Baza je ažurirana 09.07.2025. 

zaključno sa NN 77/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

1

Poslovni broj: 12 Gž-263/2023-4

 

 

                                

                REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU                                             

           STALNA SLUŽBA U POŽEGI

                 Sv. Florijana 2, Požega     

 

                                                                                                               

                            Poslovni broj: 12 Gž-263/2023-4

 

U  I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

 

Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Branke Ribičić, kao predsjednice vijeća, Branimira Miljevića kao izvjestitelja i člana vijeća i Renate Marić - Ivanović kao članice vijeća, u pravnoj stvari prvo tužitelja D. N. iz Z., OIB i drugo tužiteljice N. N. iz Z., OIB, oboje zastupani po punomoćniku T. G. i odvjetnicima iz O. društva G., H., Ž. iz Z., protiv tuženika D. B. iz Z., OIB, zastupanog po punomoćnici T. P., odvjetnici iz Z., radi utvrđenja prava vlasništva, rješavajući žalbu tužitelja protiv presude Općinskog suda u Sesvetama, poslovni broj: 7 P-343/2021-38., od 8. ožujka 2023., u sjednici vijeća održanoj 24. listopada 2023.,

 

 

p r e s u d i o  j e

 

 

I. Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana, te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Sesvetama, poslovni broj: 7 P-343/2021-38., od 8. ožujka 2023.

 

II. Tužitelji se odbijaju sa zahtjevom za naknadu troškova žalbe.

 

III. Tuženik se odbija sa zahtjevom za naknadu troškova odgovora na žalbu.

 

 

Obrazloženje

 

 

1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Sesvetama, poslovni broj: 7 P-343/2021- 38., od 8. ožujka 2023., presuđeno je:

 

I Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

 

“1. Utvrđuje se da su tužitelji D. N., Z., OIB… i N. N., Z., OIB… dosjelošću stekli pravo vlasništva nekretnine upisane u zk. uložak br. 5124, Zemljišnoknjižni odjel S., Općinski sud u Sesvetama, k.č.br. 1379/1, oranica Ž. ulica, ukupne površine 1019 m2 u cijelosti i to svako 1/2 dijela.

 

2. Nalaže se tuženiku D. B., Z., OIB… trpiti upis tužitelja D. N., Z., OIB… i N. N., Z., OIB… u zemljišne knjige kao vlasnika nekretnine upisane u zk. uložak br. 5124, Z. odjel S., Općinski sud u Sesvetama, k.č.br. 1379/1, oranica Ž. ulica, ukupne površine 1019 m2, svakog u 1/2 dijela, u roku od 15 dana.

 

3. Nalaže se tuženiku D. B. naknaditi tužiteljima D. N. i N. N. cjelokupni prouzročeni parnični trošak sa zakonskim zateznim kamatama po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena, s tijekom od dana donošenja presude pa do isplate, u roku od 15 dana.”

 

II Nalaže se tužiteljima D. N. iz Z., OIB… i N. N. iz Z., OIB… da tuženiku D. B. iz Z., OIB… namire parnični trošak u iznosu od 2.488,55 eura / 18.749,98 kn1 u roku od 15 dana.

 

2. Protiv presude žalbu su uložili tužitelji zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog odluke o troškovima postupka, s prijedlogom da se žalba uvaži i pobijana presuda ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje.

 

2.1. Da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. st.2. t.11. Zakona o parničnom postupku tužitelji smatraju iz razloga što presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, budući je izreka presude je nerazumljiva, proturječi sama sebi i razlozima presude, a presuda nema razloga o odlučnim činjenicama odnosno o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava.

 

2.2. U sadržaju žalbe se dodatno elaboriraju razlozi na kojima tužitelji temelje svoj zahtjev, sa posebnim naglaskom na činjenici da su predmetnu nekretninu posjedovali kao njezini vlasnici i to još od vremena kada su je K. i L. I., sa kojima su bili kumovi, kupili, na način da su je obrađivali, kosili, održavali, te na njoj parkirali kamione i bagere, te držali drva za ogrjev, građevinski materijal i sl.

 

2.3. Posebno se ističe da prvostupanjski sud nije uzeo u obzir navode svjedoka tužitelja i u potpunosti je zanemarena činjenica da su tužitelji koristili svoja novčana sredstva za održavanje predmetne nekretnine, iz čega je lako je zaključiti da su tužitelji zaista tu nekretninu smatrali svojom i o istoj brinuli te je imali u samostalnom posjedu.

 

3. U odgovoru na žalbu tuženik ističe da je suprotno žalbenim navodima tužitelja, prvostupanjski sud je ispravno cijenio iskaze stranaka i svjedoka u postupku i da upravo iskazi tužitelja i svjedoka tužitelja ne podupiru tvrdnju tužitelja na stjecanje vlasništva dosjelošću, pa predlaže da se žalba tužitelja odbije kao neosnovana.

 

4. Žalba nije osnovana.

 

5. Ovaj drugostupanjski sud ispitao je pobijanu presudu u smislu žalbenih navoda te u smislu članka 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22; dalje: ZPP), te pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka u smislu članka 354. stavak 2. ZPP-a, nije našao da bi sud prvog stupnja donošenjem pobijane presude počinio neku od bitnih povreda postupka, niti je pogrešno primijenio materijalno pravo.

 

6. U razlozima presude prvostupanjski sud dao je za svoj pravni stav jasno obrazloženje, tako da presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla preispitati, niti je u bilo čemu nerazumljiva ili ima proturječja između navoda u presudi i sadržaja dokumenata i iskaza svjedoka.

 

7. U ovom drugostupanjskom postupku sporno je da li su tužitelji ispunili uvjete za priznanje prava vlasništva dosjelošću na predmetnoj nekretnini.

 

8. Iz utvrđenog činjeničnog stanja temeljem dokumentacije u spisu proizlazi:

 

- da iz uvida u izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. 5124 koju čini k.č.br. 1379/1 u naravi oranica Ž. ulica površine 1019 m2 proizlazi da je kao vlasnik nekretnine upisan D. B..

 

- da je upis vlasništva D. B. izvršen na temelju kupoprodajnog ugovora od 30. srpnja 2020. sklopljenog s A. R.,

 

- da je A. R. bila upisana kao vlasnica nekretnine na temelju pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj O-1024/14 od 26. veljače 2014. temeljem kojeg je naslijedila raniju suvlasnicu K. I. na temelju oporuke od 29. rujna 2009.

 

- da je pod poslovnim brojem Z-44408/2016 proveden pojedinačni ispravni postupak u odnosu na predmetnu nekretninu u okviru kojeg je promijenjena tj. smanjena površina nekretnine s 1342 m2 na 1019 m2 i spojeni su suvlasnički dijelovi tako da je A. R. upisana kao vlasnik u 1/1 dijela.

 

- da je uvidom u prijepis posjedovnog lista broj 9809 utvrđeno da je kao posjednik k.č.br. 6028 k.o. S. u naravi oranica površine 1019 m2 prema stanju na dan 29. srpnja 2020. upisana A. R..

- da je uvidom u zapisnik komisije za ispravak zemljišnih knjiga Općinskog suda u Sesvetama poslovni broj Z-536/86 od 24. ožujka 1986. utvrđeno je da su taj postupak pokrenuli L. i K. I. radi usklađenja zemljišnoknjižnog stanja sa stanjem u naravi i katastru. Na zapisniku je doneseno rješenje prema kojem se dozvoljava cijepanje k.č.br. 1379 upisane u zk. ul. 151 k.o. S. na k.č.br. 1379/2 koja se otpisuje i prenosi u novi zk. ul. 5123 k.o. S. uz uknjižbu prava vlasništva u korist L. I. i na k.č.br. 1379/1 koja se otpisuje i prenosi u novi zk. ul. 5124 k.o. S. uz uknjižbu prava vlasništva u korist L. i K. I. i ostavine Z. S. F. i ostavine Z. M. I..

 

- da je uvidom u kupoprodajni ugovor od 17. studenog 1983. utvrđeno da su L. i K. I. od F. Z. i B. Ž. kupili nekretninu upisanu u posjedovni list 3844 k.o. S. koju čini k.č.br. 6028 površine 1019 m2 što odgovara dijelu zk.č.br. 1379/2.

 

9. Na osnovu provedenog uvida u dokumentaciju u spisu s izvjesnošću je utvrđen kontinuitet upisa prava vlasništva tuženika preko njegovih pravnih slijednika L. i K. I..

 

9.1. Kako je pravilno prvostupanjski sud zaključio da je tuženik predmetnu nekretninu stekao na temelju pravnog posla tj. kupoprodajnog ugovora s tadašnjom vlasnicom nekretnine A. R. i svoje pravo vlasništva je upisao u zemljišne knjige, sve u skladu s čl. 115 st. 1 i 3 i čl. 119 st. 1 ZV-a, u drugostupanjskom postupku ostalo je za provjeriti analizom personalnih dokaza da li postoji sumnja u vjerodostojnost dokumentacije na kojoj se temelji upis prava vlasništva tuženika.

 

10. U tom smislu valja napomenuti da je prvostupanjski sud pravilno postavio pravnu osnovu spora i u tom smislu treba napomenuti da je odredbom članka 388 st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, (NN br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06 i 146/08 i 38/09, 153/09 i 143/12; dalje: ZV), propisano je da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovoga Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

 

11. U konkretnom slučaju drugostupanjski sud smatra da se primjenjuje odredba članka 159. st. 3. ZV-a, kojom je propisano da samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja. No, pri tome treba prije svega imati u vidu i odredbu stavka 1. istog članka po kojoj se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari, sa naglaskom da se mora raditi o samostalnom posjedu.

 

11.1. Kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću bitno je napomenuti da učinci dosjelosti nastupaju po samom zakonu (ipso iure) u trenutku kad se ispune pretpostavke određene zakonom. Dosjelošću se činjenično stanje pretvara u pravno stanje, a neposredni posjednik (dosjedatelj) stječe ono što je do tada posjedovao kroz zakonom određeno vrijeme, dok na drugoj strani nastaje gubitak prava vlasništva osobe koja je do tada bila vlasnik.

 

11.2. Za redovnu dosjelost ( 10 godina) traži se tzv. kvalificirani posjed, a to je takav posjed koji je zakonit, pošten i istinit, a za izvanrednu dosjelost (20 godina), traži se da je posjed pošten.

 

Posjed je zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj tog posjedovanja (pravo na posjed).

 

Posjed je istinit ako nije pribavljen ni silom ni potajno, ili prijevarom, ni zloupotrebom povjerenja (vi, clam, praecario).

 

Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je obzirom na okolnosti imao razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed.

 

12. Iz iskaza tužitelja i svjedoka J. Ž., I. H., S. Z. i Ž. Ž. proizlazi da su tužitelji koristili predmetnu parcelu, ali svjedoci nisu naveli ni jednu činjenicu koja bi ukazivala na valjanu pravnu osnovu za stjecanjem samostalnog posjeda tužitelja koji bi ukazivale na prestanak prava na posjed tadašnjih vlasnika L. i K. I., već govore o tome da su L. i K. I. spominjali da će jednom ta zemlja biti tužiteljeva, bez konkretiziranja ijednog pravnog poslu u tom smjeru.

 

13. Nasuprot tome, iz iskaza svjedoka A. R., sestrične pokojne K. I. i iskaza njenog supruga M. R. proizlazi da su odnosi L. i K. I. s tužiteljima bili loši i da je K. pričala da tužiteljica na nju vrši pritisak i nagovara je da ovu zemlju prepiše na tužitelje što K. nije htjela učiniti, a što potvrđuje i činjenica da je K. I. oporučno ostavila predmetne nekretnine A. R..

 

14. Analizom cjelokupnog dokaznog postupka drugostupanjski sud u potpunosti prihvaća zaključak prvostupanjskog suda da tužitelji bez obzira što su godinama koristili predmetnu nekretninu, nisu imali samostalni posjed te parcele.

 

14.1. Da se nije radilo o samostalnom posjedu tužitelja nego o radilo o prekariju (uživanju stvari do opoziva), što znači da posjed nema potrebnu kvalitetu da bi bio osnov za stjecanje prava vlasništva, govore konkretne činjenice potkrijepljene dokumentacijom.

 

14.2. Naime K. i L. I., ponašaju se kao stvarni vlasnici i to potvrđuju provođenjem dva zk. ispravna postupka kojim usklađuju stvarno stanje s posjedovnim, da bi kasnije je K. I. tom nekretninom i oporučno raspolagala u korist A. R.

 

15. Kako u konkretnom slučaju drugostupanjski sud smatra da tužitelji nisu dokazali da su u nesmetanom, samostalnom poštenom posjedu predmetnih nekretnina više od 20 godina, nisu ispunjene pretpostavke iz čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, pa je njihova žalba odbijena kao neosnovana.

 

16. Nije osnovana žalba ni glede odluke o troškovima parničnog  postupka, koju je prvostupanjski sud donio primjenom članka 155. i 154. stavak 1. ZPP-a.

 

16.1. Prvostupanjski sud pravilno je  prilikom odlučivanja o troškovima parničnog postupka, uzeo u obzir opravdane troškove tuženika  koji se sastoji se od troškova zastupanja u postupku po punomoćniku, a određeni su primjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22., 126/22 – dalje OT).

 

16.2. Troškovi zastupanja odnose se na trošak sastava odgovora na tužbu 497,71 eura prema Tbr. 8/1 i za zastupanje na pripremnom ročištu 23. ožujka 2022. i na dva ročišta 26. svibnja 2022. i 11. listopada 2022. po 497,71 eura za svako prema Tbr. 9/1 OT što ukupno iznosi 1.990,84 eura, a uz 25 % PDV-a u iznosu od 497,71 eura  ukupni parnični trošak tuženika iznosi 2.488,55 eura / 18.749,98 kuna.

 

16.3. Tužitelji su odbijeni s zahtjevom za naknadu troškova žalbe jer je žalba odbijena u cijelosti.

 

16.4. Tužitelju nije dosuđen trošak odgovora na žalbu jer po ocijeni drugostupanjskog suda troškovi odgovora na žalbu nisu bili relevantni za drugostupanjski postupak.

 

17. Zbog svega iznesenog, temeljem članka 368. st. 1. ZPP-a, odbijena je žalba tuženika, a prvostupanjska presuda potvrđena je u cijelosti.

 

 

U Požegi 24. listopada 2023.

 

 

                  Predsjednica vijeća

 

                                                                                                                   Branka Ribičić, v.r.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu