REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: Pr-8147/2020-95
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski radni sud u Zagrebu po sucu Siniši Marinoviću, a po prijedlogu više sudske savjetnice-specijalistice Alme Beganović, u pravnoj stvari tužiteljice JO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po pravnicima u Nezavisnom sindikatu znanosti i visokog obrazovanja u Zagrebu, Ulica Florijana Andrašeca 18a, protiv tuženika NACIONALNE I SVEUČILIŠNE KNJIŽNICE U ZAGREBU, Ulica Hrvatske bratske zajednice 4, OIB: 84838770814, kojeg zastupa punomoćnica Tamara Crnkić Gotovac, odvjetnica u Zagrebu i umješača na strani tuženika Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupane po Općinskom građanskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 14. studenog 2025. u prisutnosti punomoćnice tužiteljice RO, pravnice i zamjenice punomoćnice tuženika Ivane Sury, odvjetnice, 17. prosinca 2025.
p r e s u d i o j e
I. Nalaže se tuženiku NACIONALNOJ I SVEUČILIŠNOJ KNJIŽNICI U ZAGREBU da tužiteljici JO isplati iznos od 1.842,25 EUR bruto zajedno s pripadajućom zateznom kamatom tekućom:
- na iznos od 81,37 EUR počevši od 16.03.2012. godine pa do isplate;
- na iznos od 81,37 EUR počevši od 16.04.2012. godine pa do isplate;
- na iznos od 81,37 EUR počevši od 16.05.2012. godine pa do isplate;
- na iznos od 78,72 EUR počevši od 16.06.2012. godine pa do isplate;
- na iznos od 73,47 EUR počevši od 16.07.2012. godine pa do isplate;
- na iznos od 81,37 EUR počevši od 16.08.2012. godine pa do isplate;
- na iznos od 81,37 EUR počevši od 16.09.2012. godine pa do isplate;
- na iznos od 52,48 EUR počevši od 16.10.2012. godine pa do isplate;
- na iznos od 47,23 EUR počevši od 16.11.2012. godine pa do isplate;
- na iznos od 52,48 EUR počevši od 16.12.2012. godine pa do isplate;
- na iznos od 81,37 EUR počevši od 16.01.2013. godine pa do isplate;
- na iznos od 57,73 EUR počevši od 16.02.2013. godine pa do isplate;
- na iznos od 60,35 EUR počevši od 16.03.2013. godine pa do isplate;
- na iznos od 81,37 EUR počevši od 16.04.2013. godine pa do isplate;
- na iznos od 65,60 EUR počevši od 16.05.2013. godine pa do isplate;
- na iznos od 73,47 EUR počevši od 16.06.2013. godine pa do isplate;
- na iznos od 65,60 EUR počevši od 16.07.2013. godine pa do isplate;
- na iznos od 73,47 EUR počevši od 16.08.2013. godine pa do isplate;
- na iznos od 81,37 EUR počevši od 16.09.2013. godine pa do isplate;
- na iznos od 76,09 EUR počevši od 16.10.2013. godine pa do isplate;
- na iznos od 68,22 EUR počevši od 16.11.2013. godine pa do isplate;
- na iznos od 73,47 EUR počevši od 16.12.2013. godine pa do isplate;
- na iznos od 68,22 EUR počevši od 16.01.2014. godine pa do isplate;
- na iznos od 81,37 EUR počevši od 16.02.2014. godine pa do isplate;
- na iznos od 81,37 EUR počevši od 16.03.2014. godine pa do isplate;
- na iznos od 41,98 EUR počevši od 16.04.2014. godine pa do isplate;
prema stopi koja se do 31. srpnja 2015. određuje uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke, koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, izuzev isplatu zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u navedenim bruto iznosima, sve u roku od 15 dana.
II. Nalaže se tuženiku isplatiti tužiteljici troškove parničnog postupka u iznosu od 870,00 EUR, u roku od 15 dana.
III. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova parničnog postupka.
Obrazloženje
1. Tužiteljica u tužbi i tijekom postupka navodi da je bila zaposlena kod tuženika na radnom mjestu službenik III. vrste - preparator, a na temelju ugovora o radu od 1. veljače 2016. na neodređeno vrijeme zaposlena je na radnom mjestu službenik III. vrste – restaurator majstor. Člankom 94. Zakona o radu (NN 93/14) propisano je da zaposlenik koji radi u otežanim uvjetima rada ima pravo na povećanu plaću. Otežani uvjeti rada te iznos povećane plaće za zaposlenike zaposlene u sustavu znanosti i visokog obrazovanja određeni su člancima 54., 55., 56., 57. i 58. Kolektivnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje (NN 142/10) zaključenog između Vlade RH i Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja od 22. listopada 2010. Prema članku 58. KU-a tuženik je bio dužan na temelju izrađenih procjena opasnosti izraditi popis radnih mjesta s posebnim uvjetima rada, izvorima opasnosti i štetnim utjecajima rada te popis zaposlenika koji rade na tim poslovima, a koji obvezno mora sadržavati vrijeme izloženosti izvorima opasnosti. Također je propisana obveza poslodavca da popis radnih mjesta koji je izrađen u suradnji sa sindikalnim povjerenikom u roku od 15 dana dostavi nadležnom ministarstvu, kao i obveza poslodavca da jednom godišnje ažurira podatke iz popisa radnih mjesta. Kod tuženika je 30. lipnja 2016. od strane ovlaštene pravne osobe izrađena procjena rizika, Revizija 0, RN 712-026/16 kojom je sukladno Pravilniku o poslovima s posebnim uvjetima rada (NN 5/84) utvrđeno da je tužiteljica tijekom pretežnog dijela radnog vremena izložena izvorima opasnosti, stoga je njeno radno mjesto klasificirano kao radno mjesto s posebnim uvjetima rada, zbog rada u okolnostima predviđenima u članku 3. točka 18. Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada (NN 5/84). Tuženik nije izradio popis radnih mjesta iz članka 58. KU-a, slijedom čega nije ni dostavljen nadležnom ministarstvu. Neovisno o navedenom propustu tuženika, tužiteljica ima pravo na dodatak na plaću na temelju svog faktičnog rada u posebnim uvjetima rada, odnosno faktične izloženosti izvorima opasnosti i štetnim utjecajima rada, na temelju članka 94. ZR-a, te na temelju naprijed citiranog Kolektivnog ugovora. Člankom 56. KU-a propisano je da zaposlenici imaju pravo na dodatak na plaću ako rade s izvorima opasnosti, odnosno ako su izravno ili neizravno izloženi izvorima opasnosti. Iz navedene odredbe slijedi da izrada popisa radnih mjesta ne može biti osnova prava na dodatak na plaću, već samo jedan od načina na koji se utvrđuje da zaposlenik radi na poslovima s posebnim uvjetima rada. U suprotnom bi se omogućavalo poslodavcu da neizradom popisa radnih mjesta izbjegne obvezu isplate utuženog dodatka. Tuženik je 19. siječnja 2016. donio Pravilnik o ustroju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu kojim je uređen ustroj tuženika, organizacija rada, radna mjesta i opisi poslova radnih mjesta, broj zaposlenika i njihove ovlasti i odgovornosti, kao i posebne uvjete za sklapanje ugovora o radu na svakom radnom mjestu. Člankom 20. Pravilnika određeno je da će se svi ugovori o radu sklopljeni sa zaposlenicima uskladiti s Pravilnikom u roku od 30 dana računajući od dana njegova stupanja na snagu, stoga su tužiteljica i tuženik sklopili novi ugovor o radu 1. veljače 2016. Međutim, donošenjem navedenog Pravilnika nije došlo do značajnih organizacijskih promjena u ustroju tuženika, niti su se uvjeti rada radnog mjesta tužiteljice promijenili, odnosno promijenio se isključivo naziv radnog mjesta tužiteljice, koja cijelo vrijeme trajanja radnog odnosa kod tuženika u suštini obavlja iste poslove. Poslovi navedeni u Pravilniku pod opisom radnog mjesta tužiteljice obuhvaćaju između ostalog i poslove čišćenja, dezinfekcije, konzerviranja i restauriranja knjižnične građe, a za iste je procjenom opasnosti utvrđeno da se obavljaju u posebnim uvjetima rada te da je prilikom obavljanja istih zaposlenik izložen izvorima opasnosti. Sve te poslove tužiteljica je i u utuženom razdoblju obavljala u sklopu svog prijašnjeg radnog mjesta službenik III. vrste – preparator. Na temelju članka 54. KU-a zaposlenicima koji rade u posebnim uvjetima rada i/ili s izvorima opasnosti pripada dodatak na plaću od 7-15% osnovice za izračun plaće u javnim službama. Osnovica je određena Odlukom o visini osnovice za izračun plaće u javnim službama (NN 40/09) na temelju koje je ista u sustavu znanosti i visokog obrazovanja u utuženom razdoblju iznosila 5.108,84 kn. Tužiteljica je kroz cijelo utuženo razdoblje redovito radila s izvorima opasnosti, odnosno bila je stalno i redovito izložena izvorima opasnosti (od 25-50% radnog vremena provedenog na radu s izvorima opasnosti, odnosno izloženost izvorima opasnosti) slijedom čega joj pripada dodatak na plaću u visini od 12% osnovice. Slijedom navedenog, tužiteljica predlaže da joj tuženik za razdoblje od 1. veljače 2012. do 27. ožujka 2014. isplati iznos od 14.276,98 kn bruto s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom na ime utuženog dodatka.
1.1. Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom iskazanim u valuti euro, u podnesku 10. veljače 2025., tužiteljica potražuje ukupan iznos od 1.842,25 EUR bruto s pripadajućim zateznim kamatama tekućim na pojedine mjesečne iznose od 16-tog u mjesecu za prethodni mjesec, osim kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.
2. U odgovoru na tužbu i tijekom postupka tuženik osporava tužbu i tužbeni zahtjev u osnovi i visini. Tužiteljica se poziva na odredbe članaka 54. -58. Kolektivnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje od 22. listopada 2010. Međutim, navedeni Kolektivni ugovor ne vrijedi budući je 27. prosinca 2013. donesena Odluka Vlade RH o otkazivanju istog, koja je Odluka u primjeni od 28. ožujka 2014. Pozivanje na odredbu članka 94. Zakona o radu samo po sebi nije opravdan razlog za isplatu utuženog dodatka. Odredba članka 94. ZR-a nije primjenjiva u konkretnom slučaju. Pravo na dodatak na plaću za otežane uvjete rada regulira se posebnim propisima, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom. Zakon o radu samo predviđa pravo na povećanu plaću za otežane uvjete rada, ali ne konkretizira koji su to uvjeti rada i koje je to povećanje plaća koje bi se primijenilo. Tužbeni zahtjev u konkretnom slučaju nema pravnog osnova, odnosno nije utemeljen niti na zakonskom niti na podzakonskom propisu, niti na kolektivnom ugovoru. Subjektivna procjena tužiteljice da faktično obavlja rad u posebnim uvjetima, pozivom na procjenu opasnosti iz 2016. nije valjan osnov na temelju kojeg se može zaključiti da radi na radnom mjestu s posebnim uvjetima rada u smislu odredbe članka 3. točka 18. Pravilnika, a slijedom čega bi joj mogao pripasti dodatak na plaću. Napominje se da tužiteljica u utuženim godinama nije radila na radnom mjestu s posebnim uvjetima rada. Tuženik je u svim godinama utuženog razdoblja na temelju valjanih i aktualnih procjena opasnosti sačinjavao popise radnih mjesta s posebnim uvjetima rada iz članka 58. KU-a i dostavljao ih ministarstvu, a tužiteljica se ne nalazi niti na jednom od tih popisa koji se odnose na 2012., 2013. i 2014. Tužiteljica poslodavcu nikad nije podnijela zahtjev za zaštitu prava kojim bi osporavala obračun svoje plaće u bilo kojem mjesecu obavljanja rada za tuženika, stoga je prekludirana s podnošenjem tužbe radi isplate predmetnog dodatka. Tuženik predlaže odbaciti tužbu, odnosno odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu troškova parničnog postupka.
3. Prije svega valja reći da je u ranije provedenom postupku koji se vodio pod poslovnim brojem Pr-550/2017 dana 18. srpnja 2019. donesena presuda kojom je u cijelosti odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice, a koja je rješenjem Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž R-431/2019-3 od 1. rujna 2020. ukinuta te je predmet vraćen na ponovno suđenje.
3.1. U obrazloženju citirane drugostupanjske odluke sud u bitnome navodi da popisi iz 2012. i 2013. nisu sastavljeni sukladno čl. 58. Kolektivnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje („Narodne novine“ broj 142/2010- dalje: KU) jer je sud prvog stupnja pravilno utvrdio da nisu izrađeni zajednički od strane poslodavca ili ovlaštenika poslodavca za zaštitu na radu i sindikalnog povjerenika, niti je sindikalni povjerenik dao suglasnost na navedene popise. Međutim, okolnost što je tuženica jednostrano donijela navedene popise, odnosno propust tuženice da sastavi popise zaposlenika sukladno čl. 58. KU, ne može ići na štetu tužiteljici te je tužiteljica ovlaštena dokazivati u postupku radi li na radnom mjestu sa posebnim uvjetima rada, izvorima opasnosti i štetnim utjecajima rada. Stoga je valjalo provesti vještačenje koje je tužiteljica predložila. U konkretnom slučaju, kada za cijelo utuženo razdoblje ne postoji Procjena opasnosti, odluka o osnovanosti zahtjeva za isplatu pripadajućeg dodatka ovisi o tome je li tužiteljica i prije procjene rizika Revizija 0, RN 712-026/16 od 30. lipnja 2016., stvarno obavljala iste poslove i s istim uvjetima rada. Pod pretpostavkom da su stvarni uvjeti rada u kontinuitetu isti, moglo bi se zaključiti da postojeća procjena, neovisno o tome kada je izrađena, dokazuje da je riječ o poslovima sa posebnim uvjetima rada. Također sud prvog stupnja nije obrazložio koje je poslove i u kakvim uvjetima tužiteljica stvarno obavljala počevši od sklapanja ugovora o radu pa do vremena izrade Procjene opasnosti. Stoga je dana uputa da u ponovnom postupku sud prvog stupnja provede predložene dokaze od strane tužiteljice, utvrdi odlučne činjenice i navede razloge o odlučnim činjenicama na koje mu je ukazano ovom odlukom, zatim da donese novu odluku.
4. U tijeku postupka sud je izvršio uvid u Ugovor o radu na neodređeno vrijeme od 2. travnja 2002. (str. 5 spisa), Ugovor o radu na neodređeno vrijeme od 1. veljače 2016. (str. 6-7 spisa), Odluku o plaći, opis poslova radnog mjesta restaurator - majstor (str. 8 spisa), obrazac za analizu radnog mjesta po opasnostima i rizicima Zavoda za istraživanje i razvoj sigurnosti d.o.o. (str. 9-12 spisa), Odluku o otkazivanju KU-a za znanost i visoko obrazovanje (str. 20 spisa), popis radnih mjesta na kojima su utvrđeni poslovi s posebnim uvjetima rada i zaposlenika koji rade na tim radnim mjestima, a koji su dostavljani Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa od strane tuženika u razdoblju od 2011. (str. 21 spisa), Izvod iz Ergonomike-analiza primjene posebnih pravila zaštite na radu (str. 22-23 spisa), Popis poslova sa posebnim uvjetima rada NSK od ožujka 2011. (str. 24-26 spisa), ažurirani popis zaposlenika koji rade na radnim mjestima s posebnim uvjetima rada od 9. ožujka 2012. i 1. veljače 2013. (str. 27-29, 30-32 spisa), Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje (str. 33-50 spisa), Ugovor o pružanju usluge revizije procjene opasnosti broj 69/2010 od 2. studenog 2010. sklopljen između tuženika i Ergonomike d.o.o. Zagreb (str. 61-69 spisa), Pravilnik o unutarnjem ustroju NSK od 19. siječnja 2016. (str. 70-72 spisa), Pravilnik o unutarnjem redu NSK u Zagrebu od 21. ožujka 2002. (str. 73- 76 spisa), proveden je dokaz saslušanjem svjedoka ŠO (str. 130 spisa), TO (str. 131 spisa), IO (str. 132 spisa), zz tuženika CO (str. 138-139 spisa), tužiteljice JO (str. 144 spisa), Očitovanje na reviziju procjene opasnosti od 10. ožujka 2011. (str. 182 spisa), Zapisnik sa 19. sjednice Odbora za zaštitu na radu tuženika od 15. listopada 2013. Klasa: 115-01/13-01/1, Ur. broj:474-12-01-13-18 (str. 183-190 spisa), Obavijest Ustanove za zdravstvenu skrb "Profozić", Ordinacije medicine rada od 11. veljače 2014. o pregledima u medicini rada od 9. srpnja 2012. do 22. siječnja 2014. (str. 191 spisa), reviziju procjene opasnosti od studenog 2013. (str. 192-194 spisa), Zapisnik sa 19. sjednice Odbora za zaštitu na radu tuženika od 3. ožujka 2014. Klasa: 11-01/14-01/1, Ur. broj: 474-12-01-14-3 (str. 208-211 spisa), saslušan je svjedok PO (str. 249 spisa), proveden je dokaz vještačenjem po vještaku mr. sig. Zvonku Kardumu, dipl. ing, vještaku za zaštitu i sigurnost pri radu, zaštitu od požara i eksplozije od 2. prosinca 2024. (str. 256-268 spisa), izvršen je uvid u očitovanje vještaka mr. sig. Zvonka Karduma na prigovore tuženika iz podneska od 1. siječnja 2025. (str. 295-316 spisa), proveden je dokaz dopunskim vještačenjem po vještaku mr. sig. Zvonku Kardumu od 19. rujna 2025. (str. 348-350 spisa), proveden je dokaz saslušanjem svjedoka ČO ( str.360 spisa) i AO (str. 360-361 spisa).
5. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 23/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23), sud je utvrdio da je konačno postavljeni tužbeni zahtjev osnovan.
6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatu razlike plaće na ime dodatka na plaću za otežane uvjete rada.
7. Među strankama nije sporna aktivna i pasivna legitimacija, nije sporno da je tužiteljica u utuženom razdoblju od 1. veljače 2012. do 27. ožujka 2014. zaposlenik tuženika, i to na radnom mjestu službenik III. vrste- preparator temeljem ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 2. travnja 2002., a od 1. veljače 2016. nadalje na radnom mjestu službenik III. vrste - restaurator majstor - Odjel zaštita i pohrana. Nije sporan matematički izračun visine tužbenog zahtjeva konačno postavljenog tužbenog zahtjeva uređen podneskom tužiteljice od 10. veljače 2025.
8. Sporno je li tužiteljica u utuženom razdoblju radila u posebnim uvjetima rada, te ima li pravo na isplatu dodatka za posebne uvjete rada na temelju čl. 54.-58. KU u utuženom razdoblju.
9. Čl. 86. Zakona o radu (''Narodne novine'' broj: 149/09, 61/11, 82/12 - ZR) propisano je da za otežane uvjete rada radnik ima pravo na povećanu plaću. Prema čl. 94. st. 2. ZR-a otežani uvjeti rada iz stavka 1. ovoga članka, su uvjeti rada za koje su procjenom rizika na radu kod poslodavca utvrđene opasnosti, štetnosti i napori koji bi mogli izazvati štetne posljedice za sigurnost i zdravlje radnika.
10. Čl. 54 KU-a propisano je da se zaposlenicima za koje se temeljem procjene opasnosti iz čl. 58 st. 1. KU i Popisa radnih mjesta iz čl. 58 st. 3. KU-a utvrdi da rade u posebnim uvjetima rada, izloženi izvorima opasnosti i štetnim utjecajima, pripada dodatak na plaću u visini od 7-15 % osnovice za izračun plaće u javnim službama.
11. Čl. 55. KU-a propisano je da se sukladno Pravilniku o izradi procjene opasnosti, izvorima opasnosti smatraju: mehaničke opasnosti, padovi i rušenja, električna struja, kemijske tvari, biološke tvari, požari i eksplozije, vruće ili hladne tvari, buka, prašina, vibracije, zračenja, mikroklima, rasvjeta, fizički napor, nefiziološki položaji tijela, psihofiziološki napori i dr., a prema čl. 56. KU zaposlenici imaju pravo na dodatak na plaću ako rade s izvorima opasnosti, odnosno ako su izravno ili neizravno izloženi izvorima opasnosti.
12. Čl. 57. st. 1. toč. 2. KU-a propisano je da zaposlenici imaju pravo na dodatak na osnovnu plaću u visini od 12% – ako redovito rade s izvorima opasnosti odnosno ako su redovito izloženi izvorima opasnosti, pri čemu se podrazumijeva da više od 25% pa do 50% radnog vremena provedu na radu s izvorima opasnosti odnosno da izloženi izvorima opasnosti.
13. Čl. 58. st. 1. KU-a propisano je da će se u skladu s odredbama Zakona o zaštiti na radu u svakoj ustanovi izraditi Procjena opasnosti, dok je st. 2. propisano da je temeljem te procjene opasnosti, poslodavac dužan primjenjivati pravila zaštite na radu kojima se otklanjaju ili na najmanju moguću mjeru smanjuju opasnosti i štetnosti po zaposlenike na mjestima rada i u radnom okolišu za što poslodavac osigurava sva potrebna materijalna sredstva, a st. 3. istog članka propisuje da će se na temelju Procjene opasnosti iz st. 1. u svakoj ustanovi izraditi Popis radnih mjesta s posebnim uvjetima rada, izvorima opasnosti i štetnim utjecajima rada, te popis zaposlenika koji rade na tim poslovima a koji popis obvezno mora sadržavati vrijeme izloženosti opasnostima. Nadalje st. 4. istog članka propisano je da će Popis iz st. 3. učiniti zajednički poslodavac ili ovlaštenih poslodavca za zaštitu na radu i sindikalni povjerenik, st. 5. propisuje da je popis iz st. 3. poslodavac obvezan dostaviti Ministarstvu u roku od 15 dana od izrade zajedno sa dokazom da je u ustanovi izrađena Procjena opasnosti te će se jednom godišnje sačiniti ažuriranje podataka iz popisa.
14. Iz Pravilnika o unutarnjem ustroju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu od 2002. godine za preparatora – radno mjesto službenika III vrste navedeno je da su poslovi: konzerviranje i restauriranje nove tiskane knjižnične građe. Preventivna zaštita novije tiskane građe različitim folijama. Dezinfekcija i čišćenje oštećene knjižnične građe.
15. Iz izvatka iz Pravilnika o unutarnjem ustroju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu od 2016. godine za restauratora majstora kao opis poslova navedeni su: čišćenje, dezinfekcija, konzerviranje i restauriranje rijetke i izrazito oštećene knjižnične građe, starijih tiskanih knjiga, novina, časopisa, zemljovida, plakata i slično. Nadalje, provođenje programa preventivne zaštite knjižnične građe, preliminarna labaratorijska ispitivanja i mjerenja, mjerenje mikroklimatskih uvjeta na izložbama u Knjižnici. Čišćenje, dezinfekcija i konzerviranje pergamene i kože. Nadalje, dokumentiranje konzervatorsko-restauratorskih poslova, vođenje evidencije stanja materijala za konzervatorsko-restauratorske radove. Također pruža pomoć zaposlenicima s manjim iskustvom u svladavanju tehnike praktičnog rada te obavlja ostale zadaće sukladno nalogu glavnog ravnatelja i rukovoditelja.
16. Uvidom u Popis poslova s posebnim uvjetima rada od ožujka 2011., ožujka 2012. i veljače 2013. sud je utvrdio da su kao poslovi s posebnim uvjetima rada prema Pravilniku o poslovima s posebnim uvjetima rada poslovi na radnim mjestima u Područnoj službi za održavanje i to: stručni savjetnik II točka 10 (montaža, održavanje i ispitivanje električnih instalacija, uređaja i postrojenja napona većeg od 250V), viši tehničar vodoinstalater te tehnički suradnik – vodoinstalater po točki 17 (poslovi koji se izvode na visini), zatim viši tehničar – elektrotehničar, tehnički suradnik električar – energetičar po točki 17 (poslovi koji je izvode na visini) i točki 10 (montaža, održavanje i ispitivanje električnih instalacija, uređaja i postrojenja napona većeg od 250V). Poslovi s posebnim uvjetima rada su i u Područnoj službi za sigurnost: viši tehničar – zaštitar u CNUS-u, zaštitar – čuvar vatrogasac, zaštitar – čuvar po točki 14 (poslovi vatrogasca) i točki 19 (poseban propis). Iz Popisa zaposlenika NSK-a koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada navedeni su upravo djelatnici zaposleni na predmetnim radnim mjestima.
17. Svjedokinja VO u svom iskazu navodi da je zaposlena kod tuženika već 25 godina i to na radnom mjestu restauratora majstora. Tužiteljica joj je poznata budući da s njom radi u istoj sobi već dugi niz godina, kao i u utuženom razdoblju. Opis njenog posla je restauracija knjižničke građe. Same knjige čiste od plijesni, kukaca i nečistoća. Tužiteljica kao i ona obavlja identične poslove budući da rade na istom radnom mjestu. Poznato joj je da je poslodavac 2016. donio novi Pravilnik o ustroju te su temeljem tog Pravilnika kasnije potpisali nove ugovore o radu. I prije 2016. radila je na radnom mjestu restauratora majstora, a koji posao obavlja i sada. Poznato joj je da je tužiteljica 2016. potpisala novi ugovor ali joj se posao nije promijenio. Cijelo vrijeme je radila na radnom mjestu restauratora majstora. Pri čišćenju knjiga koriste kemikalije i to beznzen, white spirit, kloroform i dr. Također tijekom njihovog rada tužiteljica i ona odlaze na teren, obično u samostane gdje obavljaju preventivnu zaštitu knjiga. Knjige čiste od plijesni i dezinficiraju ih. Navodi kako od 50% do 100% svog radnog vremena provede u otežanim uvjetima rada, odnosno kao što je već otpisala čisti knjige od plijesni, nametnika i ostalo. Ostatak radnog vremena provodi restaurirajući knjige. Ne zna zašto su u opisu radnog mjesta restauratora majstora, koji se nalazi na listu 8 spisa, pod poslovi i zadaće navedeni i drugi poslovi i zadaće, a koji nisu bili navedeni za radno mjesto preparatora - list 76. Navodi kako joj je poznato da tužiteljica u svom radu koristi zaštitnu opremu i to: masku, rukavice, zaštitnu kutu. Navodi kako je protiv tuženika pred ovim sudom pokrenula postupak te potražuje isplatu po istoj osnovi po kojoj tužiteljica potražuje u ovom postupku. Nije joj poznato da se njeno radno mjesto nije nalazilo u procjeni opasnosti koja je sačinjena 2011. Navodi kako direktno nije razgovarala s poslodavcem oko same procjene opasnosti i popisu zaposlenika koji su uvršteni da rade na radnim mjestima s posebnim uvjetima rada. Također se nije žalila sindikalnom povjereniku o navedenom. Navodi da TO nije radila na njenom odjelu ali znala je ponekad doći na isti. Po njenoj procjeni to je bilo otprilike jedanput mjesečno.
18. Svjedokinja TO navodi da je bila zaposlena kod tuženika u utuženom razdoblju i da je radila na radnom mjestu predmetni knjižničar u čitaonici društveno- humanističkih znanosti. U navedenom razdoblju bila je i sindikalni povjerenik, odnosno pojašnjava da je sindikalni povjerenik bila u razdoblju od 2002. do 2013. g. Bilo joj je poznato da je KU za znanost i visoko obrazovanje propisana obveza izrade procjene opasnosti kao i izrade popisa radnih mjesta na posebnim uvjetima rada. Bila je upoznata da je 2011. provedena procjena opasnosti te da je temeljem iste izrađen popis radnih mjesta s posebnim uvjetima rada. Popis radnih mjesta s posebnim uvjetima rada kao i popis zaposlenika koji rade na tim radnim mjestima, a koji je napravljen temeljem procjene opasnosti iz 2011., je vidjela odnosno bila je upoznata s istim te ga je potpisala. Na navedenom popisu nisu bila uvrštena radna mjesta preparatora restauratora majstora. Dogovor je bio s poslodavcem da se navedena radna mjesta preparatora i restauratora majstora naknadno urede odnosno da se naknadno propiše da su to radna mjesta s posebnim uvjetima rada. Upoznata je kako u drugim institucijama kao što su Državni arhiv, Restauratorski zavod i dr. radnici obavljaju identične poslove kao i ovdje tužiteljica koja obavlja poslove restauratora majstora te je za navedena radna mjesta propisano da su radna mjesta s posebnim uvjetima rada te takvi radnici imaju pravo na dodatak na plaću za isto. Tužiteljica nije radila na istom odjelu sa njom, kao ni na istom katu, ali ju je znala obilaziti, odnosno obilazila je sva radna mjesta kako bi bila upoznata s uvjetima rada kao i problemima s kojima se radnici susreću pri radu. Navodi kako je obično jedanput do dva puta mjesečno obilazila sva radna mjesta radnika pa tako i tužiteljice. Samim time i zna u kakvim uvjetima je radila tužiteljica. Naime, ista je bila zadužena za čišćenje i dezinfekciju knjiga. Čistila je knjige od nametnika, gljivica, plijesni i pri tome je koristila razne kemikalije. Kada je znala ući u prostor u kojem je tužiteljica radila već se u zraku osjetio miris kemikalija. Također ističe kako tužiteljica radi i na terenu, odnosno odlazi u samostane gdje čisti i restaurira vrlo stare knjige. Pri tome se također koriste kemikalije. Ne sjeća se da li je 2012. i 2013. bila uključena u postupak izrade popisa radnih mjesta s posebnim uvjetima rada kao i popisa zaposlenika koji rade na takvim radnim mjestima. Pojašnjava kako se sjeća da je 2011. sudjelovala u navedenom postupku, odnosno da pregleda popis i potpiše ga budući da kada je pregledavala svoju internu dokumentaciju našla jednu anketu koja ju je na navedeno podsjetila. Sjeća se da joj se tužiteljica obraćala, odnosno žalila na to kako njeno radno mjesto nije uvršteno na popis radnih mjesta s posebnim uvjetima rada. Pojašnjava kako joj se tužiteljica znala žaliti na navedeno, budući da je ista neformalno bila predstavnik radnika. Nije u utuženom razdoblju imala formalno obrazovanje iz područja zaštite na radu. Navodi kako ni jedan sindikalni povjerenik to nije trebao imati niti je imao. Na daljnji upit pun. tuženika na temelju čega temelji svoj gore navedeni iskaz da su radnici koji rade u državnom arhivu na radnom mjestu restauratora majstora obavljali isti posao kao i radnici koji su takav posao obavljali kod tuženika navodi kako je to njeno mišljenje jer zna što ulazi u opis posla kojeg radnog mjesta. Tvrdi kako koriste iste kemikalije prilikom obavljanja svog posla i navedeno rade u sličnim prostorijama odnosno uvjetima.
19. Svjedokinja IO izjavljuje da je 2004. g. počela raditi kod tuženika na radnom mjestu konzervator restaurator te je tijekom vremena stekla titulu viši konzervator restaurator. Ovdje prisutna tužiteljica joj je poznata budući da s istom radi u istoj sobi. U utuženom razdoblju je također s njom radila u istoj sobi. Ona i tužiteljica obavljaju isti posao, odnosno zadužene su za konzervaciju i restauraciju oštećene knjižničke građe. Knjižničku građu čiste od plijesni i raznih mrlja. Pri tome koriste razne kemikalije. Svoju djelatnost obavljaju kako u prostorima poslodavca ovdje tuženika tako i na terenu. Na teren obično odlaze u samostane gdje knjžničku građu čiste i restauriraju. Pri tome koriste razne kemikalije, borave u prostoru punom prašine i plijesni. Navodi kako preko 50% radnog vremena provedu u čišćenju knjižničke građe sa raznim kemikalijama. Nisu vodili nikakvu evidenciju o vremenu koje su proveli u čišćenju knjižničke građe odnosno nisu vodili evidenciju o vremenu koje su proveli u posebnim uvjetima rada, ali po njenoj procjeni isto su radili preko 50% radnog vremena. Navodi kako je upoznata s činjenicom da je poslodavac donio novi Pravilnik o ustroju 2016. te je temeljem istog potpisala novi ugovor o radu, međutim cijelo vrijeme prije toga i utuženom razdoblju obavljala je iste poslove. Budući da je radila s tužiteljicom u istoj sobi može reći kako je i ona cijelo vrijeme obavljala iste poslove. Navodi kako je tužiteljica koristila rukavice, zaštitnu masku kao i kutu. Navodi da protiv tuženika pred ovim sudom vodi spor o istoj pravnoj stvari o kojoj se vodi spor u ovom postupku.
20. Zakonski zastupnik tuženika ŽO izjavljuje da u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici radi od 1. rujna 2015. i to na radnom mjestu ravnateljice. Prije toga nije radila kod tuženika. Ovdje tužiteljica JO joj je poznata i zna da od vremena od kada je ona ravnateljica radi u Odjelu zaštite i pohrane građe. Konkretno što tužiteljica radi ne zna, ali mi je poznato da radi na radnom mjestu restauratora- majstora i to od 19. siječnja 2016. kada je tuženik donio novu sistematizaciju radnih mjesta. Nakon što je donesen novi Pravilnik o ustroju 2016. izvršena je procjena opasnosti te je sačinjen popis radnih mjesta radnika koji rade u otežanim uvjetima rada. Za razdoblje prije 2016. ne može govoriti budući tada nije niti radila kod tuženika. Može reći kako je tužiteljica nakon što je donesen Pravilnik iz 2016. sklopila novi ugovor o radu. Prije donošenja Pravilnika iz 2016. tužiteljica je radila na radnom mjestu preparatora, dok je nakon toga bila zaposlena na radnom mjestu restauratora- majstora. Navodi kako je tužiteljica položila stručni ispit te je shodno tome dobila novi naziv radnog mjesta i novi koeficijent za obračun plaće. Na pitanje da li može usporediti poslove koje je tužiteljica radila prije donošenja Pravilnika iz 2016. i nakon toga, navodi kako navedene poslove ne može uspoređivati budući da je po struci knjižničarka savjetnica i nema stručnog znanja kako bi mogla ocjenjivati poslove koje je tužiteljica obavljala. Na poseban upit pun. tuženika da li gđa. TO prema njenom mišljenju ima stručna znanja da bi mogla procijeniti koje poslove je tužiteljica obavljala, kao i na kojem radnom mjestu je navedena gđa. TO radila, navodi kako je gđa TO radila na radnom mjestu diplomiranog knjižničara u Odjelu za korisničke službe, predmetno pretraživanje za društvene znanosti te prema njenom mišljenju smatra kako ista ne bi mogla ocjenjivati koje poslove je tužiteljica radila, odnosno da nema stručna znanja za isto. Također navodi kako su odjeli gdje je radila tužiteljica i gdje je radila gđa. TO i fizički odvojeni.
21. Tužiteljica JO u svom iskazu navodi da radi kod tuženika od 1987. Počela je raditi na radnom mjestu preparatora. Od tada pa do danas radi identičan posao. Upoznata je da je tuženik 2016. donio novi Pravilnik o ustroju te je u veljači 2016. sklopila novi ugovor o radu, po tom ugovoru o radu naziv njenog radnog mjesta je restaurator majstor, ali ističe kako se u njenom radu ništa nije promijenilo. U okviru svog radnog mjesta obavlja poslove preventivne zaštite i restauracije, a što sve ulazi u konzervatorsko restauratorske poslove. Pri obavljanju svoga posla često upotrebljava kemikalije. Navodi kako od 25-50% svoga radnog vremena provodi s izvorima opasnosti. Također pri obavljanju svoga posla zna odlaziti na teren i to u samostane gdje čiste knjižničku građu odnosno vrše preventivnu zaštitu. Pri obavljanju navedenog posla također se koriste kemikalije. Pri sklapanju ugovora o radu iz 2016. promijenio se koeficijent za obračun plaće, pa samim time i plaća. Pojašnjava kako se prije 2016., 13 godina plaća nije mijenjala, a nakon 2016. kada je sklopila novi ugovor o radu, plaća joj je bila veća za oko 1.000,00 kuna.
22. Svjedok PO u svom iskazu navodi da je kod tuženika do odlaska u mirovinu u veljači 2024. obavljao poslove rukovoditelja odsjeka sigurnosti u kojem su bili i poslovi zaštite na radu. Pojašnjava da su unutar tog njegovog odsjeka radili procjene radnih mjesta gdje radnici rade i što rade, snimali su radno mjesto te s obzirom na sve okolnosti, procjenjivali stupanj opasnosti. Sjeća se da je tužiteljica obavljala poslove knjižničarke, smatra da je radila u dobrim uvjetima, a da posao po sebi sadržava određene situacije kada je dolazila u doticaj sa opasnim tvarima. Navodi da prilikom ocjene utvrđuju i količinu doticaja sa tom opasnom tvari, a da u konkretnom slučaju nije se radilo o velikim količinama. Također ističe da je procjenu rizika radila stručna ustanova. Nadalje, poznato mu je da tužiteljica obavlja isti posao u istim uvjetima i sa istim procesom od samih početaka do njegovog odlaska u mirovinu. Navodi da je tužiteljica obavljala poslove restauratora te da je sve navedeno, da se odnosi na tu vrstu poslova. Navodi da su se procjene rizika do 2014. radile svake dvije godine, a nakon toga po potrebi, u slučaju nekih većih promjena, pri čemu misli na administrativne, procesa rada ili povećanih rizika. Navodi da se tužiteljica pisano nije obraćala niti njemu niti poslodavcu vezano za prijedlog da se njeno radno mjesto uvrsti u radno mjesto s posebnim uvjetima rada, međutim, o tome je bilo govora, odnosno prijedloga, na hodnicima. Pojašnjava da je stručnu procjenu radila posebna ustanova, a oni kao odjel sigurnosti, prije svega su nudili tehničku potporu u smislu dostave potrebnih podataka propisanih Pravilnikom. Više su se bazirali na struku. Nadalje, ističe da su radnici imali svog predstavnika u odboru zaštite na radu kojem se raspravljalo o problematici.
23. Na okolnost uvjeta rada te vremenu izloženosti izvorima opasnosti proveden je dokaz vještačenjem po vještaku za zaštitu i sigurnost pri radu mr. sig. Zvonku Kardumu koji je u svom nalazu i mišljenju od 2. prosinca 2024. naveo da je uspoređivanjem sistematizacije radnih mjesta tuženika iz 2002. te 2016. u odnosu na radno mjesto preparator i restaurator majstor, odnosno detaljno uspoređivanog opisa poslova koji su obuhvaćeni u navedenim radnim mjestima, utvrđuje postojanje razlika u opisu radnih mjesta, međutim, podudarnost se ogleda kroz stavke radnih zadataka; dezinfekcija i čišćenje oštećene knjižničke građe, kao i čišćenje, dezinfekcija, konzerviranje i restauriranje rijetke i izrazito oštećene knjižne građe, starijih tiskanih knjiga, novina, časopisa, zemljovida, plakata i sl, što navodi na podudarnost rizika radnog mjesta u uvjetima rada prilikom obavljanja tih poslova. Pravilnikom o unutarnjem redu tuženika od 21. ožujka 2002. jasno je opisano radno mjesto preparator- radno mjesto službenika III. vrste, što se podudara sa Ugovorom o radu na neodređeno vrijeme za tužiteljicu, sklopljen 1. veljače 2016. za radno mjesto službenik III. vrste – restaurator majstor-Odjel zaštita i prehrana. Usporedbom opisa radnog mjesta za tužiteljicu za 2002. te 2016. vidljivo je da se opisi radnih zadataka podudaraju u dijelu opisa Dezinfekcija i čišćenje oštećenje knjižničke građe, čišćenje, dezinfekcija, konzerviranje i restauriranje rijetke i izrazito oštećenje knjižne građe, starijih tiskanih knjiga, novina, časopisa, zemljovida, plakata i sl. iako se ovdje radi o dva različita naziva radnih mjesta. Radni zadaci službenika III. – preparator u 2002. su: konzerviranje i restauriranje nove tiskane knjižnične građe. Preventivna zaštita novije tiskane građe različitim folijama. Dezinfekcija i čišćenje oštećene knjižnične građe. Radni zadaci službenika II. vrste – restaurator majstor u 2016. su: čišćenje, dezinfekcija, konzerviranje i restauriranje rijetke i izrazito oštećene knjižnične građe, starijih tiskanih knjiga, novina, časopisa, zemljovida, plakata i slično. Nadalje, provođenje programa preventivne zaštite knjižnične građe, preliminarna labaratorijska ispitivanja i mjerenja, mjerenje mikroklimatskih uvjeta na izložbama u Knjižnici. Čišćenje, dezinfekcija i konzerviranje pergamene i kože. Nadalje, dokumentiranje konzervatorsko-restauratorskih poslova, vođenje evidencije stanja materijala za konzervatorsko-restauratorske radove. Također pruža pomoć zaposlenicima s manjim iskustvom u svladavanju tehnike praktičnog rada te obavlja ostale zadaće sukladno nalogu glavnog ravnatelja i rukovoditelja. U razgovoru sa djelatnicima koji rade sa viđenom knjižnom građom isti su izjavili da se način rada i postupak u radu nije mijenjao unazad tridesetak godina. Sukladno utvrđenim činjenicama u priloženim dokumentima u sudskom spisu, te utvrđivanja činjeničnog stanja vrste i opsega rizika pregledom radnog mjesta u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, Hrvatske bratske zajednice 4, vještak je uspoređivanjem Revizija procjene opasnosti za 2011. i 2013. te Procjene rizika od 2016. nedvojbeno zaključio da je tužiteljica tijekom obavljanja poslova preparatora u utuženom razdoblju faktično radila u posebnim uvjetima rada. Naime, sudskom spisu je priložena i revizija procjene opasnosti, Knjiga II, Analiza rizika po radnim mjestima od studenog 2013. iz čega je vidljivo da je određeno da radno mjesto pod rednim brojem 13 viši preparator / preparatorica nije potrebno utvrditi poslove s posebnim uvjetima rada sa taksativno naznačenim imenima i prezimenima djelatnika, međutim, samom Analizom rizika radnog mjesta izrađivač procjene je u dijelu Prašina i Bioloških štetnosti jasno naznačio da se radi o rizičnim poslovima označeno kao Rizik 6 sa opasnostima u radu sa prašinom i mogućim posljedicama Astme težine grupe C, da bi u dijelu biološke štetnosti naznačio moguće plućne infekcije i alergijski alveolitis težine grupe C, što ponovo spada u rizične poslove s posebno naznačenom mogućnosti bolesti u svezi s radom u vidu bronhitisa težine grupe C i Rizika označen brojem 6. Vještak navodi da ne može utvrditi zašto izrađivač Revizije procjene opasnosti ovo nije klasificirao kao poslove s posebnim uvjetima rada, ali smatra da je isti morao učiniti. Vještak je sudskom spisu priložio Reviziju procjene opasnosti od veljače 2011 sa analizom rizika po radnom mjestu preparator u predočenoj dokumentaciji navedeno radno mjesto ne postoji nego po usmenoj izjavi AO tužiteljica je de facto radila na poslovima viši preparator (restaurator). Izrađenom Analizom rizika za to radno mjesto u dijelu Bioloških štetnosti, jasno je naznačio da pretežni dio vremena viši preparator (restaurator) radi sa plijesni i prašinama, u dugotrajnom kontaktu ruku s mokrim predmetima, nemogućnosti sigurne pohrane kontaminirane odjeće u odvojen garderobni ormar, što u konačnosti mogu izazvati posljedice infekcijske rane te mogu izazvati bolesti u vezi s radom alergije gljivične infekcije ruku, visine rizika od 6-9. Vještak navodi da i ovdje ne može utvrditi zašto izrađivač Revizija procjene opasnosti ovo nije klasificirao kao poslove s posebnim uvjetima rada, ali vještak smatra da je to isti morao učiniti. Izrađivač procjene opasnosti služio se metodama procjene rizika radnog mjesta sa AUVA metodom, WKÖ metodom kao i pripadajućom matricom za ocjenu rizika po WKÖ metodi. Razumijevanja radi, a kao razlog donošenja citiranog mišljenja (odgovora na pitanja) vještak objašnjava što je koja metoda: Procjena opasnosti po AUVA metodi, sukladno članku 20. Pravilnika o izradi procjene opasnosti ("Narodne novine" br. 48/97) najčešće je korištena metoda za procjenu rizika, prilagođena da omogućava identifikaciju i procjenu samih nedostataka i rizika koji mogu dovesti do ozljeda na radu ili profesionalnih bolesti. AUVA metoda razradila je numerički izračun rizika za: mehaničke opasnosti, opasnosti od padova, opasnosti od električne struje i za opasnosti uzrokovane kemijskim, biološkim i fizikalnim štetnostima. WKÖ metoda razvijena je od strane Austrijske gospodarske komore. Ona omogućuje brzu i korektnu procjenu za onoga koji ju radi, te se u njenoj tablici nalazi pet mogućih zaključaka, što samu procjenu rizika znatno skraćuje. Pomoću njene matrice za ocjenu rizika opisuje: biološke tvari, požar i eksplozije, vruće i hladne tvari, zračenja i polja, mikroklimu, rasvjetu, faktore praćenja i rukovanja, fizičke napore, psihičke i organizacijski uvjetovane napore. Kako je izrađivač revizija procjena opasnosti 2011. i 2013. kategorizirao oznakom razine rizika C i numerički 6 tj. 6-9, a sukladno Matrici predvidio moguće bolovanje radnika do 42 dana (vrlo teška ozljeda), stoga sukladno istom vještak donosi citirano mišljenje. Priložena Procjena rizika izrađena od strane ZIRS d.o.o., Zagreb, lipanj 2016., kroz Obrazac za analizu radnog mjesta o opasnostima i rizicima u Odjelu zaštita i pohrana (Restauracija i konzervacija s nazivom radnih mjesta, viši konzervator – restaurator, konzervator – restaurator, konzervator, stručni suradnik, restaurator majstor specijalist, restaurator majstor, vii restaurator majstor tehničar, vidljivo je da se radi o poslovima s posebnim uvjetima rada prema navedenim nazivima radnog mjesta. Analizom radnog mjesta u dijelu Bioloških štetnosti točke 2.1. zarazni materijal jasno je istaknuto da se pri provođenju poslova radnici često susreću sa zaraženim knjigama prilikom restauracije o konzervacije knjiga, što uzimajući u obzir da se radi o istovrsnim radnim zadacima radnika koji se u pravilu nisu mijenjali u inkriminirano vrijeme potvrđuje mišljenje da se cijelo vrijeme radilo o poslovima s posebnim uvjetima rada.
24. Očitujući se na prigovore tuženika vještak je podneskom 20. svibnja 2025. u bitnom naveo da je, sukladno Pravilniku o izradi procjene opasnosti ("Narodne novine" broj 48/97, 114/02, 126/03, 144/09), ERGONOMIKA d.o.o. propustila imenovati u radnu skupinu, sukladno čl.14. navedenog Pravilnika, dipl. ing. kemijske tehnologije ili dipl. ing. kemije kao i uključiti i druge stručnjake ukoliko to izrada procjene zahtjeva. Vještak je naveo i da je u direktnom pregledu radnog mjesta jasno mogao konstatirati da se sama tehnologija rada s knjižničnom građom nije mijenjala u cijelom vremenu utuženog perioda što potvrđuje potrebu uključivanja dipl. ing. kemije. Kao razjašnjenje zašto je to bilo potrebno vještak je priložio kroz slike popis opasnih kemijskih sredstava koji se upotrebljavaju kod promatranih radnih mjesta.
25. Nadalje, dopunskim nalazom i mišljenjem od 19. rujna 2025. vještak je, a u svrhu očitovanja o vremenu izloženosti tužiteljice izvorima opasnosti i štetnim utjecajima rada u utuženom razdoblju u postotku, sukladno prigovoru tuženika iz podneska od 31. kolovoza 2025. te čl. 57. st. 1. KU za znanost i visoko obrazovanje koji propisuje da zaposlenici imaju pravo na dodatak od 12 % - ako redovito rade s izvorima opasnosti odnosno ako se redovito izloženi izvorima opasnosti, pri čemu se podrazumijeva da više od 25 % pa do 50 % radnog vremena provedu na radu s izvorima opasnosti odnosno izloženi izvorima opasnosti, naveo da je u nalazu i mišljenju jasno i decidirano ustvrdio da je: uspoređivanjem sistematizacije radnih mjesta tuženika iz 2002. te 2016. u odnosu na radno mjesto preparator i restaurator majstor, odnosno detaljno uspoređivanog opisa poslova koji su obuhvaćeni u navedenim radnim mjestima utvrđuje postojanje razlika u opisu radnih mjesta, međutim podudarnost se ogleda kroz stavke radnih zadataka; Izradu zaštitnih mapa i ovitaka, kao i Izradu uveza restaurirane građe, što navodi na podudarnost rizika radnog mjesta u uvjetima rada prilikom obavljanja tih poslova kao i da je tužiteljica tijekom obavljanja poslova preparatora u utuženom razdoblju faktično radila u posebnim uvjetima rada. Razmatrajući dostupnu dokumentaciju (koju dostavlja) kao i razgovor sa Specijalistom suradnikom za zaštitu na radu AO u Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu te razgovora sa neposrednim rukovodiocem ČO zamjenik voditelja Odjela za zaštitu i pohrane građe, kao i promatranjem rada na licu mjesta donosi zaključak da tužiteljica u prosjeku dnevno 50 % radnog vremena (četiri radna sata) provede na radu s izvorima opasnosti odnosno izloženi izvorima opasnosti. Naime, dosadašnjim nalazima i mišljenjima kao i podnescima jasno su utvrđena postojanja poslova s posebnim uvjetima rada iz koji je vidljivo da je tužiteljica za cijelo vrijeme svoga radnog vijeka u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici Zagreb radila na radnim mjestima s izvorima opasnosti odnosno bila izložena izvorima opasnosti. Nadalje, Vlada Republike Hrvatske zastupana po ministrici znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. ĐO i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja sa danom 27. prosinca 2018. godine potpisali su DODATAK I KOLEKTIVNOM UGOVORU ZA ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE u kojem su u poglavlju Dodatak na plaću za rad na poslovima s posebnim uvjetima rada, člankom 3 utvrđen je Dodatak na plaću za rad na poslovima s posebnim uvjetima rada.
25.1. Pored iznesenog zaključka u dosadašnjem vještačenju da se radi u ovom predmetu o poslovima s posebnim uvjetima rada što se potvrđuje i kroz sporazum Vlade Republike Hrvatske i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja od 27. prosinca 2018. godine te „Priznavanja prava na posebni dodatak plaći za poslove kod kojih postoje posebni uvjeti rada“ od 21. ožujka 2019. Promatranjem mjesta rada na uništenoj (restauriranoj) knjižnoj građi, a uzimajući u obzir da tužiteljica pored osnovnog rada radi i poslove administracije (rad za kompjutorom, dnevna pauza, odmor…) donosi navedeni zaključak. Pri izradi dopune Mišljenja korištena je dokumentacija tuženika te izvid i razgovori s djelatnicama na mjestu rada.
26. Čl. 259. st. 2. ZPP-a propisano je da se vještaku mogu davati razjašnjenja, a može mu se dopustiti i razmatranje spisa. Na zahtjev vještaka mogu se izvoditi i novi dokazi da bi se utvrdile okolnosti koje su važne za stvaranje mišljenja vještaka.
26.1. Na temelju navedene zakonske odredbe sud je izveo nove dokaze i to saslušanjem AO i ČO, djelatnika tuženika od kojih je vještak zatražio potrebnu dokumentaciju i sa kojima je vještak razgovarao utvrđujući proces i uvjete rada tužiteljice kao i vrijeme izloženosti izvorima opasnosti.
27. Svjedok ČO u svom iskazu navodi da kod tuženika radi 20 godina te da priprema građu koju restauratori i knjigoveže obrađuju. Navodi da tužiteljicu poznaje obzirom da radi kod tuženika dulje nego on i upravo je tužiteljica jedna od kolegica koje obrađuju tu građu. Navodi da se proces rada tužiteljice nije puno promijenio. Navodi da je u razdoblju od 2012. do 2014. bilo puno više terena što znači da su djelatnici odlazili na primjer u samostane kako bi restaurirali njihovu građu, a to se stručno zove preventivna zaštita. Kasnije se posao promijenio jedino u dijelu da je više građe dolazilo izvana. Kada navodi da tužiteljica radi restauraciju građe na papiru pojašnjava da tužiteljica popravlja cjelokupnu građu tako da obrađuje i ono što je prljavo, pljesnivo te oštećeno. Navodi da svi koji obavljaju i sudjeluju u tom procesu rada pa tako i tužiteljica nose kute, rukavice, a u posebno teškim uvjetima i maske. Naime, osim doticaja sa prašinom, plijesni i sličnim u radu koriste i različite kemikalije za čišćenje te građe. Navodi da je u razdoblju od 2012. do 2014. kao iskusna djelatnica obavljala i puno više poslova nego danas obzirom na godine života te bolovanje. Po njegovoj procjeni rad u takvim otežanim uvjetima bio bi sigurno više od 25%, a u razdoblju od 2012. do 2014. čak i 50% obzirom na veliku količinu posla i iskustvo tužiteljice tad. Nadalje navodi da je kod tuženika bio vještak s kojim je razgovarao o poslovima koji se obavljaju, pokazao je vještaku o kojoj se građi radi i pokazao je vještaku odjele gdje se posao obavlja te u određenoj mjeri objašnjavao mu je sam proces rada kod tuženika.
28. Svjedok AO u svom iskazu navodi da kod tuženika radi od 2005. godine, ali da od 2013. ili od 2014. obavlja poslove stručnjaka zaštite na radu. Tužiteljicu poznaje obzirom rade kod istog poslodavca, a nakon što je postao stručnjak zaštite na radu mora poznavati i proces rada te uvjete rada djelatnika. Poznato mu je da tužiteljica radi na poslovima restauracije i da se radi u posebnim uvjetima rada. Navodi, a kada se uzme u obzir razdoblje od 2012. pa nadalje, da se sam proces rada malo promijenio u biti proces je rada u bitnom ostao isti, koriste se iste kemikalije u cijelom razdoblju, jedino se promijenio naziv radnog mjesta i to za djelatnike i to više puta. Navodi da mu je teško procijeniti koliko je vremenski tužiteljica provela i provodi u posebnim uvjetima rada ali smatra da se radi u takvim uvjetima od 25 do 50% radnog vremena, manje od 25% sigurno ne. Nadalje, navodi da je bio vještak u dva navrata te da je obišao radna mjesta i to tužiteljice JO. Navodi da je razgovarao s vještakom o procesu rada, a razgovarao je i sa tužiteljicom osobno te je tužiteljica vještaku pokazivala način rada na primjer pokazujući mu pljesnivu knjigu koja je u procesu restauracije. S vještakom su i on i tužiteljica razgovarali o vremenskoj izloženosti takvim posebnim uvjetima rada. Navodi da tužiteljica u procesu rada prilikom izloženosti štetnim uvjetima koristi rukavice, masku, kutu. Navodi da se procjena rizika uvijek radila po specijaliziranoj ovlaštenoj ustanovi i da je to jedno razdoblje bilo svake dvije godine. Poznato mu je da je procjena rizika bila i 2011. a 2013. revizija što u biti znači ažuriranje podataka. Poznato mu je da je tuženik procjenu rizika dužan povjeriti specijaliziranom društvu jer se radi o tvrtki od preko 250 zaposlenih. Tuženik je dužan postupiti po procjeni izrađenoj od strane takvog ovlaštenog društva, za tuženika je to obvezujući dokument. Svjedok nadalje navodi da je vještak od njega tražio dokumentaciju te da mu je on istu dostavio, a radi se o podacima o radnim mjestima iz procjene rizika za razdoblje od 2012. do 2016. kada je bila nova procjena.
29. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje sudskog vještaka mr. sig. Zvonka Karduma od 2. prosinca 2024. kao i dopunu nalaza i mišljenja od 20. svibnja 2025. budući da je sačinjen stručno, jasno i obrazloženo, u skladu sa pravilima struke. Vještak je u skladu s dobivenim zadacima izvršio uvid u dokumentaciju u spisu, uključujući procjene rizika tuženika iz 2011., 2013. i 2016., promatrao je proces rada, tražio je dodatnu dokumentaciju te je razgovarao i sa djelatnicima tuženika kako bi utvrdio okolnosti važne za razjašnjenje spornih činjenica. Također vještak je podrobno u nalazu i mišljenju i dopuni nalaza i mišljenja objasnio na koji način je napravljena procjena i je li tužiteljica u utuženom periodu radila u posebnim uvjetima rada te koliko dugo te je odgovorio na sve prigovore tuženika. Stoga je sud prihvatio nalaz i mišljenje i dopunu sudskog vještaka s pisanim očitovanjima kao vjerodostojne. Prema nalazu i mišljenju sudskog vještaka posao tužiteljice u utuženom razdoblju na radnom mjestu službenika III vrste –preparatora bio je posao s posebnim uvjetima rada te je tužiteljica u prosjeku dnevno 50% radnog vremena (4 radna sata) provodila izložena izvorima opasnosti.
30. U odnosu na navode tuženika kojima se protivi nalazu i mišljenju vještaka navodeći da je sud sam odredio dodatni zadatak ističe se da je na ročištu 20. travnja 2018. od strane punomoćnika tužiteljice predloženo provođenje vještačenja po vještaku zaštite na radu na okolnost uvjeta rada tužiteljice sa izvorima opasnosti i na okolnost vremenu izloženosti tužiteljice izvorima opasnosti. Sukladno navedenom, raspravnim rješenjem od 4. listopada 2024. i izvanraspravnim rješenjem od 4. rujna 2025., određeno je provesti vještačenje po vještaku zaštite na radu na okolnost rada tužiteljice u posebnim uvjetima rada u utuženom razdoblju, odnosno je li tužiteljica bila izložena izvorima opasnosti i u kojem trajanju je bila izložena izvorima opasnosti. Također se ističe da je određivanje zadatka vještaku zadatak suda, a tužiteljica je sve svoje navode vezane za predmet ovog spora i postavljanje zadatka navela još u tužbi.
31. Nadalje, sud je iskaze tužiteljice i svjedoka IO, OO, TO ocijenio istinitim budući su iskazivali životno, uvjerljivo i jasno te su njihovi iskazi međusobno suglasni, a u skladu su i priležećom dokumentacijom te nalazom i mišljenjem vještaka. Iz navedenih razloga ocjenjeni su vjerodostojnim i iskazi naknadno saslušanih svjedoka AO i ČO. Iz svih navedenih iskaza, kao i iz nalaza i mišljenja vještaka te dopune nalaza i mišljenja, proizlazi da je tužiteljica u utuženom periodu radila u posebnim uvjetima rada, da je cijelo vrijeme radila na istim poslovima, samo joj se promijenio naziv radnog mjesta, kao i da je, sukladno čl. 57. st. 1. toč. 2. KU-a, od 25% do 50% radnog vremena bila izložena opasnim tvarima.
32. U postupku je utvrđeno da tužiteljičino radno mjesto u utuženom razdoblju nije bilo uvršteno u Popis radnih mjesta s posebnim uvjetima rada, što proizlazi iz iskaza svjedokinje KO, koji iskaz je sud ocijenio istinitim jer je dan životno i uvjerljivo. Iz navedenog iskaza proizlazi da je navedena svjedokinja, kao sindikalni povjerenik, potpisala popis radnih mjesta s posebnim uvjetima rada za 2011., na temelju dogovora s poslodavcem da se naknadno propiše da su to radna mjesta s posebnim uvjetima rada. Iz navedenog iskaza ne proizlazi da je svjedokinja TO sudjelovala u postupku izrade popisa radnih mjesta za 2012. i 2013. godinu. Pri time valja reći da sud nije prihvatio istinitim iskaz svjedoka PO u dijelu u kojem je naveo da je tužiteljica radila u dobrim uvjetima te da nije u velikim količinama dolazila u dodir s opasnom tvari, a obzirom je navedeno u suprotnosti s iskazima svih saslušanih svjedoka kao i nalazom i mišljenjem vještaka. Naime, svjedok PO u svom je iskazu naveo da mu je poznato da tužiteljica obavlja isti posao u istim uvjetima i sa istim procesom od samih početaka do njegovog odlaska u mirovinu 2024. slijedom čega je sud ocijenio neuvjerljivim dio iskaza svjedoka PO o uvjetima rada tužiteljice obzirom mu nije moglo ostati nepoznato da je tužiteljičino radno mjesto 2016. uvršteno u mjesta s posebnim uvjetima rada. Iskaz zz tuženika CO sud je ocijenio istinitim jer je životan i logičan, ali isti nije posebno cijenio obzirom zz tuženika nema saznanja o činjenicama bitnim za ovaj postupak.
33. Stoga je sud utvrdio da Popis radnih mjesta tuženika iz 2012. i 2013. godine nije propisno sastavljen te da ta činjenica ne može ići na štetu tužiteljice kao radnika. Sud drži životno nelogičnim da u utuženom periodu nitko drugi osim djelatnika na radnim mjestima vodoinstalatera, električara, vatrogasaca i zaštitara (prema Popisu radnih mjesta s posebnim uvjetima rada) nije radio na mjestima s posebnim, otežanim uvjetima rada, a pri tome imajući na umu opseg djelatnosti Nacionalne sveučilište knjižnice koja se, po prirodi posla, bavi i restauracijom stare građe koju je potrebno propisno očistiti. U skladu s navedenim je i činjenica da je naknadnom procjenom rizika, Revizijom 0, RN 712-026/16, sukladno Pravilniku o poslovima s posebnim uvjetima rada ("Narodne novine" broj 5/84), utvrđeno da je tužiteljica tijekom pretežnog dijela radnog vremena izložena izvorima opasnosti, slijedom čega je njeno radno mjesto klasificirano kao radno mjesto s posebnim uvjetima rada. Tijekom postupka je utvrđeno da u obavljanju poslova tužiteljice, u utuženom razdoblju te naknadno, postoji kontinuitet dakle da je tužiteljica faktično obavljala iste poslove, neovisno o nazivu radnog mjesta, te da u je u postotku od 25% do 50% radnog vremena izložena izvorima opasnosti i štetnim utjecajima. Dakle, sud je na temelju provedenog vještačenja zaštite na radu, iskaza svjedoka i tužiteljice, materijalne dokumentacije u spisu, nedvojbeno utvrdio da je tužiteljica u cijelom utuženom razdoblju faktično obavljala poslove kod kojih postoji izloženost izvorima opasnosti u navedenom postotku (rad sa kemikalijama, rad sa starom građom i biološkim agensima), a koje identične poslove tužiteljica i dalje obavlja u jednakim uvjetima rada, a koje se radno mjesto tužiteljice prema novom Pravilniku iz 2016. godine nalazi na Popisu radnih mjesta sa posebnim uvjetima rada.
34. Također valja reći i da tužiteljica nije prekludirana s podnošenjem tužbe jer je predmet spora novčano potraživanje iz radnoga odnosa, odnosno isplata dodatka za rad na radnom mjestu s posebnim uvjetima na kojem je izložena izvorima opasnosti, a nepodnošenje zahtjeva za zaštitu prava ne može imati za posljedicu gubitak prava radnika na novčano potraživanje.
35. S obzirom na navedeno sud je usvojio predmetni tužbeni zahtjev te je odlučeno kao u točki I. izreke presude.
36. Na dosuđene mjesečne iznose razlike plaće tužiteljici su dosuđene zatezne kamate tekuće od 16.-og u svakom pojedinom mjesecu za protekli mjesec do isplate, sukladno čl. 29. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23) i čl. 92. st. 3. ZR-a, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u navedenim bruto iznosima, dok se odluka o stopi zatezne kamate temelji se na čl. 29. st. 2. i 8. ZOO-a i Uredbi o izmjeni Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 156/22).
37. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na čl. 154. st. 1. ZPP-a koji propisuje da je stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna protivnoj stranci i njezinom umješaču naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka. Tužiteljica je zatražila naknadu parničnih troškova za troškove provedenog vještačenja po vještaku mr. sig. Zvonku Kardumu, dipl. ing. u ukupnom iznosu od 870,00 EUR (izrada nalaza i mišljenja 330,00 EUR te dopune nalaza i mišljenja u iznosu od 540,00 EUR) te joj je navedeni trošak i dosuđen, dok je zahtjev tuženika za naknadom troškova valjalo odbiti radi čega je odlučeno kao pod točkom II. i III. izreke presude.
U Zagrebu 17. prosinca 2025.
Sudac
Siniša Marinović
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana računajući od dana primitka otpravka ove presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje županijski sud.
DNA:
1. Tužiteljici po pun.
2. Tuženiku po pun.
3. Umješaču po pun.
