1

 

Poslovni broj: 17 Gž-1309/2023-2

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

 

Poslovni broj: 17 Gž-1309/2023-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Vesne Žulj, predsjednice vijeća, Roberta Jambora, člana vijeća i suca izvjestitelja i Mirele Mijoč Kramar, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Grad Z., Z., OIB: …, protiv tuženika H. z. z. m. o., Z., OIB: … radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-2754/2022-9 od 17. siječnja 2023. ispravljene rješenjem istog suda poslovni broj P-2754/2022-13 od 31. siječnja 2023., u sjednici vijeća održanoj dana 24. listopada 2023.

 

 

p r e s u d i o   j e

 

 

Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-2754/2022-9 od 17. siječnja 2023. ispravljena rješenjem istog suda poslovni broj P-2754/2022-13 od 31. siječnja 2023.

 

 

Obrazloženje

 

 

1.     Presudom suda prvog stupnja ispravljenom rješenjem od 31. siječnja 2023. proglašena je nedopuštena pljenidba i prijenos novčanih sredstava po prijedlogu tuženika protiv tužitelja u postupku izravne naplete koji se vodi pred agencijom na temelju presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. broj P-470/2012 od 4. srpnja 2012. u dijelu u kojem je određena ovrha iznosa od 12.749,74 eura / 96.062,88 kuna[1] sa zateznim kamatama tekućim od 18. siječnja 2012. do isplate (točka I. izreke). Također, naloženo je tuženiku da tužitelju isplati neosnovano ovršen iznos od 23.760,47 eura / 179.023,24 kuna sa zateznim kamatama tekućim od 9. svibnja 2022. do isplate (točka II izreke), te da mu nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 568,12 eura / 4.280,60 kuna kn sa zateznim kamatama tekućim od 17. siječnja 2023. do isplate (točka III. izreke).
2.     Protiv presude žalbu je podnio tuženik zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava, te predlaže pobijanu presudu preinačiti, odnosno podredno, istu ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

 

3.     Žalba nije osnovana.

 

4.     Predmet spora je zahtjev tužitelja za proglašenjem pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i isplate neosnovano naplaćenih iznosa u postupku izravne naplate koji se povodom prijedloga tuženika vodio temeljem presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. broj P-470/2012 od 4. srpnja 2012.

 

5.     Sud prvog stupnja je u prvostupanjskom postupku utvrdio:

              - da tuženik prema sada pok. N. K. imao tražbinu utvrđenu presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. broj P-470/2012 od 4. srpnja 2012.,

              - da je N. K. preminula …,

              - da je rješenjem o nasljeđivanju javne bilježnice Lj. G. posl. broj O-7023/2018, Upp-OS-41/19 od 18. rujna 2021. utvrđeno da ostavinska imovina ostaviteljice i to nekretnine stan br 3. na II. katu u stambenoj zgradi u Z., površine 64,32 m2, upisan u poduložak 12982 / zk. ul. br. 22676 G. Z., te sredstva na tekućem računu kod P. b. Z. d.d., tekućem i žiro računu Z. b. d.d i računu O. b. d.d. prelazi u vlasništvo tuženika, a s obzirom da su se u ostavinskom postupku zakonski nasljednici pok. N. K. odrekli nasljedstva u svoje ime i u ime svojih potomaka,

              - da je dana 2. ožujka 2023. tuženik kao ovrhovoditelj protiv tužitelja kao ovršenika pokrenuo postupak izravne naplate,

              - da je u postupku izravne naplate tuženik od tužitelja naplatio iznos od ukupno 23.760,47 eura / 179.023,24 kuna,

              - da je tužitelj kao ovršenik Općinskom građanskom sudu u Zagrebu podnio prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, te da je zaključkom istog suda posl. broj Ovr-1090/2022-2 od 20. travnja 2022. tužitelj kao ovršenik upućen da u roku od petnaest dana pokrene parnicu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim zbog postojanja razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7., 9. i 10. Ovršnog zakona ("Narodne novine", br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 - dalje: OZ)

              - da tužitelj temeljem rješenja o nasljeđivanju iza pok. N. K. nije stekao bilo kakva novčana sredstva jer na računima iste nije bilo novčanih sredstava.

 

6.     Na temelju takvih utvrđenja sud prvog stupnja je uz primjenu odredbe čl. 139. st. 6. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine", br. 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19 - dalje: ZN) tužbeni zahtjev tužitelja prihvatio, proglasio pljenidbu i prijenos nedopuštenim, te naložio tuženiku da tužitelju isplati iznos od 23.760,47 eura / 179.023,24 kuna sa zateznim kamatama koji je naplatio u postupku izravne naplate.

 

7.     Tuženik žalbenim navodima osporava pobijanu presudu ističući da je sud prvog stupnja u postupku trebao primijeniti odredbe čl. 139. st. 1. i 3. ZN prema kojima tuženik za dugove ostavitelja odgovara do visine vrijednosti naslijeđene imovine, te da vrijednost naslijeđene nekretnine prelazi iznos duga ostaviteljice N. K. prema tuženiku.

 

8.     Međutim, takvi žalbeni navodi tuženika su neosnovani. Naime, u konkretnoj slučaju radi se o stjecanju ošasne imovine koja sukladno čl. 6. ZN i čl. 20. st. 1. i 2. ZN prešla na tuženika. U takvom slučaju odgovornost jedinice lokalne samouprave za dugove ostavitelja sukladno odredbi čl. 139. ZN ograničena je ne samo visinom (čl. 139. st. 3. ZN), već i imovinom kojom jedinica lokalne samouprave odgovara (čl. 139. st. 6. ZN). To znači da se, sukladno čl. 139. st. 6. ZN, prisilna naplata tražbine koju je vjerovnik imao prema ostavitelju može provesti samo na stvarima ili pravima koje je jedinica lokalne samouprave stekla kao ošasnu imovinu.

 

9.     U konkretnom slučaju, tužitelj je u ostavinskom postupku stekao nekretninu (stanu u Z., …) i sredstva na računima koje je ostaviteljica imala otvorena kod P. b. Z. d.d., Z. b. d.d. i O. banke d.d na kojima nije bilo sredstava i na samo toj imovini je tuženi kao vjerovnik mogao prisilno naplaćivati svoju tražbinu. Tuženik to međutim, nije učinio već je tražbinu naplatio pljenidbom i prijenosom koju je proveo na računu proračuna tužitelja. Takva pljenidba i prijenos provedeni su protivno odredbi čl. 139. st. 6. ZN tako da je sud prvog stupnja pravilno primijenio materijalno pravo kada je iste proglasio nedopuštenim te naložio tuženiku da u postupku izravne naplate naplaćeni iznos od 12.749,74 eura / 96.062,88 kuna isplati tužitelju. Stoga predmetni žalbeni navodi tuženika da je sud prvog stupnja pogrešno primijenio odnosno da nije primijenio odredbe čl. 139. st. 1. i 3. ZN nisu osnovani. U tom smislu potrebno je i navesti da je pravno neodlučno što vrijednost nekretnine odnosno stana kojeg je nakon smrti pok. N. K. stekao tužitelj je veća od tražbine koju je tuženik imao prema njoj. Naime, ta okolnost, čak i da je istinita, ne znači da je tuženik ovlašten provoditi ovrhu na proračunskim sredstvima tužitelja, te da je tužbeni zahtjev tužitelja neosnovan.

 

10. Tuženik u žalbi ističe i da je pobijana presuda kontradiktorna čime sadržajno ističe da je sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 - dalje: ZPP). Međutim, suprotno žalbenim navodima tuženika, pobijana presuda sadrži razloge u odlučnim činjenicama koji razlozi nisu proturječni dokazima koji su izvedeni tijekom postupka tako da sud prvog stupnja nije počinio bitnu povredu na koju sadržajno ukazuje tuženik. Pritom sud prvog stupnja nije počinio niti bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP

 

11. Slijedom iznijetih razloga, valjalo je temeljem čl. 368. st. 1. ZPP, žalbu tuženika odbiti kao neosnovanu i potvrditi presudu suda prvog stupnja.

 

 

U Zagrebu, 24. listopada 2023.

 

 

              Predsjednica vijeća:

                   Vesna Žulj, v.r.