Poslovni broj: R1-71/2024

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U DUBROVNIKU

STALNA SLUŽBA U KORČULI

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Dubrovniku – Stalna služba u Korčuli, po sucu tog suda Mariji Gugić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja: OK iz [adresa],1 Ul.br.27, r. **.**.1938.god, OIB; [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Nikola Prižmić, odvjetnik iz Blata, protiv protustranke: FK iz [adresa], 1 Ul. br. 59, OIB: [osobni identifikacijski broj], radi uređenja međe, 17. prosinca 2025.

r i j e š i o  j e

I. Uređuje se međa između nekretnine predlagatelja OK iz [adresa],1 Ul.br.27, r. **.**.1938.god, OIB; [osobni identifikacijski broj], upisane u z. k. uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] po kulturi kao oranica Vela Krtinja bez upisane površine (u katastarskom operatu kao kčbr. [katastarska čestica] površine 486m2) i nekretnine protustranke FK iz [adresa], 1 Ul. br. 59, OIB: [osobni identifikacijski broj], upisane u z. k. uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] po kulturi kao oranica Vela Krtinja površine 527m2 (u katastarskom operatu kao kčbr. [katastarska čestica] 527m2) prema pravičnoj ocjeni suda tako da ista ide točkama 1 i 2, na način da se točka 1 nalazi gledano sa sjeverne strane i ide dužinom 20,24m točno pravocrtno do točke 2 koja se nalazi na južnoj strani koja je okomita na čestice ovdje predlagatelja i protustranake, u kojim točkama su na uviđaju roza bojom/farbom označeni međašni znaci i koja međa je pravocrtna, a kako je to prikazano na skici mjerničkog vještaka od 18. prosinca 2025.

II. Svaka stranka može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, ali najkasnije u roku od šest mjeseci od dana pravomoćnosti ovoga rješenja.

Obrazloženje

1. Dana 24. lipnja 2024. u ovom sudu zaprimljen je prijedlog predlagatelja radi uređenja međe između nekretnina katastarske oznake kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. U prijedlogu se navodi da je predlagatelj vlasnik kčbr. [katastarska čestica] koja u naravi predstavlja obiteljsku stojnu kuću s okućnicom dok je protustranka vlasnik susjedne kčbr. [katastarska čestica] sve položeno u mjestu [adresa]. Inače da je prednik protustranke, njegov pok. otac na sjevernom dijelu između predmetnih nekretnina započeo s izgradnjom ogradnog zida u dužini 9,60cm u smjeru sjever-jug koji zid ujedno predstavlja međašni zid. Od kraja opisanog zida pa u pravcu juga da se nalazi dvorište protustranke u dužini 7,25m koje nije omeđeno nikakvim vidljivim znacima. Pored iznesenog da od kraja dvorišta pa do granice s kčbr. [katastarska čestica] ostaje pravac od 3,95m koji također nije definiran. Prednik protustranke i sam predlagatelj da su 8. svibnja 1975. kupili kčbr. [katastarska čestica] po 1/2 dijela kako bi uredili pristupnu rampu za dolazak na svoje nekretnine spojem na javnu cestu oznake kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Protustranka da se protivi utvrđivanju crte razgraničenja kako je to započeo njegov prednik i to na način da se između njihovih nekretnina povuče ravna linija koja bi predstavljala međaš i to posebno na dijelu zemljišta koji predstavlja prilaznu rampu na način da je upravo na rampi postavio željezni klin na udaljenosti 66 cm od linije razgraničenja. Predloženo je stog provesti po zakonu predviđeni postupak te utvrditi međašnu crtu.

2. Na ročištu održanom 10. listopada 2024. predlagatelj je predložio utvrditi među linijom koju je grafičkom olovkom iscrtao na skici od 2. prosinca 2022. Protustranka je u svom odgovoru na prijedlog navela kako je negdje 2012. on osobno, a ne otac mu, započeo s gradnjom ogradnog zida visine 5-10 cm koji se spominje u prijedlogu. U odnosu na skicu koja je priložena uz prijedlog ističe da nekretnina predlagatelja po katastru ima površinu 486 m2, dok je na terenu površina tako označene nekretnine 500 m2 i više. Dakle, da je parcela predlagatelja povećana na uštrb njegove parcele prema istoku i to kad se izuzme prilazna rampa. Isto tako navodi kako je predlagatelj svojedobno majci rekao kako očevi njih stranaka u ovom postupku kčbr. [katastarska čestica] nisu kupili po pola. Na licu mjesta da je bila zasađena i živica na njegovoj nekretnini (od strane suda je konstatirano da protustranka ukazuje zapadni rub kčbr. [katastarska čestica]) koju živicu je svojevremeno predlagatelj pola uništio zalijevanjem motornim uljem. Ova linija koja je prikazana između kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] da ne bi trebala prolaziti ovim pravcem u smjeru sjever jug, već po poimanju protustranke ide kosinom i pada na sjeveroistočni ugao kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Na te okolnosti protustranka je priložila ispis iz Geoporatala. Iz navoda protustranke proizlazi da prijelazna rampa do nekretnina stranaka ide preko kčbr. [katastarska čestica] preko dijela koje je i to južnog dijela prošla cesta pa da ucrtano na skici uz prijedlog nije prikazano prema stvarnom stanju na licu mjesta.

3. Predmet postupka jest uređenje međe između dviju nekretnina i to kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu predlagatelja i nekretnine koja se na tako označenu nekretninu nadovezuje s istočne strane, a nosi oznaku kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu protustranke. Obje nekretnine u naravi predstavljaju zemljišta s izgrađenom obiteljskom kućom. Tijekom postupka stranke su isticale i kčbr. [katastarska čestica] koja se nalazi južno od predmetnih nekretnina, a u naravi predstavlja prilaz od javne ceste Ulice br. 1 do nekretnina stranaka, međutim navedena nekretnina nije bila predmetom prijedloga.

4. Izgled i lokaciju nekretnina stranaka sud je utvrdio neposrednim opažanjem prilikom uviđaja provedenog 7. travnja 2025. Do lica mjesta sudska komisija pristupila je asfaltiranom prometnicom –Ulicom br. 1 koja se tim predjelom proteže u smjeru istok-zapad. Predlagatelja i protustranku sudska komisija je zatekla na zemljištu neposredno uz navedenu asfaltiranu prometnicu sa sjeverne strane time da se od asfaltirane prometnice sudska komisija spušta prilazom koji je presvučen betonom koji prilaz vodi do zemljišta s desne (istočne) strane kojeg je kuća protustranke FK, a s lijeve (zapadne) strane kuća predlagatelja OK kao i betonom presvučeno predkuće između kuća predlagatelja i protustranke. Na licu mjesta zatečen je niži betonirani zid u pravcu sjever jug koji ograđuje vrt s lijeve strane od kuće protustranke FK. Upitan potom od strane suda punomoćnik predlagatelja je naveo kako, izuzev spomenutog zida kojim je ograđen vrt protustranke na licu mjesta ostalih međašnih znakova između predmetnih nekretnina nema. Ujedno da predlagatelj za sada nema dokaznih prijedloga u vidu saslušanja svjedoka do kuda su stranke koristile svoje nekretnine. Predlagatelj je ustrajao u prijedlogu da se međa između nekretnina stranaka odredi u pravcu betoniranog zida dalje u smjeru juga sve do asfaltirane prometnice unatoč tome što su predlagatelj i protustranka suvlasnici po pola. Upitan potom od mjernika vještaka na čijoj je nekretnini izgrađen betonirani zidić koji sa istočne strane ograđuje vrt protustranke, predlagatelj je potvrdio kako je taj zidić izgradila protustranka FK kojom gradnjom je za cca 20 cm izašao na nekretninu koja u vlasništvu predlagatelja. Protustranka je na licu mjesta predložila da se međa uredi kao u vrijeme kada je njegov otac kupio česticu zemlje u površini od 527 m2, pri čemu navodi da je ova nekretnina koju je svojevremeno otac kupio bila ograđena sa tri strane i to suhozidi sa sjeverne, južne i istočne strane. S ove pak strane od zapada prema zemljištu predlagatelja da je uvijek bilo otvoreno, nikakvog međašnog znaka nije bilo. Kako je već isticao, zid koji ograđuje njegov vrt sa zapadne strane da je izgradio prije nekih dvanaest, trinaest godina pri čemu potvrđuje da je takvom gradnjom neznatno, za nekih 20ak cm zašao u zemljište predlagatelja. Za spis predmeta protustranka je priložila Skicu premjeravanja iz 1984. Dalje navodi i ukazuje mjerniku vještaku da bi međa između predmetnih nekretnina imala ići kosinom i to od krajnjeg sjevernog dijela betoniranog zida koji ograđuje njegov vrt pa u pravcu jugozapada do točke na kojoj je srušena međa koju je prema navodima protustranke predlagatelj svojevremeno srušio. Betonirani prilaz da je za vrijeme gradnje kuće, a nakon toga isključivo za pješke što je bio neki usmeni dogovor između očeva njih stranaka iz ovog postupka.

5. U pisanom Nalazu i mišljenje zaprimljenom 18. travnja 2025. angažirani mjernik vještak navodi kako je Uvidom u dokumentaciju katastra nekretnina utvrdio da su predmetne nekretnine u zemljišnoj knjizi označene istim brojem kao u dokumentaciji katastra nekretnina, te da je u zemljišnoj knjizi u službenoj upotrebi katastarski plan temeljen na grafičkoj izmjeri (stara izmjera iz 1830-ih godina) mjerila 1:2880 – odgovara katastarskom planu vođenom u Odjelu za katastar nekretnina Blato. Tako je predmetna nekretnina označena kao kčbr. [katastarska čestica] upisana je u Zemljišno- knjižni uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao oranica Vela Krtinja, bez upisane površine, a kao suvlasnici su upisani: 1. Telenta O Antunov (Suvlasnički Dio: 11/48), 2. Telenta OK Antunov (Suvlasnički Dio: 11/48), 3. Telenta PK (Suvlasnički Dio: 11/48), 4. Telenta IK (Suvlasnički Dio: 1/16), 5. Telenta ĐK (Suvlasnički Dio: 1/16), 6. F "Dorol" Marija Ž. Ivana (Suvlasnički Dio: 1/16), 7. P " I" Đ (Suvlasnički Dio: 1/16), 8. Telenta AK (Suvlasnički Dio: 1/16) Tako označeno zemljište u naravi čini stambenu zgradu i dvorište s adresom 1. [adresa]. Predmetna nekretnina označena kao kčbr. [katastarska čestica] upisana je u Zemljišno- knjižni uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao oranica Vela Krtinja, površine 527 m2, a kao vlasnik je upisan: 1. FK, OIB: [osobni identifikacijski broj], 1. Ulica 59, 20271 [adresa] (Vlasnički dio: 1/1). Tako označeno zemljište u naravi čini stambenu zgradu i dvorište s adresom 1. [adresa]. Na licu mjesta geodetski vještak izvršio je sva potrebna geodetska mjerenja pa je priložio i Skicu očevida na kojoj je punim linijama svijetlo plave boje prikazano stvarno stanje predmetne nekretnine u naravi sa svim izgrađenim objektima, a punom debljom linijom plave boje prikazan je službeni sadržaj digitalnog katastarskog plana. Pokazivanje sporne linije međe po Predlagatelju na grafičkim prikazima pokazano je punom linijom crvene boje, a pokazivanje sporne linije međe po Protustranci na grafičkim prikazima pokazano je punom linijom roza boje. Pokazivanje Predlagatelja prikazano je na zasebnom grafičkom prilogu Skica očevida – pokazivanje Predlagatelja, jednako kao i pokazivanje Protustranke na zasebnom grafičkom prilogu Skica Očevida – pokazivanje Protustranke. Uvidom u arhivu geodetskih elaborata Odjela za katastar nekretnina Blato vještak je utvrdio da su predmetne nekretnine označene kao kčbr. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] nastale diobom 1905. godine, skica diobe iz 1905. godine nalazi se u prilogu ovog nalaza i mišljenja. Iz priložene skice vidljive su širine predmetnih nekretnina po sjevernoj i južnoj međi, odnosno južna međa kotirana je u pravcu istok-zapad te je vidljivo kako je ukupna širina čestice na jugu podijeljena na dva jednaka dijela duljine 25,50 m. Naknadno je 1939. godine izvršena dioba kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na dvije nove čestice oznaka 21000/2 i 21000/3 sve k. o. [katastarska općina]. Iz priložene skice vidljive su širine novoformiranih čestica po sjevernoj i južnoj međi, odnosno duljina sjeverne međe za novoformiranu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iznosi 10,60 m, a južne 12,0 m, dok za novoformiranu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] duljina sjeverne međe iznosi 10,0 m, a južne 13,80 m. Međa između novoformiranih kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prikazana je crnom crtkanom linijom na grafičkom prilogu. Geodetskim elaboratom broj 1211 iz 1984. godine objedinjavaju se kčbr. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] u jedinstvenu česticu katastarske oznake 21000/2 k. o. [katastarska općina], te nakon ovog elaborata za istu nema promjena u pogledu grafičkog oblika i površine. Ovim elaboratom poništava se kčbr. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] kao i međna linija prikazana crnom crtkanom linijom na grafičkom prilogu Skica Očevida – mišljenje geodetskog vještaka. Po mišljenju vještaka, temeljem obavljenog terenskog očevida i obavljenih geodetskih mjerenja te uvidom u arhivu nadležnog Odjela za katastar nekretnina Blato utvrđeno je kako za predmetno područje u arhivi katastra postoji nekoliko geodetskih elaborata čije skice izmjera prikazuju područje predmeta spora. Mišljenje geodetskog vještaka temelji se na podacima prikazanim na skicama izmjere iz 1905. godine i 1939. godine, dok sadržaj skice izmjere geodetskog elaborata 1211 iz 1984. godine za k. o. [katastarska općina] u bitnom odstupa od sadržaja službenog katastarskog plana i stanja u naravi. Navedeno se odnosi na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odnosno način i prikaz dimenzija iste na skici izmjere 1211 iz 1984. godine k. o. [katastarska općina], a posebno u odnosu na predmet spora. Jednako tako skica izmjere 1211 iz 1984. godine k. o. [katastarska općina] prikazuje dio kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u sastavu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pa samim time i bitno veću površinu iste, a što ne odgovara sadržaju službenog katastarskog operata i zemljišne knjige. Dioba kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iz 1905. godine ima jasno naznačene dimenzije čestice u smjeru istok-zapad po sjevernoj međe, dok je s južne strane dioba napravljena geometrijski točno na polovini pravca koji spaja jugozapadnu i jugoistočnu točku međe temeljne kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Dioba kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iz 1939. godine prikazuje širine novoformiranih čestica po sjevernoj i južnoj međi, pa je tako za kčbr. [katastarska čestica] na sjevernoj strani vidljiva širina 10,60 m (6,00 m + 4,60 m), a na južnoj 12,00 m. Jednako tako za kčbr. [katastarska čestica] na sjevernoj strani vidljiva je širina 10,00 m (1,50 m + 8,50 m), a na južnoj 13,80 m. Iz priloženih skica vidljiva je razlika u dimenziji sjeverne međe za koju je 1905. godine iskazana vrijednost 19,0 m, a 1939. godine ista sjeverna međa ima iskazanu dimenziju od 20,6 m. Kako je 1905. godine predmet diobe bila temeljna čestica 21000 k. o. [katastarska općina] za pretpostaviti je da se dioba radila u nekom uredu, a ne izmjerom samog lica mjesta, odnosno da su dimenzije čestice koja je predmet diobe preuzete s nekog nacrta s kojega su približno očitane dimenzije parcele. Kako je sjeverna međa relativno pravilna na zapadnoj strani nakon čega se ista lomi i nastavlja prema sjevero-istoku za pretpostaviti je kako su diobenici metrom izmjerili upravo duljinu međe na ovom pravilnom dijelu u iznosu od 25,50 m, a ostatak su procijenili na 19,0 m. Južna međa temeljne kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je nepravilna, te su diobenici 1905. godine odlučili povući ravnu liniju između točaka jugo-zapadne i jugo- istočne međe te tako dobivenu liniju podijeliti na dva jednaka dijela (na nacrtu označeno 25,5 i 25,5). Godine 1939. godine radi se dioba temeljne kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pri čemu se preciznije prikazuje duljina sjeverne međe (6,0 + 4,6 +1,5 +8,5 = 20,6 m) u iznosu od 20,6 m. Jednako tako iste godine se preciznije prikazuje oblik i širina temeljne parcele 21000/2 pri čemu je jasno naznačen lom južne međe, što odgovara navodima Protustranke u pogledu opisa južne međe svoje nekretnine. Slijedom navedenog geodetski vještak je za potrebe rekonstrukcije položaja sporne međe između kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] snimio ukupni posjed pokazivanja protustranaka na nekretninama koje čine predmet spora, a na temelju analize podataka prikupljenih terenskom izmjerom i uviđajem i usporedbom istih s podacima iz arhive geodetskih elaborata Odjela za katastar nekretnina Blato daje svoje mišljenje prema kojem se sporna međe između kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] proteže u smjeru sjever jug u duljini od 20,40 m počevši od točke 1 do točke 2, a sve kako je prikazano punom linijom crne boje na grafičkom prilogu Skica očevida – mišljenje geodetskog vještaka.

6. U podnesku zaprimljenom 1. srpnja 2025. predlagatelj navodi kako se iz više razloga ne slaže sa nalazom i mišljenjem vještaka. Naime, da je predlagatelj na licu mjesta pokazao liniju razgraničenja koju je isti dogovorno utvrdio sa pok. ocem protustranke, i nikada o toj liniji razgraničenja nije bilo spora, osim što se između njih samih nije izgradio ogradni zid u cijeloj dužini međaša, a razlog tome je to što su njihovi odnosi bili više nego dobri, zapravo odlični. Ogradni zidić koji je na tom pravcu izgrađen, sam protustranka ga je izgradio, a na ostatku tog pravca je posadio živicu, i zidić i živica se jasno vide na slici mjernika vještaka. Netom izneseno da znači kako zapadno od linije razgraničenja, predlagatelj drži u svome posjedu izbetonirani plato, i nikada nije bilo sporno da je to zemljište u vlasništvu predlagatelja, a niti danas nije sporno. Protustranka pak da je na licu mjesta pokazao granicu razgraničenja onako kako je ista određena u službenom katastarskom izmjeru, tj. prema Geoprotalu koji podaci su posve nejasni i sporni, te kod stranaka izazivaju nedoumice, a često i bespotrebne sporove. Od strane predlagatelja da pokazana granica među strankama nije bila dovedena u pitanje, pa niti danas, a što potvrđuje dugogodišnji mirni posjed predlagatelja na svome zemljištu. Mjernik vještak u formiranju svog prijedloga razgraničenja uzima kako dokazanim skicu izmjera iz 1905. i rekonstruira u svom prijedlogu granicu od prije 120 godina. Predlagateljeva kuća zajedno sa okućnicom, ovakvom kakva je danas datira od prije 1968.god, a otac protustranke je na svom zemljištu, izgradio kuću prije trideset pet, četrdeset godina, pa bi podaci o posjedu trebali biti odlučni u ovom razgraničenju, a ne skica iz 1905. kako je to vještak prikazao. Predlagatelj predlaže da se granica između dviju predmetnih nekretnina uredi na temelju dugotrajnog i nesmetanog posjeda predlagatelja, tj. istočnim rubom „betonskog platoa“, nastavno na postojeći betonski zidić vidljiv na skici mjernika vještaka, pa sve do spoja sa česticom zemlj. 21066/5, k. o. [katastarska općina], koja nekretnina je u suvlasništvu stranaka svakome za po ½ dijela, koja je u većem dijelu u posjedu protustranke, i tako bi moglo i ostati, ukoliko se na ovaj način uredi međaš između dviju predmetnih čestica.

7. Protustranka je pak u daljnjem tijeku postupka izrazila suglasnost da se međa uredi sukladno mišljenju vještaka.

8. Sud je na ročištu održanom 16. srpnja 2025. proveo dokaz saslušanjem predlagatelja i protustranke. Saslušan kao stranka predlagatelj navodi kako u svom vlasništvu drži dio zemljišta koji se proteže 15 m od kraja svoje kuće, dakle 15 m prema istoku. Navedeno zemljište da je kupio 1975. kad je na licu mjesta zatekao stari vanjski wc koji se nalazio na međi ove druge parcele koja parcela je u vlasništvu protustranke. Protustranka je 4,5 m od njegova istočnog mrginja (granice) izgradila- sredila kuću uz koju kuću je prema zapadu protustranka izgradila garažu koja se nalazi na 3,5 metara od istočne granice zemljišta njega predlagatelja. Ostalo je potom 1 metar za prolaz do međe. Pored toga jednog metra da je protustranci ustupio još 30 cm gledajući od njegove nekretnine prema zapadu i to po cijeloj dužini. Na toj poziciji se, kako je već istaknuo, nalazio stari wc kojeg je srušio, poravnao, a temelji od tog wc-a da se nalaze upravo ispod dijela zemljišta na kojem je danas zasađena živica- živa ograda koju je ucrtao mjernik vještak. Ovaj pojas zemljišta prema zapadu gledajući dakle od pravca te živice prema svojoj kući da je betonirao 1983. u skladu s dogovorom s pok. ocem protustranke. Na upit suda da li je protustranka i ako jest na koji način i u koju svrhu koristila, posjedovala dio zemljišta koji bi se protezao od linije međe koju je ukazao mjerniku vještaku prema zapadu do linije međe po pokazivanju protustranke tvrdi da taj pojas zemljišta protustranka nikada nije koristila. Protustranka da koristi betonsko dvorište koje se proteže istočno od linije međe koju je pokazao na licu mjesta, a koje se betonsko dvorište nalazi s zapadne strane uz betonski prilaz garaže protustranke. Na upit suda kada je protustranci ustupio navedenih 30cm predlagatelj tvrdi da je takav dogovor postignut s pok. ocem protustranke upravo na traženje potonjeg s tvrdnjom da mu ostane uski pojas zemljišta nakon izgradnje garaže. Otac protustranke da je tražio još određenu širinu na koju predlagatelj nije pristao upravo se vodeći temeljima prijašnjeg vanjskog wc-a. Predlagatelj navodi i kako je otac protustranke poštivao tako postignuti dogovor za daljnu širinu od 30cm. Na upit suda kada je zasađena živica tvrdi da je tome tako bilo kada je protustranka sa svojom obitelji počeka živjeti u kući na međašnoj nekretnini, negdje 1990-e kada ga je supruga protustranke tražila da li tim pravcem može zasaditi živu ogradu na što sam ja i pristao. Dvorište koje se nalazi zapadno od betonskog prilaza garaže protustranke da je betonirano negdje 80-ih u vrijeme kada se izgradila garaža. Preostala površina prema zapadu da je betonirana ranije, 1983. kada je kupio kčbr. [katastarska čestica] i pristupio betoniranju okućnice sve do ceste.

Protustranka FK, pok. OKA, u svom iskazu navodi kako predlagatelj nikadan nije betonirao do kraja do međe, ostao je prostor 30,40cm pa da se nameće pitanje zašto taj međuprostor nije betoniran (riječ je u naravi o dijelu zemljišta koji se nalazi između linije međe pokazane od strane predlagatelja i linije međe prema mjerenju vještaka). U vrijeme kada je predlagatelj kupio svoju nekretninu da je pobetonirano 30 cm od podnika, a otac njega protustranke da je betonirao u dužini 30,40cm u kompletnoj površini garaže, to jest zapadne strane garaže. Iz iskaza prostustranke dalje proizlazi kako je bio dijete u vrijeme kad su se otac mu i predlagatelj dogovarali i kad se gradilo. Protustranka je izričita u kazivanju kako predlagatelj nikad nije betonirao do granice gdje je garaža, postoji prostor takoreći "ničija zemlja". U krajnjeg sjevernom dijelu da nikad nije bilo betonirano, a pretpostavlja da otac napravio nekakav ustupak predlagatelju, očito usmeno za što je saznao kada je na lice mjesta izašao vještak. Međutim, međa nikada nije bila definirana. To što su i koliko otac mu i predlagatelju betonirali da je poznato samo njima. Trokut između linije koju je na terenu pokazao predlagatelj i linije koju je on kao protustranka pokazao na terenu iskoristio se da se zasadi živica. Na tom "trokutu" da je običavao prati svoj automobil i to "milijun puta". Taj trokut je ostao nedefiniran od vremena kada se od oca mu i protustranke rampa za prilaz javnoj cesti. Upitan na koji način se još koristi navedeni dio zemljišta između ovih sviju linija u obliku trokuta protustranka navodi za ulaz kamionima koji su parkirali na zemljištu predlagatelja. Po mišljenju protustranke njegov otac je ovaj trokut između dviju linija ustupio predlagatelju za prilaz, sad je li u većoj ili manjoj površini ne protustranka nije imala saznanja.

9. Iz naprijed iznesenog proizlazi da su stranke na licu mjesta različito pokazale kojim pravcem bi imala prolaziti međa između njihovih nekretnina kao i da je vještak na licu mjesta pokazao kuda prolazi međa prema katastarskim planovima s čime stranke nisu bile suglasne. Po provedbi navedenih dokaza, obzirom da stranke na okolnosti posjeda nisu predlagale drugih dokaza preostalo je za utvrditi među između njihovih nekretnina. Naime, kako je već rečeno predlagatelj na okolnosti posjeda predmetnog zemljišta do granice koji je pokazao na licu mjesta niti na okolnosti postignutog i navodno realiziranog dogovora s pok. ocem protustranke nije predložio ama baš nikakve dokaze. Prije samog određivanja međe sud je rješenjem od 23. listopada 2025. pozvao angažiranog mjernika vještaka na dopunu nalaza i mišljenja na način da iznese slijed upisa posjeda predmetnih nekretnina po upisanim posjednicima i površinama od revizije do danas; da navede površinu nekretnine predlagatelja ukoliko bi se istočna granica nekretnine u njegovom vlasništvu protezala linijom koju je pokazao na licu mjesta; da navede površinu nekretnine protustranke ukoliko bi se zapadna granica nekretnine u njegovom vlasništvu protezala linijom koju je pokazao na licu mjesta; da navede površinu nekretnina predlagatelja i protustranke ukoliko bi granica išla linijom koju je predložio vještak, da navede duljinu zida koji ograđuje vrt protustranke, duljinu žive ograde i preostalu neograđenu duljinu u pravcu prema jugu.

10. Postupajući po nalogu suda, u podnesku zaprimljenom 16. prosinca 2025., mjernik vještak navodi kako je kčbr. [katastarska čestica] (486m2) k. o. [katastarska općina] revizijom 1959.g. upisana po kulturi kao zgrada u površini 200m2 i oranica 286m2, a sve u posj. listu 1014 k. o. [katastarska općina] na ime Telenta A ud. C iz [adresa]. Čestica zemlje [katastarska čestica] (240m2) k. o. [katastarska općina] revizijom 1959. upisana je u posj. listu 1013 k. o. [katastarska općina] na ime CK iz [adresa]. Godine 1965. (spisak promjene 203/65) č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iz posjedovnog lista 1013 k. o. [katastarska općina], temeljem diobe prelazi u posj. list 2049 (stari) k. o. [katastarska općina] na ime OKA, Marin iz D (prema utvrđenjima iz postupka otac protustranke). Godine 1984. (spisak promjene 40/84) izvršen je premjer č. zem. [katastarska čestica] i č. zem. [katastarska čestica] (295m2), pri čemu se poništava č. zem. [katastarska čestica] i prelazi u č. zem. [katastarska čestica], koja povećava površinu na 527m2. Istom promjenom, novoformirana č. zem. [katastarska čestica] (527m2) k. o. [katastarska općina] prelazi u posjedovni list 2542 k. o. [katastarska općina] na ime OKA, Marin iz D. Godine 2020.(Klasa: UP/I 932-07/20-04/17), Ured za katastar je po službenoj dužnosti proveo rješenje Z-2482/19, temeljem kojeg č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iz posj. lista 2542 k. o. [katastarska općina] prelazi u novoformirani posj. list br. 7816 k. o. [katastarska općina] na vlasnike OKA Marija iz [adresa] za 1/2 i FK iz [adresa] za ½ koji upis je egzistirao do 2022. kada se kao isključivi posjednik upisao protustranka.

Po pitanju površine nekretnine predlagatelja prema prijedlogu predlagatelja vještak navodi kako posjed predlagatelja nije u cijelosti definiran pokazivanjem predlagatelja, odnosno jasno je definirana zapadna, sjeverna i istočna granica posjeda predlagatelja. Južnu granicu posjeda predlagatelj nije znao pokazati na licu mjesta, odnosno nije znao kome pripada suhozid s južne strane posjeda i u kojoj duljini. Službeni sadržaj katastarskog plana ne odgovara stanju u naravi, pa na temelju istog nije moguće definirati površinu nekretnine predlagatelja prema prijedlogu predlagatelja (linija plave boje na grafičkom prilogu Skica očevida – pokazivanje predlagatelja). Slijedom navedenog nije moguće definirati površinu nekretnine predlagatelja isključivo prema prijedlogu predlagatelja, pa je za izračun površine nekretnine predlagatelja (21000/1) za južnu granicu posjeda koristitio granicu definiranu prema mišljenju geodetskog vještaka (suhozid u cijelosti pripada terenu s višom kotom). Površina ovako definiranog posjeda predlagatelja iznosila bi 495 m2. Po pitanju površine nekretnine protustranke prema prijedlogu protustranke vještak također navodi kako posjed protustranke nije u cijelosti definiran pokazivanjem protustranke, odnosno jasno je definirana zapadna, sjeverna i istočna granica posjeda protustranke. Južnu granicu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] protustranka nije znala pokazati na licu mjesta, jer se južno od predmetne nekretnine nalaze k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] čiji dijelovi čine ostatak posjeda protustranke. Službeni sadržaj katastarskog plana ne odgovara stanju u naravi, pa na temelju istog nije moguće definirati površinu nekretnine protustranke prema prijedlogu protustranke (linija plave boje na grafičkom prilogu Skica očevida - pokazivanje protustranke). Slijedom navedenog nije moguće definirati površinu nekretnine protustranke isključivo prema prijedlogu predlagatelja, pa je vještak izračun površine nekretnine protustranke (21000/2) za južnu granicu posjeda koristio granicu definiranu prema mišljenju geodetskog vještaka (rekonstruirana prema skicama izmjere predmetnih nekretnina iz 1905. godine i 1939. godine). Površina ovako definiranog posjeda protustranke iznosila bi 564 m2. Prema mišljenju geodetskog vještaka površina nekretnine predlagatelja k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prema mišljenju geodetskog vještaka iznosi 463 m2, dok površina nekretnine protustranke k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prema mišljenju geodetskog vještaka iznosi 542 m2. Treba uzeti u obzir činjenicu kako je predmet vještačenja isključivo međa između predlagatelja i protustranke, odnosno kako predmet vještačenja nisu bile ostale granice posjeda protustranke, niti su u postupku pokazivanja granica sudjelovali nositelji prava na susjednim česticama.

Naposljetku je vještak naveo kako duljina neograđene površine zemljišta od točke B na jugu (op. koja točka je postavljena uz južnu granicu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) do žive ugrade u smjeru sjevera po liniji pokazivanja predlagatelja iznosi 10,16 m, na što ide dužina žive ograde koja dužina iznosi 8,41 m. Duljina ogradnog betonskog zida vrta protustranke iznosi 8,48 m dok je debljina potpornog zida na krajnjem sjeveru 0,60 m. Za primijetiti je kako je vještak duljinu neograđene povšine prema jugu prikazao od živice pa do toč. B na krajnjem južnom dijelu međašne kčbr. [katastarska čestica], pa bi obzirom na međnu liniju ukupne dužine 20,24m duljina neograđene površina između kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] iznosila cca 3,00m.

11. Za navesti je kako je sud u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje angažiranog mjernika vještaka kao stručan, jasan i potpun.

12. Iz pribavljenih isprava od strane zk odjela sud nalazi kako je kčbr. [katastarska čestica] u zemljišnoj knjizi upisana na ime trećih osoba iz obitelji CK. Istina, u postupku je nedvojbeno da je predlagatelj vlasnik zemljišta na kojem je izgrađena njegova obiteljska kuća s pripadajućom okućnicom, no predlagatelj nije priložio kupoprodajni ugovor kao osnov stjecanja prava vlasništva tako označene nekretnine po pitanju eventualno površine i naravi kupljenog zemljišta. Predmetna kčbr. [katastarska čestica] je u zemljišnoj knjizi upisana kao isključivo vlasništvo predlagatelja i to temeljem nasljedstva iza smrti oca pok. DK "Kraljević".

13. Po provedbi dokaza preostalo je za odlučiti o primjeni materijalnog prava.

14. Odredbom čl. 103. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 - dalje: ZVDSP) propisano je da će sud među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristanu. Stavkom 3. istog članka određeno je da će sud, ako ne bi bio u stanju postupiti prema odredbi stavka 2., među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi - prema pravičnoj ocjeni. Dakle, iz odredbe čl. 103. st. 2. ZVDSP jasno proizlaze redoslijed i kriteriji na osnovi kojih se uređuje međa a to su: 1. katastarski nacrt, 2. sporazum susjeda, 3. posljednji mirni posjed i 4. pravična ocjena suda. Prema naprijed citiranim, izričitim odredbama članka 103. stavka 2. i 3. ZV, sud primarno obnavlja ili ispravlja među prema katastarskom nacrtu, no samo onda kada takav način uređenja međe ne dolazi u obzir, bilo zbog toga što stranke nisu na to pristale, ili zbog toga što među nije moguće urediti prema katastarskom nacrtu, međa se može urediti na preostala tri načina ( sporazum, posljednji mirni posjed, pravična ocjena ), pri čemu je sud vezan strogim zakonskim redoslijedom u odabiru načina uređivanja međe. Uređenje međe po pravičnoj ocjeni ne može se temeljiti na stanju međašnih linija prema katastarskoj mapi, jer je to zaseban način uređenja međe za koji je potreban pristanak stranaka, već sud treba uzeti u obzir pravac pokazanih međašnih linija po strankama, prijepornu površinu, površinu nekretnina stranaka te druge okolnosti koje u konkretnom slučaju utječu na pravičnu podjelu prijepora.

14. Iz stanja spisa proizlazi da tijekom postupka nije bilo moguće urediti među prema katastarskom nacrtu, jer u tom pravcu i nije bilo suglasnosti stranaka. Nadalje, prema pokazivanjima stranaka na licu mjesta, utvrđeno je da se na prijepornoj površini, dakle površini koja se nalazi između linije pokazane od strane predlagatelja i linije međe pokazane od strane protustranke negdje po sredini dužine nalazi ograda-živica uz istočni rub koje je predlagatelj pokazao granicu pa bi po poimanju predlagatelja živa ograda-živica bila u sklopu kčbr. [katastarska čestica] mada je nedvojbeno da je živicu zasadila supruga protustranke. Predlagatelj se dakle tijekom trajanja postupka upire na pravac međne linije isključivo gledajući pravac niskog betonskog ogradnog zida koji sa zapadne strane ograđuje vrt protustranke time da je takav zid nedvojbeno izgrađen od strane potonjeg. Dakle, na temelju iskaza stranaka sud je nedvojbenim utvrdio da je živica zasađena od strane supruge protustranke, a ogradni zidić vrta protustranke da je izgrađen od strane potonjeg pa svakako nije moguće utvrditi posljednji mirni posjed u cijeloj dužini međe obzirom da u pravcu juga preostaje prazan prostor u dužini od, kako je to već istaknuto, cca 3,00m. K tome predlagatelj očito pretendira i na dio zemljišta na kojem je zasađena živica smatrajući da bi se od istočnog ruba koji prati liniju živice protezalo zemljište protustranke. Međutim, stranke u postupku nisu predlagale dokaze saslušanjem svjedoka radi utvrđenja posljednjeg mirnog posjeda spornog dijela prema pokazivanju stranaka. Pri tome je sud uzeo u obzir i izgled prijeporne površine. Naime, riječ je o betoniranoj površini u sklopu identične površine prema zapadu i istoku (gdje je garaža protustranke) a svakako je na predlagatelju teret dokaza da je betonirao površinu do linije pravcem koje je na licu mjesta pokazao da bi se imala protezati međa između predmetnih nekretnina. Isto tako dužina ogradnog zida vrta protustranke iznosi 8,48m što je po malo više od trećine linije kojom se ima protezati međe između predmetnih nekretnina budući od zida ide živa ograda-živica u dužini od 8,41m, a ostatak dužine do krajnje točke prema jugu iznosi još cca 3,00m. Stoga je sud među između nekretnine predlagatelja i nekretnine protustranke uredio prema pravičnoj ocjeni suda i to na način da ista bude uređena u točkama 1 i 2. Utvrđena linija međe između točaka 1 i 2 je pravocrtna, što je vidljivo iz Skice izmjere (predanoj u e-spis ) i izvorne skice izmjere vještaka Iva Nazifovskog.

15. Stoga je valjalo među između nekretnina predlagatelja i protustranke urediti kako je to pobliže navedeno pod toč. I. izreke ovoga rješenja, a temeljem odredbe čl. 103 st. 3 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

16. Pravac međe označen je točkama 1 i 2 prikazanim na skici (predanoj u e- spis ) i izvornoj skice mjerničkog vještaka i na licu mjesta su utvrđene točke označene od vještaka farbom sukladno čl. 103. st. 4 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

17. Na skici izmjere mjerničkog vještaka od 18. prosinca 2025. ucrtani su pravci međe sa označenim međašnim točkama između nekretnina stranaka i označenim brojevima katastarskih čestica.

18. Odredbom čl. 103. st. 6 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima određeno je da i nakon što sud u postupku uređenja međe ispravi među svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim međa označi, ali susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međe ne može to zahtijevati nakon proteka roka od 6 mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međe. Stoga je odlučeno kao pod toč. II. izreke.

19. Stranke nisu zatražile ni popisale parnični trošak pa je odluka o istom izostala.

U Korčuli, 17. prosinca 2025.

S u t k i nj a

Marija Gugić

PRAVNA POUKA:

Protiv ove odluke može se izjaviti žalba u roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi u 3 istovjetna primjerka putem ovog suda za nadležni županijski sud.