REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev-74/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Đura Sesse člana vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i mr. sc. Neri Radas članice vijeća, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja B2 Kapital d.o.o. iz Zagreba, Radnička cesta 41, OIB 57509775367, kojeg zastupa punomoćnik Domagoj Malnar, odvjetnik u Zagrebu, protiv protivnice osiguranja VM iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Zoran Kurcinak, odvjetnik u Koprivnici, radi zasnivanja prisilnog založnog prava na nekretninama, odlučujući o reviziji predlagatelja osiguranja protiv rješenja Županijskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću poslovni broj Gž Ovr-256/2023-2 od 22. studenoga 2023., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Koprivnici poslovni broj Ovr-448/2022-20 od 31. kolovoza 2022., u sjednici održanoj 17. prosinca 2025.,

r i j e š i o  j e:

Prihvaća se revizija predlagatelja osiguranja i ukidaju rješenje Županijskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću poslovni broj Gž Ovr-256/2023-2 od 22. studenoga 2023. i rješenje Općinskog suda u Koprivnici poslovni broj Ovr-448/2022- 20 od 31. kolovoza 2022., te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:

„I. Odbija se kao neosnovan prijedlog za osiguranje predlagatelja osiguranja B2 Kapital d.o.o. iz Zagreba, Radnička cesta 41, OIB: 57509775367 zaprimljen kod ovog suda dana 23. prosinca 2019. godine kojim se predlaže osiguranje novčane tražbine predlagatelja osiguranja prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja VM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i to na 62/2600 etažno vlasništvo (E-26) dijela kčbr. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zemljišnoknjižnog odjela [adresa] Općinskog suda u Koprivnici, u naravi stambena zgrada i dvorište ukupne površine 2067 m2, od čega stambena zgrada u [adresa] površine 678 m2, dvorište u [adresa] površine 1389 m2, s kojim suvlasničkim dijelom nekretnine je neodvojivo povezano vlasništvo posebnoj dijela nekretnine i to 26. suvlasnički dio koji u naravi predstavlja š. stan broj 22 – kat ukupno:

55,32 m2 + spremište S22 sa 5,28 m2 u planu etažiranja označen tamno smeđom bojom.

II. Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu ovoga suda da izvrši upis zabilježbe odbijenog prijedloga za osiguranje zasnivanjem založnog prava na nekretninama protivnika osiguranja radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja u ukupnom iznosu od 420.400,00 eura (četristodvadesettisućačetristoeura) s osnova glavnice uvećano za zakonsku zateznu kamatu tekuću od 21. prosinca 2019. do isplate, 31.600,11 eura (tridesetjednatisućašestoeura i jedanaestcenta) s osnova dospjelih ugovornih kamata i 176.486,85 eura (stosedamdesetšesttisućačetristoosam desetšesteura i osamdesetpetlipa) s osnova dospjelih zateznih kamata do dana 20. prosinca 2019. na nekretninama protivnika osiguranja VM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i to na 62/2600 etažno vlasništvo (E-26) dijela kčbr. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zemljišnoknjižnog odjela [adresa] Općinskog suda u Koprivnici, u naravi stambena zgrada i dvorište ukupne površine 2067 m2, od čega stambena zgrada u [adresa] površine 678 m2, dvorište u [adresa] površine 1389 m2, s kojim suvlasničkim dijelom nekretnine je neodvojivo povezano vlasništvo posebnoj dijela nekretnine i to 26. suvlasnički dio koji u naravi predstavlja š. stan broj 22 – kat ukupno: 55,32 m2 + spremište S22 sa 5,28 m2 u planu etažiranja označen tamno smeđom bojom.“.

2. Drugostupanjskim rješenjem odbijena je žalba predlagatelja osiguranja i potvrđeno rješenje suda prvog stupnja.

3. Ovaj sud rješenjem broj Revd-3024/2024-2 od 24. rujna 2024., dopustio je predlagatelju osiguranja podnošenje revizije protiv drugostupanjskog rješenja zbog pitanja:

„Može li založni dužnik koji nije korisnik kredita, jamac, jamac platac niti sudužnik, ovršnim javnobilježničkim aktom dozvoliti vjerovniku da radi naplate potraživanja po ugovoru o kreditu pokrene prisilnu ovrhu na cjelokupnoj imovini založnog dužnika, odnosno, je li vjerovnik ovlašten temeljem opće ovršne klauzule sadržane u solemniziranom javnobilježnikom aktu pokrenuti ovrhu protiv založnog dužnika koji nije korisnik kredita, jamac, jamac platac niti sudužnik na njegovoj cjelokupnoj imovini?“.

4. Postupajući po navedenom dopuštenju predlagatelj osiguranja podnio je reviziju protiv drugostupanjskog rješenja na temelju odredbe čl. 382. st. 1. u vezi s odredbom čl. 400. st. 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) zbog pitanja zbog kojeg je revizija dopuštena. Predlaže da ovaj sud ukine nižestupanjska rješenja i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

5. Na reviziju nije odgovoreno.

6. Revizija je osnovana.

7. Prema odredbi čl. 391. st. 3. ZPP-a ovaj sud ispitao je pobijanu odluku samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.

8. U postupku pred nižestupanjskim sudovima u bitnom je utvrđeno:

- da je Ugovor o dugoročnom kreditu s valutnom klauzulom broj 3232323684 sklopljen između Zagrebačke banke d.d., kao banke i kreditora, društva Auto Partner trgovina i usluge d.o.o., kao klijenta i korisnika kredita, te društva Drang trgovina i usluge d.o.o., kao sudužnika;

- da je navedenim Ugovorom banka klijentu odobrila kredit u iznosu od 460.000,00 Eur na rok otplate do 30. listopada 2016. uz obvezu klijenta da banci omogući upis zaloga na nekretninama navedenim u čl. 7. Ugovora;

- da su ugovorne strane Dodatkom I. i II. Ugovoru o kreditu mijenjale sredstva osiguranja po Ugovoru o kreditu, te da je klijent preuzeo dodatne obveze vezano uz prodaju nekretnina u svom vlasništvu i podmirenje obveza po drugim ugovorima o kreditu sklopljenim između banke i klijenta;

- da je 26. srpnja 2013. sklopljen Ugovor o založnom pravu između Zagrebačke banke d.d., kao vjerovnika, društva Auto Partner trgovina i usluge d.o.o. kao dužnika- založnog dužnika, društva Drang trgovina i usluge d.o.o. kao sudužnika, NM kao založnog dužnika 2, VM kao založnog dužnika 3 i AM kao bračnog druga založnog dužnika 2, solemniziran kod javnog bilježnika Marine Ostović iz Koprivnice pod brojem OV-5219/13 dana 26. srpnja 2013.;

- da je navedenim Ugovorom radi osiguranja potraživanja vjerovnika po Ugovoru o kreditu osnovano založno pravo na nekretninama založnih dužnika, pri čemu je protivnica osiguranja VM kao založni dužnik 2, dopustila osnivanje založnog prava u korist vjerovnika na svojim nekretninama upisanim u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina];

- da su čl. 4. Ugovora o založnom pravu založni dužnici u st. 1. dopustili vjerovniku da u slučaju neisplate tražbine iz Ugovora o kreditu temeljem navedenog ugovora neposredno provede ovrhu na založenim nekretninama, dok su st. 2. istog članka založni dužnici dopustili vjerovniku da u slučaju neisplate tražbine iz Ugovora o kreditu neposredno provede ovrhu na svim njihovim računima kod banaka ili drugih pravnih subjekata, kao i na cjelokupnoj njihovoj imovini;

- da je Ugovor o ustupu i prijenosu prava i tražbina sklopljen između Zagrebačke banke d.d., kao ustupitelja i predlagatelja osiguranja B2 Kapital d.o.o., te I. Aneks navedenog ugovora, na kojima su potpisi ugovornih strana ovjereni po javnom bilježniku te je Zagrebačka banka d.d. na predlagatelja osiguranja prenijela sve novčane tražbine i sva sporedna prava po Ugovoru o kreditu i Ugovoru o založnom pravu.

9. Prvostupanjski sud odbija prijedlog za osiguranje u bitom s obrazloženjem:

- da Ugovor o založnom pravu ne predstavlja potrošački ugovor te se poštenje njegovih odredaba ne može preispitivati primjenom odredaba Zakona o zaštiti potrošača („Narodne novine“, broj 79/07, 125/07, 79/09, 89/09, 75/09, 133/09, 78/12 i 56/13 - dalje: ZZP) i Direktive vijeća EEZ br. 93/13 o nepoštenim odredbama potrošačkih ugovora;

- da protivnica osiguranja sklapanjem Ugovora o založnom pravu nije preuzela obvezu da će davatelju kredita ispuniti obvezu dužnika, ako to dužnik ne učini, što čini sadržaj jamstva sukladno čl. 104. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08 i 125/11 - dalje: ZOO) slijedom čega da nije preuzela obvezu temeljem koje bi za obveze dužnika odgovarala cjelokupnom svojom imovinom;

- da je odredba čl. 4. st. 2. Ugovora o založnom pravu ništetna jer je protivna pravnoj naravi založnog prava kao ograničenog stvarnog prava na točno određenoj imovini založnog dužnika u smislu odredbe čl. 297. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 - dalje: ZVDSP), a kako protivnica osiguranja kao založni dužnik nije preuzela obvezu da podmiri obvezu glavnog dužnika kao jamac ili sudužnik, to je navedena odredba čl. 4. st. 2. Ugovora o založnom pravu ništetna jer je protivna prisilnim propisima;

- da predlagatelj osiguranja ne raspolaže ovršnom ispravom temeljem koje bi mogao tražiti osiguranje svog potraživanja prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini protivnice osiguranja koja nije založena, i to na 26. suvlasničkom dijelu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

10. Pozivajući se na zaključak usvojen na sastanku predsjednika Građanskih odjela Županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održan 11. ožujka 2022., a prema kojem postoji obveza ovršnog suda da ovršnim postupcima u kojima se ovrha određuje i provodi na temelju ovršnih isprava koje nisu prošle sudsku kontrolu (rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, zadužnice, javnobilježnički akti ili solemnizirane privatne isprave i sl.), a koje proizlaze iz potrošačkih ugovora, po službenoj dužnosti preispita sadrži li potrošački ugovor nepoštene (ništetne) ugovorne odredbe, drugostupanjski sud prihvaća činjenična utvrđenja i zaključke suda prvog stupnja i potvrđuje prvostupanjsko rješenje.

11. U ovoj pravnoj stvari predlagatelj osiguranja traži osiguranje svog potraživanja prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini protivnice osiguranja na temelju solemniziranog Ugovora o založnom pravu, zbog čega valja zaključiti da se radi o ovršnoj ispravi koja po svom obliku odgovara propisima o javnobilježničkim ispravama, a po svom sadržaju, propisima o sadržaju ovršnog javnobilježničkog akta. Solemnizirane privatne isprave na temelju čl. 307. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 - Odluka USRH, 73/17 i 131/20 - dalje: OZ), izjednačene su po svom učinku sudskoj nagodbi te predmetni Ugovor o zasnivanju založnog prava na nekretnini koji je sklopljen u obliku solemnizirane privatne isprave ima značaj ovršne sudske nagodbe. Sukladno odredbi čl. 307. st. 1. OZ-a, a u svezi s čl. 301. st. 1. OZ-a stranke su sporazumno utvrdile postojanje i iznos tražbine predlagatelja osiguranja, vrijeme njezina dospijeća, te se suglasile da se tražbina osigurava zasnivanjem založnog prava na nekretninama založnih dužnika (čl. 4. st. 1. Ugovora o založnom pravu) uz opću klauzulu ovršnosti (clausulu exequendi) kojom su se založni dužnici izričito suglasili da se radi namirenja dospjele tražbine iz Ugovora o kreditu ovrha može provesti na cjelokupnoj njihovoj imovini (čl. 4. st. 2. Ugovora o založnom pravu).

12. Kako Ugovor o založnom pravu koji je sklopljen u obliku solemnizirane privatne isprave ima značaj ovršne sudske nagodbe i time ovršne isprave na temelju koje se može odrediti ovrha na nekretnini založnog dužnika iz ugovora, a stranke nisu ugovorno i sporazumno ograničile mogućnost naplate dospjele tražbine samo na predmet zaloga (založenim nekretninama upisanim u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]), već je protivnica osiguranja izričito dozvolila da se na temelju tog Ugovora, a po dospjelosti osigurane novčane tražbine može neposredno provesti ovrha na njenoj cjelokupnoj imovini to je vjerovnik - protivnik osiguranja ovlašten, na temelju opće ovršne klauzule sadržane u solemniziranom javnobilježničkom aktu, pokrenuti ovrhu protiv protivnice osiguranja kao založnog dužnika na njenoj cjelokupnoj imovini, neovisno o tomu što ista nije korisnik kredita, jamac, jamac platac niti sudužnik. To stoga što takvo shvaćanje proizlazi iz samog smisla ili same prirode takvog Ugovora sa značajem nagodbe: nagodba je uvijek izraz postignute suglasnosti volja onih koji je sklope o sadržaju njihovog odnosa glede onog što njome žele urediti - i u postignutom sadržaju (ovdje glede opće klauzule ovršnosti) ona ih obvezuje i moraju je poštivati. Time je ujedno i odgovoreno na postavljeno pitanje.

13. U odnosu na primjenu odredbe čl. 297. st. 1. ZVDSP-a pravilno se navodi da je založno pravo ograničeno stvarno pravo na određenoj stvari (zalogu). No da bi odredbe založnog ugovora iz čl. 307. st. 1. ZVDSP-a bile ništave one prema odredbi čl. 307. st. 3. ZVDSP-a moraju biti suprotne naravi zaloga i one tražbine koja bi trebala biti osigurana založnim pravom. Nižestupanjski sudovi predmet spora nisu razmotriti polazeći od navedenog pravnog shvaćanja niti su u ocjeni ništetnosti čl. 4. st. 2. Ugovora o založnom pravu vodili računa o primjeni čl. 307. st. 3. ZVDSP-a kao i o tomu da je protivnica osiguranja, kao založni dužnik, uz osnivanje založnog prava u korist vjerovnika na svojim nekretninama upisanim u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u čl. 4. st. 2. Ugovora o založnom pravu dala i dodatno (obveznopravno) osiguranje.

14. Kako su nižestupanjski sudovi donijeli odluku zauzimajući pravno shvaćanje koje nije podudarno s pravnim shvaćanjem ovog suda valjalo je, na temelju odredbe čl. 391. st. 7. u vezi s odredbom čl. 400. st. 3. ZPP-a, odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

15. Odluka o troškovima revizijskog postupka donesena je temeljem odredbe čl. 166. st. 3. ZPP-a.

Zagreb, 17. prosinca 2025.

Predsjednik vijeća:

dr. sc. Ante Perkušić