REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 8

Poslovni broj: Pp-9607/2025

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sucu Mariji Malenica-Marić, uz sudjelovanje Marije Halozar kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika NP zbog prekršaja iz čl. 43. st. 3. u vezi čl. 293. st. 1. i prekršaja iz čl. 176. st. 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, povodom obaveznog prekršajnog naloga PU Zagrebačke, I postaje prometne policije Zagreb, Klasa: 211-07/25-4/32881, nakon žurnog postupka, 17. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

I Temeljem čl. 183. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22),

Okrivljenik: NP, sin N, rođen **.**.1958. u [adresa], državljanin RH, OIB [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], umirovljenik, s mirovinom u iznosu od 530,00 eura, oženjen, otac četvoro djece, prekršajno nekažnjavan,

k r i v  j e

što:

1. dana 4. veljače 2025. u 11,00 sati, u Zagrebu, upravljajući skupom vozila, vučnim vozilom ZG 3530JB i prikolicom ZG 6789JB kolnikom Petrove ulice u smjeru istoka, dolaskom do raskrižja sa Zajčevom ulicom skrenuo je u lijevo na kolnik iste ulice u smjeru sjevera, ali se prethodno ne uvjerivši da tu radnju može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu, ne vodeći pri tome računa o položaju i smjeru kretanja vozila, pa je stražnjim desnim bočnim djelom teretnog vozila ZG 3530JB okrznuo stražnju lijevu stranu osobnog vozila ZG 7253HF koje je bilo parkirano na parkiralištu s istočne strane kolnika Zajčeve ulice prednjim dijelom okrenutim u smjeru sjevera, a u prometnoj nesreći na vozilima je nastala materijalna šteta,

čime je okrivljenik počinio prekršaj opisan i kažnjiv po čl. 43. st. 3. u vezi čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20 i 114/22),

pa mu se na osnovi istog propisa, primjenom čl. 37. Prekršajnog zakona izriče NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 150,00 (stopedeset) eura

II Temeljem odredbe čl. 33. st. 11. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13, 157/13,110/15, 70/17 i 118/18), okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice, u roku 30 dana po primitku ove presude, jer će se u protivnom postupiti po odredbama čl. 34. Prekršajnog zakona.

Ako okrivljenik u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne u korist Državnog proračuna, prema priloženom predlošku uplatnice, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena.

III Temeljem čl. 139. st. 3. u vezi s čl. 138. st. 2. t. 1. t. 2. i t. 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u ukupnom iznosu od 184,82 eura (stoosamdesetičetirieura i osamdesetidvacenta) i to trošak prometnog vještačenja u iznosu od 125,00 eura, troškove prekršajnog postupka prema zahtjevu za naknadu troškova PU Zagrebačke, I Postaje prometne policije Zagreb, u iznosu od 39,82 eura, te paušalnu svotu u iznosu od 20,00 eura u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice, u roku 30 dana po primitku presude, jer će se u protivnom postupiti po odredbama čl. 152. st. 4. i 11. Prekršajnog zakona.

IV Temeljem čl.182. t. 3. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22),

o s l o b a đ a  s e  o p t u ž b e

da bi:

2. u vrijeme i na mjestu kao pod točkom 1. napustio mjesto događaja, ne ostavivši podatke o sebi i vozilu, vlasniku oštećenog vozila,

pa da bi time počinio prekršaj opisan i kažnjiv po čl. 176. st. 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20 i 114/22),

Obrazloženje

1. PU Zagrebačka, I postaje prometne policije Zagreb, pod Klasom: 211-07/25-4/32881 izdala je dana 31. ožujka 2025., obavezni prekršajni nalog protiv okrivljenika zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude, koji je temeljem pravovremenog prigovora okrivljenika, stavljen izvan snage i proveden je žurni postupak.

2. Okrivljenik je u svojoj obrani naveo da je 4. veljače 2025. upravljao skupom vozila [registarska oznaka] i prikolicom [registarska oznaka] Petrovom ulicom. Dolaskom do raskrižja sa Zajčevom skrenuo je desno, a ne lijevo uvjerivši se da tu radnju može učiniti na siguran način, te smatra da stražnjim desnim bočnim dijelom teretnog vozila nije udario drugo vozilo, a kako nije osjetio da je došao u kontakt s drugim vozilom otišao je s mjesta događaja. Također je naveo da na njegovom vozilu nema nikakvih oštećenja, s time da ako i postoje oštećenja, to je od prijašnjih događaja. Ne zna tko je zapisao registraciju teretnog vozila, naglašavajući da na navedenom mjestu svakodnevno prometuje puno teretnih vozila.

3. Nadalje, sud je proveo prometno vještačenje sa stalnim sudskim vještakom za cestovni promet mr. sc. Robertom Spudićem, dipl. ing., pročitao izvješće o poduzetom, zapisnik o očevidu, razgledao skicu mjesta događaja i fotografije, te pročitao izvadak iz prekršajne evidencije za okrivljenika.

4. Prometni vještak mr. sc. Robert Spudić, dipl. ing. nakon što je proučio spis predmeta dao je svoj nalaz i mišljenje u kojemu je naveo da se međusobnom usporedbom oštećenja na vozilima i njihovim smjerovima kretanja može zaključiti da je teretno vozilo desnom bočnom stranom vučnog vozila naletjelo na stražnji lijevi dio osobnog automobila oštećenice. Na kolniku su ostali materijalni tragovi u vidu krhotina plastike osobnog automobila oštećenice, kao i položaj parkiranog osobnog automobila oštećenice, tako da se može zaključiti da je mjesto kontakta bilo na desnoj strani kolnika Zajčeve ulice, a određeno je zaustavnim položajem osobnog automobila oštećenice. U trenutku kontakta osobni automobil oštećenice je bio paralelan u odnosu na uzdužnu os kolnika Zajčeve ulice. Teretno vozilo okrivljenika je bilo ukošeno u lijevo u odnosu na uzdužnu os kolnika, za oko 30-350. Nema elemenata za izračun brzine kretanja teretnog vozila okrivljenika neposredno prije prometne nesreće, jer nisu utvrđeni nikakvi tragovi na kolniku, a i vozilo je pomaknuto iz zaustavnog položaja nakon kontakta. Približna naletna brzina teretnog vozila na osobni automobil oštećenice iznosila je oko 5-10 km/h. Budući da na kolniku nisu utvrđeni tragovi kočenja ili zanošenja vozila, a vozila su pomaknuta s mjesta prometne nesreće, nema temelja za analitičko utvrđivanje njihovih brzina. Visina uzdužnih oštećenja na vozilima proteže se oko 50 do 80 cm visine od podloge. Dakle, oštećenja na oba vozila su na podjednako istim visinama. Prema ovako utvrđenim oštećenjima valja zaključiti da su oštećenja na vozilima usporediva po visini i obujmu, odnosno da su kompatibilna. Obzirom na sveobuhvatnost oštećenja na osobnom automobilu i teretnom vozilu tehnički je moguće da je došlo do kolizije između vozila, na način da je teretno vozilo okrivljenika s desnom bočnom oplatom vučnog vozila naletjelo na stražnji lijevi dio osobnog automobila oštećenice. Obzirom na veličinu oštećenja na teretnom vozilu i odnosima masa između vozila, tehnički je moguće da okrivljenik nije osjetio kontakt s osobnim automobilom oštećenice. Prometni vještak je na pitanje okrivljenika gdje se nalazi oštećenje na prikolici teretnog vozila odgovorio da oštećenje nije nastalo na prikolici teretnog vozila već na desnoj strani oplate teretnog vozila, dakle prikolica nije oštećena. Na konstataciju okrivljenika da nije skretao u lijevo već u desno, prometni vještak je naveo da obzirom na iskaz svjedoka proizlazi da okrivljenik nije mogao proći iz jednog pokuša već u više pokušaja, tako da se kretao vožnjom unatrag i vožnjom prema naprijed. Pod uvjetom da se teretno vozilo okrivljenika kretalo iz Petrove ulice skrećući u desno na kolnik Zajčeve ulice tada bi bilo za očekivati drugačija oštećenja prije svega na osobnom automobilu oštećenice, gdje bi nastao veći kut između vozila te bi na osobnom automobilu oštećenice nastalo oštećenje i na stražnjem lijevom putnom svjetlu kao i stražnjem dijelu blatobrana.

5. Nakon ovako provedenog postupka, sud nalazi nedvojbeno utvrđenim da je okrivljenik počinio prekršaj opisan pod točkom 1. izreke presude.

6. Naime, nesporno je utvrđeno da je upravljajući skupom vozila, vučnim vozilom ZG 3530JB i prikolicom ZG 6789JB kolnikom Petrove ulice u smjeru istoka, dolaskom do raskrižja sa Zajčevom ulicom skrenuo lijevo na kolnik iste ulice u smjeru sjevera, ali se prethodno ne uvjerivši da tu radnju može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu, ne vodeći pri tome računa o položaju svojeg vozila i smjeru kretanja, pa je stražnjim desnim bočnim djelom teretnog vozila ZG 3530JB i okrznuo stražnju lijevu stranu osobnog vozila ZG 7253HF, postupivši na taj način protivno odredbi čl. 43. st. 3. u vezi čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

7. Sud nije uvažio obranu okrivljenika u odnosu na djelo prekršaja opisano pod točkom 1. izreke presude, cijeneći je neuvjerljivom i neutemeljenom, već je u potpunosti prihvatio nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za cestovni promet mr.sc. Roberta Spudića, dipl. ing. cijeneći isti objektivnim, logičnim, stručnim i nepristranim, te danim po pravilima znanosti i vještine, budući je uzeo u obzir sve elemente relevantne za utvrđivanje materijalne istine. Naime, okrivljenik je u svojoj obrani naveo, da upravljajući skupom vozila nije skretao lijevo već desno, uvjerivši se da tu radnju može učiniti na siguran način, pa smatra da stražnjim desnim bočnim dijelom teretnog vozila nije udario u drugo vozilo. Međutim, nalazom i mišljenjem stalnog sudskog vještaka za cestovni promet mr.sc. Roberta Spudića, dipl. ing. u potpunosti se opovrgavaju navodi iz obrane okrivljenika i ujedno potvrđuje činjenični opis djela prekršaja iz obaveznog prekršajnog naloga, jer je nedvojbeno ustvrdio da se međusobnom usporedbom oštećenja na vozilima i njihovim smjerovima kretanja može zaključiti da je teretno vozilo desnom bočnom stranom vučnog vozila naletjelo na stražnji lijevi dio osobnog automobila oštećenice, te su na kolniku su ostali materijalni tragovi u vidu krhotina plastike osobnog automobila oštećenice, kao i položaj parkiranog osobnog automobila oštećenice, tako da se može zaključiti da je mjesto kontakta bilo na desnoj strani kolnika Zajčeve ulice, i određeno je zaustavnim položajem osobnog automobila oštećenice, pojašnjavajući da je u trenutku kontakta osobni automobil oštećenice bio paralelan u odnosu na uzdužnu os kolnika Zajčeve ulice, dok je teretno vozilo okrivljenika bilo ukošeno u lijevo u odnosu na uzdužnu os kolnika, za oko 30-350. Dakle, navedenim se nedvojbeno potvrđuje okolnost da je okrivljenik skupom vozila skretao u lijevo, dok je osobno vozilo ZG 3530JB bilo zaustavljeno, na što ukazuje položaj vozila, jer je osobno vozilo ZG 3530JB bilo paralelno s uzdužnom osi kolnika, a teretno vozilo okrivljenika je bilo ukošeno. Također je prometni vještak u svojem nalazu i mišljenju naveo da se visina uzdužnih oštećenja na vozilima proteže oko 50 do 80 cm visine od podloge, što znači da su oštećenja na oba vozila na podjednako istim visinama, pa prema ovako utvrđenim oštećenjima valja zaključiti da su oštećenja na vozilima usporediva po visini i obujmu, odnosno, da su kompatibilna, a obzirom na sveobuhvatnost oštećenja na osobnom automobilu i teretnom vozilu tehnički je moguće da je došlo do kolizije između vozila, na način da je teretno vozilo okrivljenika desnom bočnom oplatom vučnog vozila naletjelo na stražnji lijevi dio osobnog automobila oštećenice. Dakle, navedenim se u potpunosti isključuju navodi iz obrane okrivljenika kako smatra da stražnjim desnim bočnim dijelom teretnog vozila nije udario u drugo vozilo, jer je provedenim prometnim vještačenjem nesporno utvrđeno da su oštećenja na vozilima kompatibilna. Također je prometni vještak ostao dosljedan svojemu nalazu i mišljenju i kod iznošenja konstatacije okrivljenika da nije skretao lijevo već desno, što je tvrdio i u svojoj obrani, jer je naveo da se u slučaju teretno vozilo okrivljenika kretalo iz Petrove ulice skrećući u desno na kolnik Zajčeve ulice, tada bi bilo za očekivati drugačija oštećenja prije svega na osobnom automobilu oštećenice, gdje bi nastao veći kut između vozila, te bi na osobnom automobilu oštećenice nastalo oštećenje i na stražnjem lijevom putnom svjetlu kao i stražnjem dijelu blatobrana, a što nije u konkretnom slučaju. Prema tome, nedvojbeno je, kako je to i potvrđeno prometnim vještačenjem, da je okrivljenik upravljajući skupom vozila, vučnim vozilom ZG 3530JB i prikolicom ZG 6789JB kolnikom Petrove ulice, dolaskom do raskrižja sa Zajčevom ulicom skretao u lijevo, ali kako se prethodno nije uvjerio da tu radnju može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu, to je stražnjim desnim bočnim dijelom svojeg vozila i okrznuo stražnju lijevu stranu osobnog vozila ZG 7253HF, pa da se prije izvođenja navedene radnje uvjerio da to može učiniti na siguran način, kako to tvrdi u svojoj obrani, do opisane prometne nesreće ne bi niti došlo.

8. S obzirom na navedeno, odnosno, kada se obrana okrivljenika analizira i dovede u vezu sa svim provedenim dokazima, kako pojedinačno, tako i u njihovoj uzajamnoj povezanosti to i sud nalazi nedvojbeno utvrđenim da su se u ponašanju okrivljenika ostvarila sva obilježja djela prekršaja opisanog pod točkom 1. u izreci presude.

9. Stoga je sud, kako je u potpunosti našao utvrđenim da su se u ponašanju okrivljenika ostvarila sva obilježja djela prekršaja iz čl. 43. st. 3. u svezi čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, to ga je sud za isto i proglasio krivim, te mu izrekao novčanu kaznu koja odgovara značaju i težini počinjenog prekršaja, stupnju njegove odgovornosti, te stupnju povrijeđenosti zaštićenog dobra, primijenivši čl. 37. Prekršajnog zakona, kojim je ublažio ispod najnižeg iznosa predviđenu novčanu kaznu, smatrajući da će se tako ublaženom novčanom kaznom postići svrha kažnjavanja, cijeneći pri tome kao olakotnu okolnost da je na vozilima nastala mala materijalna šteta, a posebice činjenicu da je okrivljenik do sada prekršajno nekažnjavan, što je vidljivo iz izvatka iz prekršajne evidencije, koji je sud pročitao, dok otegotnih okolnosti nije našao.

10. Nadalje, sud je u konkretnom slučaju na okrivljenika primijenio odredbu čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22), tako da, ako okrivljenik u roku ostavljenom za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, ista će se smatrati plaćenom u cijelosti.

11. Temeljem u izreci citiranih propisa, kako je okrivljenik proglašen krivim, to je dužan naknaditi troškove prekršajnog postupka iz čl. 138. st. 2. t. 1. t. 2. i t. 3. Prekršajnog zakona, tj. trošak prometnog vještačenja prema računu prometnog vještaka, koji iznos sud smatra opravdanim s obzirom na utrošeno vrijeme i složenost predmeta, trošak prema zahtjevu za naknadu troškova PU Zagrebačke I Postaje prometne policije, te paušalnu svotu odmjerenu obzirom na složenost, duljinu trajanja postupka i njegovo imovno stanje.

12. Sud okrivljeniku nije izrekao zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom CE kategorije u trajanju od šest mjeseci, koju mu je tužitelj izrekao u obaveznom prekršajnom nalogu, smatrajući da će se izrečenom novčanom kaznom, bez izricanja zaštitne mjere, dovoljno utjecati na okrivljenika da ne počini novi prekršaj, posebice cijeneći pri tome okolnost da je do sada prekršajno nekažnjavan, što je vidljivo iz izvatka iz prekršajne evidencije koji je sud pročitao, čime se ukazuje da nije sklon činjenju prekršaja, te da je ovo izolirani slučaj u dosadašnjem discipliniranom ponašanju okrivljenika kao sudionika u prometu, tako da će se svrha prekršajnopravnih sankcija u konkretnom slučaju postići i bez izricanja navedene zaštitne mjere.

13. Sud je okrivljenika oslobodio optužbe za prekršajno djelo opisano pod točkom 2. izreke presude, budući nije našao dokazanim da je isto počinio. Naime, okrivljenik je u svojoj obrani u potpunosti porekao počinjenje ovog prekršaja, a stalni sudski vještak za cestovni promet mr. sc. Robert Spudić, dipl. ing. u svojemu nalazu i mišljenju ustvrdio je, da je obzirom na veličinu oštećenja na teretnom vozilu i odnosima masa između vozila, tehnički moguće da okrivljenik nije osjetio kontakt s osobnim automobilom oštećenice, što ukazuje na okolnost da kako okrivljenik, u trenutku prometne nesreće, nije osjetio kontakt s osobnim vozilom ZG 7253HF, nije niti mogao znati da treba ostaviti podatke o sebi i vozilu vlasnici oštećenog vozila, tako da i sud, sa sigurnošću, ne nalazi dokazanim da li je okrivljenik počinio navedeno prekršajno djelo, pa je u skladu s načelom in dubio pro reo, po kojemu se u slučaju sumnje u pogledu odlučnih činjenica rješava u korist okrivljenika, temeljem čl. 182. t. 3. Prekršajnog zakona istoga i oslobodio optužbe za opisano prekršajno djelo.

U Zagrebu 17. prosinca 2025.

Zapisničar

Sudac

Marija Halozar

Marija Malenica-Marić

Protiv ove presude žalba nije dopuštena

Ova presuda je pravomoćna

Dostavna naredba:

1. okrivljeniku, NP, Polonje, [adresa],

2. tužitelju, PU Zagrebačkoj, I postaji prometne policije Zagreb, Klasa: 211-07/25-4/32881,

3. pismohrana, ovdje.