Republika Hrvatska
Županijski sud u Velikoj Gorici
Ulica Hrvatske bratske zajednice 1
Poslovni broj Gž-1169/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugoga stupnja, po sucu Vitomiru Boiću, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatske radiotelevizije, OIB: 68419124305, Prisavlje 3, zastupanoga po punomoćnici Maji Čuljak, odvjetnici u Zagrebu, protiv tužene ČZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi isplate, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Općinskog suda u Makarskoj poslovni broj Pl-181/2025-6 od 5. rujna 2025., 17. prosinca 2025.,
r j e š e n j e
Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja Hrvatske radiotelevizije te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Makarskoj poslovni broj Pl-181/2025-6 od 5. rujna 2025.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem odbijen je kao neosnovan prigovor tužitelja za plaćanje sudske pristojbe Općinskog suda u Makarskoj broj Pl-181/2025 od 29. travnja 2025.
2. Pravovremenom i dopuštenom žalbom navedeno rješenje pobija tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava. Sud je rješenjem odbio prigovor tužitelja, a sve iz razloga što neopravdano zaključuje kako tužitelj, iako ima status pravne osobe koja obavlja javnu službu, nema status osobe s javnim ovlastima u postupcima naplate pristojbe, jer djeluje kao subjekt privatnog prava u odnosu s korisnicima. Kada HRT djeluje u sklopu javnih ovlasti i obavlja radnje koje predstavljaju javne ovlasti, tada djeluje i u ime i za račun Republike Hrvatske, a jedna od javnih ovlasti koja proizlazi iz posebnog zakona je i dužnost pokretanja ovršnih i drugih postupaka. Temeljem Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji, HRT je ovlašten pokretati ovršne i druge pravne postupke, a što čini u okviru svojih javnih ovlasti u ovom konkretnom postupku. Sud upućuje na praksu Vrhovnog suda RH koja se odnosi na subjekte koji obavljaju komunalne usluge (npr. vodne usluge, odvoz otpada), ali takva usporedba nije pravno utemeljena niti primjenjiva na slučaj Hrvatske radiotelevizije. Komunalne i vodne usluge se pružaju na temelju ugovornog ili faktičnog odnosa s korisnicima, te obvezno-pravni odnos nastaje na osnovi voljnog čina korisnika (primjerice priključenje na vodovodnu mrežu), dok naplata pristojbe od strane HRT-a ima bitno drukčiji pravni temelj. HRT je javna ustanova osnovana posebnim zakonom, s javnim ovlastima, te naplaćuje RTV pristojbu neovisno o korištenju usluge, na temelju zakonske obveze čije je postojanje uvjetovano posjedovanjem prijamnika, pa je time uspostavljen specifičan javnopravni odnos između obveznika i HRT-a, a ne obligacijski odnos temeljen na ugovoru. Pogrešno se navodi da Hrvatska radiotelevizija svoje usluge pruža kao subjekt privatnog prava, jer je HRT osnovan posebnim zakonom – Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji – kao javna ustanova od posebnog društvenog interesa, te nije subjekt privatnog prava, nego subjekt javnog prava. Tvrdnja da HRT djeluje kao subjekt privatnog prava nema zakonsko uporište, a zanemaruje se specifičan pravni položaj HRT-a kao javne ustanove, što dovodi do pogrešne primjene materijalnog prava te bitne povrede odredaba parničnog postupka. Prema čl. 11. st. 1. t. 2. Zakona o sudskim pristojbama od plaćanja pristojbi oslobođene su osobe koje obavljaju javne ovlasti u postupcima koji proizlaze iz obavljanja tih javnih ovlasti. HRT je u konkretnom slučaju podnio prijedlog za izdavanje platnog naloga upravo kao nositelj javnih ovlasti, temeljem zakonske dužnosti naplate pristojbe od korisnika. Nema dvojbe da se radi o postupku koji proizlazi iz obavljanja zakonom propisanih javnih ovlasti, a ne o privatnopravnom odnosu. Predlaže se ukinuti prvostupanjsko rješenje i utvrditi da je tužitelj oslobođen plaćanja sudske pristojbe sukladno čl. 11. st. 1. t. 2. Zakona o sudskim pristojbama.
3. Žalba tužitelja nije osnovana.
4. Ispitujući pobijano rješenje, ovaj sud je utvrdio da sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 – dalje: ZPP) na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a, a niti one koje žalitelj ističe u žalbi jer pobijano rješenje ima razloge o odlučnim činjenicama.
5. Sud prvog stupnja ispitao je sve okolnosti bitne za donošenje pravilne i zakonite odluke, te je pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje.
5.1. U obrazloženju pobijanog rješenja je između ostalog navedeno:
- da je donesen 29. travnja 2025. nalog za plaćanje sudske pristojbe za prijedlog za izdavanje platnog naloga broj Pl-181/2025, te je naloženo tužitelju da plati sudsku pristojbu u iznosu od 6,64 eur
- da je tužitelj pravodobno podnio prigovor protiv rješenja o pristojbi, ističući u bitnom da sud nije primijenio odredbu čl. 11. st. 2. t. 2. Zakona o sudskim pristojbama
- da je čl. 6. Zakona o ustanovama propisano da se ustanova osniva kao javna ustanova ako je djelatnost ili dio djelatnosti koju obavlja zakonom određena kao javna služba
- da se djelatnost pojedine ustanove obavlja kao javna služba , čini odnosnu ustanovu javnom ustanovom, te svaka javna ustanova nužno ima svojstvo pravne osobe koja obavlja javnu službu, odnosno pružatelja javnih usluga
- da tužitelj ima status pravne osobe koja obavlja javnu službu (a ne status pravne osobe s javnim ovlastima)
- da su temeljem čl. 11. st. 1. t. 2. ZSP-a od plaćanja pristojbi oslobođeni osobe i tijela koja obavljaju javne ovlasti u postupcima proizašlim iz obavljanja tih ovlasti, pa je sud stava da tužitelj u postupcima za naplatu rtv pristojbe ne obavlja javne ovlasti i nije po zakonu oslobođen od plaćanja sudskih pristojbi.
6. Prvostupanjskim rješenjem odbijen je kao neosnovan tužiteljev prigovor te je potvrđeno rješenje o pristojbi prvostupanjskog suda broj Pl-181/2025 od 29. travnja 2025.
7. Takva odluka prvostupanjskog suda pravilna je i zakonita te je u donošenju iste prvostupanjski sud pravilno primijenio čl. 11. st. 1. t. 2. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“ broj 118/18 i 51/23 - dalje: ZSP), kojim je propisano da su od plaćanja pristojbi oslobođene osobe i tijela koja obavljaju javne ovlasti u postupcima proizašlim iz obavljanja tih ovlasti.
8. Iako je tužitelj pravna osoba koja obavlja javnu službu, isti nema status pravne osobe s javnim ovlastima. Kako iz navedene odredbe čl. 11. st. 1. t. 2. ZSP-a proizlazi da su plaćanja pristojbi oslobođeni osobe i tijela koja obavljaju javne ovlasti u postupcima proizašlim iz obavljanja tih ovlasti, to tužitelj u postupcima za naplatu RTV pristojbe ne obavlja javne ovlasti i nije po zakonu oslobođena od plaćanja sudskih pristojbi. Neosnovano žalitelj navodi da ne obavlja svoju djelatnost temeljem ugovornog odnosa, jer se naplata HRT pristojbe temelji na ugovornom odnosu tužitelja i korisnika njenih usluga (vlasnika RTV prijemnika), jer činjenicom posjedovanja RTV prijemnika korisnik usluge tužitelja pristupanjem ulazi u ugovorni odnos s tužiteljem.
9. Tužitelj je javna ustanova po članku 6. Zakona o ustanovama („Narodne novine“, broj 76/93, 29/97, 47/99, 35/08, 127/19 i 151/22), kojim je propisano da se ustanova osniva kao javna ustanova ako je djelatnost ili dio djelatnosti koju obavlja zakonom određena kao javna služba. Okolnost da se djelatnost pojedine ustanove obavlja kao javna služba, čini odnosnu ustanovu javnom ustanovom, te svaka javna ustanova nužno ima svojstvo pravne osobe koja obavlja javnu službu, odnosno pružatelja javnih usluga. Tužitelj, iako ima status pravne osobe koji obavlja javnu službu, nema status pravne osobe s javnim ovlastima, pa se na njega ne primjenjuje čl. 11. st. 1. t. 2. ZSP- a.
10. Nastavno i iz Zaključka sa sastanka predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Su IV - 87/2022 od 11. studenog 2022. proizlazi da pravne osobe koje usluge pružaju na temelju javnih ovlasti (vodne usluge, odvoz otpada) dužne su podmiriti sudske pristojbe jer te usluge obavljaju kao subjekti privatnog prava, pa se navedeni Zaključak odnosi i na žalitelja koji, iako je javna ustanova, sa korisnicima svojih usluga, potrošačima, nastupa kao subjekt privatnog prava.
11. Slijedom navedenog, kako je prvostupanjski sud ispitao sve okolnosti bitne za donošenje pravilne i zakonite odluke, to je valjalo temeljem odredbe čl. 380. t. 2. ZPP- a žalbu odbiti kao neosnovanu i potvrditi rješenje prvostupanjskog suda.
U Velikoj Gorici 17. prosinca 2025.
Sudac
Vitomir Boić
