Poslovni broj Gž Ovr-450/2022-3

 

 

                                                                                                  Poslovni broj Gž Ovr -450/2022-3

 

 

 

 

 

 

 

U  I M E  R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

R J E Š E N J E

 

 

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Brankici Malnar, u ovršnoj pravnoj stvari ovrhovoditelja P. B. eG., K., R.A., OIB....., zastupanog po punomoćniku M.K., odvjetniku u OD K. i partneri d.o.o. Z., protiv ovršenice J.R. iz N. K., OIB ...., zastupane po punomoćniku N. N., odvjetniku iz N. G., radi izravne naplate, rješavajući žalbu ovršenice izjavljenu protiv rješenja Općinskog suda u Slavonskom Brodu – Stalna služba u Novoj Gradiški, poslovni broj 25 Ovr-131/2020-9 od 30. lipnja 2022., 24. listopada 2023.,

 

 

r i j e š i o   j e

 

 

 

Uvaženjem žalbe ovršenice ukida se rješenje Općinskog suda u Slavonskom Brodu - Stalna služba u Novoj Gradiški, poslovni broj 25 Ovr-131/2020-9 od 30. lipnja 2022. i predmet vraća istom sudu na ponovni postupak.

 

 

Obrazloženje

 

 

             

1. Rješenjem suda prvog stupnja djelomično je odbijen prijedlog ovršenice za proglašenje nedopuštenim pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava po zahtjevu za izravnu naplatu ovrhovoditelja  koji je zaprimljen u Financijskoj agenciji 28. veljače 2020. u dijelu koji se odnosi na žalbene razloge iz članka 50. stavak 1. točka 1. i 5. Ovršnog zakona ("Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17; dalje: OZ).             

 

              2. Zaključkom suda prvog stupnja upućena je ovršenica da u roku od 15 dana od dana primitka tog zaključka pokrene parnicu radi proglašenja nedopuštenim pljenidbe i prijenosa u postupku izravne naplate pred FINA na temelju zadužnice Javnog bilježnika J.M.iz Zaboka, broj OV-410/10 od 3. veljače 2010., iz razloga navedenih u članku 50. stavak 1. točka 7. i 11. OZ-a.

 

              3. Protiv rješenja suda prvog stupnja žalbu je podnijela ovršenica pozivajući se na sve žalbene razloge iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/2005, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22; dalje: ZPP) koji se primjenjuje temeljem odredbe članka 21. stavak 1. OZ-a.

 

              4. Žalbenim navodima, u bitnome, ističe da osnovu za plaćanje ne mogu istovremeno predstavljati i suglasnost o zaplijeni i zadužnica obzirom iste isprave ne proizvode identične pravne učinke niti su sadržajno identične, a niti imaju istu formu. Da bi imala pravnu snagu ovršne isprave zadužnica da mora biti izdana na posebno propisanom obrascu te da mora imati propisani sadržaj propisan Pravilnikom o obliku i sadržaju zadužnice. Kako osnova za plaćanje nema propisani oblik ni sadržaj, ista da ne predstavlja zadužnicu, a suglasnost o zaplijeni da nije ovršna isprava. Ističe prigovor zastare potraživanja ovrhovoditelja. Tvrdi da ovrhovoditelj u zahtjevu za izravnu naplatu nije naznačio tražbinu čije ostvarenje traži. Ističe i da se radi naplate iste tražbine već vodi jedan postupak izravne naplate, i to protiv ovršenika A. R. pa da postoji mogućnost da će ovrhovoditelj ako se ovaj postupak izravne naplate ne proglasi nedopuštenim tražbinu naplatiti u većem iznosu no što mu pripada. Istovremeno sa žalbom podnosi i prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava.

 

              5. Predlaže preinačiti pobijano rješenje, podredno ukinuti ga i predmet vratiti na ponovni postupak sudu prvog stupnja.

 

              6. Žalba ovršenice je osnovana, ali iz drugih razloga.

 

              7. Ispitujući pobijano rješenje u granicama žalbenih navoda, pazeći pri tome na apsolutno bitne procesne povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti sukladno odredbi članka 365. stavak 2. u vezi sa člankom 381. ZPP-a i člankom 21. stavak 1. OZ-a, utvrđeno je da nije počinjena ni jedna od tih povreda zakona.

 

              8. Iz stanja spisa i utvrđenja suda prvog stupnja proizlazi da je ovršenica podnijela prijedlog za donošenje rješenja kojim će se pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim na kojeg se na odgovarajući način primjenjuju odredbe tog Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članak 210. stavak 1. i stavak 2. OZ-a).

 

9. Pravilan je zaključak suda prvog stupnja da nije ispunjen žalbeni razlog iz članka 50. stavak 1. točka 1. OZ-a jer isprava temeljem koje se provodi postupak izravne naplate protivno žalbenim tvrdnjama ovršenice predstavlja ovršnu ispravu.

 

10.. Ovrhovoditelj je postupak izravne naplate pokrenuo temeljem suglasnosti o zapljeni (list 16-17 spisa) kojom je ovršenica dala suglasnost da se radi naplate tražbine ovrhovoditelja iz Ugovora o kreditu od 26. siječnja 2010. u iznosu od 10.000,00 eura uvećano za zatezne kamate i troškove zaplijeni njena plaća, mirovina ili drugo stalno ili povremeno novčano primanje do najvišeg iznosa dozvoljenog Ovršnim zakonom, odnosno da se zaplijene novčana sredstva na svim njenim tekućim i žiro računima koje ima kod svih poslovnih banaka ili pravnih osoba koje obavljaju poslove platnog prometa i da se zaplijenjeni iznosi prenesu u korist ovrhovoditelja. Potpis ovršenice na navedenoj ispravi ovjerio je 3. veljače 2010. Javni bilježnik J. M. iz Z. pod brojem OV-410/10.

 

11. Valjanost predmetne izjave o zapljeni po pristanku dužnika i zadužnice ima se procijeniti prema propisima koji su bili na snazi u vrijeme kad je ona izdana, a ne prema propisima koji su važili u vrijeme podnošenja ovršnog prijedloga, odnosno prema odredbama Ovršnog zakona "Narodne novine" broj 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05, 67/08; dalje: OZ/08.

 

12. Odredbom članka 178. stavak 1. OZ/08 je propisano da dužnik može javnobilježnički ovjerovljenom ispravom dati suglasnost da se radi naplate tražbine vjerovnika zaplijeni njegova plaća, odnosno drugo stalno novčano primanje, osim u dijelu u kojem je to primanje izuzeto od ovrhe, time da suglasnost kojom se dopušta pljenidba plaće, odnosno drugog stalnog novčanog primanja za iznos koji je izuzet od ovrhe, ne proizvodi pravne učinke, dok je stavkom 5. propisano da ta isprava ima svojstvo ovršne isprave na temelju koje se može tražiti ovrha protiv dužnika i na drugim predmetima ovrhe.

 

13. Odredbom članka 183. stavak 1. OZ/08 je propisano da dužnik može ispravom na kojoj je javno ovjerovljen njegov potpis dati suglasnost da se radi naplate tražbine određenoga vjerovnika zaplijene svi računi koje ima kod banke te da se novac s tih računa, u skladu s njegovom izjavom sadržanom u toj ispravi, izravno isplaćuje vjerovniku. Takva isprava izdaje se u jednom primjerku i ima učinak pravomoćnoga rješenja o ovrsi kojim se zapljenjuje tražbina po računu i prenosi na ovrhovoditelja radi naplate.

 

14. Iz citiranih odredbi stoga proizlazi da je u smislu odredbe članka 178. stavak 1. i članka 183. stavak 1. OZ/08 za valjanost izjave o zapljeni i zadužnice dostatna ovjera potpisa dužnika, u ovom slučaju ovršenice. Iz navedenih razloga, kako predmetna isprava sadrži izjavu ovršenice o tome da se na temelju te isprave može radi ostvarenja dužne činidbe, nakon dospjelosti obveze, neposredno provesti ovrha a javni bilježnik je na toj ispravi ovjerio potpis ovršenice, ista sukladno citiranim odredbama predstavlja ovršnu ispravu.

 

15. Neosnovano se ovršenica u žalbi poziva i na Pravilnik o obliku i sadržaju zadužnice ("Narodne novine" broj 147/10) budući je isti stupio na snagu nakon sastavljanja i potpisivanja predmetne zadužnice (1. studenog 2011.).

 

16. Međutim, iz izjave o zapljeni po pristanku dužnika i zadužnice razvidno je da je njima ovršenica dala suglasnost da se ovrha provede radi naplate tražbine ovrhovoditelja iz Ugovora o kreditu od 26. siječnja 2010. u iznosu od 10.000,00 Eura.

 

17. Ovršni sud je u obvezi u ovršnim postupcima u kojima se ovrha određuje i provodi na temelju ovršnih isprava koje nisu prošle sudsku kontrolu (rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, zadužnice, javnobilježnički akti ili solemnizirane privatne isprave i sl.), a koji proizlaze iz potrošačkih ugovora, po službenoj dužnosti preispitati sadrži li potrošački ugovor nepoštene (ništetne) ugovorne odredbe. Drugim riječima, sudovi koji postupaju po vjerodostojnim ispravama, zadužnicama, javnobilježničkim aktima ili solemniziranim privatnim ispravama koji proizlaze iz potrošačkih ugovora, a u ovom slučaju ovršni (prvostupanjski) sud, imaju ovlaštenje i dužnost da po službenoj dužnosti paze na ništetnost ugovornih odredaba potrošačkih ugovora, neovisno o tome da li takav prigovor bio istaknut.

 

18. U vezi s tim valja navesti kako je u Obavijesti Europske komisije - Smjernicama za tumačenje i primjenu Direktive Vijeća 93/13/EEZ o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima (SL C 323, 27.9.2019., str. 4.-92.), u vezi s praksom Suda Europske unije, zauzeto pravno shvaćanje cit.:

 

„Nacionalni sud obvezan je ispitati, po službenoj dužnosti, nepoštenost ugovorne odredbe kada su dostupni pravni i činjenični elementi potrebni za to. Ako smatra da je određena ugovorna odredba nepoštena, ne smije se primijeniti, osim ako se potrošač tome protivi“ (C-243/08 Pannon GSM).

 

"Sud je nekoliko puta naglasio da postupci kojima se vjerovnicima daje mogućnost bržeg izvršenja potraživanja na temelju naloga za izvršenje koji nisu presude dobivene na temelju spora o meritumu i koji ne podrazumijevaju meritorne provjere nacionalnih sudova ili podrazumijevaju samo ograničene meritorne provjere, ne smiju potrošače lišiti njihovog prava na odgovarajuću zaštitu od nepoštenih ugovornih odredaba. To znači da posebna vrsta postupka koju prodavatelj robe ili pružatelj usluga odabere, ili koja se u suprotnome primjenjuje, ne smije smanjiti temeljna postupovna jamstva koja se na temelju Direktive o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima zahtijevaju radi dobrobiti potrošača“ (C-618/10 Banco Español de Crédito, C-415/11 Aziz; C-76/10 Pohotovost’ i C-77/14 Radlinger Radlingerová).

             

18. Budući da se u konkretnoj situaciji postupak izravne naplate provodi na temelju ovršne isprave koja nije prošla sudsku kontrolu, egzistira dužnost prvostupanjskog suda da provjeri je li ovršenica potrošač, pri čemu će voditi računa o definiciji potrošača prema Smjernicama, te ako utvrdi da je riječ o potrošaču, dužan je preispitati sadrži li potrošački ugovor nepoštene (ništetne) ugovorne odredbe, o kojem utvrđenju ovisi osnovanost prijedloga ovršenice. Stoga će prvostupanjski sud u nastavku postupka postupiti sukladno ukazanom, pri čemu se napominje da je u tu svrhu, primjenom odredbe članka 7. stavka 2. OZ-a, ovlašten održati i ročište radi utvrđenja svih relevantnih činjenica.

 

19. Slijedom navedenog, pobijano rješenje je ukinuto te je predmet vraćen na ponovni postupak sudu prvog stupnja na temelju odredbe članka 380. stavka 1.  točke 3. ZPP-a u vezi sa člankom 21. OZ-a.

 

20. U nastavku postupka sud prvog stupnja će, ovisno o odluci o prijedlogu ovršenice za donošenje rješenja kojim će se pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim, po potrebi odlučiti i o prijedlogu ovršenice za donošenje rješenja kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava.

 

 

U Rijeci, 24. listopada 2023.

 

                                                                                           

 

 

    Sutkinja

 

   Brankica Malnar