REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Posl. br. Pn-2359/2023-17

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Andrei Krstanović Čada kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja CompanyWall d.o.o. Zagreb, Kušlanova 27, OIB: 93441573210, zastupanog po punomoćniku Ivani Panić Šušteršić, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika Hanza Media d.o.o. Zagreb, Koranska 2, OIB: 79517545745, zastupanog po punomoćniku Vedranu Vusiću, odvjetniku iz OD Hanžeković & partneri u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 10. studenog 2025., u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, dana 18. prosinca 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

''1. Utvrđuje se da je objavom članka pod nazivom ''Nasjeli pa zažalili – Naplaćuju certifikate tvrdeći da surađuju s Finom, Fina kaže: Oprez, s nama nemaju ugovor'' dana 28. siječnja 2023. na web portalu Jutarnjeg lista, tuženik Hanza Media d.o.o. Zagreb, Koranska 2, OIB: 79517545745, povrijedio pravo osobnosti tužitelja CompanyWall d.o.o. Zagreb, Kušlanova 27, OIB: 93441573210, i time nanio materijalnu štetu.

2. Nalaže se tuženiku na ime naknade štete isplatiti tužitelju iznos od 5.000,00 eur, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 28. siječnja 2023. pa do isplate, po stopi određenoj sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, u roku od 15 dana.

3. Nalaže se tuženiku ukloniti članak ''Nasjeli pa zažalili – Naplaćuju certifikate tvrdeći da surađuju s Finom, Fina kaže: Oprez, s nama nemaju ugovor'' od 28. siječnja 2023. s web portala Jutarnjeg lista na način da isti više ne bude dostupan trećim osobama, u roku od 15 dana.

4. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja pa do isplate, po stopi određenoj sukladno čl. 29. st. 2. ZOO-a, u roku od 15 dana.

5. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti presude na web portalu Jutarnji.hr. objaviti integralni tekst ove presude, bez komentara i o svom trošku.''

II Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 1.000,00 eur, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 18. prosinca 2025. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je dana 28.1.2023. na portalu jutarnji.hr objavljen članak pod naslovom: ''Nasjeli pa zažalili – Naplaćuju certifikate tvrdeći da surađuju s Finom, Fina kaže: Oprez, s nama nemaju ugovor'', a u kojem članku su iznesene neistinite tvrdnje o tužitelju. Tako je u članku izneseno da tužitelj u pružanju svojih usluga ne surađuje sa FINA- om, da je tužitelj u Bosni i Hercegovini pod istragom zbog neovlaštenog posjedovanja podataka o poduzećima, i sl, a što je sve netočno. Na navedeni način predmetnim člankom diskreditiran je ugled i poslovanje tužitelja. Tužitelj je u 2 navrata 10.2.2023. i 24.2.2023. podnio zahtjev tuženiku za uklanjanjem članka sa portala, te je uz dopis od 10.2.2023. tražio i javnu ispriku, ali bez uspjeha. Stoga tužitelj zbog povrede časti i ugleda tužbenim zahtjevom traži utvrđenje da je tuženik objavom članka povrijedio njegovo pravo osobnosti i time mu nanio materijalnu štetu, naknadu štete u iznosu od 5.000,00 eur, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom, uklanjanje članka sa portala Jutarnjeg lista, te objavu presude na portalu, uz naknadu parničnog troška.

2. Tuženik se u odgovoru na tužbu protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti. Tuženik prvenstveno ističe da su objavljene informacije u spornom članku točne.

3. U dokaznom postupku sud je saslušao zakonskog zastupnika tužitelja VL i svjedoka ŽL, te izvršio uvid u sporni članak (list 15-25 spisa), očitovanje tužitelja od 23.1.2023. (list 11 spisa), obavijest glavnog urednika portala od 13.2.2023. (list 26-27 spisa), odgovor glavnog urednika portala od 27.2.2023. (list 10 spisa), sudsku praksu (list 28-31,38-41,69-72 spisa), odgovor FINA-e od 6.2.2023. (list 32 spisa), zahtjev za brisanjem članka i isprikom od 10.2.2023. (list 42-45 spisa), zahtjev za brisanjem članka od 24.2.2023. (list 46-47 spisa), odgovor FINA-e od 13.1.2023. (list 73-74 spisa), e-mail CL (FINA) od 24.2.2023. (list 75 spisa), dokumentaciju tuženika (list 76-115 spisa) i e- mail UL (FINA) od 6.2.2023. (list 150 spisa).

4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno sud je sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22,114/22 i 155/23-dalje ZPP) utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti neosnovan.

5. Među strankama nije sporno da je na portalu Jutarnjeg lista dana 28.1.2023. objavljen članak pod naslovom ''Nasjeli pa zažalili - Naplaćuju certifikate tvrdeći da surađuju sa Finom, Fina kaže: Oprez, s nama nemaju ugovor.''

6. Sporno je da li su objavljene informacije povrijedile pravo osobnosti tužitelja.

7. Sukladno odredbi čl. 21. st. 6. Zakona o medijima (''Narodne novine'' br. 59/04, 84/11, 81/13, 114/22) postojanje pretpostavki odgovornosti za štetu dokazuje tužitelj, dok postojanje pretpostavki za oslobođenje od odgovornosti za štetu dokazuje tuženik.

8. Iz predmetnog članka sa portala jutarnji.hr. (list 15-25 spisa) razvidno je da je u članku između ostalog navedeno:

''Nakon što se tijekom našeg istraživanja stalno spominjala Fina, poslali smo im upit kako bi saznali na koji način su povezani sa navedenom tvrtkom.

Odgovorili su nam da su kao i niz drugih poslovnih subjekata i građana, kontaktirali s njima isključivo radi narudžbe i preuzimanja javnih podataka koji se prikupljaju i evidentiraju u Registru godišnjih financijskih izvještaja.

Društvo CompanyWall d.o.o. ne surađuje s Finom u izdavanju certifikata izvrsnosti niti je ovlašteno za korištenje imena fine, u svrhu prodaje vlastitih komercijalnih proizvoda i/ili usluga, odgovorili su.''

''Kako je pisao Depo portal u 2020. tvrtku CompanyWall je u Bosni i Hercegovini kazneno prijavila Financijsko-informatička agencija zbog neovlaštenog posjedovanja podataka o poduzećima.

Direktor HL rekao im je da Companywall nema potpisan ugovor s agencijom, iako tvrde da imaju podatke o poduzećima za posljednje tri godine, što bi značilo da su budžet agencije oštetili za oko 700 tisuća konvertibilnih maraka.''

''Prema saznanjima Depo portala vlasnik VL je tvrtku Companywall osnovao u Londonu, a zatim preko te tvrtke osnovao dvije u Bosni i Hercegovini i jednu u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji.''

9. Iz Facebook objave Udruge Glas poduzetnika od 11.1.2023. (list 85 spisa) proizlazi da su na istoj grupi objavljivani komentari obrtnika i poduzetnika o poduzeću CompanyWall, odnosno da to poduzeće dijeli nagrade/priznanja najuspješnijim obrtnicima/firmama, a koje priznanje novčano naplaćuje.

10. Iz odgovora FINA-e od 13.1.2023. (list 73-74 spisa) razvidno je da je Fina obavijestila novinarku Jutarnjeg lista da društvo CompanyWall ne surađuje s Finom u izdavanju certifikata izvrsnosti niti je ovlašteno za korištenje imena Fine u svrhu prodaje vlastitih komercijalnih proizvoda ili usluga, a da poduzetnici često kontaktiraju Finu s konkretno ovim ili sličnim problemima, gdje im razna trgovačka društva, najčešće telefonskim putem, nude različite certifikate, dostavljaju uplatnice za objavu podataka u različitim servisima koje nazivaju službenim registrima, a svemu se pokušava dati na važnosti koristeći se imenom Fine i spominjanjem kazni te prekršaja, što nije dopušteno.

11. Iz e-maila UL, direktorice Sektora operacija/Službe prodaje u FINA-i upućenog VL dana 6.2.2023. (list 150 spisa) proizlazi da se FINA očitovala na način da je navela da nema nikakvih primjedbi na ugovornu suradnju sa poduzećem CompanyWall i ispunjavanje međusobnih ugovornih obveza. Pri odgovoru na novinarski upit FINA je jasno navela kako je CompanyWall podatke od FINA-e pribavio sukladno zakonu, međutim članak u Jutarnjem listu i upit novinara upućen FINA-i odnosi se na izdavanje certifikata izvrsnosti. Isti upit dobiven je i od nekoliko subjekata kojima je ponuđen ili su nabavili predmetni certifikat, a u kojima su isti naveli kako djelatnici CompanyWalla telefonskim putem nude kupnju certifikata izvrsnosti uz tvrdnju da je certifikat razvijen u suradnji sa Financijskom agencijom te da će, ako isti ne kupe, biti prekršajno prijavljeni od strane Financijske agencije što je apsolutno netočno. Naime, CompanyWall je od FINA-e temeljem ugovora nabavio podatke iz GFI-a, no samim ugovorom nije definiran razvoj nikakvog certifikata, te FINA u razvoju te usluge ni na koji način nije sudjelovala, Također, FINA je istaknula i da ju je jako iznenadila tvrdnja da će FINA poduzimati bilo kakve prekršajne postupke protiv subjekata koji ne kupe certifikat, jer za to ne postoji nikakva pravna osnova.

12. Iz e-maila direktorice Službe za komunikacije i marketing FINA-e CL od 24.2.2023. (list 75 spisa) razvidno je da se FINA očitovala na primjedbe tužitelja vezano za sporni članak, te navela da se sporni članak odnosi na izdavanje certifikata izvrsnosti koji je proizvod tvrtke CompanyWall i u tom smislu pozivanje na suradnju s FINA-om, a FINA u razvoju usluge certifikata ni na koji način nije sudjelovala.

13. Zakonski zastupnik tužitelja VL u svom iskazu istaknuo je u bitnom da je tužitelj međunarodno poduzeće koje se bavi bonitetnim informacijama i posluje u 9 država. Poduzeće kupuje od FINA-e financijske podatke, a što plaća otprilike 50.000,00 eur godišnje, te sa FINA-om ima ugovor. Poduzeće ne surađuje sa FINA-om radi certifikata. O članku su ga obavijestili njegovi partneri iz Hrvatske, jer on živi i radi u inozemstvu. Tema spornog članka bila je da FINA nema ugovor sa tužiteljem, te je napisano i da je protiv njega osobno podnesena kaznena prijava, a što je sve netočno. U članku je spomenut i njihov poslovni odnos u Bosni i Hercegovini, a za koji je također, napisano da ni tamo nemaju ugovor, a što je isto netočno, jer u BIH rade u 3 distrikta i imaju potpisane sve potrebne ugovore. Zbog članka poduzeće je izgubilo neke poslove u Hrvatskoj. Točno je da je prije objave članka netko od novinara Jutarnjeg lista kontaktirao tužitelja, i to na način da su poslana pitanja na koje je i odgovoreno, no nije tražen ugovor sa FINA-om. Svu komunikaciju sa tuženikom obavili su njegove kolege iz Zagreba, on osobno nije. Tražen je i ispravak objavljene informacije koji nije objavljen, samo su neki podaci iz članka obrisani, kao npr. da on ima kaznenu prijavu.

14. Svjedok ŽL autorica je spornog članka objavljenog na portalu Jutarnjeg lista. Ona se sjeća da je predmetnu temu našla na Facebook grupi Udruge Glas poduzetnika, te da se tamo javio netko tko je komentirao poduzeće CompanyWall u vezi izdavanja certifikata boniteta izvrsnosti. To je bio i povod za pisanje njezinog članka, članak je radila sama i prije objave članka članak su pročitala i odobrila 3 urednika. Sjeća se da je prvo kontaktirala 3 sugovornika iz Facebook grupe, a također i tužitelja, PR službu FINA-e, Hrvatsku obrtničku komoru i jednu službu za računovodstvo i reviziju. Kontaktirala je i 13 poduzeća koja su uzimala taj certifikat. Prva sugovornica bila joj je iz Vrtnog centra Vukoja (kasnije Big Win) koja joj je rekla da je certifikat prihvatila, jer se tijekom prodaje certifikata spominjala FINA, a isto joj je potvrdio i BL iz Dion Textila. Sve odgovore koje je dobila navela je u članku, ne sjeća se da je dobila očitovanje od CompanyWalla u pogledu njegove suradnje sa FINA-om, dok joj se FINA očitovala da su se joj poduzetnici zbog navedenog žalili. Naslov članka napisao je dežurni urednik web-a, jer naslove pišu urednici, a ne novinari. Ona smatra da člankom ni na koji način nije povrijedila tužitelja.

15. Sud je u cijelosti prihvatio iskaz svjedoka ŽL koji je logičan i životan, te odgovara materijalnim dokazima u spisu, dok nije prihvatio iskaz zakonskog zastupnika tužitelja VL u dijelu da je upravo zbog predmetnog članka tužitelj izgubio neke poslove u Hrvatskoj, jer tužitelj navedeno sukladno odredbi čl. 219. st. 1. ZPP-a ničim nije dokazao.

16. Analizirajući sve provedene dokaze i svu relevantnu dokumentaciju koja prileži spisu, prvenstveno e-mail FINA-e od 6.2.2023., sud smatra u postupku utvrđenim da je predmet spornog članka na portalu jutarnji.hr. bio izdavanje certifikata bonitetne izvrsnosti od strane poduzeća CompanyWall, a ne ostale usluge koje poduzeće CompanyWall nudi na tržištu. Naime, nije sporno da između poduzeća CompanyWall i FINA-e postoji ugovorna suradnja, međutim istim ugovorom nije definiran razvoj nikakvog certifikata bonitetne izvrsnosti, a što je u provedenom postupku jasno i nedvojbeno utvrđeno. Dakle, FINA doista nema nikakve veze sa certifikatom bonitetne izvrsnosti kojeg izdaje poduzeće Companywall, te je pozivanje poduzeća CompanyWall da je certifikat razvijen u suradnji sa FINA-om potpuno neopravdano, a što je točno i navedeno u spornom članku. Navedeno potvrđuje upravo očitovanje direktorice Službe prodaje u FINA-i od 6.2.2023. gdje je decidirano naznačeno da FINA u razvoju predmetnog certifikata bonitetne izvrsnosti ni na koji način nije sudjelovala, te da je pozivanje djelatnika poduzeća Companywall prilikom nuđenja kupnje certifikata poslovnim subjektima na FINA-u također, neosnovano. Stoga je za zaključiti da je tužba tužitelja u cijelosti neosnovana.

17. Slijedom naprijed navedenog sud smatra da tužitelj sukladno odredbi čl. 21. st. 6. Zakona o medijima nije dokazao pretpostavke odgovornosti za štetu, odnosno da bi objavom spornog članka tužitelju nastala ikakva šteta.

18. Pri tome valja reći i da odredba čl. 22. Zakona o medijima regulira način naknade nematerijalne štete zbog objave informacije u medijima, međutim tužitelj postavljenim tužbenim zahtjevom potražuje materijalnu štetu s osnove povrede prava osobnosti (toč. I i II tužbenog zahtjeva tužitelja). Zakon o medijima uopće ne regulira naknadu materijalne štete, a ako je tužbeni zahtjev postavljen sukladno odredbama Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'' br.35/05, 41/08 i 125/11) isti je također, neosnovan, jer niti visina zahtjeva za naknadom imovinske štete ničim nije argumentirana.

19. Obzirom na utvrđeno činjenično stanje neosnovan je i zahtjev tužitelja za uklanjanjem predmetnog članka sa portala, odnosno za objavom pravomoćne presude na portalu.

20. Stoga je valjalo tužbeni zahtjev tužitelja odbiti u cijelosti, te je odlučeno kao u izreci ove presude.

. 21. Oduka o trošku tuženika temelji se na odredbi čl. 154. st. 1 i čl. 155. ZPP-a, te čl.

151. st. 3. ZPP-a. Tuženiku su priznati troškovi zastupanja po punomoćniku sukladno vrijednosti predmeta spora (5.000,00 eur) i važećoj OT. Tako su tuženiku priznati troškovi sastava odgovora na tužbu od 5.10.2023. i pristupa na 3 ročišta od 18.3.2024., 9.7.2025. i 10.11.2025. od po 200,00 eur, ili ukupno 800,00 eur. Na ovaj iznos pribrojen je PDV od 25 % od 200,00 eur ili sveukupno 1.000,00 eur.

U Zagrebu, 18. prosinca 2025.

S U D A C:

Andrea Krstanović Čada

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe županijskom sudu u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi putem ovog suda pisano u 4 primjerka.

dna: punomoćniku tužitelja

punomoćniku tuženika