apsolutnom iznosu od dana izvršenog plaćanja svakog pojedinog mjesečnog iznosa pretplate, kao dana dospijeća istih pa do podnošenja tužbe predstavlja iznos od 1.527,75 CHF te kao osnovan prihvaća i zahtjev tužitelja za isplatu predmetnog iznosa na koji iznos tužitelju pozivom na odredbu čl. 31. st.2. ZOO-a priznaje pravo na isplatu procesne kamate počam od podnošenja tužbe pa do isplete te odlučuje kao u točki III. izreke.

    12. Ispitujući pobijanu presudu u granicama razloga određenih u žalbi za istaći je da su u pobijanoj presudi navedeni razlozi o odlučnim činjenicama i isti nisu nejasni niti proturječe sadržaju priloženih isprava. Presuda nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati. Zbog toga nije ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a na koju upire tuženik u žalbi.

    13. Isto tako u postupku nije počinjena niti jedna druga bitna povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8.,9.,13. i 14. ZPP- a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti (čl. 365 st. ZPP).

    14. Pravilno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo te iznio valjane razloge o ništetnosti ugovorne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi sadržane u među strankama sklopljenom Ugovoru o kreditu te pravilno zaključio da je odredba među strankama sklopljenog ugovora o načinu promjene kamatne stope nepoštena i posljedično ništetne te je pravilno uz primjenu odredbe čl. 502.c ZPP-a svoju odluku utemeljio na pravnom shvaćanju koje proizlaze iz pravomoćne presude Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1401/2012 od 04. srpnja 2013. koja je djelomično potvrđena presudom Visokog trgovačkog suda RH poslovni broj Pž-7129/2013 od 13. lipnja 2014. učincima koje kako to pravilno zaključuje vezan i prvostupanjski sud.

    15. Neosnovani su žalbeni navodi tuženika da je ugovorna odredba o promjenjivosti kamatne stope prema odluci tuženika tužitelju bila jasna, razumljiva i lako uočljiva. Ovo iz razloga jer je prvostupanjski sud pravilno utvrdio da se o sadržaju sporne odredbe ugovora nije pregovaralo pri čemu tuženik u postupku nije nije dokazao niti je na te okolnosti predlagao provođenje adekvatnih dokaza da je tužitelju dao sve potrebne informacije na temelju kojih bi prosječno informirani potrošač mogao razumjeti značaj i posljedice ugovaranja promjenjivosti kamatne stope prema jednostranoj odluci tuženika i sve rizike koje takva ugovorna odredba nosi, samim time ni razumljivost iste, pa je evidentno da je prilikom sklapanja ugovora stvorio znatnu neravnotežu u pravima i obvezama stranka na štetu tužitelja kao potrošača zbog čega je pravilno prvostupanjski sud ocijenio da se radi o nepoštenoj te time i ništetnoj ugovornoj odredbi.

    16. Naime, odredbom čl. 81 ZZP/03 propisano je da se ugovorna odredba o kojoj se nije pojedinačno pregovaralo, smatra nepoštenom ako, suprotno načelu savjesnosti i poštenja, uzrokuje značajnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača.

    17. Smatra se da se o pojedinoj ugovornoj odredbi nije pojedinačno pregovaralo, ako je ta odredba bila unaprijed formulirana od strane trgovca te zbog toga potrošač nije imao utjecaja na njezin sadržaj, poglavito ako se radio o odredbi unaprijed formuliranoga standardnog ugovora trgovca (čl. 81 st. 2 ZZP/03).

    18. Ako trgovac tvrdi da se o pojedinoj ugovornoj odredbi u unaprijed sastavljenom standardnom ugovoru pojedinačno pregovaralo, dužan je to dokazati (čl. 81 st. 4 ZZP/03).

    19. Kako u ovom postupku tuženik, kako to pravilno zaključuje prvostupanjski sud, nije dokazao a teret dokaza koje činjenice ležao na istom, da se je o spornoj odredbi ugovora pregovaralo, niti je na te okolnosti u postupku predlagao provođenje adekvatnih dokaza-saslušanje svjedoka zaposlenika banke koji je sudjelovao u sklapanju ugovora, to je pravilno prvostupanjski sud u smislu naprijed citiranih odredbi utvrdio da je odredba čl. 2. među strankama sklopljenog Ugovora kojim je ugovorena promjenjivost kamatne stope prema odluci tuženika nepoštena te posljedično tome ništetna.

    20. S obzirom da je odredbom čl. 81. ZZP/03 propisano je da se ugovorna odredba o kojoj se nije pojedinačno pregovaralo, smatra nepoštenom ako, suprotno načelu savjesnosti i poštenja, uzrokuje značajnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača, kakvu neravnotežu prema utvrđenjima i zaključcima prvostupanjskog suda uzrokuju sporne odredbe, jer tuženik kao trgovac tužitelja kao potrošača nije u cijelosti informirao o svim bitnim parametrima te elementima koje dovode do promjene kamatne stope, dakle o parametrima bitnim za donošenje valjane odluke utemeljene na potpunoj obavijesti, što je suprotno načelu savjesnosti i poštenja to je prvostupanjski sud pravilno utvrdio da je predmetne ugovorna odredba kao nepoštena ništetna.

    21. Prvostupanjski sud je pravilnom analizom svih provedenih dokaza utvrdio bitne činjenice dok tuženik nije dokazao ni predlagao relevantan dokaz na okolnosti utvrđenja ništetnosti odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi. Naime, uvidom u po tužitelju predloženu dokumentaciju (Ugovor o kreditu, Opće uvjete poslovanja i podatke HNB na okolnosti povijesnog kretanja mjesečnog LIBOR-a) ne dokazuju se jasna obaviještenost potrošača o parametrima promjene kamatne stope ni rizicima i posljedicama sklapanja takvog ugovora pri čemu tvrdnja tuženika da se promjena kamatne stope nakon sklapanja ugovora vršila u skladu s tržišnim uvjetima nije odlučna.

    22. Nadalje, na žalbene navode tuženika valja istaći da je pravilno prvostupanjski sud obzirom na ništetnost odredbe o načinu promjenjivosti kamatne stope zaključio o postojanju obveze tuženika na isplatu preplaćenih iznosa tužitelju te neosnovano tuženik sadržajem žalbe osporava pravo tužitelja na restituciju pozivom na činjenicu da među strankama sklopljeni Ugovor o kreditu više ne proizvodi pravne učinke.

    23. Ovo iz razloga jer na temelju odredbe članka 327. stavak 1. ZOO-a na ništetnost sud pazi po službenoj dužnosti i na nju se može pozivati svaka zainteresirana osoba pri čemu se pravo na isticanje ništetnosti ne gasi (328. ZOO-a) a ispunjenjem te prestankom ugovora ne nestaje uzrok ništetnosti.

    24. Nepoštena odredba ne obvezuje potrošača od trenutka sklapanja ugovora te se potrošač dovodi u položaj koji je imao prilikom sklapanju ugovora, kao da nije bilo ništetne odredbe. Osim toga presuda u kolektivnom sporu odnosi se ne samo na ugovore u tijeku već i na ugovore koji su isplaćeni i ne odnosi se samo na stambene već i na sve druge potrošačke ugovore. Za primjenu te presude odlučno je tek vremensko razdoblje u kojemu je ugovor sklopljen.

    25. Stoga je pravilno utvrđenje te zaključak prvostupanjskog suda da tužitelju, s obzirom na djelomičnu ništetnost predmetnog Ugovora o kreditu, pripada pravo na povrat preplaćenih iznosa zbog povećanja početno ugovorene kamatne stope. To pravo proizlazi iz odredbe članka 323. stavak 1. ZOO-a u vezi s člankom 1111. stavak 1. ZOO-a.

    26. Kako je prvostupanjski sud provedenim financijskim vještačenjem utvrdio da visinu pretplaćenog iznosa predstavlja iznos od 1.544,96 CHF odnosno 7.197,27 kn/955,24 eura kao razliku između iznosa koji je tužitelj platio po povećanoj kamatnoj stopi u odnosu na iznose koje bi plaćao tijekom razdoblja otplate kredita da je anuitet obračunavan po početnoj ugovorenoj kamatnoj stopi od 5,50% to postoji obveza tuženika u smislu naprijed citiranih odredbi na povrat preplaćenog iznosa.

    27. Neosnovano tuženik u žalbi prigovara da je sud na opisani način postupao suprotno volji ugovornih strana te na način kao da je ugovorena fiksna kamatna stopa. Ovo iz razloga jer time što je utvrđena ništetnost dijela predmetnog Ugovora o kreditu koji se odnosi na odredbu o načinu promjenjivosti kamatne stope prema jednostranoj Odluci tuženice sud nije mijenjao volju stranaka.

    28. Nije upitno da stranke mogu ugovarati promjenjivu kamatnu stopu pri čemu je način na koji je to učinjeno u konkretnom slučaju ništetan jer predstavlja povredu prava tužitelja kao potrošača i korisnika kredita pa je pogrešno stajalište tuženika u žalbi da se pobijanom presudom sugerira i nameće da su stranke htjele ugovoriti fiksnu kamatnu stopu. Ovo iz razloga jer nije ništetna odredba o početno ugovorenoj kamatnoj stopi od 5,50% godišnje, već je ništetna odredba kojom je visina obveze tužitelja u pogledu vraćanja kredita, tj. visina anuiteta vezana odredbom o promjenjivosti početno ugovorene kamate jednostranom odlukom kreditora, dakle, odredba o načinu promjene početno ugovorene kamatne stope. U tom kontekstu ništetnost sporne ugovorne odredbe ne dovodi do ništetnosti cijelog ugovora o kreditu, jer je tužitelj prema pravno valjanim ugovornim odredbama tuženiku dužan vratiti primljeni iznos kredita s početno ugovorenom kamatom od 5,50% godišnje.

    29. Stoga je pravilno utvrđenje te zaključak prvostupanjskog suda da je tuženik u obvezi tužitelju vratiti preplaćeni iznos u vidu razlike između iznosa koji je tužitelj platio po povećanoj kamatnoj stopi u odnosu na iznose koje bi plaćao tijekom razdoblja otplate kredita da je anuitet obračunavan po početnoj ugovorenoj kamatnoj stopi od 5,50%

    30. Međutim, pazeći po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava ovaj žalbeni sud nalazi da tuženik nije dužan vratiti primljeno u valuti CHF u protuvrijednosti domaće valute na dan plaćanja kako je to dosuđeno prvostupanjskom presudom već je dužan vratiti ono što je primio kao posljedicu ništetnosti a to je bila valuta Republike Hrvatske, odnosno tj. hrvatska kuna koja je zamijenjena eurom prilikom ulaska u euro područje 1. siječnja 2023. prema fiksnom tečaju 1 eur = 7,53450 kn.

    31. Naime, prema odredbi čl. 21. ZOO-a kad obveza ima za činidbu iznos novca, dužnik je dužan isplatiti onaj broj novčanih jedinica na koji obveza glasi, osim kad zakon određuje što drugo, pa kako je tuženik primio domaću to njegova obveza povrata glasi na istu pa je tu valutu dužan i vratiti. Kako je tuženik primio iznos od 7.197,27 kn što predstavlja iznos od 955,24 eur to je pravilnom primjenom materijalnog prava prvostupanjsku presudu u dijelu kojim je tuženiku naloženo plaćanje iznosa od 1.544,96 CHF u protuvrijednosti domaće valute obračunato po srednjem tečaju na dan plaćanja valjalo preinačiti te tuženika obvezati na plaćanje iznosa od 955,24 eur tužitelju te temeljem odredbe čl. 373.t.3. ZPP-a odlučiti kao u točki II. izreke ove odluke.

    32. Protivno žalbenim navodima pravilno je prvostupanjski sud utvrdio postojanje obveze tuženika na isplatu zakonske zatezne kamate od dospijeća svake pojedine mjesečne uplate pa do isplate, sukladno članku 1115. ZOO-a. Budući da je tuženik utuženi iznos primio na temelju ništetne odrede o promjenjivoj kamatnoj stopi, dakle bez valjane pravne osnove, nesavjesni je stjecatelj jer odredba nepoštenja podrazumijeva nesavjesnost kreditne institucije.

    33. Tuženik tužitelju nije podmirio naprijed navedeni iznos te nije ispunio tu svoju novčanu obvezu prema tužitelju pa je u obvezi platiti zateznu kamatu temeljem odredbe čl. 29. st. 1. ZOO kojom je propisano da dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje pored glavnice i zatezne kamate.

    34. U konkretnom slučaju kamata na dugovani iznos od 7.197,27 kn/955,24 eur obračunata u apsolutnom iznosu, kako je to proizlazi iz nalaza i mišljenja provedenog financijskog vještačenja, pravilnost kojeg tuženik sadržajem žalbe ničim nije doveo u sumnju, za razdoblje od dospijeća svakog pojedinog iznosa pa do podnošenja tužbe 10. lipnja 2019. predstavlja iznos od 7.116,92 kn/944,58 eur to je tuženik u obvezi tužitelju naknaditi predmetni iznos a ne iznos u visini od 1.527,75 CHF u protuvrijednosti domaće valute kako je to dosuđeno u točki II. izreke prvostupanjske presude pa je pazeći na pravilnu primjenu materijalnog prava prvostupanjsku presudu u tom dijelu pozivom na odredbu čl. 373.t.3. ZPP-a valjalo preinačiti te odlučiti kao u točki III. izreke ove odluke.

    35. Međutim osnovano tuženik sadržajem žalbe osporava pravilnost prvostupanjske presude u dijelu kojim je tužitelju u dijelu točke III. izreke prvostupanjskom presudom na obračunatu zateznu kamatu u apsolutnom iznosu priznato pravo na isplatu procesne kamate tj. zakonske zatezne kamate od podnošenja tužbe pa do isplate.

    36. Naime valja navesti da se zatezne kamate mogu utužiti u apsolutnom iznosu uz glavni dug, ali tada na taj apsolutni iznos u situaciji kao što je konkretna kada dugovanje glavnice nije podmireno, na taj apsolutni iznos obračunate kamate ne teku zatezne kamate, jer zatezne kamate i dalje teku na iznos glavnog potraživanja i to konkretno od podnošenja tužbe 10. lipnja 2019. pa do isplate, kako je to suđeno prvostupanjskom presudom.

    37. Stoga na iznos dospjelih zateznih kamata od 7.116,92 kn/944,58 eur, a koje kamate su obračunate u apsolutnom iznosu za period od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa do obračuna zateznih kamata do podnošenja tužbe, ne teku zatezne kamate jer bi to onda bile kamate na kamatu tj. anatocizam koji je zabranjen odredbom članka 31. ZOO-a.

    38. Slijedom navedenog pravilnom primjenom materijalnog prava zahtjev tužitelja za isplatu zatezne kamate na obračunatu kamatu u apsolutnom iznosu za razdoblje od 10. lipnja 2019. pa do isplate kao neosnovan valjalo je odbiti te prvostupanjsku presudu u tom dijelu preinačiti te odlučiti kao u točki III. izreke.

    39. Konačno valja istaći da su neosnovani žalbeni navodi tuženika o pogrešnoj primjeni materijalnog prava u odnosu na pitanje zastare te je pravilno prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo kada je taj prigovor tuženika tuženika u odnosu na na restitucijski zahtjev za isplatu preplaćenog iznosa kao neosnovan odbio. Ovo iz razloga jer zastara kako to pravilno zaključuje prvostupanjski sud počinje teći od pravomoćnosti odluke kojom je utvrđena ništetnost u postupku kolektivne zaštite što je konkretno 13. lipnja 2014. a kako je tužba podnesena 10. lipnja 2019., to je evidentno da je ista podnesen unutar općega zastarnog roka koji prema čl. 225. ZOO-a iznosi pet godina.

    40. Ostali žalbeni navodi tuženika nisu od odlučnog značenja te ne dovode u pitanje pravilnost i zakonitost prvostupanjske odluke.

    41. Unatoč djelomičnom žalbenom uspjehu tuženika isti nije od utjecaja na odluku o troškovima postupka jer zbog dijela zahtjeva sa kojim tužitelj nije uspio nisu nastali posebni troškovi. Stoga je pravilno tuženik u točki V. izreke pobijane odluke obvezan na naknadu cjelokupnog parničnog troška tužitelju.

    42. S obzirom da je tuženik u žalbenom postupku uspio samo u razmjeno neznatnom dijelu za koji nisu nastali posebni troškovi to je odbijen zahtjev tuženika za naknadu žalbenog troška te je temeljem odredbe čl. 154. st. 5. u svezi s čl. 166.st.2. ZPP-a odlučeno kao u točki IV. izreke.

    43. Slijedom svega naprijed iznijetog temeljem odredbe čl. 368.st.1. i 373.t.3. ZPP-a odlučeno je kao u izreci ove presude.

    44. Prvostupanjska presuda u odbijajućem dijelu točke II. izreke kao nepobijana ostaje neizmijenjena.

    U Rijeci 18. prosinca 2025.

    .

    Predsjednica vijeća

    Filka Pejković

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.