Republika Hrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Trg hrvatskih branitelja 1

47000 Karlovac

Poslovni broj: Pn-1/2023-32

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Karlovcu, po sucu Mariji Mesić, u pravnoj stvari tužitelja CS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po ZOU Josip Janković i Mate Burazin iz Karlovca, protiv 1. tuženika Lovačka udruga HRVI "HRVATSKI SOKOL" ZAGREB, Sesvete, Trg Dragutina Domjanića 6, OIB: 85593717465, i 2. tuženika EUROHERC OSIGURANJE - dioničko društvo za osiguranje, OIB: 22694857747, Ulica grada Vukovara 282, Zagreb, zastupan po OD Grgić i partneri iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održana glavne i javne rasprave dovršene 5. studenog 2025., u nazočnosti punomoćnice tužitelja, po objavi 18. prosinca 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se 1. tuženiku Lovačka udruga HRVI "HRVATSKI SOKOL" Zagreb, Sesvete, Trg Dragutina Domjanića 6, OIB: 85593717465, i 2. tuženiku EUROHERC OSIGURANJE - dioničko društvo za osiguranje, OIB: 22694857747, Ulica grada Vukovara 282, Zagreb, da tužitelju CS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade štete solidarno isplate iznos od 1.219,23 EUR, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 18. prosinca 2025. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

II. S preostalim dijelom zahtjeva u pogledu tijeka zz kamate za period od 22. studenog 2022. do 17. prosinca 2025. , tužitelj se odbija.

III. Nalaže se 1. tuženiku Lovačka udruga HRVI "HRVATSKI SOKOL" Zagreb, Sesvete, Trg Dragutina Domjanića 6, OIB: 85593717465, i 2. tuženiku EUROHERC OSIGURANJE - dioničko društvo za osiguranje, OIB: 22694857747, Ulica grada Vukovara 282, Zagreb, da tužitelju CS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], solidarno naknade parnični trošak u iznosu od 2.073,37 EUR sa zz kamatama tekućim od dana 18. prosinca 2025. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je vlasnik vozila registarske oznake [registarska oznaka], marka i tip vozila Škoda Fabia Ambiente, godina proizvodnje 2007., da je na vozilu nastala šteta dana 9.2.2022. i to tako da je na tužiteljev osobni automobil naletjela srna koja je pretrčavala kolnik te na taj način uzrokovala materijalnu štetu na tužiteljevom osobnom automobilu. Na vozilu je nastala šteta u iznosu od 9.186,29 kn/1.219,23 eur, a radi se o limarskim radovima, lakiranje, branik, držač, profil s vodilicama, pokrivna letvica, rešetke, far I pojačanje za pričvršćenje. Divljač – srna je na kolnik istrčala iz lovišta kojim kao lovoovlaštenik upravlja 1. tuženik, stoga tužitelj potražuje naknadu štete jer smatra da postoji odgovornost na strani tuženika. U prometnoj nezgodi tužitelju je nastala imovinska šteta u vidu navedenih oštećenja, koje tužitelj cijeni na iznos od 9.186,29 kn/1.219,23 eur, sukladno procjeni štete sačinjenoj po Auto Hrvatska Automobili d.o.o. od 17.3.2022. Navodi da dostavlja i Zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu od 9.2.2022. iz kojeg je razvidno da tužitelj nije imao koncentraciju alkohola, tj. bilo je 0,00 g/kg. Navodi da se tužitelj obratio 1. tuženiku sa zahtjevom za naknadu štete dana 22.11.2022., ali je tuženik od sebe otklonio zahtjev za naknadu štete. Potražuje navedeni iznos sa zz kamatama tekućim od 22.11.2022.

2. U odgovoru na tužbu 1. tuženik navodi da je od strane policije utvrđeno da je 9. 2. 2022. došlo do naleta vozila na divljač u mjestu Krnjak te da se divljač udaljila s mjesta događaja i nije pronađena, a kako divljač nije pronađena na mjesto događaja nisu izlazili predstavnici Lovačke udruge već je događaj primljen na znanje. Navodi da je na cesti postavljen znak opasnosti "divljač na cesti", da u vrijeme događaja i neposredno prije događaja Lovačka udruga odnosno 1. tuženik nije provodio lovne aktivnosti na mjestu ili nedaleko mjesta događaja.

Nadalje navodi da nije utvrđeno da se doista radi o srnećoj divljači koja je istrčala iz dvorišta kojim gospodari 1. tuženik budući da u policijskoj potvrdi koja je izdana u svezi navedenog događaja nije navedeno je li se događaj dogodio na županijskoj cesti ili državnoj cesti D-1 a što je bitno radi utvrđivanja lovoovlaštenika, pa ukoliko je divljač istrčala na županijskoj cesti koja povezuje mjesto Krnjak sa mjestom Barilović tada bi divljač istrčala iz lovišta Lovačke udruge HRVI Hrvatski Sokol Zagreb budući da ista prometnica prolazi kroz lovište kojim udruga gospodari., a u slučaju da je divljač istrčala na državnoj cesti D1 tada se mora utvrditi smjer kretanja vozila, a što nije utvrđeno u policijskoj potvrdi jer ukoliko je oštećenik prometovao iz smjera Krnjak u smjeru grada [adresa] (državna cesta D1) i divljač istrčala sa vozačeve lijeve strane tada bi divljač istrčala iz lovišta kojim gospodari lovačka udruga tuženika, a ukoliko je divljač istrčala sa desne strane vozača u smjeru kretanja prema gradu [adresa] tada bi divljač istrčala iz lovišta kojim gospodari Lovačka udruga Vepar iz Krnjaka, jer je granica između lovišta ove dvije lovačke udruge LU HRVI Hrvatski sokol Zagreb (1. tuženik ) i LU Vepar Krnjak središnja linija na kolniku prometnice D1. Nadalje navodi da iz policijske potvrde proizlazi da je šteta nastala na desnoj strani vozila, a kako nije utvrđen smjer kretanja vozila, postoji sumnja da je divljač istrčala iz lovišta kojim gospodari lovačka udruga tuženika.

Nadalje navodi da je 28. 3. 2022. 1. tuženik proslijedio 2. tuženiku odgovor na upit u vezi predmetnog štetnog događaja u kojoj je navedeno da ukoliko potvrda koju je izdala potvrda bude ispravljena i dodan smjer kretnja vozila oštećenika na osnovu koje bi se nedvojbeno utvrdilo da je divljač istrčala iz lovišta 1. tuženika, da tada nema prepreke za priznavanje štete tužitelju. Navodi da je 1. tuženik u vrijeme događaja bio propisno osiguran od takvih i sličnih događaja kod osiguravajućeg društva 2. tuženika.

3. U odgovoru na tužbu 2. tuženik osporava nastanak osiguranog slučaja, aktivnu legitimaciju tužitelja, pasivnu legitimaciju, osnov i visinu tužbenog zahtjeva, navodi da se prema vrijednosti predmeta spora postupak ima voditi po pravilima o sporovima male vrijednosti, pa je tužitelj već u tužbi bio dužan iznijeti sve činjenice na kojima temelji svoj zahtjev i predložiti dokaze potrebne za utvrđivanje navedenih činjenica. Stoga kako tužitelj nije predložio sve dokaze potrebne za utvrđivanje odlučnih činjenica na kojima temelji svoj zahtjev, a prekludiran je u iznošenju novih dokaza, to predlaže primjenom pravila o teretu dokazivanja odbiti tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti.

Navodi da u cijelosti osporava činjenične navode tužbe po pitanju dinamike nastanka iste, kao i navode da je na cestu iznenada istrčala divlja životinja iz lovišta 1. tuženika, te je posljedično došlo do udara divljači na vozilo. Osporava da bi se u konkretnom slučaju radilo o naletu upravo na divljač iz lovišta 1. tuženika obzirom divljač ista nije pronađena na mjestu štetnog događaja, a nisu predloženi drugi dokazi koji bi potvrdili navode tužitelja o naletu na divljač, a kako se nezgoda dogodila u naseljenom mjestu ne može se isključiti varijanta da se radilo o naletu na psa ili drugu domaću životinju. Nadalje, smatra da u izostanku tragova kočenja i same divljači, odnosno na oskudnom činjeničnom supstratu i dokumentaciji koja je dostavljena uz tužbi nije moguće provesti ni prometno vještačenje ni utvrditi pravno relevantne okolnosti slučaja.

Opreza radi, osporava odgovornost za štetu i iz razloga što šteta na vozilu tužitelja nije nastala zbog provođenja lova od strane 1. tuženika. Naime, sukladno odredbi čl. 80. st. 6. t.. 2. Zakona o lovstvu (NN 98/18, 32/19 i 32/20 ) za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara se na slijedeći način: Vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi, Lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova. Nesporno je da se u vrijeme nezgode nije provodio lov, pa nema zakonskih pretpostavki za odgovornost tuženika. Odredba čl. 80. ZL predstavlja specijalni propis koji se primjenjuje u konkretnom slučaju. Novi ZL koji je na snazi od 17. studenog 2018. tj. koji je bio na snazi u vrijeme predmetne nezgode 09.02.2022., izrijekom sadrži i takvu odredbu (čl. 76. st. 2.) pa se isti primjenjuje u konkretnom slučaju.

Navodi da se predmetni štetni događaj odigrao izvan područja lovišta tj. na nelovnoj površini, pa se ne radi o šteti za koju odgovaraju lovoovlaštenici i davatelji prava lova sukladno Zakonu o lovstvu, a posebice ne tuženik. Odredbama Zakona o lovstvu (čl.11.st.2) jasno je propisano kako je zabranjeno ustanovljavanje lovišta na javnim cestama, pa cesta predstavlja nelovnu površinu čiji su korisnici pravne osobe koje upravljaju istima. Stoga se na predmetni događaj ima primijeniti Zakon o cestama (NN 84/11., 22/13., 54/13., 148/13. i 92/14) koji u čl. 50. st. 1. navodi: „ Za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač odgovara se po osnovi krivnje.“ Slijedom navedenog, ističe prigovor isključive krivnje treće osobe koja je bila zadužena za održavanje ceste za siguran i nesmetan promet.

Opreza radi, ističe da vozač nije prilagodio brzinu kretanja stanju i uvjetima na kolniku, radi čega odgovornost za nastalu štetu postoji na strani vozača. Naime, da je vozač u konkretnom slučaju vozi u okviru dopuštene brzine kretanja, istom ne bi trebala nikakve reakcija jer bi životinja prošla pored vozila, a ukoliko bi ipak došlo do kontakta, šteta bi zasigurno bila manja. Dakle, prekoračenje brzine kretanja utjecalo je i na visinu štete, pa se u tom odgleda odgovornost vozača koji je upravljao predmetnim vozilo.

Osporava i visinu štete imajući vidu činjenicu da se šteta prema Zapisniku o očevidu cijeni na oko 3.000,00 kn. Navodi da tužitelj nije dostavio dokaz da je vozilo popravio prema neobvezujućoj Ponudi i platio iznos PDV-a pa mu taj iznos PDV-a ne pripada, budući ne trpi štetu u tom dijelu.

Osporava se zatraženi tijek zateznih kamata, jer je tuženik u obvezi je isplatiti štetu tek donošenjem prvostupanjske presude, budući prije toga nije bila utvrđena njegova obveza, niti je bila poznata visina iznosa kojeg je potrebno platiti, a koji je utvrđen tek donošenjem prvostupanjske presude, pa radi toga niti zatezne kamate nisu mogle početi teći prije nego što je takva njegova obveza utvrđena donošenjem prvostupanjske presude. Protivi se tužbi i tužbenom zahtjevu.

4. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja činjeničnog stanja sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju u spisu, provedeno je vještačenje po sudskom vještaku prometne struke Zlatku Toth, te izvršen uvid u nalaz i mišljenje ovoga vještaka od 7. 8. 2025. (str. 130 do 137 spisa), te je proveden dokaz saslušanjem tužitelja.

5. Ocjenjujući izvedene dokaze sud je donio presudu kao u izreci.

6. Obzirom na vrijednost predmeta spora, radi se o sporu male vrijednosti.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu imovinske štete (u visini 1.219,23 EUR) na vozilu u njegovom vlasništvu reg. ozn. [registarska oznaka], Škoda Fabia Ambiente 1.4 TDI PD, koja šteta joj je nastala u štetnom događaju 9.2.2022. uslijed naleta vozila (kojim je upravljao tužitelj) na divljač (srneća divljač) koja se nakon udara udaljila s mjesta događaja.

8. U postupku je obzirom na navode 1. i 2. tuženika sporna:

-pasivna legitimacija obzirom na tvrdnju 1. tuženika da je prometnica na kojoj se dogodio sporni štetni događaj granica između područja dva lovišta i to lovišta tuženika (Lovačka udruga HRVI Hrvatski sokol Zagreb) i Lovačke udruge Vepar Krnjak, pa je sporno je li divljač koja je naletjela na vozilo tužitelja došla iz lovišta kojim upravlja 1. tuženik, te obzirom na tvrdnju 2. tuženika da je pretpostavka za pasivnu legitimaciju ovlaštenika prava lova da je šteta na vozilu uvjetovana vršenjem skupnog lova, a u smislu čl. 80. Zakona o lovstvu,

-sporno je nadalje je li uopće došlo do naleta na divljač tj. srnu na osobno vozilo tužitelja obzirom da tuženici to osporavaju jer nakon štetnog događaja divljač nije zatečena na licu mjesta,

- sporno je da li je tužitelj doprinio šteti u pravcu je li brzinu vožnje prilagodio prometnim ograničenjima i uvjetima na cesti, odnosno je li je tužitelj isključivo odgovoran za štetu,

-prigovor isključive krivnje treće osobe zadužene za održavanje ceste za siguran i nesmetan promet

-sporna je i visina štete.

9. Iz potvrde PU karlovačke od 13. 7. 2022. (str. 4 i 5 spisa) proizlazi:

-da se štetni događaj dogodio 9. 2. 2022 u 18,15 sati u Krnjaku, ulica Krnjak kbr. 68 (državna cesta broj 1),

-da se radilo o naletu vozila na divljač (srnu) ,

-da je vozilom upravljao ovdje tužitelj kao vozač osobnog vozila Škoda Fabia reg oznake [registarska oznaka], ujedno i vlasnik vozila,

-da su prilikom postupanja djelatnika policije na mjestu događaja na oštećenim dijelovima vozila pronađeni trgovi dlake sivo-smeđe boje, koji svojim izgledom i bojom nalikuju na dlaku srneće divljači, te su tragovi dlake izuzeti s vozila i pohranjeni u službenim prostorijama Policijske postaje

-da je divljač (srna) istrčala na kolnik državne ceste broj 1 s područja koje je u nadležnosti Lovačke udruge HRVI Hrvatski sokol (1. tuženik) i da je o događaju telefonski izviješten član te lovačke udruge ĆS koji nije izlazio na mjesto događaja,

-da je na kolniku državne ceste broj 1 u trenutku događaja u naselju Krnjak kod kbr. 68, odnosno u smjeru kretanja vozača, 223 m prije mjesta događaja bio postavljen prometni znak opasnosti "Divljač na cesti", a ograničenje brzine je ograničeno prometnim znakom na 50 km/h,

-da su na osobnom automobilu nastala oštećenja prednjeg branika, prednjeg desnog blatobrana, ukrasne maske motora, plastičnog okvira i prednje registarske pločice.

10. Iz iskaza tužitelja proizlazi:

-da se kritičnog događaja kretao cestom iz smjera Krnjaka prema [adresa],

-da je samo mjesto događaja bilo prije kbr. 68 i srna mu je iskočila s lijeve strane, a bila je noć, i kod kuće kbr. 68 je bila neka rasvjeta, ne zna da li javna rasvjeta ili rasvjeta od te kuće,

-da se kretao brzinom 50 km/h, da je prije mjesta naleta bio znak "Divljač na cesti", da je taj znak vidio, ali kada mu je srna istrčala nije mogao ništa poduzeti jer je srna jednostavno iskočila u dva skoka i našla se pred njegovim autom i na srnu je naletio sredinom vozila i desnom prednjom stranom vozila

-zvao je policiju, međutim pitali su ga za srnu ali srne na licu mjesta nije bilo jer nije uginula, time da je on baterijom gledao i tražio i s lijeve i s desne strane, ali srne nije bilo,

-što se tiče konfiguracije terena to je bila ravna cesta, i tek kasnije dolaze zavoji, jedino što što postoji razlika u terenu, pa je lijevi dio sa strane ceste jeno 60 cm niži od ceste, a druga strana tj. njemu desna strana u pravcu njegovog kretanja tu je razlika u terenu bila još viša možda nekih 1 m.

11. Cijeneći podatke odnosno izvješće (potvrda) PP Karlovačke, čiji djelatnici su kod postupanja na licu mjestu s oštećenih dijelova vozila tužitelja izuzeli "dlaku", konstatirajući da izuzeta dlaka izgledom i bojom podsjeća na dlaku divljači – srne, cijeneći iskaz tužitelja, čiji iskaz sud cijeni istinitim i objektivnim cijeneći da je tužitelj detaljno iskazivao i opisivao kako je došlo do naleta na srnu, opisujući da se kretao iz smjera Krnjaka prema [adresa], da mu je srna iskočila s njegove lijeve strana gledano u pravcu kretanja njegovog vozila, da detaljno opisuje sam štetni događaj tj. da mu je srna jednostavno iskočila u dva skoka, a opće poznato je da je to i uobičajeni način kretanja srne, i našla se pred njegovim autom i na srnu je naletio sredinom vozila i desnom prednjom stranom vozila, dakle cijeneći podatke i stanje utvrđeno po policiji na mjestu događaja u pogledu izuzete dlake s oštećenih dijelova vozila, te dovodeći to u vezu s iskazom tužitelja, ovaj sud nalazi nedvojbenim i dokazanim da je kritičnog događaja tužitelj s vozilom naletio upravo na divljač odnosno srnu, dok s druge strane navode tuženika da nema dokaza da se radilo o divljači jer nije zatečena na licu mjesta, imputirajući da se moglo raditi o naletu na domaću životinju, sud ocjenjuje paušalnim, kod čega valja reći da je opće poznato da postoje brojne slične situacije kod naleta na divljač u kojima divljač ne ugine na licu mjesta i udalji se , ali to samo po sebi ne znači da se ne bi radilo o divljači, a u konkretnom slučaju sud u okviru predloženih i provedenih dokaza, utvrđenja policija i iskaza tužitelja, nalazi da se radilo upravo o naletu na divljač tj. srnu.

12. U pogledu smjera kretanja vozila tužitelja u trenutku naleta na divljač, iz iskaza tužitelja proizlazi da se kretao u pravcu [adresa], a srna mu istrčala njemu s lijeve strane, te iz zatraženih i dostavljenih podatka i dokumentacije PU karlovačke PPP Karlovac proizlazi da je iz cjelokupnog stanja spisa vidljivo da se vozilo tužitelja neposredno pred nalet na divljač kretalo od smjera Krnjaka u smjeru [adresa] – dopis policije zaprimljen 27. 11. 2024., time da je dostavljena i skica mjesta događaja str. 91 spisa iz koje je također vidljivo da se vozilo tužitelja kretalo iz smjera Krnjaka prema [adresa] ([adresa] – [adresa]).

12.1. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka Zlatka Toth koji je nalaz dao temeljem dokumentacije u spisu proizlazi između ostalog da se vozilo tužitelja kretalo svojom desnom trakom ravnim dijelom kolnika u pravcu sjeverozapada odnosno u pravcu Tušilovića (znači u pravcu [adresa]) a srna je istrčala vozilu s lijeve strane i došlo je do naleta od 7. 8. 2025. (str. 130do 137 spisa).

12.3. Cijeneći podatke iz potvrde policije od 13. 7. 2022. iz koje proizlazi da je mjesto događaja bilo na državnoj cesti broj 1, u Krnjaku kod kbr. 68, i da je divljač istrčala s područja koje je u nadležnosti Lovačke udruge tuženika pa je o događaju i izviješten član Lovačke udruge tuženika, zatim iskaz tužitelja koji je iskazao da se kretao iz smjera Krnjaka u smjeru [adresa], i da mu je divljač istrčala s njegove lijeve strane gledajući u pravcu njegovog kretanja, zatim cijeneći i dostavljene podatke PU karlovačke (dopis i skica mjesta događaja) iz kojih proizlazi da se tužitelj vozilom kretao iz smjera Krnjaka prema [adresa], dakle cijeneći ovo s jedne strane, a s druge strane cijeneći navode 1. tuženika u postupku da ukoliko je tužitelj prometovao državnom cestom D1 iz smjera Krnjaka u smjeru [adresa] i ukoliko mu je divljač istrčala s lijeve strane tada je divljač istrčala iz lovišta kojim gospodari Lovačka udruga 1. tuženika, nedvojbeno proizlazi da je divljač istrčala iz lovišta 1. tuženika.

12.4. Dakle, mjesto događaja je državna cesta broj 1 u mjestu Krnjak kod kbr. 68, te je nesporno utvrđeno da se tužitelj kretao u smjeru [adresa], svojom desnom stranom kolnika, a srna mu je izletjela s njegove lijeve strane, a što proizlazi iz potvrde policije, skice mjesta događaja policije i iskaza tužitelja, i nalaza vještaka prometne struke, što znači da je divljač tj. srna istrčala iz lovišta 1. tuženika, pa ne stoji prigovor promašene pasivne legitimacije.

13. Odredbom čl. 80. st. 6. Zakona o lovstvu NN 99/18 je propisano:

Za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara se na sljedeći način:

– vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi

– lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova.

13.1. Međutim, valja reći da u slučaju kada je došlo do štete naletom vozila na divljač kada se nije provodio lov, kao što je to slučaj u ovom predmetu, za odgovornost za štetu mjerodavne su odredbe Zakona o obveznim odnosima a što proizlazi iz odredbe čl. 76. st. 2. Zakona o lovstvu kojom odredbom je propisano da u pogledu uzroka i odgovornosti za štetu važe odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi ako Zakon o lovstvu ne propisuje drugačije.

13.2. Kako Zakon o lovstvu kao lexspecialis nije propisao tko odgovara za štetu nastalu na vozilu u slučaju naleta divljači na vozilo u području lovišta kojim gospodari lovoovlaštenik ( u konkretnom slučaju tuženik), kada se nije provodio lov, tada se primjenjuju odredbe Zakona o obveznim odnosima kojima se uređuje odgovornost za štetu. To znači da kada je do štete došlo u lovištu naletom vozila na divljač kada se nije provodio lov, lovoovlaštenik odgovara po načelu objektivne odgovornosti sukladno odredbama ZOO-a.

13.3. Odgovornost i pasivna legitimacija 1. tuženika temelji se na činjenici da je došlo do naleta vozila na divljač, tj. srnu, i da je divljač tužitelju istrčala na prometnicu kojom se kretao iz područja lovišta lovačkog društva 1. tuženika.

13.4. Divljač koja dospije na cestu po kojoj se odvija promet je opasna stvar, a za štetu od opasne stvari u smislu odredbe čl. 1064. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05 i dr.), dalje: ZOO, odgovara njezin vlasnik ili u smislu odredbe čl. 1066. st.1. ZOO-a umjesto vlasnika, isto kao on, odgovara i osoba kojoj je vlasnik povjerio stvar da se njome služi.

14. U konkretnom slučaju, 1. tuženik kao lovoovlaštenik lovišta u kojem obitava divljač, odgovara kao imatelj opasne stvari po principu uzročnosti u kojem slučaju se u smislu odredbe čl. 1063. ZOO-a smatra da šteta nastala u vezi s opasnom stvari potječe od te stvari, osim ako se dokaže da ona nije bila uzrok štete, time da se može osloboditi odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog drugog nepredvidivog uzroka (čl. 1067. st.1. ZOO-a), a djelomično se može osloboditi odgovornosti ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete (čl. 1067. st.3. ZOO-a).

15. Nadalje, 2. tuženik kao osiguratelj odgovora jednako kao i 1. tuženik po principu objektivne odgovornosti.

16. Obzirom na istaknuti po 2.tuženiku prigovor doprinosa tužitelja šteti u pravcu da vozač nije prilagodio brzinu kretanja stanju i uvjetima na kolniku, radi čega odgovornost za nastalu štetu postoji na strani vozača provedeno je na okolnost dinamike nastanka nesreće vještačenje po vještaku prometne struke.

17. Nema spora da kod mjesta događaja bio postavljen prometnog znaka "divljač na cesti", da je brzina bila ograničena prometnim znakom na 50 km/h, da tužitelj nije bio pod utjecajem alkohola (zapisnik o ispitivanju alkoholiziranosti na str. 11 spisa).

18. Iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka Zlatka Toth od 7. 8. 2025. (str. 130 do 137 spisa), koji je nalaz dao temeljem dokumentacije policije (skica mjesta događaja, fotodokumentacija,) Izvida štete, proizlazi:

-da se vozilo kretalo svojom desnom trakom ravnim dijelom kolnika u pravcu sjeverozapada, odnosno u pravcu Tušilovića, a srna je istrčala vozilu s lijeve strane i došlo je do naleta,

-obzirom na intenzitet oštećenja na vozilu proizlazi da se brzina kretanja vozila od 50 km/h može prihvatiti kao moguća i objektivno iskazana,

-kod naleta je došlo do kontakta između tijela divljači i srednjeg te desnog dijela prednje strane vozila, a nakon naleta divljač se udaljila s mjesta nezgode,

-mjesto naleta po skici policije nalazi se oko 60 m sjeverozapadnije od PTM (ugao kuće kbr. 68) i na za vozilo desnoj traci kolnika,

-mjesto naleta se nalazilo na dionici ceste unutar postavljenog prometnog znaka "Divljač na cesti",

-uzrok nezgode je predstavljalo istrčavanje divljači ispred vozila i nalet vozila na nju,

-do naleta je došlo u fazi reakcije vozača kočenjem i kada još nije moglo doći do aktivacije kočionog sustava, te vozač vozila nije imao mogućnosti za izbjegavanje naleta kočenjem i nalet na divljač je bio neizbježan,

-u konkretnim okolnostima vozač vozila unatoč pravovremene reakcije kočenjem nije imao tehničke mogućnosti za izbjegavanje naleta kočenjem, vozač bi intenzivnim kočenjem mogao zaustaviti vozilo do linije naleta i tako izbjeći nezgodu kod svih brzina manjih od 26 km/h, odnosno za sve veće brzine nalet je bio neizbježan,

-u pogledu visine štete proizlazi iz nalaza vještaka da nakon analize i usporedbe stavki iz priložene ponude s izvidom štete proizlazi daje ponuda izrađena u skladu s izvidom štete te se kao korektno i objektivno izrađena može prihvatiti te je za popravak oštećenja vozila potreban ukupan trošak s PDV-om od 9.186,29 kn odnosno 1.219,23 EUR.

19. Ovaj sud je u cijelosti prihvatio nalaz vještaka ocjenjujući ga stručnim i objektivnim, a imajući u vidu da se radi o ovlaštenoj i stručnoj osobi za ovakvu vrstu vještačenje, da je nalaz dao temeljem dokumentacije policije (skica mjesta događaja, fotodokumentacija, izvješće), Izvida štete, kod čega stranke na sam nalaz nisu imale prigovora.

20. Kod objektivne odgovornosti, teret dokaza u pogledu potpunog ili djelomičnog oslobođenja od odgovornosti je na tuženiku, te je dakle, tuženik taj koji je dužan dokazati postojanje razloga koji ga u potpunosti ili djelomično oslobađaju od odgovornosti za štetu (u smislu da je do štete došlo jer se tužitelj kretao nedopuštenom brzinom, da vožnju nije prilagodio uvjetima na cesti, važećoj prometnoj signalizaciji i sl.).

21. U konkretnom slučaju, tuženici nisu dokazali da je neprilagođena brzina stanju i uvjetima na cesti uzrok štete, odnosno nije dokazao postojanje razloga koji ga u potpunosti ili djelomično oslobađaju od odgovornosti za štetu.

21.1. Naime, dopuštena brzina kretanja na cesti na kojoj se dogodila nezgoda bila je ograničena na 50 km/h, temeljem nalaza vještaka utvrđeno da se tužitelj kretao cestom brzinom od 50 km/h, te da tužitelj unatoč pravovremene reakcije kočenjem nije imao tehničke mogućnosti za izbjegavanje nezgode kočenjem, da bi tužitelj nezgodu izbjegao intenzivnim kočenjem kod svih brizina manjih od 26 km/h, odnosno za sve veće brzine nalet je bio neizbježan. U konkretnoj situaciji nisu postojale okolnosti tj. uvjeti na cesti, koji bi nalagali potrebu vožnje ispod 26 km/h, a također po mišljenju ovoga suda, u situaciji kad se nezgoda mogla izbjeći samo pri brzini kretanja manjoj od 26 km/h, u postojećim uvjetima na cesti - dopuštena brzina kretanja od 50 km/h - zaista nije realno očekivati od bilo kojeg vozača pa tako i ni od tužitelja da u takvim uvjetima vozi ispod 26 km/h, pa bez obzira na postojeći znak opaanosti "divljač na cesti".

22. Nadalje, ne stoji po 2. tuženiku istaknuti prigovor isključive odgovornosti odnosno krivnje treće osobe tj. nadležne uprave za ceste, jer da je ista bila zadužena za održavanje ceste za siguran i nesmetan promet.

22.1. Odredbom čl. 50. st. 1. i 2. Zakona o cestama (NN 84/11., 22/13., 54/13., 148/13. i 92/14) propisano je da pravna osoba koja upravlja javnom cestom odnosno koncesionar, odgovara za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač po osnovi krivnje ukoliko na zahtjev osobe koja gospodari lovištem, javnu cestu ne označi prometnom signalizacijom i opremom sukladno posebnim propisima.

22.2. S druge strane, odgovornost za štetu nastalu naletom divljači na vozilo na cesti je, kao što je rečeno, objektivna.

22.3. Oslobođenje od odgovornosti za štetu prouzročenu opasnom stvari moguće je u slučajevima propisanim odredbom čl. 1067. ZOO, prema kojoj se, vlasnik opasne stvari oslobađa odgovornosti, ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti (st. 1.), ako je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao spriječiti (st. 2.), a ako je nastanku štete djelomično pridonio oštećenik vlasnik se oslobađa djelomično (st. 3.), ili ako je nastanku štete djelomično pridonijela treća osoba, ona odgovara oštećeniku solidarno s vlasnikom stvari, a dužna je snositi naknadu razmjerno težini svoje krivnje (st. 4.).

22.4. Sud prigovor 2. tuženika cijeni paušalnim i općenitim jer ne navodi u čemu bi se konkretno sastojala radnja ili propust nadležne uprave za ceste u konkretnom slučaju, kod čega do oslobođenje lovoovlaštenika od objektivne odgovornosti za štetu nastalu naletom divljači na vozilo može doći samo ukoliko je to nepostupanje u uzročnoj vezi sa štetnim događajem i štetom , a iz sadržaja spisa i provedenih dokaza proizlazi da je postojao prometni znak opasnosti "divljač na cesti", te iz sadržaja spisa ne proizlazi da bi šteta i štetni događaj bio u bilo kakvoj vezi sa stanjem ceste odnosno prometnice u pravcu sigurnog korištenja ceste.

25. Sud je prihvatio i nalaz vještaka u pogledu visine štete, 9.186,29 kn, odnosno 1.219,23 EUR s uključenim PDV-om, kod čega je vještak visinu štete utvrdio imajući uvidu oštećenja utvrđena u Izvidu štete sačinjenog po 2. tuženiku Eurohec osiguranju (koji izvid je i dostavljen po 2. tuženiku), uspoređujući isti s Ponudom koju je tužitelj dobio od Auto hrvatska automobili od 17.3.2022. (str. 10 spisa), te je nakon analize i usporedbe stavki iz ponude s Izvidom štete vještak je utvrdio da je ponuda izrađena u skladu s Izvidom štete, te da je ponuda korektno i objektivno izrađena, te da je trošak popravka vozila upravo navedeni iznos.

25.1. Kod toga je nesporno da tužitelj nema plaćeni račun popravka za vozilo, a proizlazi iz iskaza tužitelja.

25.2. Prema odredbi čl. 1090. ZOO-a, sud će uzimajući u obzir i okolnosti koje su nastupile poslije uzrokovanja štete, dosuditi naknadu u svoti koja je potrebna da se oštećenikova materijalna situacija dovede u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo štetne radnje ili propuštanja.

26. Slijedom navedenog valjalo je tužitelju dosuditi navedeni iznos, kod čega valja reći da ne stoji tvrdnja umješača da tužitelj nema pravo na PDV, naime, prema pravnom shvaćanju na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj 5. prosinca 2013. broj Su-IV-127/13-9 „oštećenik ima pravo na naknadu štete koja uključuje i porez na dodanu vrijednost iako nije popravio oštećenu stvar niti je imao izdatke radi popravljanja stvari.“

36.1. Na dosuđeni iznos štete tužitelju je kamata dosuđena tekuća od dana presuđenja, jer tužitelj nema plaćeni račun popravka pa se radi o imovinskoj nenovčanoj na koju kamata prema ustaljenoj sudskoj praksi teče od dana donošenje presude, dok je s preostalim dijelom u pogledu tijeka zz kamate, tužitelja valjao odbiti.

37. Slijedom svega navedenog, presuđeno je kao u izreci.

O troškovima postupka.

38. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 5. ZPP-a , te tužitelju pripada trošak u cijelosti jer u postupku nije uspio samo s razmjerno neznatnim dijelom zahtjeva radi kojeg nisu nastali posebni troškovi.

38.1. Trošak tužitelja se sastoji se od zastupanja po punomoćniku odvjetniku, troška sudskih pristojbi na tužbu i presudu, i troška plaćenog predujma za vještačenje, time da trošak zastupanja pripada sukladno VPS i Tarifi nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/2023).

38.2. Tužitelju pripada trošak kako slijedi:

-sastav tužbe u iznosu 150,00 EUR

-sastav podneska od 9. 3. 2023. (očitovanje na navode odgovora na tužbu) u iznosu od 150,00 EUR (Tbr. 8. t. 1.)

-sastav podneska od 11. 4. 2023. u iznosu od 150,00 EUR (Tbr. 8 t. 1.)

-sastav podneska od 11. 5. 2023. u iznosu od 150,00 EUR (Tbr. 8 t. 1.)

-zastupanje na ročištu 2. 10. 2024. u iznosu od 150,00 EUR

-zastupanje na ročištu 10. 12. 2024. u iznosu od 150,00 EUR

-sastav podneska od 18. 9. 2025. (očitovanje na nalaz vještaka) u iznosu od 150,00 (Tbr. 8. t. 1)

-zastupanje na ročištu od 5. 11. 2025. u iznosu od 150,00 EUR

-pristup na ročište za objavu presude u iznosu od 75,00 EUR

što je sveukupno 1.275,00 EUR, što uvećano za iznos od 318,75 EUR na ime PDV- a čini ukupno 1.593,75 EUR čemu treba pridodati trošak plaćenog predujma za vještačenje u iznosu od 400,00 EUR, te trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 26,54 EUR (polovica pristojbe jer je tužba podnijela elektronskim putem, a koliko je tužitelj pristojbe i platio ) te sudske pristojbe na presudu u iznosu od 53,08 EUR što je ukupno 2.073,37 EUR.

38.3. Tužitelju nije priznat trošak sastava opomene i zahtjeva za mirno rješavanje spora jer sastav tih podnesaka nije bio neophodan za ovaj postupak ni zakonom propisani preduvjet za podnošenje tužbe u ovom predmetu, zatim mu nije priznat trošak sastava podnesaka od 1. 8. 2023. jer podneska s tim datumom u spisu nema, podneska od 12. 7. 2024. (požurnica) jer taj podnesak i trošak u vezi njega nije bio neophodan za postupak, i podneska od 14. 4. 2025. jer podneska s tim datumom u spisu nema.

U Karlovcu 18. prosinca 2025.

Sudac

Marija Mesić

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude koji se stranci koja je pristupila na ročište za objavu presude uručuje i time se dostava smatra izvršenom (čl. 335. st. 8. ZPP).

Za stranku koja nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište za objavu presude (čl. 335. st. 9. ZPP). Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

U slučaju iz st. 9. čl. 335. ZPP sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e- oglasna ploča sudova gdje presuda mora biti istaknuta 8 dana, računajući od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena te joj rok za izjavljivanje žalbe teče od dana dostave presude (čl. 335. st. 11. ZPP).

Ova Presuda se može pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a (osim zbog povrede iz čl. 354. st.2. t.3.) i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

Dostavljeno:

1. ZOU Josip Janković i Mate Burazin iz Karlovca

2. Lovačka udruga HRVI "HRVATSKI SOKOL" ZAGREB, Sesvete, Trg Dragutina

Domjanića 6

3. OD Grgić i partneri iz Zagreba