Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Poslovni broj: R1 Ob-2467/2025-10

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

    Ulica grada Vukovara 84

    R E P U B L I K A H R V A T S K A

    R J E Š E N J E

    Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji toga suda Ani Merlin Božičković, u pravnoj stvari predlagateljice NČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnici Eleonori Katić, odvjetnici iz Zagreba, protiv protustranke ČČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Ani Ivić Juratovac, odvjetnici iz Zagreba, uz sudjelovanje mlt. IČ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i mlt. ZČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], oboje zastupani po posebnoj skrbnici MČ, dipl. pravnici u Centru za posebno skrbništvo, Zagreb, Trg Nevenke Topalušić 1, radi privremene mjere, dana 18. prosinca 2025. godine,

    r i j e š i o  j e

    I. Odbija se prijedlog za donošenje privremene mjere da mlt. djeca stanuju s majkom u [adresa].

    II. Određuje se privremena mjera na način da će djeca, mlt. IČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], i mlt. ZČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], s ocem, ČČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], ostvarivati osobne odnose pod nadzorom stručne osobe, koju će posebnim rješenjem imenovati Hrvatski zavod za socijalni rad, područni ured Trešnjevka i to jednom tjedno u trajanju od dva sata, time da će voditelj nadzora i roditelji dogovoriti dan i vrijeme ostvarivanja osobnih odnosa, a ukoliko dogovor ne postignu, tada srijedom od 17:00 do 19:00 sati u mjestu stanovanja djece.

    III. Mjera nadzora određuje se u trajanju do šest mjeseca računajući od dana kada Hrvatski zavod za socijalni rad, područni ured Trešnjevka imenuje osobu koja će obavljati nadzor nad ostvarivanjem osobnih odnosa.

    IV. Ova privremena mjera u odnosu na ostvarivanje osobnih odnosa oca s djecom pod nadzorom ostaje na snazi do šesti mjeseci računajući od dana kada Hrvatski zavod za socijalni rad, područni ured Trešnjevka imenuje osobu koja će obavljati nadzor nad ostvarivanjem osobnih odnosa ili do drugačije odluke suda.

    V. Upućuje se predlagateljica u roku od 3 mjeseca od pravomoćnosti ove privremene mjere ovu privremenu mjeru opravda pokretanjem parničnog postupka u kojem će se odlučiti o pravu koje se osigurava ovom mjerom jer će u protivnom sud privremenu mjeru ukinuti.

    VI. Tijek roka za žalbu niti žalba ne odgađaju provedbu privremene mjere.

    VII. Svaka stranka snosi svoj trošak postupka.

    Obrazloženje

    1. Predlagateljica je podnijela ovom sudu 31. listopada 2025. godine prijedlog za donošenje privremene mjere vezano za ostvarivanje osobnih odnosa oca s djecom. U prijedlogu navodi da je brak stranaka rastavljen rješenjem ovoga suda od 27. listopada 2023. godine kojim je odobren i Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi temeljem kojega djeca s ocem ostvaruju osobne odnose u jednom tjednu, utorkom, srijedom i četvrtkom od 17:00 do 20:00 h, a u drugom tjednu utorkom od 17:00 do 20:00 sati te od petka u 18:00 sati do nedjelje u 18:00 sati te svaki drugi državni i vjerski blagdan i polovinu praznika. Navodi kako su se u međuvremenu promijenile okolnosti, 24. lipnja 2024. godine prijavila je protustranku zbog obiteljskog nasilja - psihičkog, vrijeđanja, uhođenja i nametljivog ponašanja radi čega je protiv protustranke podignuta optužnica poslovni broj KO-DO-1748/24 zbog počinjenja kaznenog djela nasilje u obitelji i nametljivog ponašanja te je postupak u tijeku. Dana 29. listopada 2025. godine dogodio se incident prilikom primopredaje djece kada je otac vraćao djecu majci sa zaručnikom, starije dijete je potrčalo prema majci, dok je otac mlađe dijete držao u rukama i nije ga htio predati majci već je istu počeo vrijeđati, fizički odguravati i napadati, a isto je činio i prema njezinom zaručniku. Navedeno se odvijalo pred djecom koja su bila vidno uznemirena i prestrašena. Došli su i roditelji protustranke koji nisu pokušali zaštititi niti majku niti djecu već su podržali napad. Dolaskom policije uspjela je djecu skloniti u vozilo. Protustranka je osuđena radi prekršaja zbog obiteljskog nasilja u prisustvu djece novčanom kaznom, pušten je iz pritvora te mu nisu bile izrečene mjere zabrane prilaska. Kako se radi o ponovljenom obiteljskom nasilju, nepredvidivom i potencijalno opasnom ponašanju protustranke, predlaže donijeti privremenu mjeru da mlt. djeca stanuju s majkom na adresi u [adresa], a da s ocem ostvaruju osobne odnose pod nadzorom stručne osobe koju će imenovati Zavod dva puta tjedno u trajanju od 1 sat u vrijeme i na mjestu po izboru voditelja mjere.

    2. Protustranka se protivi prijedlogu, smatra da isti nije u interesu djece, da je u interesu djece da oca viđaju prema odluci suda te da djecu nije vidio posljednjih mjesec i pol dana.

    3. Rješenjem Hrvatskog zavoda za socijalni rad, područni ured Trešnjevka (dalje u tekstu: HZSR) od 19. studenog 2025. godine djeci je imenovana posebna skrbnica MČ.

    4. Posebna skrbnica se očitovala, nakon provedenog postupka, da je potrebno odrediti osobne odnose pod nadzorom kako bi se što prije uspostavili osobni odnosi koji se mjesec i pol ne odvijaju, a kako bi isti bili pod nadzorom, to bi se održavali u sigurnom i kontrolirajućem okruženju koje je potrebno radi svih činjenica iz mišljenja i prijedloga HZSR.

    5. Sud je proveo dokazni postupka te je tijekom postupka izvršen uvid u dokumentaciju koja prileži spisu i proveden je dokaz saslušanjem stranaka.

    6. Među strankama nije sporno da je rješenjem ovoga suda poslovni broj R1 Ob-2443/2023-2 od 27. listopada 2023. brak stranaka razveden i da je odobren Plan o ZRS od 10. listopada 2023. temeljem kojega mlt. djeca stanuju s majkom na adresi prebivališta majke [adresa], a s ocem ostvaruju osobne odnose i to prema dogovoru roditelja, a ako dogovor izostane u tjednu kada su djeca vikendom kod oca od petka u 18: sati do nedjelje u 18:00 sati te utorkom od 17:00 do 20:00 sati, a u tjednu kada su vikendom s majkom, utorkom, srijedom i četvrtkom od 17:00 do 20:00 sati, polovinu zimskih i ljetnih praznika te svaki drugi državni praznik i vjerski blagdan koji je neradni dan u RH od 10:00 do 19:00 sati.

    7. Iz mišljenja i prijedloga Zavoda proizlazi da majka s djecom stanuje na prebivališnoj adresi, [adresa], da je aktualno u partnerskoj vezi unazad skoro godinu dana s RČ, koji stanuje u [adresa] te je majčin plan za budućnost da se zajedno s djecom preseli k njemu. Navodi kako je postepeno dječake upoznala s RČ, te da su ga oni pozitivno prihvatili. Obitelj se u tretmanu nalazi od kolovoza 2023. godine kada je s predlagateljicom proveden razgovor te se dobivaju saznanja o fizičkom i verbalnom nasilju od strane supruga na njezinu štetu te ista napominje i verbalno nasilje od strane supruga prema mlt. djeci ZČ i IČ. Od predlagateljice dobivene su informacije da je protustranka jednom bio fizički nasilan prema njoj, imala je vidljive masnice i vukao ju je po podu. Često je verbalno i psihički nasilan prema njoj i prema djeci, često zna vikati i izazvati scene prema njima i njoj, čak i u javnosti. Mišljenja je da nema strpljenja za djecu, ima „kratak fitilj“ i dovoljna mu je sitnica da ga „preokrene“ i krene se derat. Za vrijeđanje navodi da se često događa, a govori joj "ti si nitko i ništa, kravo, glupačo, šta će tebi ta diploma" te navedeno radi i pred mlt. djecom. Navodi da protustranka svakodnevno konzumira marihuanu, da ga je zatekla da „mota joint“ ispred djece. Protustranku opisuje kao roditelja koji ništa oko djece ne radi sam, nema kapaciteta sam provoditi vrijeme s djecom, kao i preuzeti brigu o njima dulje od dva do tri sata. Protustranka izjavljuje da se sjeća situacije prije dvije godine, ali negira da je bio nasilan. Navodi da je na silu gurnuo vrata, ispred kojih je bila supruga, sjeo pokraj nje na pod i primio je gore za ruku da je digne, pitao šta joj je. Navodi da je moguće da joj je ostala masnica jer se opirala i govorila da ju pusti i da ju ne dira te da je ona ta koja je njega pogrebala po licu u tijeku vožnje i vrijeđala ga da je glupi N. Potvrđuje da je znao reći supruzi, pred djecom kravo, glupačo i slično, ali da je svašta i prema sebi čuo, da je ovakav, onakav da je glupi N. Navodi, da sve zna završiti svađama, i da je istina da znaju njegovi roditelji doći smiriti situaciju. Potvrđuje konzumaciju marihuane, da isto konzumira zbog epilepsije. Stoga su utvrđeni neprimjereni oblici komunikacije između roditelja u vidu obostranog verbalnog nasilja u prisutnosti mlt. djece, da su roditelji skloni međusobnom negativnom atribuiranju u prisutnosti djece, da otac svakodnevno konzumira psihoaktivne tvari – marihuanu. Nadalje utvrđeno je i da postoji sumnja u neprimjerenu komunikaciju oca spram djece, kao i da postoji sumnja u očevu sposobnost samostalnog izvršavanja određenih roditeljskih obveza, bez pomoći supruge i/ili njegovih roditelja te postoji sumnja u jednokratno fizičko nasilje od strane oca prema supruzi. Radi navedenoga, roditeljima je izrečena mjera obiteljsko-pravne zaštite – Upozorenje na pogreške i propuste u ostvarivanju skrbi o djetetu. Krajem veljače 2024. godine zaprimljena je obavijest VII Policijske postaje o podnošenju optužnog prijedloga za bivše supružnike u odnosu na počinjeno međusobno psihičko i tjelesno nasilje u obitelji te su roditelji upućeni u psihosocijalni tretman radi prevencije nasilničkog ponašanja. Dana 14.06.2024. zaprimljen je dopis Obiteljskog centra da je psihosocijalni tretman radi prevencije nasilničkog ponašanja obustavljen te da je s roditeljima SČ/ IČ dogovoren daljnji rad u obliku socijalne usluge psihosocijalnog savjetovanja. U izvješću se navodi kako je među partnerima bilo dominantno psihičko nasilje, a nakon što su se razveli 02/24 došlo je i do fizičkog nasilja- naguravanja, do izražaja je dolazilo Antino tugovanje radi razvoda braka i Nikolinina potreba za podrškom u uspostavljanju suradničkog roditeljstva nakon razvoda braka. Dana 26.06.2024. Zavodu se obraća predlagateljica navodeći da je bivšeg supruga prijavila na policiju radi nasilja i nametljivog ponašanja, jer joj na svakodnevnoj razini šalje prijeteće poruke. Navela je da ga se boji, jer joj se pri primopredaji djece unosi u lice, govori ružno o njezinom novom partneru, loše utječe na djecu i puni im glavu negativnim informacijama. Istog dana dolazi i protustranka kako bi prijavio nasilje koje je majčin sadašnjih partner izvršio nad njim i mlt. djetetom. Dana 02.07.2024. otac obavještava da mu je majka uskratila 2 dana za viđanje mlt. djece te da majka krši dogovor oko rasporeda viđanja djece radi čega je obavljen razgovor majkom koja je navela da je 03.07.2024. pokrenula postupak radi donošenja privremene mjere, da je u strahu od ČČ i ne želi samostalno predavati djecu te je mišljenja da je bivšem suprugu potreba stručna pomoć jer je i nadalje usmjeren na nju, a ne na djecu. Obavljen je razgovor i s ocem koji je izrazio želju da djeca stanuju s njim i njegovim roditeljima. Tijekom razgovora višekratno iznosi kao problem to što je bivša supruga našla novog partnera, što on sada dolazi u stan u kojem ona stanuje s djecom, a radi se o stanu u kojem je on stanovao zajedno sa suprugom. Misli da to loše utječe na djecu jer su izgubila oca jer djeca ne mogu shvatiti zašto sada njega nema, a neki drugi muškarac dolazi i gledaju ga kako se ljubi s njihovom mamom. Misli da mu se supruga inati preko djece i to tako što ne ostvaruje kontakt s njim i prijavila ga je policiji. Policija ga je privela ispred zgrade u kojoj žive bivša supruga i djeca, a on je dolazio da bi bio s djecom. Prvotno navodi da ga je prijavila za nametljivo ponašanje, a da joj je samo slao poruke vezane uz djecu i dolazio da bi vidio djecu. Prepričava događaj kada je 23.6. došao predati djecu, znao je da bivše supruge nema i da će djecu predati njezinoj majci. Bez obzira na navedeno saznanje pitao je njezinu majku gdje je MČ i kada se vraća te je ostao u stanu oko sat i pol do njezina povratka. MČ je došla zajedno s novim partnerom, a koji ga je prema njegovom navodi napao i naveo mu da nema pravo biti ovdje te je bio fizički agresivan prema njemu pred djecom. MČ je njega prijavila policiji. Na upit kako to da je noćio u policiji radi nametljivog ponašanja odgovara da je prijava ipak bila i za nasilje u obitelji i da je dobio mjere opreza, ali ne zna koje. Upozoren je na obvezu suzdržavanja od svih oblika nasilja u obitelji, posebno u prisutnosti i prema djeci i upućen u savjetovanje. Navodi da je već u postupku uključivanja u individualno savjetovanje Obiteljskog centra te da se savjetovao u Udruzi Let i Udruzi B.A.B.E. Dana 08.07.2024. zaprimljen je od Općinskog građanskog suda prijedlog o izmjeni odluke o osobnim odnosima, koji je podnijela SČ. Predlagateljica SČ predlaže da sud rješenjem donese sljedeću privremenu mjeru da se osobni odnosi oca ČČ s mlt. HČ i mlt. ZČ održavaju pod nadzorom stručne osobe koju će imenovati HZSR PU Trešnjevka dva puta tjedno u trajanju od po dva sata, u vrijeme i na mjestu po odabiru stručne osobe. Privremena mjera određuje se na rok od 3 mjeseca u kojem roku je predlagateljica dužna pokrenuti postupak radi opravdanja iste. Dana 9.7.2024. pokušana je provedba razgovora s mlt. HČ, no isto nije bilo moguće provesti jer je dječak niže kronološke dobi, odbija ostati u prostoriji bez bake te se, nakon kratkog igranja i pokušavanja motiviranja i opuštanja djeteta, razgovor nije proveo, a mlt. ZČ nije pozivan radi niske kronološke dobi. U veljači 2025. provedeno je psihologijsko testiranje oba roditelja. U odnosu na predlagateljicu dobiveni rezultati ukazuju na umjereno obrambeni pristup testiranju, negiranje mana i nedostataka koje većina ljudi spremno priznaje radi čega je rezultate potrebno s oprezom interpretirati, dobiveni profil ne ukazuje na naznake psihopatoloških odstupanja, dobiven je profil koji upućuje na osobu koja je sklona internaliziranju, polaganog osobnog tempa, većinu vremena sklona reagirati primjereno, ali povremeno se mogu pojaviti i pretjerane reakcije kao odgovor na provokacije, ne dobiva se naznaka psihopatologije. U odnosu na protustranku primjenom neverbalnog testa opće kognitivne sposobnosti SPM dobiven je rezultat koji ukazuje na ispodprosječne kognitivne sposobnosti, moguće zbog poteškoća sa zdravljem vezanim uz epilepsiju, lijekova i učestale konzumacije marihuane, dobivaju se rezultatu koji ukazuju na nisko samopoštovanje te navedeno upućuje na osobu koja druge ljude opisuje kao sebične, nepoštene i oportuniste, tvrdi da ju ne brinu stavovi i mišljenja drugih, sklona je nerealističnim procjenama vlastitih sposobnosti. Navedeno je potrebno s oprezom interpretirati uzevši u obzir dobiveni ispodprosječni rezultat na testu kognitivni sposobnosti. Projektivna tehnika WZT upućuje na nezrelost i otežano suočavanje s problemima. Aktualno se na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu vodi i postupak radi izmjene odluke o roditeljskoj skrbi radi namjere preseljenja majke s djecom u [adresa]. Dana 30.10.2025. predlagateljica je prijavila nasilje od strane protustranke prema njoj u prisutnosti djece, prilikom primopredaje djece. Prilikom davanja izjave na zapisnik, između ostalog, je izjavila kako se ne osjeća sigurno da djeca danas idu kod njega, želi da se osobni odnosi ostvaruju pod nekim nadzorom. Zbog svega se ne osjeća sigurno na adresi prebivališta u [adresa] te se planiram skloniti kod partnera u [adresa]. I roditelji protustranke nisu smirivali situaciju i u istu su s uključivali radi čega djecu ne želi niti njima predati te djecu ne želi ponovno izlagati nasilju, boji se da će biti napadnuta kao i djeca te ju brine što bivši suprug njezinog partnera optužuje da je pedofil što je više puta vikao, nije sigurna na što je spreman osobito uzevši u obzir da konzumira marihuanu. Presuda Prekršajnog suda u Zagrebu donesena je istog dana te je ČČ proglašen krivim za psihičko nasilje u obitelji u nazočnosti maloljetne djece FČ i ZČ na štetu bivše supruge SČ. Dana 6.11.2025. proveden je intervju s mlt. djecom ZČ i HČ. Mlt. djeci su objašnjeni postupci koji se vode, u skladu s njihovom dobi, u kojima se donose odluke koje su djeci od značaja. Informirani su o pravu izražavanja mišljenja o svim pitanjima koja se na njih odnose, o postupku utvrđivanja mišljenja, utjecaju koji njihovo mišljenje može imati na ishod postupka. Razgovor s djecom je obavljen zajednički radi niske kronološke dobi te se mlt. ZČ većinom igrao te većinom nije odgovarao na pitanja niti sudjelovao u razgovoru da bi se pred kraj razgovora samoinicijativno uključio u isti. Mlt. IČ navodi da živi s mamom u [adresa], mamu opisuje kao dobru, za njezinog partnera RČ navodi da živi s njima i da je dobar te navodi da se mama i RČ ne svađaju. Za tatu navodi da priča glupost jer je rekao da je RČ zločest, a nije, to mu se ne sviđa i živcira ga kad tata tako priča. Navodi da se tata glupo ponaša prema mami , da je zločest prema njoj i da je došla policija. Policija je došla jer su se mama i tata posvađali, mama ih je čuvala da ih tata ne napadne te je izgledalo ružno jer je tata jako vikao. Misli da bi se tata trebao oporaviti i da bi mu bilo boje. Mlt. ZČ navodi da bi htio vidjeti tatu kada tata ne bude zločest. Htio bi vidjeti tatu, ali da tata ne priča gluposti i da ne laže da je RČ zločest jer je RČ dobar, te navodi da je tata i za mamu rekao da je zločesta. Baka i djed po ocu su dobri, djeca misle da kada tati bude bolje da više neće biti svađe, ako bude svađe oni će reći „prestanite“. Mlt IČ misli da će svađa tada prestati, a mlt. ZČ da neće i da će zvati policiju. Zaključno se navodi kako su u obitelji prisutni značajni rizici i to na strani oca ČČ, a koji se odnose na pojavnost nasilja, na zahtjev članova vlastite obitelji otac je obavljao pregled psihijatra, otac zapisnički navodi svakodnevno konzumiranje nezakonite droge (kanabisa). Sve navedeno, posebno činjenica prijave nasilja, odnosno istrage vezane uz navedeno koja je u tijeku kao i ponovljenog nasilja za koje je otac sankcioniran na Prekršajnom sudu u Zagrebu, ukazuju na opravdanost prijedloga da se osobni odnosi mlt. djece s ocem privremeno odvijaju pod nadzorom stručne osobe. Stoga je Zavod mišljenja da djeca trebaju nastaviti stanovati s majkom SČ u [adresa], a u odnosu na osobne odnose mlt. djece s ocem ČČ predlažu da se odvijaju jednom tjedno u trajanju od dva sata u mjestu stanovanja djece, pod nadzorom stručne osobe. Uzevši u obzir činjenicu očevog radnog vremena koje je i u poslijepodnevnim satima predlažu da se dan i sat prepuste dogovoru roditelja i osobe koja vrši nadzor, a ukoliko isto nije moguće onda da se isto odvija srijedom od 17:00 do 19:00 sati.

    8. Iz iskaza predlagateljice proizlazi da je redovito predavala djecu do 29. listopada 2025. kada je otac u 20:00 sati vraćao djecu i prilikom primopredaje fizički i verbalno je napao nju i njezinog supruga pred djecom. Naime, kada je doveo djecu, starije dijete potrčalo je veselo prema njoj, dok je otac mlađeg sina zadržao u naručju kao da ga ne želi pustiti i počeo se obraćati njezinom suprugu koji je bio pored nje govoreći mu da to nisu njegova djeca, da si napravi svoju djecu, govorio mu je da dira djecu i da je pedofil dok je njoj vikao da je kurvetina i da joj jebe mrtvu mater. Pokušala je doći do mlađeg djeteta no otac je nogama odgurivao nju i njezinog supruga koji je bio pored nje i udarao ih. Fizički je napao njezinog supruga na način da ga je gurao nogama i pljunuo u lice. Prilikom tog incidenta njezin suprug nije napao protustranku već je pokušavao da djeca i ona budu na sigurnom, suprug je stajao uz nju i govorio je smirite svog sina i udaljite ga. Nije pokušao fizički spriječiti protustranku niti je pokušao uzeti mlađeg sina iz ruku protustranke. Taj događaj vidjele su i osobe u blizini. Sve to odvijalo se pred djecom, došla je i policija te su se djeca dosta prepala, to je bio traumatičan događaj za njih, radi čega odbijaju susrete s ocem dok se tata ne popravi i dok ne prestane pričati ružne stvari. Za taj događaja otac je novčano kažnjen radi obiteljskog nasilja. Navodi da se boji za sigurnost djece, ali i za svoju sigurnost radi ovakvih događaja. Slično se dogodilo i 2024. godine no, nakon par mjeseci, stanje se stabiliziralo pa je povukla privremenu mjeru. Također se radilo o verbalnom i fizičkom napadu. S roditeljima protustranke je bila u dobrim odnosima no oni su bili prisutni ovom događaju te su, na neki način, dali podršku protustranci, nisu smirili njegovo ponašanje, njegov otac joj je iz naručja oteo starijeg sina i hodao s njim okolo te su njezinom suprugu govorili da to nisu njegova djeca. Smatra da je razlog takvom ponašanju protustranke ljubomora, zavist, a moguće i psihički problemi. Navodi da djeca nikada nisu odbijala ići njoj i suprugu. Nakon 29. listopada 2025. godine bila je u policijskoj postaji provjeriti kako je završio postupak vezano za obiteljsko nasilje te je bila na razgovoru zašto ne predaje djecu jer ju je otac prijavio da mu ne predaje djecu. Povremeno je s djecom odlazila u [adresa] gdje je njezin suprug te povremeno tamo borave obzirom djeca i dalje idu u vrtić prema mjestu prebivališta, a protustranka ne daje suglasnost za promjenu prebivališta. Majka protustranke ju je zvala jednom ili dva puta, htjela je preuzeti djecu, rekla je da ona i djed žele preuzeti djecu, no rekla joj je da djecu ne misli predavati jer su bili traumatizirani od incidenta i molila ju je da je više ne uznemirava i ne kontaktira jer je protustranci pružila podršku u tom događaju.

    9. Iz iskaza protustranke proizlazi da je sve bilo u redu do 29. listopada 2025. godine. Od 01. rujna 2025. godine djeca ne žive na predmetnoj adresi već ih majka vodi u [adresa] kod partnera, a termine o predaji djece je poštivala. Uz majku na primopredaji djece bio je i RČ, njezin novi suprug, koji nije trebao biti prisutan, o čemu je on obavijestio HZSR i tražio je od majke da on ne dolazi, no nastavio je dolaziti jer se ona navodno boji. Nema ništa protiv toga da majka ima novog partnera, htio je s njim ostvariti komunikaciju i upoznati se, a sve radi interesa djece no on bi se pojavio dosta mrk i ljut na predavanjima djece i vidjelo se da prema njemu ima negativan stav. Tog dana, 29. listopada 2025. godine u 20:00 sati on i njegovi roditelji vraćali su zajedno djecu te su djeca počela negodovati, htjela su ostati kod njega, pitali su kada će doći kod njega te je IČ, kada je vidio majku, potrčao prema njoj, dok se ZČ primio za njega kao čimpanza. S njim ima posebnu vezu jer je bio 6 mjeseci na porodiljinom. Tog dana ZČ je odbijao ići kod majke, sakrivao se po ormaru i bio je nervozan. Prema njemu je krenuo majčin suprug i rekao da mu da dijete bez da je rekao djetetovo ime, na što mu je on odgovorio da pričeka da se pozdravi s djetetom no majčin suprug mu je opet rekao da preda dijete, na što mu je on ponovio da čeka, no inzistirao je da mu se preda dijete bez navođenja imena pa mu je on rekao da „odjebe“. RČ mu je pokušao uzeti fizički dijete. Krenulo je komešanje te je izgubio živce. Jako je pažljiv prema predlagateljici, nje se boji jer ga uvijek prijavljuje i može završiti u zatvoru. Nazvala je policiju kako bi branila RČ umjesto da je s djecom otišla do auta i maknula ih iz te situacije kako je to sugerirala njegova majka. RČ mu se unio i rekao „hoćeš li se tući“, na što mu je rekao "prijatelju odjebi". To se odvijalo pred djecom, njegovim roditeljima i susjedima. Vidio je da IČ plače i govorio mu je „tata nemoj“. Ne sjeća se je li njegov otac uzeo drugo dijete u ruke tijekom događaja 29. listopada 2025. godine, ako je, vjerojatno da ga zaštiti. Tada je imao slomljenu ruku jer ga je automobil udario 2024. godine, a RČ mu je rekao hoćeš se tući, na što je otac rekao da neće. Nazvao je policiju da ima problem na primopredaji. Kada je policija došla rekli su mu da ide dati iskaz, a potom su mu rekli da je uhićen radi obiteljskog nasilja i da ako prizna da će idući dan vidjeti djecu. Kada je pitao za RČ i svog oca rekli su mu da su krivi za remećenje javnog reda i mira. Idući dan je pitao predlagateljicu može li doći po djecu, a ona je rekla da se ne osjeća sigurno. Smatra da ništa nije kriv za nastalu situaciju. Nikoga nije naguravao u tom događaju, čak je bio vrijeđan da je hercegovački židov. Samo želi biti otac djece i prisutan u njihovom životu. Nije predlagao da treće osobe preuzimaju djecu jer bi odgovor bio ne. Prijavio je majku HZSR da ne predaje djecu, to je učinio u afektu. Misli da ga predlagateljica namjerno provocira dovođenjem RČ na primopredaju te činjenicom da želi djecu preseliti u [adresa] bez suglasnosti. Vodi se postupak radi promjene prebivališta djece. Suglasan je da ona s djecom i suprugom živi u stanu na [adresa] jer i on živi u tom kvartu i želi biti što bliže djeci. Pitao je majku za informacije o djeci, no rekla mu je da ju ne zamara i da ju više ništa ne pita te je je majka odgovarala kao o nekoj stvari, a ne o djeci. Kontaktirao je HZSR jesu li djeca u redu, ali nije dobio informaciju. Protiv njega se vodi kazneni postupak za obiteljsko nasilje i nametljivo ponašanje u odnosu na predlagateljicu. Za vrijeme trajanja zajednice nije bio nasilan prema predlagateljici, pa čak niti verbalno. Što se tiče uvreda, one su bile obostrane. Predlagateljica ima presudu za obiteljsko nasilje ili remećenje javnog reda i mira jer su se posvađali i takvu odluku dobili su oboje. Djeci ne govori da je RČ zločest, niti da je mama zločesta, a ne može pojasniti navode djece. Navedenog dana nije jako vikao, branio je roditelje i ZČ. Njegova majka je slala poruke predlagateljici pitajući za djecu, te je odgovorila da će sve biti u redu i da su djeca uplašena i napisala joj je da ju prestane zanemarivati.

    10. Iz presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu poslovni broj Pp- 15159/25 od 30. listopada 2025. utvrđeno je da je protustranka oglašena krivim za psihičko nasilje u obitelji prema bivšoj supruzi u nazočnosti maloljetne djece tako što je 29. listopada 2025. u 20,00 sati prilikom primopredaje djece istu vrijeđao riječima „kurvetino, jebem ti mrtvu mater“ što je kod iste izazvalo osjećaj straha, uznemirenosti i povredu dostojanstva.

    11. Iz naprijed provedenih dokaza sud je utvrdio da su odnosi među strankama teško narušeni, da su nakon razvoda braka djeca živjela s majkom i da su redovito ostvarivala osobne odnose s ocem koji živi u neposrednoj blizini, da je majka stvorila novu vezu, sada brak s RČ i da s djecom namjerava preseliti u [adresa] kod supruga, da otac nije suglasan s promjenom prebivališta djece u [adresa] jer su time djeca preseljena iz kvarta u kojem su svi zajedno živjeli te su u odnosu na promjenu prebivališta djece vodi postupak pred ovim sudom.

    12. Nadalje, sud je utvrdio da mlt. djeca žive s majkom kako je to regulirano Planom o zajedničkoj roditeljskoj skrbi kojim je dogovoreno da će djeca živjeti na adresi [adresa]. Predlagateljica predlaže da se u ovom postupku privremenom mjerom regulira da djeca žive s njom u [adresa], a što u mišljenju podržava i Zavod. Privremenom mjerom se isključivo može regulirati s kojim roditeljem će djeca stanovati na osnovi čl. 536 ObZ te u navedenom dijelu nema nikakve promjene odluke u odnosu na Plan o ZRS jer djeca nastavljaju živjeti s majkom. Pitanje promjene mjesta stanovanja djece (prebivališta/boravišta) je pitanje spora koji se vodi pred ovim sudom (roditeljska skrb i zastupanje djeteta u bitnom osobnom pravu) te o istom sud ne odlučuje privremenom mjerom na osnovi čl. 529. ObZ. Naime navedeno predstavlja pitanje o kojem sud odlučuje na osnovi čl. 478. st. 1. ObZ u hitnom izvanparničnom postupku i navedeno ne može biti predmet odlučivanja privremenom mjerom. Slijedom navedenoga odlučeno je kao u izreci pod I.

    13. U odnosu na prijedlog ostvarivanja osobnih odnosa djece s ocem pod nadzorom sud je iz provedenih dokaza utvrdio da su odnosi roditelja narušeni, da su i za vrijeme zajedničkog života stranaka postojali nasilni obrasci ponašanja protustranke prema predlagateljici i prema djeci, da protustranka redovno konzumira marihuanu, da se radi o osobi koja je sklona impulzivnijem ponašanju, da se isti teško mirio s razvodom braka, da je u lipnju 2024. majka prijavila oca za nametljivo i neprimjereno ponašanje na način da joj šalje niz neprimjerenih poruka te ga je prijavila policiji radi nasilja i nametljivog ponašanja radi čega je u tijeku kazneni postupak, navela je da ga se boji, jer joj se pri primopredaji djece unosi u lice, govori ružno o njezinom novom partneru, loše utječe na djecu i puni im glavu negativnim informacijama. Radi navedenoga 2024. majka je podnijela prijedlog da se osobni odnosi oca i djece održavaju pod nadzorom no situacija se nakon nekog vremena stabilizirala pa je prijedlog povukla. Utvrđeno je da je dana 29. listopada 2025. u 20,00 sati otac vraćao djecu majci nakon ostvarivanje osobnih odnosa te je pred djecom došlo do verbalnog sukoba jer otac nije predavao mlađe dijete, došlo je do verbalnog sukoba između protustranke i majčinog supruga, otac je majčinog novog supruga nazivao pedofilom, govorio mu da to nisu njegova djeca, odguravao majku i njezinog supruga, te je vikao i majci govorio da je kurvetina i da joj jebe mrtvu mater pred djecom za što je u konačnici i prekršajno osuđen (za nasilje u obitelji). Protustranka takvo ponašanje pravda činjenicom da mu je suprug predlagateljice htio uzeti dijete iz ruku, da se nije djetetu obraćao imenom i da nije htio pričekati da se pozdrave, te ističe da nije vikao. Sud ne može prihvatiti obrazloženja protustranke za navedeno ponašanje, osobito kada je svjestan da su prisutna djeca niske kronološke dobi na koju takva scena negativno utječe (sam navodi da je vidio da dijete plače i da mu govori „tata nemoj“). Obveza je roditelja djecu zaštiti od svakog oblika izloženosti nasilnim obrascima ponašanja, a u konkretnom slučaju, čak i pod pretpostavkom da je iskaz protustranke o ponašanju majčinog supruga točan, upravo je otac taj koji je trebao primjereno reagirati, smirit situaciju i tako zaštititi svoju djecu, a ne ulaziti u eskalaciju situacije psovkama i naguravanjem. Takvim postupanjem negativno je utjecao na svoju djecu koja su se prepala očevog ponašanja. Iz razgovora s djecom koji je obavila psihologinja Zavoda utvrđeno je da otac u koketnom događaju jako vikao i da je izgledalo ružno, da ih je majka čuvala da ih tata ne napadne što sve ukazuje na to da se otac potpuno neprimjereno ponašao u konkretnoj situaciji te je djecu izložio zlostavljajućem obrascu ponašanja u mjeri da djeca misle da se tata treba oporaviti te bi tatu htjeli vidjeti kada ne bude zločest i kada neće pričati gluposti i ne bude lagao da je majčin suprug zločest što sve ukazuje da je očevo ponašanje kod djece uzrokovalo strah u mjeri da bi se s tatom htjeli vidjeti no kada isti bude bolje. Također je utvrđeno da je otac djeci negativno govorio o majci i njezinim suprugu što isto predstavlja oblik emotivnog zlostavljanja djece kada se radi o osobama koje svakodnevno skrbe o djeci i s kojima su djeca emotivno povezana.

    14. Zavod je do sada izrekao mjeru upozorenje na pogreške i propuste, uputio oca i majku u psihosocijalni tretman koji su prošli, otac je upozoravan da se mora suzdržati od svih oblika nasilja posebno u prisutnosti djece i prema djeci te je upućen na savjetovanje i isti je naveo da je u postupku uključivanja u individualno savjetovanje.

    15. Stoga, a kako do sada poduzete blaže mjere nisu imale pozitivan učinak, te dolazi do ponovljenog neprimjerenog ponašanja oca u prisustvu djece, što izuzetno negativno utječe na djecu, ista osjećaju strah od oca (verbaliziraju da nije dobro, da se ružno ponaša, jako viče), kako otac negativno govori djeci o majci i njezinom suprugu, to je stav ovoga suda da je nužno odrediti ostvarivanje osobnih odnosa oca i djece pod nadzorom. Navedeno iz razloga kako bi se ponovno ostvari kontakt oca i djece, kako ne bi došlo do prekida emocionalne povezanosti oca i djece, ali da se navedeni kontakti održavaju u okruženju koje je za djecu sigurno. Upravo na navedeni način djeca će biti sigurna od bilo kakovog neprimjerenog ponašanja oca, ali i negativnog atribuiranja majke i njezinog supruga, a voditelj mjere će zasigurno svojim savjetodavnim radom ocu pomoći kako da se nosi s postojećom situacijom i kako da s djecom primjerenije komunicira. Sud je prihvatio prijedlog Zavoda da se osobni odnosi održavaju jednom tjedno u trajanju od dva sata i to na način da roditelji i voditelj mjere dogovore dan i sat održavanja osobnih odnosa, a ukoliko dogovor ne postignu tada srijedom od 17:00 do 19:00 sati. Navedena dinamika je ocijenjena u interesu mlt. djece kako bi se isti opustili i ponovno stekli povjerenje u očevo ponašanje te kako bi se ponovno mogli osjećati sigurno u očevom prisustvu. Radi se o privremenoj mjeri koja je privremenog karaktera te je istu moguće i ranije ukinuti ili izmijeniti u smislu povećanja opsega osobnih odnosu ukoliko se isto procijeni u interesu djece, a na osnovi čl. 534. ObZ. Slijedom navedenoga, a na osnovi čl. 536., u svezi s čl. 119. i 124. st. 1. i 3., čl. 532. te čl. 535 ObZ odlučeno je kao u izreci rješenja pod II. do V.

    16. Sud je odbio dokazni prijedlog protustranke za saslušanjem svjedoka i to njegovih roditelja vezano za incident 29. listopada 2025. obzirom je iz dostavljene dokumentacije utvrđeno postojanje okolnosti koje opravdavaju određivanje privremene mjere ostvarivanja osobnih odnosa pod nadzorom slijedom čega je navedeni dokazni prijedlog ocijenjen nepotrebnim.

    17. Sud je odlučio na osnovi čl. 366. ObZ da svaka stranka snosi svoj trošak postupka cijeneći da se radi o sporu koji je moguće samo sudskim putem riješiti te se odlučuje o osobnim odnosima s djecom i u takvim postupcima ne može se govoriti o tome da bi neka stranka uspjela u postupku.

    U Zagrebu, dana 18. prosinca 2025. godine

    Sutkinja:

    Ana Merlin Božičković

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 8 dana od dana primitka istog. Žalba se podnosi pismeno u 5 primjerka putem ovog suda Županijskom sudu.

    Dna:

    pun. predlagateljice

    pun. protustranke

    posebna skrbnica djece

    Hrvatski zavod za socijalni rad, područni ured Trešnjevka

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.